Veliki iskorak u komunikaciji između građana i institucija u KS: Uskoro će biti puštena u rad prva faza e-portala
Marx.ba Prezentacija ključnih aktivnosti u pogledu digitalne transformacije Kantona Sarajevo – prednacrta zakona o elektronskom upravljanju u Kantonu Sarajevo i pratećeg e-portala, kao budućeg centralnog upravnog mjesta u Kantonu Sarajevo za pružanje usluga građanima i poslovnim subjektima digitalnim putem, održana je u petak, 8. decembra ove godine. Prezentacija je održana primarno u cilju poticanja međuinstitucionalnih konsultacija u završnoj fazi izrade Nacrta zakona i pratećeg e-portala, kao i snažnijeg uvezivanja, razmjene iskustava i buduće saradnje relevantnih institucija viših nivoa vlasti involviranih u problematiku digitalizacije u najširem smislu, kantonalnih institucija i jedinica lokalne samouprave. Ministrica pravde i uprave Kantona Sarajevo Darja Softić Kadenić ovom prilikom je navela da digitalizacija nije budućnost, već sadašnjost i neminovnost, te da javna uprava u najširem smislu riječi i na svim nivoima treba proaktivno preuzeti odgovornost u ovom procesu. Istakla je i da se Kanton Sarajevo kreće unutar pravnog okvira kreiranog na višim nivoima vlasti u namjeri da bude integralni dio sistema javne uprave i da ovim procesima doprinese unapređenju tog sistema, cijeneći da je prirodno da impulsi u ovom pravcu polaze od nivoa vlasti koji su najbliži građanima, a to su lokalni i kantonalni nivo. Istovremeno je prisutne pozvala na saradnju i svojevrsnu dobrovoljnu koordinaciju s ciljem pružanja podrške Kantonu Sarajevo, ali i na otvaranje institucija viših nivoa vlasti prema građanima putem kantonalnog i lokalnog upravnog nivoa. Novi zakon predstavlja neophodnu pravnu podlogu i dopunu postojećeg pravnog okvira nužnog za digitalizaciju javnog sektora i pretpostavka je za uspostavljanje i funkcioniranje e-portala baziranog na principu digital first ili digital by default, te će kao takav predstavljati istinski iskorak u komunikaciji između građana i kantonalnih i općinskih organa i institucija. Mogućnosti koje nudi e-portal će građanima biti stavljene na raspolaganju u fazama, čiju dinamiku će utvrditi Vlada Kantona Sarajevo. Prva faza će biti puštena u rad početkom 2024. godine, s namjerom da do kraja mandata aktuelnog saziva Vlade KS većina upravnih postupaka na nivou Kantona Sarajevo građanima bude pružena digitalnim putem. U ovim ključnim procesima, koji su se razvijali paralelno, proaktivno i partnerski su učestvovali Ministarstvo pravde i uprave KS, Zavod za informatiku i statistiku i Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), kroz projekt “Digitalna transformacija u javnom sektoru u BiH”.
Šta se događa na tržištu nafte: Cijene pale sedmu sedmicu zaredom
Marx.ba Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, sedme zaredom, jer je zbog slabosti ekonomije moguć daljnji pad potražnje za “crnim zlatom”. Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 3,9 posto, na 75,84 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,8 posto, na 71,22 dolara. Pad cijena sedam sedmica zaredom nije zabilježen još od 2018. godine. U četvrtak su cijene nafte na oba tržišta pale na najniži nivo od kraja juna, ali u petak su skočile više od 2 posto, ublaživši gubitke na sedmičnom nivou. Nedavno su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici odlučili smanjiti proizvodnju u prvom tromjesečju iduće godine za otprilike 700 hiljada barela dnevno. No, to nije podržalo cijene nafte jer kompanije u SAD proizvode rekordne količine barela, a kineski uvoz nafte posustaje, što znači da je ponuda obilna, kaže Tamas Varga iz PVM-a. A takav bi se odnos ponude i potražnje mogao nastaviti, s obzirom da je rast najvećih svjetskih ekonomija usporen, dok zemlje koje nisu članice OPEC-a povećavaju proizvodnju nafte. Stoga rast cijena u petak Varga smatra “pukom korekcijom”, nakon oštrog pada prethodnih dana. Podršku cijenama trenutno pruža samo uvjerenje trgovaca da su središnje banke zapadnih zemalja završile ciklus povećanja kamata, s obzirom da inflacija popušta. No, ekonomije će vjerovatno stagnirati ili slabiti idućih mjeseci, a proći će još mjeseci prije nego što bi središnje banke mogle početi smanjivati kamate i tako potaknuti oporavak ekonomije. Zbog toga su cijene nafte na putu gubitaka u ovoj godini. Na londonskom je tržištu cijena barela trenutno u minusu u odnosu na početak godine oko 11,7, a na američkom tržištu oko 11,3 posto.
Hoće li doći do promjene: Zabrana vozila na dizel i benzin od 2035. godine nije konačna odluka
Marx.ba Ukoliko se većina u Evropskom parlamentu promijeni nakon izbora sredinom 2024. godine, to bi moglo da ima jna odluke koje su već donijete. Naime, Manfred Weber, predsjednik konzervativne grupe u Evropskom parlamentu, želi da poništi odluku o zabrani motora sa unutrašnjim sagorijevanjem u Evropskoj uniji od 2035. godine. – Ako moja grupa može da obezbijedi većinu nakon evropskih izbora, poništit ćemo zabranu ove odluke koju je usvojio Evropski parlament u ovom mandatu, najavio je Weber, prenosi Electrive.com. Osnovna zabrana motora sa unutrašnjim sagorijevanjem za nove automobile i laka komercijalna vozila u EU donijeta je krajem marta, ali su konzervativci progurali reviziju uredbe do 2026. godine. Weber želi da to iskoristi i da poništi i da kako kaže, ispravi ovu pogrešnu odluku, koju su donijele crvene i zelene stranke, i koja je dovela do ogromnih problema u EU. Sa druge strane, njemačka liberalna partija FDP nastavlja da se bori za to da se motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem dozvoli registracija poslije 2035. godine ako se tehnički obezbijedi da koriste isključivo sintetička goriva. Dakle, čak ni sa njihove strane nije stavljena tačka na kraj motora sa unutrašnjim sagorijevanjem poslije 2035. godine. Izbori u junu 2024. godine veoma su bitni za e-mobilnost, što je uvidio i Stellantis, koji je saopštio da je elektrifikacija usporila, te da su izbori za Evropski parlament i izbori u SAD naredne godine ključni, te da mogu dovesti do preokreta u mišljenju javnosti i politike na temu električnih automobila.
Tržišno takmičenje: Šta su gatekeeperi i zašto ih Evropska unija želi dodatno regulirati
N. D. Pojednostavljeno – gatekeeperi su big tech kompanije s dominantnom tržišnom pozicijom u Evropskoj uniji, čije poslovanje podliježe posebno strogoj regulativi. Posljednjih mjeseci mnogo se prašine diglo oko europske DMA (Digital Market Act) regulative. Radi se o pokušaju EU regulatora da prisili najveće igrače u digitalnoj areni na poštenije tržišno takmičenje i sprječavanje iskorištavanja dominantne pozicije. Tako su EU zakonodavci osmislili termin „gatekeeper“, koji označava najveće kompanije i njihove proizvode, koje imaju presudni utjecaj na digitalni život i rad evropskih građana, piše Mob. Do ovoga možda ne bi ni došlo da EU na ovom polju ima čime konkurirati, budući da je od ukupno šest kompanija označenih kao gatekeeperi, pet američkih i jedna kineska: Svaka od ovih kompanija posjeduje različite proizvode, koji su zasebni dio DMA, te su posebno označeni kao gatekeeperi. Ukupno ih je 22. ove kompanije i njihovi servisi će u EU morati prihvatiti drukčija pravila tržišnog takmičenja od ostalih, budući da prelaze kritičan prag korisnika kojeg je EU regulator postavio. Kako bi se regulativa što bolje provela, njihove usluge su dodatno kategorizirane: Društvene mreže: Posrednici: Oglašavanje: Chat aplikacije: Video servisi: Internet preglednici: Operativni sistemi: Pretraživači: Ovdje jeukupno 22 proizvoda, šest kompanija koja su označena kao gatekeeperi i koja će se morati prilagoditi posebnoj regulativi. Treba napomenuti da lista još nije potpuna, budući da upravo traju žalbeni postupci. Primjerice, Apple je prigovorio da njegov iMesssages servis ne bi trebao biti označen kao gatekeeper, ali smo vidjeli da je ipak najavio prvi korak ka uvođenju interoperabilnosti, prihvaćajući RCS protokol. Kako će EU na kraju odlučiti, ostaje da se vidi. Također, Apple se pridružio Meti i ByteDanceu u postupku kojim žele osporiti klasifikaciju da su gatekeeperi. Primjerice, Meta prigovara da Facebook Marketplace ne ispunjava kriterije za dobivanje ove oznake, koje je EU sama postavila, dok Apple pokušava dokazati da Safari preglednik zapravo treba percipirati kao tri različita proizvoda, jedan za iOS, drugi za iPadOS, a treći za macOS. Apple ovime želi reći da se radi o tri različita internet preglednika s istim imenom. S druge strane, ByteDance koristi razne pravne načine da TikTok ne uđe u kategoriju gatekeepera, ali teško da će u tome uspjeti. Isto tako Meta želi Messenger izbaciti iz ove kategorije, tvrdeći da se radi o chat servisu unutar Facebooka, ali to baš i ne odgovara istini, budući da na mobilnim uređajima traži da za njegovo korištenje instalirate zasebnu aplikaciju. Neke od ovih kompanija će na nabrojanim proizvodima morati dopustiti pristup trećim stranama, npr. alternativne trgovine aplikacijama u iPhoneu ili interoperabilnost WhatsApp aplikacije s drugim servisima s manjim brojem korisnika. Ukoliko se ne pokore EU regulativi, čekaju ih drakonske kazne u visini do čak 20% prihoda, a postoji i mogućnost da ih regulator prisili na razdvajanje. Sličnu sudbinu bi neke Big tech kompanije mogle doživjeti i u SAD, gdje regulatori također vode anti-trust postupke. Na primjer, Google bi mogao biti prisiljen razdijeliti se na više kompanija. Svaka od njih bi bila zadužena za jedan dio poslovanja i one se ne bi smjele ponovno udruživati. DMA će u potpunosti stupiti na snagu u martu 2024. godine, a do tada bi trebali biti završeni svi žalbeni postupci, te bi lista gatekeepera trebala biti konačna.
Viceguverner na Bankarskom samitu u Beogradu: CBBiH je garant stabilnosti domaće valute
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) garant je stabilnosti valutnog odbora i domaće valute, konvertibilne marke, izjavio je viceguverner CBBiH mr. Marko Vidaković učestvujući na prvom Bankarskom samitu koji je, u organizaciji Udruženja banaka Srbije, održan u Beogradu. Skup kojem su prisustvovali čelnici centralnih/narodnih banaka i finansijskog sektora regiona bio je posvećen aktuelnostima i izazovima u bankarskom sektoru sa stanovišta regulatora, ali i banaka koje djeluju u zemaljama regiona. Viceguverner Vidaković je na Bankarskom samitu istakao kako je cilj CBBiH očuvanje valutnog odbora, uz puno pokriće konvertibilne marke rezervnom valutom, eurom, te da je tokom 26 godina koliko postoji, CBBiH to i ostvarila. – Zahvaljujući činjenici da je pravovremeno poduzela sve potrebne mjere i izmijenila investicione politike u ovoj i prošloj godini, a imajući u vidu povoljnije uslove za investiranje, CBBiH će u ovoj i narednoj godini ostvariti rekordnu dobit. Ovo je jedan od pokazatelja uspješnog i odgovornog poslovanja institucije, kazao je viceguverner Vidaković. U pogledu nadzora i donošenja propisa koji se odnose na poslovanje bankarskog sektora u BiH, viceguverner Vidaković ukazao je na činjenicu da je to u nadležnosti entiteta, odnosno Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencije za bankarstvo Republike Srpske, te da CBBiH ima značajnu ulogu koordinatora. Viceguverner Vidaković je ocijenio Bankarski samit kao dobru priliku za razmjenu iskustava i transfer znanja među učesnicima na finansijskim tržištima u regionu, iskazavši zadovoljstvo zbog organizovanja konferencije na kojoj je razgovarano o mogućnostima ublažavanja negativnih efekata kojima su izloženi banakarski i finansijski sektor i ekonomija zemalja regiona u cjelini. Udruženje banaka Srbije istaklo je da Samit predstavlja samo početak onog što je planirano u budućnosti te najavilo održavanje sljedećeg Bankarskog samita za decembar naredne godine.
Novi Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti FBiH donosi nove mehanizme zaštite kupaca
Marx.ba Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije saopćilo je da novi Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti Federacije BiH donosi brojne prednosti za sektor energije i građane, unapređuje strateško planiranje i regulatorni okvir, te stvara osnove za zaštitu ugroženih i zaštićenih kupaca energije. U saopćenju se ističe da se ovim zakonskim rješenjem uvode dvije nove kategorije kupaca, ugroženi kupci i zaštićeni kupci, koji mogu ostvariti određene pogodnosti. – Sticanjem statusa ugroženog kupca, socijalno ugrožene kategorije moći će ostvariti pravo na subvenciju dijela računa za električnu energiju. S druge strane, zaštićeni kupci predstavljaju kategoriju kupaca koji ne mogu biti isključeni sa mreže ukoliko bi im to ugrozilo zdravlje. Na ovaj način, najosjetljivije kategorije građana će dobiti novi mehanizam zaštite svojih prava, navedeno je u saopćenju. Iz Federalnog ministarstva dodaju da Federacija BiH do sada nije imala jedinstven i sveobuhvatan sistem strateškog planiranja u sektoru energije. – Izrada strateških dokumenata i planiranje razvoja do sada su bili propisani u više različitih zakona što nije osiguravalo cjelovito sagledavanje ukupne energetske politike. Visok nivo kompleksnosti sistema strateškog planiranja u sektoru energije uzrokovao je probleme sa realizacijom u praksi, kako u pogledu same izrade velikog broja dokumenata, tako i u pogledu osiguranja provedbe i praćenja njihove realizacije. Novi Zakon uvodi novi sistem strateškog planiranja i njegove provedbe u praksi čime se osiguravaju bolje mogućnosti za sagledavanje razvoja i provedbu ciljeva sektora na koherentan i cjelovit način, ističu iz Ministarstva. Također se naglašava da ovaj zakon donosi značajna unapređenja pravnog okvira koji uređuje rad Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH. – Regulatorna komisija je jedna od ključnih institucija u energetskom sektoru čiji je zadatak da štiti kupce, ali i energetske subjekte te doprinosi stabilnim uslovima poslovanja. Jedan od glavnih ciljeva regulacije djelatnosti je da se otvaranjem energetskog tržišta i jačanjem konkurencije zaštite kupci, utvrđivanjem potrebne kvalitete usluga, uz prihvatljive troškove, te da se osiguraju uslovi za privlačenje kapitala u energetski sektor. Novi zakon značajno unapređuje pravni okvir za rad i funkcionisanje Regulatorne komisije, a što će u konačnici poboljšati zaštitu građana. Izrada ovog zakona rezultat je zajedničkog rada Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, domaćih i međunarodnih institucija i eksperata koji su djelovali uz tehničku podršku projekta Vlade Sjedinjenih Američkih Država USAID Asistencija energetskom sektoru BiH (USAID EPA), navedeno je u saopćenju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Mnogi će biti iznenađeni: Izbor specijalizirane kompanije, ovo su tri najkvalitetnija aerodroma u svijetu
Marx.ba Po ocjeni kompanije AirHelp, najkvalitetnija tri aerodroma u svijetu su međunarodni aerodrom u Muskatu, u Omanu, aerodrom u Resifeu u Brazilu i aerodrom u Kejptaunu, u Južnoafričkoj Republici. Među prvih deset aerodroma čak četiri su iz Brazila i tri iz Japana. Najbolji rangirani evropski aerodrom je u španskom gradu Bilbau, ali tek na 21. mjestu, a za njim su na 26. međunarodni aerodrom Helsinki i aerodrom „Leh Valensa“ u Gdanjsku na 28. poziciji. Najveći evropski aerodrom, fonaj u Frankfurtu, plasirao se tek na 175 mjesto. AirHelp je kompanija koja zastupa prava putnika da u slučaju većeg kašnjenja ili otkazivanja letova dobiju refundaciju. Zato je, kako se navodi, u rangiranju najveću težinu, sa 60 posto, imala statistika tačnosti letova. Za 20 posto ocjene merodavno je bilo mišljenje samih putnika. U tu svrhu je od 15.800 ljudi u 58 zemalja odgovaralo šta misli o osoblju nekog aerodroma, o vremenu čekanja, o pristupačnosti i o čistoći. Još 20 posto ocjene formirano je na osnovu mogućnosti za kupovinu i ugostiteljskih objekata. I za to su putnici zamoljeni da ocijene aerodromske prodavnice i restorane koje su posljednje posjetili. Istraživanjem su obuhvaćena 194 najveća i napoznatija aerodroma u svijetu, izabrana na osnovu popularnosti i poslovanja među ukupno oko 4.000. Podaci se odnose na period od 1. januara do 30. septembra 2023. godine.
Šta struka kaže: Novi načini razmišljanja o poslu u 2024. godini
Marx.ba Šta ako naše najproduktivnije ,,ja“ nije kada šaljemo e-poštu ili komuniciramo na Zoomu? Umjesto toga, šta ako se naša produktivnost poveća kada se udaljimo od računara, stola i tradicionalno definisanih radnih mjesta? Radimo u eri obilježenoj neviđenim izgaranjem na poslu, hibridnim radnim okruženjima sa pravilima koja se razvijaju i pokušajima da se upravlja sveprisutnom tehnologijom. Ova tri pojave mole za drugačiji način razmišljanja o poslu. Na primjer, istraživanje Thrive My Way iz 2023. ističe da 57 posto radnika smatra da se od njih očekuje da posvete pažnju poslu 24 sata dnevno i da 70 posto zaposlenih doživljava sagorijevanje kada se suoče sa nerazumnim rokovima. Ovo dovodi do pada produktivnosti kada zaposleni uzimaju bolovanje kao rezultat ovih ograničenja. Da li ste čuli za „MTR radni okvir“? MTR je ljudska aktivnost usredsređena na kretanje, razmišljanje i odmor kako bi se pokrenulo generativno razmišljanje, tako da kada se vratimo poslu koji je pri ruci, budemo energičniji, maštovitiji i produktivniji. Historijski su povezane metafore kao što su „mozak kao kompjuter“ ili „mozak kao mišić“, ali Annie Murphy Paul je briljantno ponudila alternativnu metaforu za to kako mozak funkcionira u svojoj knjizi ,,Prošireni um“. Ona nudi „mozak kao ptica“, što znači da naš mozak dinamičnije funkcionira kada smo potpuno uronjeni u svijet oko nas kako bismo došli do novih načina razmišljanja. (Izvor: Unsplash) A ima li boljeg načina da se uronite nego da odgurnete stolicu od stola i iskoristite svoj osjećaj koji ljudska bića čine tako jedinstvenim kao vrstu? Nova perspektiva o tome odakle naš najbolji rad proizilazi može da bude zastrašujuća za menadžere. U današnje doba velikih podataka, radoznalost je valuta. A u doglednoj budućnosti, osnovni zadaci koji se mogu pratiti i kvantifikovati biće zamijenjeni automatizacijom, robotikom i vještačkom inteligencijom. Iako se ovo na početku čini izuzetno uznemirujućim, odlična vijest je da kompanije imaju priliku da se oslone na ,,unutrašnji rad“: posao koji zadire u našu ljudsku dimenziju i zahtijeva lični razvoj u kancelariji i profesionalni dok radite od kuće. Nova mogućnost na poslu je da se udaljimo od tehnologije i priklonimo se jedinstvenim ljudskim aktivnostima kao što su: (Izvor: Pexels) Sada je vrijeme istraživanja novih metrika za produktivnost: OKR (ciljevi i ključni rezultati) i KPI (ključni pokazatelji performansi), piše Fast Company. Kako tehnologija može podstaći trenutke zastoja? Aplikacije poput Calm i Fitbit koje podstiču da ustanete i pokrenete se tokom dana to već rade. Tehnologija, koja nam pomaže da pojačamo ono što nas čini ljudima, ključna je. Šta ako bismo normalizovali igru? Razmislite o tome da su osobine koje su vam potrebne da budete dobri u igri (saradnja, pregovaranje, aktivno slušanje, dobro postavljena pitanja) iste vještine potrebne za vodstvo. Neurobiolog David Eagleman razvio je nevjerovatne prototipove oko svog vrlo zanimljivog istraživačkog pitanja: ,,Šta ako bismo mogli osjećati podatke?“ Ako se okrenemo različitim pitanjima poput ovih, kada se vratimo vidljivom zadatku – završavanju izvještaja, pažljivom kreiranju e-pošte ili vođenju teškog razgovora s klijentom ili kolegom, rezultirat će sa više generativnih i inovativnih ideja. Budućnost rada podrazumeva poznavanje virtuelne stvarnosti, velike količine podataka i vještačke inteligencije. To će biti osnovni uslovi. Radna okruženja najbolje klase će zahtijevati ljude sa povećanim kreativnim kapacitetom. Kako se granice između tehnologije i ljudi gube, radna okruženja izgrađena na osnovama povjerenja, kreativnosti i mašte biće ključna. Moramo se udaljiti od oduševljenosti tehnologijom i okrenuti se ka našem ljudskom kapacitetu, piše Bizlife.
Vazdušni saobraćaj se oporavio: Avio-industrija bilježi profit poslije četiri godine
Marx.ba Globalna avio-industrija oporavila se od posljedica pandemije i postat će profitabilna u 2023. prvi put od 2019. godine. Putnički saobraćaj skoro je dostigao rekorde prije pandemije i na putu je da ih premaši u 2024. godini, dostižući broh od 4,7 milijardi putnika, saopćila je Međunarodna asocijacija za vazdušni saobraćaj (IATA). Očekuje se da će neto profit avio-industrije dostići 25,7 milijardi dolara sa 2,7 neto profitne marže u 2024. godini, što je poboljšanje u odnosu na 2023. godinu za koju se očekuje da zabilježiti neto profit od 23,3 milijarde dolara sa 2,6 posto profitne marže. Operativni profit avio-industrije procijenjen je na 49,3 milijarde dolara u 2024. godini u odnosu na 40,7 milijardi dolara u tekućoj godini. Ukupni prihodi industrije u idućoj godini trebalo bi da porastu za 7,6 posto na godišnjem nivou na rekordnih 964 milijarde dolara, dok bi rast troškova trebalo da bude niži od 6,9 posto, ukupno 914 milijardi dolara. – Uzimajući u obzir velike gubitke u posljednjih nekoliko godina, neto profit od 25,7 milijardi dolara koji se očekuje 2024. godine predstavlja priznanje otpornosti avijacije. Ljudi vole da putuju i to je momoglo avio-kompanijama da se vrate na nivoe povezivanja prije pandemije, rekao je generalni direktor IATA Willie Walsh. On je ocijenio da je pandemija uskratila avijaciji oko četiri godine rasta, kao i da se od 2024. godine može očekivati rast u putničkom i teretnom vazdušnom saobraćaju. Walsh je istakao da iako oporavak deluje impresivno, neto profitna marža od 2,7 posto daleko je ispod onoga što bi investitori prihvatili u drugim industrijama.
Razlozi leže u globalnoj potražnji: Cijene nafte najniže od juna
Marx.ba Cijene nafte pale su u srijedu za oko četiri posto na najniže vrijednosti od juna, jer je zabrinutost u vezi sa globalnom potražnjom za gorivom porasla nakon što su američki podaci pokazali veći rast zaliha benzina od očekivanog. Vrednost fjučersa nafte Brent pala je za 3,8 posto na 74,30 dolara za berel, dok su fjučersi američke sirove nafte WTI oslabili za 4,1 procenat na 69,38 dolara za barel, prenosi Reuters. Analitičari navode da je tržište trenutno više fokusirano na potražnju nego na ponudu, a potražnja je oborena zbog velikih zaliha goriva. Zabrinutost zbog ekonomskog stanja Kine i tamošnje buduće potražnje za gorivom također je utjecala na cijene, dan nakon što je agencija Moody’s snizila izglede za kineski rejting sa stabilnih na negativne. Zalihe benzina u SAD porasle su za 5,4 miliona barela prošle sedmice, saopćila je Uprava za energetske informacije, što je više nego pet puta više u odnosu na rast od milion barela koliko su očekivali analitičari. Fjučersi na benzin u SAD pali su na najniži nivo u posljednje dvije godine. Neočekivani pad u zalihama sirove nafte u SAD malo je doprinio cijenama. Zalihe sirove nafte pale su za 4,6 miliona barela, daleko premašivši očekivani pad za 1,4 miliona barela. Zemlje izvoznice nafte, članice OPEC+, dogovorile su se krajem prošle sedmice o dobrovoljnom smanjenju proizvodnje za oko 2,2 miliona barela dnevno u prvom kvartalu iduće godine, ali uprkos tome cijene su oslabile za skoro 11 posto od 29. novembra, što je bio dan uoči dogovora OPEC+.