LinkedIn uprihodio 1,7 milijardi dolara od pretplate
Marx.ba LinkedIn je po prvi put objavio podatke o prodaji pretplate na svoje usluge. Društvena mreža za poslovne ljude na taj je način ostvarila prihod od 1,7 milijardi američkih dolara tokom 2023. godine. Njihove podatke nismo u punom opsegu imali prilike vidjeti od 2016. godine, kada ih je kupio Microsoft, piše Bug. Ranije su objavili kako su u fiskalnoj 2023. ostvarili 15 milijardi prihoda ukupno, od čega je sedam milijardi dolara stiglo od prodaje korporacijama softvera za pronalaženje novih zaposlenika. No, tokom prošle godine poslovanje su proširili pretplatom za osobe u potrazi za poslom i druge pojedinačne korisnike, za koju treba izdvojiti 39,99 dolara mjesečno i više. Glavni dio te inicijative bilo je dodavanje opcija umjetne inteligencije kao što je mogućnost skeniranja oglasa za posao i, na temelju biografije tražitelja posla, automatskog određivanja odgovara li tražitelj onome što se traži. Sistem umjetne inteligencije također može pomoći tražiteljima posla u prilagodbi profila na LinkedInu kako bi ih učinili privlačnijima, kao i automatski generirati pisane poruke za traženje posla. Dan Shapero, glavni operativni direktor LinkedIna, rekao je kako je lani broj korisnika pretplate porastao za 25 posto. Nije naveo o kolikom je apsolutnom iznosu riječ. Također je istakao kako rani podaci LinkedIna pokazuju da je 70 posto pretplatnika isprobalo nove alate s umjetnom inteligencijom, a 90 posto njih ih je smatralo korisnima.
Broj noćenja u EU veći za 1,4 posto, dvije zemlje oborile sve rekorde
Marx.ba Broj noćenja u Evropskoj uniji dostigao je 2,9 milijardi, što je ta 1,4 posto više nego 2019. godine, a u 2023. je bio veći za 6,1 posto nego godinu dana ranije. U 2023. godini, 24 od 25 zemalja EU sa dostupnim podacima premašile su nivoe iz 2022. u pogledu noćenja, pokazuju podaci koje je objavio Eurostat. Najznačajniji porast zabilježen je na Malti i Kipru, pri čemu su obe zemlje zabilježile porast od 20 posto u broju noćenja u odnosu na 2022. godinu, a zatim slijede Slovačka sa povećanjem od 16 procenata. Mali pad broja noćenja od jedan posto zabilježen je jedino u Luksemburgu. Po broju noćenja gostiju iz inostranstva dvije zemlje EU su oborile sve rekorde, a to su Slovačka i Češka. Ove dvije zemlje su zabilježile porast od 29 procenata u 2023. u poređenju sa 2022. Slijede Nizozemska i Rumunija, svaka sa povećanjem od 23 procenta. Na drugom kraju raspona, Luksemburg je zadržao isti broj noćenja stranaca, dok je Hrvatska zabilježila skroman rast od dva procenta. Što se tiče domaćih gostiju, najveći rast broja noćenja zabilježila je Grčka, sa porastom od 13 posto u 2023. u odnosu na 2022. godinu, a slijede Slovačka (+11%) i Bugarska (+9%). Najveći pad noćenja domaćih gostiju zabilježen je u Sloveniji (-17%), Mađarskoj (-5%) i Luksemburgu (-4%). Kada se posmatra širi vremenski okvir, podaci otkrivaju porast broja noćenja u turizmu od proljeća 2022. nadalje. Do maja 2022. broj noćenja u turističkim smještajima približio se nivou prije pandemije. U 2023. godini, samo u martu (-4%), junu (-2%), julu (-1%) i novembru (-1%) zabilježen je pad broja noćenja u poređenju sa 2019. Uprkos ovim kolebanjima u 2023. ostvareno je povećanje ukupnog broja noćenja dostigavši rekordan broj koji se približio cifri od tri milijarde noćenja godišnje.
Direktor Aerodroma Mostar: Proširenje kapaciteta i poboljšanje infrastrukture
Marx.ba Prošla godina predstavljala je važan korak naprijed za Aerodrom Mostar, koji je uspio preokrenuti negativan trend i ostvariti značajan rast u broju putnika. Uvođenjem nove linije s Croatia Airlinesom, dodatnim charter letovima, postignuto je gotovo dvostruko povećanje u broju putnika u odnosu na prethodnu godinu, dosežući impresivnih 20.500 putnika, putnika što je skoro 100 posto povećanje u odnosu na 2022. piše, avioportal koji je na tu temu razgovarao sa Markom Đuzelom, direktorom ove zračne luke. – Vrhunac svega je bilo potpisivanje ugovora sa kompanijom Air Serbia sa kojom smo dogovorili toliko priželjkivani Beograd te sa kompanijom Sky Alps sa kojom smo dogovorili 4 nove rute odnosno Bari, Rim, Munchen i Veronu, rekao je za ovaj portal Marko Đuzel, direktor Aerodroma Mostar. Ključni planovi za razvoj aerodroma Mostar u nadolazećim godinama usmjereni su na implementaciju projekata koji će omogućiti proširenje kapaciteta i poboljšanje infrastrukture. – Kako nisu rađeni nikakvi projekti mi smo drugu polovicu prošle godine iskoristili za izradu projektne dokumentacije. Uradili smo projekte širenja voznih staza, projekt instalacije centralnih svjetala na uzletno sletnoj stazi i projekt širenja komercijalnog parkinga. Sada imamo završene projekte ca cca 2 mil eura. Sijedi nam potraga za sredstvima kako bi mogli krenuti sa realizacijom, dodao je Đuzel. U cilju privlačenja novih avio-kompanija i otvaranja novih ruta, aerodrom Mostar aktivno radi na eliminaciji tehničkih prepreka, poput osiguranja distribucije goriva, uspostavljanja zimske službe te certifikacije aerodroma prema EASA standardima. Planira se povećanje broja ruta s trenutnih 6 na minimalno 8 do 9, što će dodatno ojačati povezanost ovog aerodroma. U skladu s globalnim trendovima održivosti, aerodrom Mostar takođe poduzima korake za smanjenje ekološkog otiska. – Mi smo u procesu izrade projektne dokumentacije za instalaciju solarne elektrane. To je prva faza. Nakon toga pokrećemo veliki projekt koji za cilj ima analizirati potencijale za izgradnjom dodatnih solarnih postrojenja. Kada je riječ o ostalim projektima radimo projektnu dokumentaciju za zamjenu aerodromskog rasvjetnog sistema u led rasvjetu. Treća faza je plan nabave opreme koji je prilagođen na način da se sva preostala oprema zamjeni sa električnim sredstvima za prihvat i otpremu zrakoplova i putnika, poručio je Đuzel za avioportal.
Evropska centralna banka će sačekati do juna sa smanjenjem ključnih kamata
Marx.ba Evropska centralna banka (ECB) zadržala je u četvrtak nepromenjene kamatne stope na četvrtom uzastopnom sastanku, iako su kreatori monetarne politike primijetili napredak koji je postignut u njihovoj borbi protiv visoke inflacije. Depozitna stopa ostala je na četiri posto, najviša u historiji ECB dugoj dvije i po decenije. Zvaničnici razmatraju koliko brzo mogu da smanje kamatne stope, ali ističu da im je potrebno više dokaza o usporavanju rasta cijena. Za sada snažan rast plaća održava pritisak na domaće cijene, saopštila je banka. Zbog dosadašnjeg uspjeha u usporavanju bazne inflacije, „mi smo sigurniji, ali nismo dovoljno samouvjereni i očigledno nam je potrebno više dokaza“, rekla je predsednica ECB Christine Lagarde. Prošlog mjeseca godišnja stopa inflacije u eurozoni usporila je na 2,6 posto, približavajući se cilju centralne banke od dva posto. Ipak, kreatori politike u banci, koja određuje kamatne stope za 20 zemalja koje koriste euro, bili su oprezni u pogledu prebrzog smanjenja stopa i pojačavanja inflatornih pritisaka. Sa novim prognozama koje ukazuju na nižu inflaciju i rast, kreatori politike ECB u četvrtak su nagovijestili da se pripremaju za prvo smanjenje kamatnih stopa, vjerovatno u junu, pod uslovom da dolazeći podaci, posebno o platama, potvrđuju taj trend, prenosi Reuters. – Nismo razgovarali o rezovima na ovom sastanku, ali tek počinjemo da razgovaramo o povlačenju našeg restriktivnog stava, rekla je predsjednica ECB. Ona je nagovijestila da će se to vjerovatno dogoditi na sastanku 6. juna, jer će do tada biti objavljeni podaci o plaćama za prvi kvartal. ECB će u međuvremenu održati još jedan sastanak 11. aprila, kada će se, prema rečima Lagarde, znati malo više, ali će se u junu znati „mnogo više“. Predsjednica ECB istkala je da inflacija opada prema ciljanih dva posto i da se sada očekuje da će u naredne dvije godine biti niža nego što se očekivalo prije nekoliko mjeseci. U novim kvartalnim ekonomskim projekcijama, ECB je smanjila svoju prognozu rasta cijena u ovoj godini sa 2,7 na 2,3 posto i saopštila da očekuje da će inflacija opasti na 1,9 procenata u ljeto 2025. godine i da će ostati na tom nivou do kraja 2026. godine. Lagarde je izrazila opreznost, ističući da je potrebno više dokaza prije nego što ECB snizi stope.
Nafta na kraju radne sedmice blizu 83 dolara za barel
Marx.ba Cijene nafte zadržale su se u petak blizu 83 dolara za barel budući da je izvještaj o američkom tržištu rada potaknulo nagađanja o usporavanju ekonomije i poboljšanim izgledima za sniženje kamatnih stopa na početku ljeta. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje trgovine i iznosila je 82,85 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 78,79 dolara. Na kraju radne sedmice trgovci su se fokusirali na izvještaj o američkom tržištu rada u februaru. Stopa nezaposlenosti blago je porasla, a rast plaća usporio, signalizirajući da ekonomija možda usporava, nagađaju analitičari. – Brojke navode na zaključak da je potražnja za radom popustila, što podupire tumačenja o usporavanju ekonomske aktivnosti i povećava šanse za snižavanje kamatnih stopa u junu, podsjeća Giovanni Staunovo iz UBS-a. Podsjećamo, u četvrtak predsjednik Feda Jerome Powell izjavio je da bi uskoro mogli “s dovoljno pouzdanja” zaključiti da inflacija slabi tempom koji opravdava sniženje kamatnih stopa.
FAO: Indeks cijena hrane dodatno pao u februaru
Marx.ba Referentna vrijednost svjetskih cijena prehrambenih proizvoda pala je sedmi mjesec zaredom u februaru, jer su niže međunarodne kotacije za sve glavne žitarice više nego nadoknadile rastuće cijene šećera i mesa, izvijestila je u petak Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene u međunarodnim cijenama niza prehrambenih proizvoda kojima se globalno trguje, u februaru je u prosjeku iznosio 117,3 boda, što je pad od 0,7 posto u odnosu na januar i 10,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. FAO indeks cijena žitarica smanjio se za 5,0 posto u februaru i dosegao nivo 22,4 posto ispod one iz februara 2023. Izvozne cijene kukuruza pale su najviše zbog očekivanja velikih žetvi u Južnoj Americi i konkurentnih cijena koje nudi Ukrajina, dok su međunarodne cijene pšenice uglavnom pale zbog snažnog tempa izvoza iz Ruske Federacije. Međunarodne cijene riže također su pale, za 1,6 posto u februaru. FAO indeks cijena biljnog ulja smanjio se za 1,3 posto u odnosu na januar na 11 posto ispod vrijednosti iz februara 2023. Međunarodne cijene sojinog ulja značajno su pale, poduprte izgledima za obilnu proizvodnju soje u Južnoj Americi, dok je velika globalna izvozna dostupnost ulja od suncokreta i uljane repice gurnula njihove cijene naniže. Svjetske cijene palminog ulja neznatno su porasle u februaru zbog sezonski niže proizvodnje. Nasuprot tome, FAO indeks cijena šećera porastao je 3,2 posto u februaru. Povećanje odražava stalnu zabrinutost oko nadolazeće proizvodnje Brazila nakon dugotrajnog perioda ispodprosječne količine oborina, kao i prognoziranog pada proizvodnje u Tajlandu i Indiji, dvjema vodećim zemljama izvoznicama. FAO indeks cijena mesa porastao je za 1,8 posto u odnosu na januar, pri čemu su najviše porasle cijene mesa peradi, a slijede goveđe meso, pod utjecajem jakih kiša koje su ometale transport stoke u Australiji. FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 1,1 posto, predvođen većom uvoznom potražnjom azijskih kupaca za maslacem. Cijene mlijeka u prahu i sira također su neznatno porasle.
Nakon ispitivanja novog lijeka za mršanje: Dionice kompanije Novo Nordisk ponovo ojačale
Marx.ba Vrijednost dionica kompanije Novo Mordisk ojačale su u četvrtak za osam posto, dostigavši novi rekord nakon što je danski farmaceutski gigant izvijestio o pozitivnim podacima ranog ispitivanja novog eksperimentalnog lijeka za mršanje. Kompanija je na sastanku sa investitorima navela da je faza I ispitivanja njenog dugo očekivanog lijeka pokazala da su pacijenti izgubili 13,1 posto mase za 12 sedmica, piše Reuters. Ovo zasjenjuje rezultate njihovog popularnog lijeka Wegovy od kojeg se gubi šest posto mase. Eksperimentalna faza II počet će u drugoj polovini tekuće godine, a rezultati se očekuju početkom 2026. godine, saopćila je kompanija. Akcije Novo Nordiska, najveće evropske kompanije po tržišnoj kapitalizaciji, ojačale su više od 27 posto od početka godine. Ranije ove sedmice, Novo Nordisk izvijestio je o rezultatima ispitivanja u kasnoj fazi koji pokazuju da njihov lijek Ozempic smanjuje rizik od progresije bolesti bubrega i smrti od bubrežnih ili kardiovaskularnih komplikacija za 24 posto kod dijabetičara sa hroničnim bubrežnim bolestima. Rezultati su doprinijeli sve većem broju dokaza o širim zdravstvenih dobrobitima povezanim s Ozempicom i sličnim lijekovima, osim gubitka težine i liječenja dijabetesa tipa dva.
Padaju rekordi na Aerodromu Sarajevo: Skoro 20.000 putnika više nego u istom mjesecu prošle godine
Marx.ba Aerodrom Sarajevo je februaru ostvario čak 75.112 putnika što je skoro 20.000 putnika više nego u istom mjesecu prošle godine kada ih je bilo 56.979. Ovo je 141,4 posto putnika iz istog mjeseca 2019. (53.130). Aerodrom je imao 843 operacije (708 u II/2023). Sarajevo je ostvarilo 191,2 tone carga (169,9 tona u II/2023). Ukupno je u prva dva mjeseca 2024. Sarajevo ostvarilo 152.566 putnika, 1.746 operacija i 466,8 tona carga, izvijestio je Zamaaero. Sarajevski aerodrom očekuje svoju rekordno najprometniju ljetnu sezonu, s 12 najavljenih novih linija i više od 1,6 miliona sjedala u prodaji između 31. marta i 26. oktobra.
Nije samo za 8. mart: Rast industrije cvijeća u svijetu, koji su trendovi
N. D. Iako bi moglo biti primamljivo nazvati želju potrošača za cvijećem površnom, takav stav bi bio pogrešan, jer industrija rezanog cvijeća podstiče rast brojnih ekonomija u usponu. U stvari, globalno tržište rezanog cvijeća brzo raste. BBC prenosi da je samo u Ujedinjenom Kraljevstvu tržište rezanog cvijeća i ukrasnog bilja vrijedilo 1,3 milijarde funti u 2018. U međuvremenu, trgovačka publikacija Florists Review predviđa da će tržište rezanog cvijeća dostići prodaju od ukupno 47,9 milijardi dolara do 2030. godine, predviđajući kombinovana godišnja stopa rasta od 5,85%. Iako je rast industrije rezanog cvijeća očito trend kojem se možemo radovati u narednim godinama, postoji i pomak među etabliranim tržištima i novijim igračima u ovoj oblasti. Osim toga, društvena i ekološka održivost su područja u kojima je veći fokus kako industrija raste, a profiti i prihodi prate njihov primjer. Postoje neki vidljivi trendovi u industriji cvijeća. Tržišta u razvoju traže svoj udio Kada je energetska kriza 1970-ih pala na zapadnu Evropu i Sjedinjene Države, staklenici koji uzgajaju rezano cvijeće počeli su se zatvarati vrtoglavom brzinom. Energija potrebna za održavanje ovih plastenika bila je preskupa i tako je rođena globalizacija moderne trgovine rezanim cvijećem. Dok je ostatak Evrope zatvorio svoje staklenike, Nizozemska je sa svojom bogatom cvjetnom tradicijom ostala u funkciji i počela da dominira industrijom. Veliki igrači u Nizozemskoj nisu samo uzgajali i prodavali vlastito cvijeće, već su i unosili cvjetove iz podsaharske Afrike na evropsko i američko tržište. Iako je Nizozemska i dalje najveći izvoznik rezanog cvijeća na svijetu, sa 5,17 milijardi dolara izvoza samo u 2021. godini, ona je također odgovorna za veliki broj uvezenog cvijeća. U stvari, Nizozemska je četvrti najveći uvoznik rezanog cvijeća u svijetu, sa 54,3 miliona dolara cvijeća iz Kenije između 2020. i 2021. Uprkos veličini nizozemskog tržišnog udjela, trend je da sve više kenijskih farmera cvijeća počinje da izvozi direktno na evropska tržišta. Rezano cvijeće je sada drugi najveći izvoz Kenije (čaj je na prvom mjestu) i posebno je važan kao izvor ruža, jer ta zemlja sada snabdijeva 40% svih ruža koje se prodaju u Evropskoj uniji. Osim toga, rezano cvijeće je sada jedan od najvećih izvora zapošljavanja u Keniji, s preko 100.000 ljudi direktno zaposlenih u cvjetnoj industriji, a procjenjuje se da je oko dva miliona indirektno uključeno. Dio razloga zašto Kenija sada može povećati svoj tržišni udio u Evropskoj uniji je zbog zrelosti rashladnih tehnologija za transport. Fokus na društvenu održivost unutar lanca opskrbe Rast industrije rezanog cvijeća ima kapacitet da utječe na ekonomije ovih tržišta u nastajanju, s dijelovima stanovništva koje živi od industrije. Stoga je društvena održivost industrije sve više u fokusu. Kenija ima najveći udio Fairtrade organizacija cvijeća na svijetu, sa 39 od 67 certificiranih, pokrivajući 30.500 ljudi, ili 30% cvjetne industrije u toj zemlji. Premija za cvijeće Fairtrade Foundation omogućava ponovno ulaganje u zajednicu, pozitivno utječući ne samo na zaposlene u industriji rezanog cvijeća, već i na dobrobit cijele zemlje. Predviđa se da će, kako mlađi potrošači budu dostigli svoju vrhunsku kupovnu moć, povećan fokus na kupovini sa društvenom i ekološkom održivošću u srži. Stoga bi se moglo očekivati da kompanije koje ilustruju svoju povezanost sa Fairtrade Foundation mogu očekivati veći angažman od sljedeće generacije potrošača. Ekološki prihvatljivija rješenja za lance nabavke Iako je industrija rezanog cvijeća značajno porasla, raste i zabrinutost zbog ekološkog utjecaja transporta tako krhke robe – na rashlađenim temperaturama, brzo i širom svijeta. Međutim, s idealnim uvjetima okoliša na mjestu uzgoja, Fairtrade Foundation je otkrila da ruže koje se uzgajaju u Keniji i prodaju u Evropi proizvode 5,5 puta manje emisija stakleničkih plinova od svojih kolega u Nizozemskoj, čak i kada se uzmu u obzir emisije iz transporta. Ovaj disparitet je zbog energije potrebne za uzgoj takvog cvijeća u sjevernoj klimi, budući da su kenijski uzgajivači izloženi suncu i temperaturama koje omogućavaju mnogo manju potrošnju energije od onih u Evropi. Međutim, rezano cvijeće i dalje zahtijeva sofisticiranu seriju transporta i skladištenja hladnog lanca, a logističke kompanije ne samo da su zadovoljile ovu potražnju, već su počele da nude i ekološki održivija rješenja. S rastom subsaharskog tržišta cvijeća, ovo cvjetanje često zahtijeva putovanje avionskim transportom. Vazduh je često najpovoljniji vid logistike za transport ovog cvijeća, jer svaki dan putovanja rezano cvijeće gubi 15% svoje vrijednosti. Stoga, uvođenje biogoriva i održivijih rješenja za zračni teret su ogromne prednosti za industriju jer ima za cilj da raste uz minimaliziranje negativnog utjecaja na okoliš. Dok je zračni transport i dalje popularan logistički izbor za izvoznike cvijeća, pojavila su se inovativna rješenja koja produžuju vijek trajanja i mogućnost slanja rezanog cvijeća preko okeanskih ruta. Zapravo, problemi u lancu snabdijevanja uzrokovani COVID-19, uključujući manju dostupnost zračnog tereta, doveli su do istraživanja okeanskog transporta rezanog cvijeća, što je postalo sve raširenije u posljednje dvije godine. Izvoznici rezanog cvijeća, posebno u subsaharskoj Africi, u budućnosti mogu imati još više koristi od pouzdanog hlađenog okeanskog transporta – kao ekološki prihvatljiviji i pristupačniji način transportne logistike.
Rast cijena kakaovca ništa nije promijenio: Potražnja za čokoladom ne jenjava
Marx.ba Kakaovac je dosegao rekordnu cijenu u februaru – 5.874 dolara. To je dvostruko veća cijena nego početkom prošle godine. No tona kakaovca sada već košta 6.549 dolara. Analitičari vjeruju da će cijena još rasti, ali čini se da to neće pretjerano negativno utjecati na potražnju. Cijene su snažno porasle zbog slabog uroda u zapadnoj Africi, u kojoj raste oko tri četvrtine svjetskog kakaovca. Suša prouzrokovana vremenskim fenomenom El Ninom naškodila je nasadima u Gani i Obali Slonovače, najvećim svjetskim proizvođačima kakaovca. Unatoč historijski visokim cijenama, ipak nije došlo do smanjenja potražnje. Ona se poprilično dobro drži jer potrošači najčešće impulsivno kupuju čokoladu, pa za nju ne vrijede ista pravila kao za ostale prehrambene proizvode. Kako objašnjava Paul Joules, analitičar iz Rabobanka za CNBC, kupoprodajni ugovori za kakaovac koji vrijede za tekuće razdoblje u većini slučajeva dogovoreni su ranije, tako da se pravi utjecaj visokih cijena na potražnju ni ne može odmah vidjeti na brojkama. Joules očekuje da će do smanjenja potražnje doći tek u drugoj polovici godine. Poskupljenje kakaovca povećava troškove velikih proizvođača čokolade, a on ih prebacuju na potrošače. Poznati američki proizvođač čokolade Hershey prošlog mjeseca upozorio je na negativan učinak cijena kakaovca na profit kompanije. I Reese’s Peanut Butter Cups ove godine očekuje manju zaradu. Ključno je pitanje koliko cijene kakaovca još mogu rasti. Warren Patterson iz ING-a ističe da moraju ići do nivoa na kojima počinjemo uočavati značajno smanjenje potražnje. Trenutno neznatne promjene u potražnji nisu dovoljne da se tržište vrati u ravnotežu. Opskrba kakaovcem iz zapadne Afrike ostaje velika briga. Obala Slonovače čini oko 44 posto svjetske proizvodnje, a Gana ima udio od 14 posto. Suša kao rezultat El Nina u većem dijelu jugoistočne Azije, Indije, Australije i dijelovima Afrike, pored kakaovca, utjecala je na rast cijena šećera i kafe.