Marketing X Business

Sve više odredišta uvodi neku vrstu turističkog poreza, šta donosi naredna godina

Marx.ba Prekomjerni turizam sve je veća tema širom svijeta. Stoga sve više destinacija traži načine kako da smanji pritisak ogromnog broja ljudi na infrastrukturu i lokalno stanovništvo, a jedan od poteza na koji se sve češće odlučuju je takozvani “turistički porez”. Ideja je da se dodatni novac koji prikupe od turista potroši na poboljšanje lokalnih cesta, komunalnih i javnih usluga. A ako pokoji turista zbog tih nekoliko dodatnih eura odustane od dolaska, uspjet će i u smanjenju pritiska na gradove bez značajnijeg gubitka prihoda.  Turisti opterećuju infrastrukturu, javne usluge i objekte u destinacijama koje posjećuju. Turistička taksa može biti koristan alat za ova mjesta da se izbore sa povećanim brojem posjetilaca i podstakne iskustvo održivog turizma. Osim toga, može poslužiti kao sredstvo za finansiranje razvoja infrastrukture javnog prevoza, ublažavanje štete koja može nastati usljed prenaseljenosti i podsticanje inicijativa za očuvanje životne sredine i održivosti destinacije. Ovakvi programi su već postali uobičajena praksa širom Evrope, gdje se uvode porezi ili naknade za posjetioce kako bi se upravljalo povećanim pritiskom turizma. Na primer, gradovi poput Pariza, Berlina, Amsterdama i Rima već su uveli takve namete. Također, britanski grad Manchester najavio je početak uvođenja takse za posetioce ranije ove godine, dok je španski grad Santiago de Compostela izrazio namjeru da uvede regionalnu taksu kako bi se izborio sa ljetnjom prenaseljenošću. I Island je u razmatranju ovakvih planova za svpoje gradove. Venecija, koja se dugi niz godina suočava sa izazovima uzrokovanim prenatrpanošću turista, nedavno je najavila plan za uvođenje taksi za posjetioce. Prema ovom planu, očekuje se da će takve naknade postati obavezne za turiste, a njihova primjena bi trebalo da počne tokom ljeta 2024. godine. Ova mjera ima za cilj ne samo da reguliše broj posjetilaca, već i da obezbijedi finansijska sredstva za očuvanje i održivost grada, koji je često pod pritiskom masovnog turizma. Uglavnom, broj gradova se povećava, pa je pitanje šta donosi naredna godina i da li će uskoro na skoro svim popularnim detinacijama turiste dočekati ova taksa.

Evropska unija plaća Elonu Musku 180 miliona eura za usluge lansiranja satelita

Marx.ba Evropska komisija nastavlja da se bavi strateškom autonomijom, ali je morala da potpiše ugovor od 180 miliona eura sa kompanijom SpaceX, kako bi lansirala svoje satelite u orbitu, jer je evropski raketni program zastao. Komesar za unutrašnje tržište Thierry Breton rekao je za Politico da je pristao da se obrati svemirskoj kompaniji Elon Muska sa kojom je EK nedavno bila u sporu oko digitalne politike zbog njegovog vlasništva nad platformom X (bivši Twitter). Razlog za obraćanje Musku je kašnjenje razvoja evropskog sistema za lansiranje Ariane 6. – Imamo četiri satelita za lansiranje iduće godine. S obzirom na to da Ariane 6 još nije dostupan, prihvatio sam prijedlog Evropske svemirske agencije da koristimo SpaceX, naveo je Breton. Prema njegovim riječima, planirana su dva lansiranja po dva Galileo geo-navigaciona satelita, u aprilu i junu. EK je razmatrala alternativnu opciju za ključne misije do 2024. godine zbog skupih kašnjenja lansirnog sistema Ariane 6, koji još nema dozvolu za pokretanje i isključenja iz upotrebe starijeg sistema Ariane 5. Ariane 6 trebalo je da obavi prvo lansiranje 2020. godine. Prvobitni plan bio je da se lansiraju četiri Galileo satelita koji predstavljaju evropsku alternativu američkoj GPS mreži, uz pomoć ruskog raketnog sistema Sojuz, sa evropskog kosmodroma u Francuskoj Gvajani. Međutim, zbog rata u Ukrajini ta opcija je napuštena. Prije nego što sa kompanijom SpaceX budu utvrđeni datumi lansiranja evropskih satelita, EU treba da postigne bezbjednosni sporazum sa američkim vlastima, kako bi evropski inženjeri dobili garancije da će imati danonoćni pristup Galileo satelitima i pravo na preuzimanje ukoliko lansiranje ne bude uspjelo i ako satelit završi u okeanu umjesto u svemiru.

Prvih 10 mjeseci ove godine: Rekordna naplata poreza i doprinosa u BiH

Bloomberg Adria U prvih deset mjeseci ove godine javni prihodi u Federaciji Bosne i Hercegovine naplaćeni su u rekordnom iznosu. Javni prihodi koje je Porezna uprava FBiH naplatila u prvih deset mjeseci ove godine veći su za 15,38 posto u odnosu na isti period prošle godine i za 39,17 posto u poređenju s prvih deset mjeseci 2019. Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti naplaćeni su u ukupnom iznosu od 4,1 milijardu KM. Porezna uprava Federacije BiH je saopćila da su u strukturi naplate javnih prihoda u prvih deset mjeseci ove godine porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit prikupili najveću količinu novca, potom porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih osoba te porez na promet nepokretnosti i prava. Vršilac dužnosti direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović kazao je da je dolaskom na ovu poziciju prije sedam godina postavio tri strateška cilja. – To je prije svega da PUFBiH bude jedna pravedna, racionalna, efikasna, transparentna i poštovana institucija. Drugo je saradnja sa svima onima koji na izvjestan način mogu doprinijeti punjenju, odnosno naplati javnih prihoda. I svakako drugi i treći cilj jeste stalni koncept dobrovoljnog prijavljivanja i plaćanja javnih prihoda, kazao je Isović. Dodaje da je upravo realizacija ova tri koncepta doprinijela konitnuiranom rastu naplate javnih prihoda, koji su zaključno s prošlom godinom porasli 79 posto.  I u Republici Srpskoj je zabilježena rekordna naplata javnih prihoda. Poreska uprava Republike Srpske je u deset mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila 2,9 milijardi KM, što je za za 395,3 miliona KM ili 15 posto više u odnosu na isti period 2022. godine. U tom periodu zabilježen je rast naplate po osnovu svih kategorija javnih prihoda koji su u nadležnosti Poreske uprave RS, pa je tako naplata doprinosa veća za 15 posto, direktnih poreza za 17 posto, a ostalih javnih prihoda za 13 procenata.

Prolazi i minimalizam: Mobitel namijenjen samo za telefoniranje i slanje SMS poruka odmah rasprodan

Marx.ba Iako su pametni telefoni i brojne aplikacije, društvene mreže i servisi napravljeni kako bi povezali ljude i omogućili im bolju komunikaciju, u praksi se situacija pokazala drukčijom. Tehnologija često djeluje upravo suprotno pa umjesto da ljudi vrijeme provode vani, družeći se uživo, mnogi su postali toliko ovisni o ekranima da im je virtuelni život postao važniji od stvarnog. Također, svaku sekundu koja im je slobodna, bilo da je riječ o obroku, čekanju u redu, pa čak i dok sjede s prijateljima na piću ili se šeću ulicom, ovisnici o ekranima moraju pogledati šta ima novo na telefonu, prenosi Zimo. Neki od njih, uključujući i sve više mladih, svjesni su problema i koliko moderna tehnologija, konstantna povezanost i tzv. FOMO (engl. fear of missing out) mogu loše djelovati na njihovo mentalno stanje. Jedno od rješenja za takav problem neki vide u klasičnim mobitelima kakvi su se koristili prije pametnih telefona. Na njima nema modernih aplikacija niti se može surfati (odnosno surfanje na njihovim malim ekranima prilično je loše iskustvo), no zato omogućuju ono najvažnije – razgovore i slanje tekstualnih poruka. Kompanija koja je usmjerena baš na takvo tržište Light prije nekoliko godina predstavila je minimalistički uređaj Light Phone 2, koji korisnicima nudi osnovne komunikacijske usluge. Light je nedavno udružio snage s kompanijom pgLang, iza koje stoji zvijezda hip-hopa Kendrick Lamar, te su predstavili posebnu verziju toga telefona – pgLang Light Phone. Ovo izdanje, osim po nekim dizajnerskim elementima i mogućnostima, ne razlikuje se previše od originala te uređaj također odiše minimalizmom, a za početak je u prodaju pušteno samo 250 komada tih telefona po cijeni od 299 dolara. Nakon samo jednog dana svi su rasprodani. Dok će vlasnici uređaja moći obavljati pozive i slati SMS-ove (telefon podržava 4G mreže), naviti alarm, napisati bilješku, slušati muziku i podcaste, na njemu neće moći surfati internetom. Također, telefon nema ni ekran u boji. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se pgLang, nakon što su odmah rasprodali sve uređaje, odlučiti na novu seriju minimalističkih telefona jer tržište za njih svakako postoji i ne treba se iznenaditi ako s vremenom u predstave nove modele mobilnih uređaja koji će biti usmjereni prvenstveno osobama koje od telefona traže samo osnovnu komunikaciju te da im bude što manja distrakcija u životu.

Šta je “kilometraža namirnica”: Do tanjira nekada putovanje traje desetinama hiljada kilometara

Marx.ba Mimo ekonomije i pružanja podrške lokalnim proizvođačima, postoji još jedan razlog zašto se sve češće apeluje na odabir proizvoda iz lokalnog uzgoja, a to je: ekologija, zaštita planete, smanjenje CO2 otiska. Koliko se svijet menjao i promijenio dosad, govori i podatak da je Velika Britanija nekada proizvodila najviše vrsta jabuka na svijetu, ali sada uvozi čak 70 posto. U Bangladešu, rakovi su “zlatna koka” što se tiče izvoza, i putuju više od 16.000 kilometara da stignu do Britanskih ostrva, iako Britanija ima račiće i kod kuće. Dodatno, u SAD prosječna namirnica putuje čak 2.400 kilometara – dok ne stigne do tanjira kupca. Zanimljivo, Havaji gaje svoju šećernu trsku, pa ipak, uvoze ovu namirnicu koja proputuje 16.000 kilometara u paketićima, ne bi li stigla do havajskih kafića. Transportovanje hrane, generalno, predstavlja ogromno ekološko, socijalno i ekonomsko opterećenje, a među njima su vazdušno zagađenje i globalno otopljavanje. Sam termin “kilometraža namirnica” ili “food miles” skovao je Tim Lang 1992. godine, a odnosi se na udaljenost koju hrani prevaljuje od proizvođača do potrošača. Stoga, neki savjesni potrošači sada radije biraju lokalno, kako bi barem malo doprinijeli očuvanju planete i smanjenju zagađenja. Treba imati u vidu i procjene da je pomorski transport 50 puta efikasniji od vazdušnog, u pogledu emitovanja ugljen-dioksida.

Prognoza: Cijene nafte i gasa ostat će na istom nivou i na proljeće

Bloomberg Adria Sudeći prema fjučersima gasa i nafte, cijene ovih energenata će se na trenutnom nivou zadržati i u prvoj polovini iduće godine. Cijena gasa na nizozemskoj TTF berzi za ugovore u decembru trenutno iznosi oko 120 eura po megavat-satu. Kada je riječ o fjučersima nafte brent, koja služi kao reper za kupovinu na svjetskim finansijskim tržištima, za ugovore u decembru ona iznosi nešto manje od 95 dolara po barelu. Cijene gasa i nafte su posljednjih mjeseci u padu, a nakon što su tokom ljeta oborile rekorde. Tražnja za energentima je porasla nakon popuštanja kovid mjera i otvaranja tržišta, zbog čega su cijene gasa i nafte počele blago rasti. Međutim, njihov rast do rekordnih razina najviše je pogurao rat u Ukrajini. Visoke cijene energenata, s druge strane, pogurale su inflaciju s kojom se sada bore sve svjetske ekonomije podizanjem kamatnih stopa. Najviša cijena prirodnog gasa u Evropi bila je krajem avgusta, kada je obustavljena isporuka gasa Sjevernim tokom jedan, i tada je cijena iznosila čak 350 eura po megavat-satu. Kada je riječ o nafti, naftaši su najbolji finansijski rezultat ostvarili u drugom kvartalu, kada je cijena crnog zlata i bila najviša. Gledajući cijene brenta, najviša je bila u martu, dvije sedmice nakon početka rata u Ukrajini, kada je iznosila 128 dolara po barelu, a zatim je ponovno početkom juna dostizala više od 120 dolara po barelu. Predviđanja cijene gasa Temperature u oktobru i novembru više od prosječnih za ovo doba godine, popunjena evropska skladišta gasa do čepa i povećan uvoz tečnog gasa (LNG) u Evropu, koji čeka u lukama da bude isporučen ukoliko naiđe ledeni talas i poveća potrošnju, upravo je ono što je utjecalo na to da cijena gasa u protekla dva mjeseca drastično padne. U pojedinim momentima cijena gasa je bila i niža od 100 eura po megavat-satu. Međutim, te cijene su i dalje više od prosjeka za ovo doba godine. Promatrajući fjučerse gasa na TTF čvorištu, može se zaključiti da će se cijena ovog energenta i u prvoj polovini iduće godine kretati između 120 i 130 eura po megavat-satu. Drastični skokovi trenutno nisu na vidiku. Međutim, svaka nova eskalacija sukoba u Ukrajini, ili totalna obustava gasa iz Rusije u Zapadnu Evropu, koja trenutno ide isključivo preko Ukrajine, ili ledeni talas zbog kojeg će građani i privreda više trošiti, mogu utjecati na to da cijene gasa ponovo polude. Predviđanja cijene nafte I cijena nafte je proteklih mjeseci u padu, a glavni razlog je smanjena potrošnja zbog usporavanja svjetske privrede, naročito privrede u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte, koja ne odustaje od politike Covid-Zero. Grupa OPEC+ pokušala je spriječiti pad cijene nafte smanjenjem proizvodnje u oktobru i novembru, međutim, cijena nafte nastavlja padati. Ukoliko se pogledaju fjučersi za naftu brent, u narednih šest mjeseci kretat će se od 88 do 95 dolara po barelu, ali tako da iz mjeseca u mjesec njihova cijena slabi. Međutim, kao i kod gasa, cijena nafte sklona je iznenadnim događajima koji bi mogli da poremete snabdijevanje ili potražnju, pa se tako ne može sasvim sigurno tvrditi da će se fjučersi održati na ovom nivou. Predviđanja za cijenu struje Cijena struje na njemačkoj berzi trenutno iznosi oko 330 eura po megavat-satu. Najveća cijena bila je krajem avgusta, kada je cijena struje na ovoj berzi dostigla čak 1.000 eura po megavat-satu. Fjučersi struje za decembar na mađarskoj HUDEX burzi iznosi oko 290 eura po megavat-satu. Očekuje se da će cijena struje rasti u prvoj polovini godine, tako da prosječna cijena u prvom kvartalu iznosi oko 360 eura po megavat-satu, a u drugom kvartalu oko 320 eura po megavat-satu. Evropska unija spremna da se nosi s energetskom krizom Evropska unija je spremna da se nosi s energetskom krizom ove zime bez većih poteškoća, rekao je slovenski premijer Robert Golob. Blaga jesen, smanjena potrošnja električne energije i pad cijena prirodnog gasa znače da EU može da se izbori sa značajnim zahlađenjem sve dok su rezervoari za skladištenje gasa dopunjeni, kao što su sada, rekao je Golob. – Možemo da preživimo dvosedmičnu hladnoću bez ikakvih problema, čak četiri ili šest sedmica, istakao je Golob, koji je bio predsjednik najveće slovenske elektroenergetske kompanije prije nego što je u junu preuzeo kormilo vlade zemlje eurozone. “Bolje smo pripremljeni od bilo koje druge zime.” Analiza BBA: Više cijene energije za domaćinstva do proljeća Cijene energenata za domaćinstva u Adria regionu su ove godine znatno porasle, što je i logična posljedica povećane tražnje nakon najtežeg razdoblja pandemije i usred geopolitičkih faktora koji su podstakli inflaciju širom Evrope, pokazalo je istraživanje analitičara Bloomberg Adrije. U 2023. godini očekuje se smirivanje cijena kako godina bude odmicala. Istraživanje je pokazalo i da srpska domaćinstva najmanje u regionu plaćaju električnu energiju, hrvatska najviše. Gas je najskuplji građanima Sjeverne Makedonije, a najpovoljniji Hrvatima i Srbima. Trošak energije u Adria regiji niži je u odnosu na evropski prosjek. Zaključak analize je da će troškovi energije za domaćinstva ostati veći barem do proljeća 2023. s obzirom na to da se nastavlja okruženje visoke inflacije i isprekidanih lanaca snabdijevanja. – Za cijelu 2023. godinu pritom očekujemo niže nivoe cijena energije, prvenstveno uslijed manje potražnje, s obzirom na slabljenje opće ekonomske aktivnosti, rekao je analitičar Bloomberg Adrije Ivan Odrčić.

Poruka Komisiji EU: Ojačajte zajedničko tržište, jedino ono daje veću šansu evropskoj industriji

Marx.ba Evropska unija zaostaje za SAD i Kinom. Evropski udio u bruto dodanoj vrijednosti globalne industrije pao je sa 25 posto, koliko je iznosio 2000. godina, na 16,3 posto u 2020. godini. Osim toga, velike evropske firme su u razdoblju od 2014. do 2019. godine bile za 20 posto manje profitabilne od američkih kompanija. Prihod im je u istom razdoblju rastao oko 40 posto sporije, na investicije su trošili oko osam posto manje, a na istraživanje i razvoj  potrošeno je oko 40 posto manje nego preko bare. Zbog svega navedenog razlika između BDP po glavi stanovnika u SAD i zemljama EU doseže i do 82 posto. I ta bi se razlika mogla još produbljivati, stoji u dokumentu Vision Paper koji predstavlja analizu stanja konkurentnosti evropske industrije, a koji je objavilo udruženje ERT (European Round Table for Industry), institucija koja predstavlja šezdesetak velikih industrijskih kompanija u Evropi, prenosi Lider. Naime, posljednja publikacija ERT-a bavi se, kao i prethodne, ključnim evropskim pitanjima i preporukama izvršnih direktora i predsjedavajućih nekih od najznačajnijih evropskih industrijskih i tehnoloških kompanija, koje djeluju širom svijeta. Međutim, u ovom posljednjem dokumentu ton je znatno alarmantniji. U dokumentu tako stoji da EU ulaže znatno manje od drugih globalnih ekonomija u istraživanje i razvoj. Osim toga, u posljednjih 15 godina došlo je do velike razlike u stopi privrednog rasta između EU i SAD jer je EU zadržala makroekonomski kontraproduktivne politike štednje koje su sputavale nova ulaganja, dok su druge ekonomije aktivno investirale ERT stoga sugerira neka rješenja temeljem vlastitog know-how-a, a prvi najkonkretniji savjet koji nude administraciji Evropske komisije jest da se čim prije pokrene sveobuhvatni program za oblikovanje zajedničkog tržišta u svim političkim i privrednim područjima, uključujući energetiku, digitalno, kapital, okoliš i obranu, jer jedino zajedničko tržište daje veću šansu evropskoj industriji. Osim toga, ERT se zalaže da Komisija proaktivnije “prisili države članice EU da odmah uklone nezakonite ili nerazumne prepreke” na jedinstvenom tržištu. Štaviše, Komisija bi se trebala više usredotočiti na usklađivanje i pojednostavljenje pravila umjesto na donošenje uvijek novih zakona, koju samo „bujaju i donose nove otežavajuće regulacije“, smatraju u ovom industrijskom evropskom think tanku. U dokumentu također stoji kako se u ovom trenutku u Evropi događa dekarbonizacija koja se, ističu u  ERT-u, ubrzava zbog deindustrijalizacije. Ni jedno ni drugo nije ekonomski održivo niti prihvatljivo za klimu, budući da se određene industrije sele i isporučuju iste proizvode nazad u EU na većoj udaljenosti, potencijalno čak povećavajući ugljični otisak. Istodobno, cijene energije u EU ostaju iznad pretkriznih nivoa i više su nego u drugim regijama, prvenstveno zbog rastućeg udjela poreza i raznih pristojbi – stoji u dokumentu u kojem se navodi da održiva budućnost ne smije imati toliku cijenu. – Naše su preporuke da se smanje troškovi energije za firme u energetski intenzivnim industrijama, te da se uspostavi jedinstvena evropska energetska unija sa zajedničkim tržištem, s usklađenim izdavanjem dozvola i poreznim sistemima, te jednostavnim i stabilnim regulatornim okvirom za olakšavanje ulaganja, stoji u dokumentu evropskih industrijalaca u kojem se navodi i to da je izuzetno važno u cijeloj toj priči nadograditi energetsku infrastrukturu diljem EU. Ono što industrijalci smatraju ključnim je ojačavati saveze i trgovinske sporazume EU i drugih zemalja, pogotovo SAD, Azije i Pacifika. U pozadini rata, članovi ERT-a žive s implikacijama mnogih suprotnih zakonodavnih radnji EU, dok se također bore s razvojem geopolitike u svojim operacijama u SAD, Kini i drugdje. – Prijelazi se događaju, da posudimo izraz Ernesta Hemingwaya, postupno, a zatim iznenada. U jednom će trenutku ovo razdoblje promjena završiti. EU mora iskoristiti ovaj trenutak i usredotočiti se na obnovu rasta i otpornosti. Najbrži put do toga je obnova dinamike evropskih integracija. Nadamo se da će kreatori politike EU-a i nacionalne vlade čuti naše preporuke te da će oni poslužiti za daljnje djelovanje, zaključak je ovog dokumenta.

Evropske berze u plusu, u fokusu porast dionica Ryanaira

Marx.ba Najvažniji evropski berzovni indeksi danas prijepodne su bili u blagom plusu, nastavivši tako pozitivan trend nakon snažnog prošlosedmičnog rasta, a po dobitku se ističe dionica Ryanaira nakon što je ta avio kompanija izvijestila o rekordnoj dobiti. Paneuropski Stoxx 600 indeks bio je oko 9:30 na dobitku 0.21 posto, nakon što je prošle sedmice skočio više od tri posto, jer su investitore oraspoložile dobre zarade kompanija, a nadaju se i završetku ciklusa zaoštravanja kamatnih stopa vodećih centralnih banaka. Istodobno, frankfurtski DAX ojačao je 0.11 posto, na 15.205 bodova, londonski Ftse indeks za 0.12 posto, na 7426 bodova, a pariški CAC za 0.15 posto, na 7057 bodova. Po rastu cijena predvodile su dionice putničkih kompanija, s prosječnim rastom od 1.3 posto. Tome je doprinio skok cijene dionice Ryanaira za 5.8 posto, na najviši nivo u posljednjih mjesec dana. Naime, ta najveća evropska avio kompanija mjereno brojem prevezenih putnika izvijestila je jutros da je u prvih šest mjeseci svoje fiskalne godine, koja traje od septembra, ostvarila 2.18 milijardi eura dobiti, 59 posto više nego lani, te da ove godine očekuje rekordnu dobit, u rasponu od 1.85 do 2.05 milijardi eura. Uz to, objavila je da planira prvi put u svojoj historiji isplatiti dividendu, i to u visini od 400 miliona eura, u dvije tranše, 200 miliona u februaru sljedeće godine, a 200 miliona u septembru. Godinu iza najavila je isplatiti približno 25 posto ostvarene neto dobiti. Znatnije je porasla i cijena dionice Telecoma Italije, za 2 posto, po objavi da je odobrena prodaja njene fiksne mreže američkoj private equity kompaniji KKR za 19 milijardi eura. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao je danas 2.37 posto, na 32.708 bodova.

Mnogima je to nezamislivo: Dan bez interneta u svijetu koštao bi 43 milijarde dolara

Marx.ba Internet je postao toliko sastavni dio našeg svakodnevnog života da često i ne razmišljamo koliko se na njega oslanjamo. Ali ako bi internet globalno nestao makar na samo jedan dan, ekonomski utjecaj bi bio ogroman. Takav prekid online usluga bi stvorio velike poremećaje u brojnim sektorima. Prema podacima koje je iznio Atlas VPN tim, dan bez interneta u svijetu koštao bi 43 milijarde dolara. Sjedinjene Američke Države i Kina zajedno čine skoro polovinu sume, akumulirajući 21 milijardu dolara. Podaci su zasnovani na alatu NetBlocks Cost of Shutdown Tool. On procjenjuje ekonomski utjecaj prekida interneta i mobilnih podataka ili ograničenja aplikacija koristeći indikatore Svjetske banke, ITU, Eurostata i popisa stanovništva SAD. Sjedinjene Američke Države, jedna od najpovezanijih zemalja u pogledu korištenja interneta, suočile bi se sa ogromnim gubicima od oko 11 milijardi dolara za jedan dan bez pristupa internetu. Prekid bi doveo do zastoja mnogih ekonomskih aktivnosti u SAD. I potrošnja i poslovanje bili bi ozbiljno poremećeni. Procjenjuje se da bi Kina izgubila skoro 10 milijardi dolara, mada ova cifra može potcijeniti stvarnu cijenu. Sa velikim oslanjanjem Kine na proizvodnju i izvoz robe na globalnom nivou, prekid interneta bi značajno usporio prekograničnu trgovinu. Međutim, kineska internet cenzura i ekonomska ograničenja otežavaju tačnu procjenu njenih potencijalnih gubitaka. Ujedinjeno Kraljevstvo, sa svojim snažnim sektorima e-trgovine i finansijskih usluga, izgubilo bi oko 3 milijarde dolara. Online kupovina pokreće mnoge maloprodaje u Velikoj Britaniji, dok se njena značajna bankarska industrija oslanja na internet konekciju kako bi efikasno funkcionisala. Ekonomska šteta za UK bi bila značajna. Predviđa se da bi Japan pretrpio štetu od oko 2,7 milijardi dolara, s obzirom na vitalnu ulogu koju napredne telekomunikacije i internet tehnologija igraju u njegovoj ekonomiji. Sve bi se zaustavilo, od pametnih telefona do robotike, japanske inovativne internet tehnologije i usluge. Njemačka vodeća svetska proizvodna industrija čini okosnicu njene ekonomije, a Industrija 4.0 pokreće automatizaciju i efikasnost. Gubitak interneta bi ozbiljno inhibirao njemačku proizvodnju i poslovne operacije, što bi potencijalno koštalo 1,5 milijardi dolara na osnovu njenog udjela u BDP-u i visokog nivoa zavisnosti od interneta u njenim industrijskim sektorima. Okeanska ostrva kao što su Tuvalu, Kiribati, Maršalska ostrva, Nauru i Mikronezija, imala bi najmanje gubitke ako bi se internet ugasio na jedan dan. Ove zemlje ne bi izgubile više od 50 hiljada dolara.

Iz kompanije Drvosječa za Marx.ba: Ne predviđamo poskupljenja ogrjeva koja bi ugrozila budžete građana

N. D. Mnoge raduje što se dobro vrijeme produžilo i na novembar, obzirom da to svakako utječe na kućne buždete i smanjenu potrošnju kada se radi o grijanju. Međutim, jasno je oni koji to do sada nisu učinili, morat će se opskrbiti ogrjevom za zimu. Najveća potražnja ogrjeva je u jesen, ali ima i onih koji su ovaj posao ostavili za početak sezone grijanja. Iako je poznato da su cijene ogrjeva u proljeće i početkom ljeta jeftinije nego na jesen i tokom sezone, mnogi građani ga nisu nabavili, a najčešći razlog jesu finansije. U razgovoru sa Muhamedom Helačem iz kompanije Drvosječa koja se bavi plasmanom ogrijeva, pokušali smo saznati kakva je trenutno potražnja, kakve su cijene i očekuju li se bilo kakvi poremećaji u plasiranju njihovih proizvoda. – Trenutne cijene su aktuelne na tržištu još od avgusta mjeseca što potvrđuje pozitivnu stabilnost na tržištu ogrijeva. Samim tim, građani su to i prepoznali te najčešće poručuju količine kao i uvijek odnosno poručuju količine koje su im potrebne za cijelu zimu. Međutim, svakako da ima i slučajeva gdje građani umanjuju svoje narudžbe koje su im inače potrebne za grijanje tokom cijele zime a sve iz razloga poskupljenja svih ostalih namirnica i potrepština. Na taj način, što je sasvim normalno, građani vrše raspored troškova. U prilog takvom rasporedu troškova im idu i trenutne visoke temperature ali se nadamo da će svi na vrijeme, odnosno do prvog snijega, riješiti pitanje grijanja i nabaviti ogrijev, kaže Helač za Marx.ba. U Drvosječi su zadržali cijene već nekoliko mjeseci. – Drveni pelet se na tržištu može nabaviti po cijeni u rasponu 500 – 520 KM ovisno od kvalitete, iscijepano ogrijevno drvo po cijenu u rasponu 150 – 165 KM dok je cijena mrkog uglja 285 KM po toni, a lignit/drvenog uglja 235 KM po toni. Kao što sam i naveo, cijene su iste već evo treći mjesec te nije došlo do promjena, a kako trenutno stvari stoje najvjerovatnije da će i mjesec novembar proći bez značajnijih promjena u cijeni. To potvrđuje da su ove cijene uistinu realne sa aspekta cijene koštanja proizvodnje istih. Svakako, na svakom tržištu je normalno da se cijena robe poveća kada se poveća potražnja za tom robom pa je tako i normalno i to se dešava zadnjih 20 godina da svi vidovi ogrjeva u određenoj mjeri poskupe kada počne zimsko godišnje doba. Tako tržišta funkcionišu. Ove godine, zbog trenutnog stanja na tržištu, ne predviđamo poskupljenja koja bi ugrozila budžete naših građana mada moramo biti svjesni da cijena ogrijeva ovisi od dosta faktora počevši od goriva do električne energije. Nadamo se da do poskupljenja goriva neće doći, a što se eletkrične energije tiče – svjedoci smo da preduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije već uveliko putem medija najavljuju značajna poskupljenja električne energije pa se nadamo da će građani što prije nabaviti ogrjev dok je tržište zasigurno stabilno, naglašava naš sagovornik. Zanimljivo je čuti i šta je to ono što građani trenutno naviše traže. – Kako je to i standardno na našem tržištu, najtraženiji je drveni pelet i iscijepano ogrijevno drvo. Za ovim proizvodima je uvijek najveća potražnja jer su ekološki najprihvatljiviji vidovi grijanja, a samim tim su i lagani za korištenje. Suprotno tome su ugljevi kojima popularnost iz godine u godinu sve više opada te je broj korisnika sve manji, kaže Helač. Pred Drvosječom je kao pred jednom do vodećih kompanija i izazov da se nosi s potražnjom u ovom periodu kada su hladniji dani stigli, a potreba za ogrjevom je veća. – Naša kompanija bilježi porast potražnje u posljednjih par sedmica otkako nas ujutro dočekuju znatno hladnija jutra, a navečer znatno hladnije večeri nego u ranijim mjesecima. Bilježimo također i dosta korisnika koji se sa opcije grijanja na plin vraćaju na grijanje na ogrjev. Po informacijama koje dobijamo od takvih korisnika, stav je da ne žele zimu dočekati u nesigurnosti od ponovnih promjena cijena plina ili još gore – od totalne nestašice plina. Kompanija Drvosječa, koja je teritorijalno prisutna u cijeloj Bosni i Hercegovini sa zasigurno najvećim kapacitetima na tržištu, uspješno odgovara cjelokupnoj povećanoj potražnji za ogrjevom. Od momenta narudžbe pa do isporuke na adresu kupca, potrebno je svega 2 do 3 dana. Kupovina se može realizovati i na rate pa na takav način olakšavamo našim kupcima da što lakše nabave ogrjev, potvrđuje Helač. Iz kompanije su imali i poruku kupcima. – Kao kompanija koja iza sebe ima desetljeća iskustva, savjetujemo građanima da što ranije odnosno prije početka zimskog godišnjeg doba, nabave ogrjev. Na taj način će i uštedjeti,ogrjev će dobiti jako brzo a samim tim će i sebi olakšati predstojeće hladnije dane. Dosadašnja iskustva i informacije sa terena nam govore da je ipak grijanje na vlastito ložište najsigurnije, a što najviše potvrđuju i kupci koji su odlučili da se više ne griju na plin nego da lično upravljaju grijanjem svog domaćinstva preko vlastitog ložišta. A što se sigurnosti u vlastito ložište tiče – kompanija Drvosječa je tu da to potvrdi, isporukom ogrjeva u svega nekoliko dana od narudžbe naših kupaca, poručili su.