Ljetni red letenja s aerodroma Sarajevo na snazi od nedjelje: Letovi za preko 30 destinacija
Marx.ba Ljetni red letenja započinje u nedjelju, 31. marta i nudi čak sedam novih destinacija iz Sarajeva, objavio je Aerodrom Sarajevo. Sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo ovog ljeta možete putovati na preko 30 destinacija u Evropi i svijetu, redovnim i čarter aviokompanijama. Novih sedam destinacija su Izmir, Milano, Brussels, Gothenburg, Athens, Memmingen i Thessaloniki. Aviokompanija Scandinavian Airlines (SAS) od 03. jula, pokreće sezonsku liniju za Copenhagen, dok Norwegian Air Sweden povezuje Sarajevo sa Stockholmom i Oslom. Ove godine se ponovo uspostavljaju aviolinije za Abu Dhabi, Oslo, Varšavu, Dohu i Sharjah. Također, Sarajevo će biti povezano sa sezonskim destinacijama poput Bodruma, Antalye, Riyad-a, Monastir-a, Kuwait-a i Hurghade.
Poslije velikog minusa EU 2023. godine zabilježila trgovinski višak od 38 milijardi eura
Marx.ba Prema podacima Eurostata bilans robne razmjene Evropske unije u 2023. godini zabilježio je suficit od 38 milijardi eura. Ovaj podatak predstavlja veliki preokret u poređenju sa prethodnom godinom kada je EU prijavila deficit od 436 milijardi eura. Kao razlog velikog deficita u 2022. godini uglavnom se navodi povećanje vrijednosti uvoza energenata po visokim cijenama. Razlog za promjene bilansa sa deficita u 2022. na suficit u 2023. bio je nagli pad vrijednosti uvoza van EU od minus 16 posto u odnosu na 2022. godinu. Ovaj rezultat je uglavnom podstaknut padom uvoza energenata (-34 odsto u poređenju sa 2022. godinom) i „proizvoda klasifikovanih uglavnom prema materijalu“ (-21 procenat). Za oba proizvoda, pad je kombinovani efekat nižih cijena i manjih količina uvezene robe. Podaci pokazuju da je unutrašnje tržište nastavilo da zauzima centralno mjesto u robnoj trgovini zemalja EU, iako je udio tokova unutar i van Evropske unije u ukupnoj trgovini robom značajno varirao među članicama, odražavajući u određenoj mjeri, historijske veze i geografski položaj. Među članicama EU najveće učešće unutrašnjeg uvoza beleži Luksemburg (90 posto ukupnog uvoza), dok je najveći udio izvoza unutar EU zabilježen u Češkoj (82 posto njenog ukupnog izvoza). S druge strane, najmanji udio uvoza unutar EU bilježi Irska (39 posto njenog ukupnog uvoza), uglavnom zbog toga što su njeni primarni trgovinski partneri SAD i Velika Britanija. Nizozemska je zemlja koja uvozi uglavnom izvan EU, a izvozi uvelikoj mjeri unutar Unije, nastavljajući da igra ulogu glavnog ulaznog čvorišta. Nasuprot tome, Kipar je zemlja koja uglavnom izvozi van EU, dok uvozi najviše iz zemalja članica. To je najvećim dijelom rezultat geografske lokacije Kipra koja olakšava trgovinu sa Bliskim istokom.
Većina aerodroma u regiji imat će rast broja putnika
N. D. Očekuje se da će svi aerodromi u glavnim gradovima država bivše Jugoslavije, osim jednog, imati rast broja putnika tokom prvog mjeseca ljetne sezone 2024. u aprilu u odnosu na prošlu godinu, na osnovu raspoloživog planiranog kapaciteta sjedišta. Ryanair će postati najveći prijevoznik u regiji jer će proširiti svoje baze u Zagrebu i Zadru, otvoriti novu bazu u Dubrovniku i pokrenuti operacije u Sarajevu. Wizz Air, koji je držao titulu gotovo svakog meseca tokom protekle godine, zauzeće treće mjesto, iza Air Serbije. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u aprilu, sa 759.632. Ova cifra predstavlja povećanje od 7,1% u odnosu na 2023. Air Serbia će nastaviti da održava svoju poziciju najvećeg prevoznika, držeći 53,3% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu. Slijedi Zagreb kao drugi po veličini sa 493.384 slobodna mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 16,8% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg avioprijevoznika na aerodromu sa 35,8% raspoloživog kapaciteta. Slijedi Ryanair sa 31% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje, na koji je uticalo smanjenje frekvencije Wizz Air-a, ima 271.840 sjedišta u aprilu, što je pad od 2,8%. Wizz Air će imati 58,4% udjela u raspoloživim sjedištima, dok je Pegasus Airlines drugi sa 6,9% udjela. Prištinski aerodrom će imati 239.059 slobodnih mjesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedišta na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je povećan za 9,4% u odnosu na prošlu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta, držeći 19,3% udjela, ispred Wizz Aira sa 16,6%. Aerodrom Podgorica ima 177.854 planiranih mjesta na tržištu u aprilu. Ryanair je najveći prijevoznik sa 15,6% kapaciteta. Air Montenegro je šesti u Podgorici po raspoloživim kapacitetima, iza budžetske avio kompanije Pegasus Airlines, Turkish Airlines, Austrian Airlines i Air Serbia. Sarajevski aerodrom ima 173.693 sjedišta na redovnim letovima u aprilu, što je povećanje od 30,4% u odnosu na 2023. godinu kako Ryanair počinje sa radom i postaje njegov četvrti najveći prijevoznik. Turkish Airlines je najveći sa 15,9% ukupnog kapaciteta. Konačno, Aerodrom Ljubljana ovog aprila ima 141.011 raspoloživih mjesta, što je 28,3% više u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 16,4% udjela u kapacitetu, odmah ispred Turkish Airlinesa sa 14,4% planiranog kapaciteta, piše Ex YU aviation.
Odluka Nadzornog odbora Ine: Dividenda 24 eura po dionici
Marx.ba Nadzorni odbor Ine je dao suglasnost na prijedlog uprave o isplati dividenda od 24 eura po dionici iz dijela neto dobiti iz 2023. te iz zadržane dobiti iz 2022. godine, pri čemu je ukupan iznos za isplatu dividende 240 miliona eura. Nadzorni odbor je dao saglasnost na prijedlog Uprave da se iznos dobiti za 2023. godinu nešto veći od 224 miliona eura rasporedi tako da se dio neto dobiti u iznosu od 11,2 miliona eura raspodijeli u zakonske rezerve, a određuje se i isplata dividende u iznosu od 240 miliona eura ili 24 eura po dionici. Dividenda će se isplatiti iz dijela neto dobiti iz 2023. godine u iznosu od 212,8 miliona eura te iz zadržane dobiti iz 2022. godine u iznosu od 27,2 miliona eura. – Prijedlog glavnoj skupštini za isplatu dividende svjedoči o uspješnosti i finansijskoj stabilnosti Ine te o uspješnom i učinkovitom upravljanju kompanijom. Istovremeno s donošenjem vrijednosti našim dioničarima kroz isplatu dividende, kompanija nastavlja graditi dugoročno održivo poslovanje provedbom intenzivnog investicijskog ciklusa u svim djelatnostima, uključujući nove zelene projekte, kažu u Ini.
Kakao postao najsjajnija zvijezda tržišta roba: Na berzi gotovo 10.000 dolara po toni
Marx.ba Kakao se najčešće gura u marginaliziranu grupu opskurnih roba o kojima se ne govori i ne piše previše. Pažnju investitora, a onda i šire javnosti, u pravilu je rezervirana za strateške sirovine poput nafte ili metala koji igraju bitno zapaženiju ulogu u kontekstu ekonomske aktivnosti. A onda opet, s vremena na vrijeme se i te, marginalizirane robe, uspiju progurati na naslovnice, u pravilu zahvaljujući kojekakvim anomalijama i fascinantnim odmacima od dugoročnog trenda. Figurirajući kao jedna od rijetkih svijetlih tačaka na tržištima roba, kakao je to zaslužio već prošle godine, uknjiživši impresivnih 61 posto rasta cijene. Iza ove brojke kriju se ozbiljno narušeni fundamenti, odnosno vrlo izražen nesrazmjer između ponude i potražnje, uvjetovan nepovoljnim vremenskim prilikama i drastičnim padom proizvodnje. Spomenuti se skok cijena danas doima tek kao mlaka uvertira u haos s početka ove godine – u nepuna tri mjeseca, cijena (izražena terminskim ugovorima na InterContinental Exchange) porasla je za nevjerovatnih 130 posto! Kakao se ovih dana, i to, da stvar bude još zanimljivija, u jeku berbe, na berzi plaća gotovo 10.000 dolara po toni, gotovo dvostruko više od prijašnjeg rekorda postavljenog davne 1977. pa nimalo ne čudi spoznaja da je cijena posljednji puta ubilježila pad na godišnjem nivou još u oktobru 2022. Od tada do danas, gotovo se – učetverostručila. U međuvremenu se, barem naizgled, ništa bitno nije promijenilo – korijen problema i dalje je u nepovoljnim fundamentalnim odnosima. Procijenjenim deficitom od 400 hiljada tona za ovu godinu kumulativni manjak proizvodnje za protekle tri godine penje se iznad 700 hiljada tona. Ona prva brojka ujedno predstavlja i najveći godišnji deficit u posljednjih šezdeset godina (do pouzdanih je podataka prije toga nemoguće doći), otkrivajući prave razmjere nestašice elementarnog sastojka čokolade. S obzirom na to da se ponuda ne može nositi s nabujalom potražnjom, pozitivna korekcija cijena kojom tržište nastavlja potragu za ekvilibrijem (ravnotežnom cijenom) logična je posljedica tog jaza. Uobičajeni obrazac zvuči prilično jednostavno – dramatičnim rastom cijene brojni će kupci, nakon što potroše dostupne (i sve tanje) zalihe, biti prisiljeni zadovoljiti svoje apetite i/ili domisliti se (manje kvalitetnim) alternativama. Istodobno visoke cijene motivirat će proizvođače i iznjedriti rast proizvodnje koji će u konačnici ispeglati deficit i izazvati novu prilagodbu cijena, ali ovoga puta s negativnim predznakom. Ili barem tako stvari funkcioniraju na većini tržišta roba koja su izrazito cikličkog karaktera. Međutim, prilično je nezahvalno prognozirati daljnji razvoj događaja, i to iz nekoliko razloga. Za početak valja uzeti u obzir iznimnu fragmentaciju ponude – kakao dosad nije previše zanimao velike korporacije pa umjesto ogromnih komercijalnih plantaža kakve dominiraju u nekim drugim poljoprivrednim kulturama, uzgoj kakaovca uglavnom je u domeni siromašnih ratara sa zapada Afrike. Oni će, kako to obično biva, u ovoj priči vjerovatno najmanje zaraditi. Gana, Kamerun, Nigerija i Obala Slonovače čine ukupno 75 posto globalne proizvodnje (ostatak uglavnom pristiže iz Latinske Amerike), a otkupne cijene obično diktira država. Kako navodi Bloomberg, otkupna cijena jedne tone za ovogodišnji je urod u Gani i Obali Slonovače fiksirana na mizernih 1.630 dolara po toni, i pitanje je u koliko mjeri rast cijena na globalnom nivou doista može potaknuti nicanje novih nasada. Drugim riječima, projekcija dramatičnog rasta proizvodnje u ovom se trenutku ne čini osobito realnom (a usto ni klimatske promjene ne idu baš na ruku proizvođačima). Upitna je i reakcija kupaca jer je uz ovakvo poskupljenje sirovina dramatičan rast cijena čokolade prilično izvjestan. Dakako, dio viših troškova amortizirat će prehrambena industrija, ali i krajnji potrošači moraju iznijeti dio tereta, te se pomiriti s bitno višim cijenama, i to na duži rok, piše PD.
Potvrđeno za Marx.ba: Jedan TAG za putarinu važit će u BiH i Srbiji
N. D. Iz Autocesta Federacije BiH za Marx.ba potvrđeno je da će sutra u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji sa Putevima Srbije. Radi se o protokolu kojim će se se precizirati da jedan TAG uređaj za naplatu putarine važi u obje zemlje. – Za sada nemamo više detalja, ali možemo potvrditi da će protokol biti potpisan, rečeno je uz Autocesta FBiH za Marx.ba. Inače, Srbija će od 15. aprila imati jedan tag sa Crnom Gorom, od 15. maja sa Hrvatskom, a po svemu sudeći i sa našom zemljom. Ovo će svakako biti još jedan iskorak u onome što rade Autoceste FBiH, a najviše koristi će imati građani, kako naše zemlje, tako i Srbije. Uskoro će sa tag uređajem koji posjeduju u svojoj zemlji bez zaustavljanja moći prolaziti naplatne rampe na autoputevima u drugoj zemlji.
Evropljani ulažu u iskustva: Dvije trećine njih će trošiti više na iskustva u 2024. godini
Marx.ba U godini kada će se u Evropi održati nekoliko globalnih sportskih događaja, velikih muzičkih turneja i međunarodnih filmskih festivala, Mastercard objavljuje rezultate novog istraživanja koje daje detaljne uvide u preferencije potrošača kada su u pitanju iskustva u „srcu svjetskog turizma”. Evropa se već tradicionalno nalazi na vrhu liste najposjećenijih turističkih destinacija – u 2023. godini, privukla je nevjerovatnih 700 miliona turista[2]. Prema novom Mastercard istraživanju koje je obuhvatilo više od 16.000 potrošača, u ovoj godini će Evropljanima, ali i svim njihovim posjetiocima, dragocjeni trenuci biti podjednako bitni, te skoro 9 od 10 (88%) ispitanika navodi kako planira da potroši isto, ili više, novca na iskustva u 2024. u poređenju sa 2023. godinom. Raja Radžamanar, direktor marketinga i komunikacija u kompaniji Mastercard, ističe: „Nije ni čudo što Evropljani cijene iskustva više nego ikada ranije. Evropa je kolijevka bogatog kulturnog naslijeđa, sjajnih sportskih i muzičkih događaja i nevjerovatnih destinacija što je čini idealnom pozornicom za kreiranje uspomena koje traju cijeli život. Naš cilj je da Priceless inicijativom povežemo ljude međusobno, ali i da povežemo svakog pojedinca sa ličnim strastima i svrhom. Ovo istraživanje pomaže da dobijemo uvide u to šta će ljudima biti važno u predstojećem periodu i na koji način možemo da obogatimo njihovu svakodnevicu. Danas nudimo ogroman broj neprocjenjivih iskustava u više od 30 destinacija širom svijeta. Kako se pripremamo za značajno ljeto u Evropi, ta iskustva uključuju i neke od najuzbudljivijih događaja na svijetu, poput Finala UEFA Lige šampiona, Kanskog filmskog festivala, Roland Garrosa, stotina Live Nation koncerata i mnogih drugih.” Trend rasta potrošnje na nematerijalne u odnosu na materijalne proizvode bilježe i podaci Mastercard Ekonomskog instituta. Oni otkrivaju da je udio potrošnje na iskustva kao što su putovanja ili večere u restoranima porastao u 2023. na 22% ukupne evropske potrošnje, sa 19% koliko je iznosio 2019. godine. Sa druge strane, udio potrošnje na materijalna dobra ostao je stabilan. Natalia Lehmanova, glavni ekonomista za Evropu iz Mastercard Ekonomskog Instituta, komentariše: „Potrošači su se nesumnjivo suočili sa izazovnim izborima po pitanju toga za šta će izdvajati novac tokom proteklih nekoliko godina. Uprkos tome, davanje važnosti bitnim iskustvima nije nestalo. Kako se turbulencija koju su izazvale inflacija i visoke kamatne stope postepeno smiruje, potrošači će sada vjerovatno usmjeriti više novca na diskrecionu potrošnju. Spektakularni događaji poput velikih sportskih takmičenja, turneja velikih izvođača i međunarodnih filmskih festivala će vjerovatno biti pri vrhu shopping liste Evropljana.” Istraživanje otkriva da je, kada je riječ o iskustvima, najveći broj ispitanika naveo kako se raduje putovanjima, a zatim slijede posjete koncertima, događaji na otvorenom, kulinarska putovanja i spa vikendi.[3] Putovanja i vrijeme provedeno sa porodicom su iskustva na koja ispitanici najviše troše. Kada je riječ o razlozima zbog kojih se novac prvenstveno izdvaja za iskustva, „neopipljiva” korist navodi se kao ključni motivator. Skoro 4 od 5 (78%) evropskih ispitanika navelo je da se potrošnja na iskustva obično ili uvijek isplati, dok je samo 4% njih koji smatraju da je rijetko vrijedno ulaganja. 29% potrošača kada pravi finansijski plan, kao najvažnije ističe štednju za određena iskustva. 40% evropskih ispitanika reklo je kako im iskustva donose najbolje uspomene, a više od trećine (35%) Evropljana izjavilo je kako im je određeno iskustvo promijenilo poglede na svijet, dok 33% naglašava da im zajednička iskustva sa drugima obogaćuju život, bilo da je to putovanje, neki kulturni događaj ili jednostavno uživanje u zajedničkom obroku. Skoro polovina (41%) ispitanika rekla je kako kada odlučuju da li će potrošiti novac na neko iskustvo, gledaju da li je ono jedinstveno, jer im je ambicija da stvaraju doživotna sjećanja. Spomenuta ambicija podstiče i putovanja, pa tako 26% ljudi kaže da je to glavni razlog zbog kojeg putuju, a 41% bi čak otputovao u drugu zemlju ili na drugi kontinent samo zarad nekog iskustva. Mastercard je dugogodišnji partner desetinama najpoznatijih evropskih institucija za zabavu i sport. Ovogodišnja postava uključuje, između mnogih drugih, finale UEFA Lige šampiona na Wembleyju, Roland Garros, Kanski festival, Berlinale Film Festival i League of Legends turniri, kao i stotine Live Nation koncerata na više evropskih tržišta.
Glovo će udvostručiti donacije za ugrožene porodice prikupljene tokom ramazanske kampanje u aplikaciji
Marx.ba Muslimani širom svijeta raznim vjerskim aktivnostima obilježavaju mjesec ramazan. Jedan od ključnih aspekata ovog svetog mjeseca je tradicija iftara, koji simboliziraju prekid posta i često služe kao prilika za okupljanje porodica. Glovo se pridružio akciji Pomozi.ba za podršku ugroženim porodicama tokom ramazana. Korisnici Glova do 8. aprila mogu pristupiti rubrici posvećenoj ovoj akciji (“Donirajte ugrožene porodice”) i izabrati jedan od unaprijed definisanih iznosa donacije (3, 10, 20, 50 KM). Sve donacije će u potpunosti ići u svrhu podrške ugroženim porodicama hranom i osnovnim proizvodima. Pomozi.ba će osigurati da ove donacije pomognu onima kojima je to najpotrebnije. Glovo je najavio da će sva sredstva prikupljena putem balona donacija u aplikaciji do kraja ramazana kompanija udvostručiti. Glovo otkriva zanimljive potrošačke navike tokom prve polovine ramazana Statistički podaci višekategorijske aplikacije Glovo otkrivaju zanimljive potrošačke navike uočene u Bosni i Hercegovini tokom prvih 15 dana ramazana. U gradovima poput Sarajeva, Tuzle i Bihaća, Glovo kuriri su pokazali pojačanu aktivnost u trenucima uoči iftara, u skladu sa očekivanjima iz prethodnih godina. Uprkos izazovima sa kojima su se suočavali kuriri za dostavu tokom ovog užurbanog perioda, prema platformi, oni su odlično odgovorili zadatku. Narudžbe se najčešće primaju između 16:00 i 17:00 sati. Naime, u ovom periodu narudžbe su porasle za blizu 20% u odnosu na prosjek 2024. godine. Takođe, od 23:00 do 01:00 narudžbe su porasle za preko 20% u odnosu na dnevni prosjek 2024. godine. Statistike pokazuju da je broj narudžbi namirnica iz supermarketa preko Glovo aplikacije povećan za 10% u odnosu na prosjek 2024. godine, a najviše narudžbi prima se u 13 sati. Što se tiče raspodjele narudžbi po danima u sedmici, dan koji pokazuje porast tokom ramazana u odnosu na prosječnu raspodjelu u 2024. godini je nedjelja. Nedjelje ramazana (10., 17. i 24. marta) zabilježile su prosječan porast narudžbi od 60% u odnosu na prosječnu nedjelju 2024. godine. Partnerski restorani, njih više od 60 koji učestvuju u posebnoj ramazanskoj kampanji, ponudili su specijalne iftar menije putem Glovo aplikacije, a većina njih je ponudila i značajne ramazanske popuste kako bi na prigodan način proslavili ovaj mjesec. Na iftarskom meniju uglavnom se nalaze tradicionalna jela koja uključuju hurme, topu i supu, te glavno jelo sa piletinom i drugim mesom i desertom na kraju. Bogata ponuda tradicionalnih jela, međutim, nije uspjela da nadmaši pizze, specijalitete sa roštilja i pljeskavice, koji su i dalje na vrhu liste najčešće naručivanih proizvoda. Glovo je pionirska aplikacija za više kategorija koja povezuje korisnike s preduzećima i kuririma, nudeći usluge na zahtjev iz restorana, trgovina, supermarketa, ljekarni i maloprodajnih objekata. Glovo vizija je da svima omogući lak pristup svemu u svom gradu kako bi korisnici mogli uživati u onome što žele, kada žele i gdje žele. Kompanija je osnovana 2015. godine u Barseloni i posluje u 25 zemalja širom Evrope, Centralne Azije i Afrike.
Dolar ojačao, cijene nafte pale
Marx.ba Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,40 bodova, dok je jučer ujutro doba iznosio 104,20 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 151,40 na 151,97 jena, najviši nivo u 34 godine. Na tim je nivoima prošlih godina japanska centralna banka intervenirala. Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0825 dolara, dok je jučer ujutro iznosila 1,0840 dolara. Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,94 posto, na 85,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,86 posto, na 80,90 dolara. Na azijskim se berzama u srijedu trguje oprezno, kao i na Wall Streetu dan prije, dok ulagači čekaju hoće li japanska centralna banka intervenirati, s obzirom da je tečaj dolara prema jenu dosegnuo najviši nivo u 34 godine. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u minusu 0,2 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 0,5 posto. U Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,2 i 0,8 posto. Na azijskim tržištima vlada oprez, kao i jučer na Wall Streetu, kada su cijene dionica pale treći dan zaredom. Dow Jones oslabio je 0,08 posto, dok je S&P 500 skliznuo 0,28, a Nasdaq indeks 0,42 posto. Prošle sedmice ti indeksi dosegnuli rekordne nivoe, a novih vijesti koje bi potaknule rast cijena dionica nema. Na nedavnoj sjednici čelnici američke centralne banke ostali su pri procjenama da bi u ovoj godini mogli smanjiti kamatne stope u tri navrata. To je ohrabrilo ulagače jer su se plašili da će Fed zbog jačanja inflacije u SAD u januaru i februaru odgoditi smanjenje kamata. No, sve dobre vijesti već su ugrađene u tržište, koje raste već peti mjesec zaredom, pa je pitanje, kažu analitičari, ima li još prostora za rast cijena dionica. U fokusu ulagača ove sedmice će biti novi podaci o inflaciji u SAD, koji bi mogli nagovijestiti kada će centralna banka početi smanjivati kamatne stope. No, izvještaj o indeksu troškova osobne potrošnje, koji pažljivo prate čelnici Feda, bit će objavljeno tek u petak, kada se na najvećoj svjetskoj berzi neće raditi zbog uskrsnih praznika.
SWIFT uskoro povezuje digitalne valute centralnih banaka
Marx.ba Globalna bankarska mreža za razmjenu poruka SWIFT planira pokrenuti novu platformu u narednih godinu ili dvije, za povezivanje digitalnih valuta centralne banke koji su sada u razvoju. Ovaj potez koji bi bio od velikog značaja za ekosistem digitalnih valuta (CBDC) u nastajanju, a budući da SWIFT ima ključnu ulogu u globalnom bankarstvu vjerovatno će biti „fino podešen“ prije pokretanja, prenosi Reuters. Oko 90 posto svjetskih centralnih banaka sada istražuje digitalne verzije svojih valuta. Većina ne želi da bude ostavljena iza bitcoina i drugih kriptovaluta, ali se bori sa tehnološkim složenostima. Zemlje kao što su Bahami, Nigerija i Jamajka već imaju svoje CBDC. Kina je napredovala u testiranju e-juana u praksi. Evropska centralna banka također razvija digitalni euro, dok Banka za međunarodna poravnanja, krovna grupa globalne centralne banke, vodi višestruka prekogranična ispitivanja. Glavna prednost sistema SWIFT je to što je njegova postojeća mreža upotrebljiva u više od 200 zemalja i povezuje više od 11.500 banaka i fondova koji je koriste sa transfere hiljada milijardi dolara svakog dana.