Rast BDP u BiH u prvom kvartalu ove godine 1,7 posto
Marx.ba Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal lani, iznosio je 1,7 posto. Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a (proizvodni pristup) u prvom kvartalu od 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvom kvartalu ove, u odnosu na prvi kvartal prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnosti hotelijerstvo i ugostiteljstvo od 11,8 posto. Bruto domaći proizvod (rashodni pristup) u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prošle godine, zabilježio je rast od 1,7 posto. Sezonski podešena serija podataka u odnosu na prethodni period pokazuje pozitivnu stopu promjene BDP u prvom tromjesečju ove godine od 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Promatrano prema kategorijama BDP-a prema rashodnom pristupu u prvom tromjesečju u odnosu na isti period prošle godine, realni rast zabilježen je kod svih kategorija – potrošnja kućanstava od 1,7 posto, potrošnje vlade 1,6 posto, bruto investicije 5,5 posto, izvoz roba i usluga 0,4 posto i uvoz roba i usluga 1,6 posto.
Moguće usporavanje ekonomskog rasta snizilo cijene nafte
Marx.ba Cijene nafte blago su pale u utorak, pod pritiskom očekivanja povećanja proizvodnje OPEC+ grupe u avgustu te zabrinutosti zbog mogućeg usporavanja ekonomskog rasta potaknutog izgledima za više carine u SAD. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pojeftinili su za 30 centi na 66,44 američka dolara (60,80 eura) po barelu, dok je američka WTI nafta jeftinija za 33 centa. S njom se jutros trguje po cijeni od 64,78 dolara (59,33 eura) po barelu. Četiri izvora iz OPEC+-a prošle su sedmice za Reuters izjavila da grupa planira povećati proizvodnju za 411.000 barela dnevno u oktobru, nakon sličnih povećanja u maju, junu i julu. – Tržište je sada zabrinuto da će savez OPEC+ nastaviti s ubrzanim tempom povećanja proizvodnje, izjavio je u bilješci Daniel Hynes, viši robni strateg u ANZ-u. Ako bude odobreno, to bi ukupno povećanje isporuka OPEC+-a ove godine dovelo na 1,78 miliona barela dnevno, što odgovara više od 1,5 posto globalne potražnje za naftom. OPEC i saveznici, uključujući Rusiju, poznati pod zajedničkim nazivom OPEC+, sastaju se 6. jula, pišu Financije. – Ova veća povećanja opskrbe trebala bi ostaviti globalno tržište nafte dobro opskrbljeno do kraja godine. Očekivanja o uravnoteženoj situaciji na tržištu, uz znatne rezerve neiskorištenih kapaciteta OPEC-a, očito umiruju tržišne učesnike, poručili su robni stratezi ING-a. Neizvjesnost oko američkih carina i njihovog učinka na globalni ekonomski rast također je ograničavala rast cijena nafte. Američki ministar finansija Scott Bessent upozorio je da bi države mogle biti obaviještene o znatno višim carinama, unatoč dobronamjernim pregovorima, jer se približava rok 9. jula kada bi carinske stope trebale biti vraćene s privremeni nivo od 10 posto na suspendirane carinske stope koje je predsjednik Donald Trump najavio 2. aprila, u rasponu od 11 do 50 posto. Iz Morgan Stanleya poručuju kako očekuju da će se terminski ugovori za Brent do početka iduće godine povući prema nivou od oko 60 dolara odnosno 54,90 eura, s obzirom na dobru opskrbljenost tržišta i smanjenje geopolitičkih rizika nakon smirivanja napetosti između Izraela i Irana. Za 2026. godinu predviđaju višak ponude od 1,3 miliona barela dnevno.
Kako je BiH ove godine poslovala sa zemljama Evropske unije
Marx.ba Bosna i Hercegovina je u pet mjeseci ove godine u zemlje Evropske unije izvezla robu vrijednu 5,204 milijarde KM, što je za 5,2 posto više u odnosu na pet mjeseci prethodne godine, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Kako se navodi u podacima, uvoz je iznosio 7,121 milijardu KM, što je za 1,7% više nego u istom periodu prethodne godine. – Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 73,1% – dodaje se u podacima, prenosi e-kapija. Tako je u Austriju izvezeno robe koja je vrijedna 675 miliona KM, dok je uvezena roba vrijedna 430 miliona KM. Izvoz u Belgiju iznosio je 51 milion KM, a uvoz iz ove zemlje 119 miliona KM. U Bugarsku je izvezeno 44 miliona KM, dok je uvezeno iz ove zemlje robe vrijednosti 73 miliona KM. U Kipar je izvezeno robe za 772.000 KM, dok je, s druge strane, uvezeno robe za milion KM. BiH je u Češku plasirala robe za 166 miliona KM, dok je uvezla iz ove zemlje proizvoda za 231 milion KM. Danska je od BiH dobila robe za 25 miliona KM, dok je u drugom pravcu, u BiH stiglo robe za 49 miliona KM. Kada su u pitanju Baltičke zemlje, u Estoniju je izvezeno robe za 2,6 miliona KM, a stiglo za 3,3 miliona KM, u Letoniju je plasirano za dva miliona KM, a došlo je za 12, dok je u Litvaniju otišlo proizvoda za 31 milion KM, a u BiH je iz ove zemlje došlo robe za 14 miliona KM. Finska je uvezla robe za tri miliona KM iz BiH, dok je izvezla kod nas proizvoda za 23,3 miliona KM. Francuskoj smo izvezli robe za 147 miliona KM, a uvezli iz nje robe vrijednosti oko 229 miliona KM. Grčkoj smo plasirali robe za oko 13 miliona, a uvezli iz nje proizvoda za oko 182 miliona KM. Hrvatskoj smo najviše izvezli za pet mjeseci ove godine i to 1,26 milijardi KM proizvoda, dok smo uvezli iz susjedne zemlje robe za oko 1,08 milijardi KM. Irskoj je plasirano tri miliona KM proizvoda iz BiH, dok je iz ove zemlje došla roba vrijedna oko 51 milion KM. Italiji su izvezeni proizvodi vrijedni oko 525 miliona KM, dok je došlo robe za 1,35 milijardi. Luksemburgu smo isporučili ove godine oko dva miliona KM proizvoda, a uvezli iz ove zemlje oko pet. Mađarskoj smo izvezli robe za oko 116 miliona KM, a 316 miliona KM robe smo uvezli. Malti je isporučeno proizvoda za oko 585.000 KM, a uvezeno iz ove zemlje za oko pet miliona KM. Nizozemskoj je izvezeno robe za oko 163 miliona KM, a iz ove zemlje je stiglo oko 200 miliona KM. Njemačkoj je plasirano robe vrijednosti nešto veće od milijardu KM, dok smo iz najveće ekonomije Evrope uvezli robe za oko 1,37 milijardi KM. Izvoz u Poljsku je iznosio 86 miliona KM, a uvoz 404 miliona KM. U Portugal je izvezeno proizvoda za devet miliona KM, dok je iz ove zemlje stiglo duplo više – 18 miliona KM. Rumuniji je izvezeno 90 miliona KM robe, a došlo je za oko 128 miliona KM iz ove zemlje. Slovačkoj je izvezeno robe za 77 miliona KM, a iz Slovačke je stiglo za oko 109 miliona KM. Sloveniji smo plasirali robe za oko 577 miliona KM, a oko 440 miliona KM smo uvezli iz ove zemlje. Španiji je plasirano proizvoda za oko 33 miliona KM, a 180 miliona KM je uvezeno. U Švedskoj je plasirano robe za 49 miliona KM, a oko 114 miliona KM je došlo iz ove zemlje.
Novo povećanje: U maju u FBiH skoro 150 hiljada turista
Marx.ba Ukupan broj dolazaka turista u maju 2025. godine u Federaciji BiH iznosio je 149.134 što je za 4,3 posto više u odnosu na maj 2024. godine, a u odnosu na april ove godine veći je za 30,1 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju dolazaka bilo je 26,4 posto, a stranih turista 73,6 posto. Ukupan broj noćenja turista u maju ove godine iznosio je 281.021 što je za 6,0 posto više u odnosu na maj 2024. godine, a u odnosu na april 2025. godine veći je za 23,4 posto. Učešće domaćih turista u ukupno ostvarenom broju noćenja iznosilo je 26,2 posto, a stranih turista 73,8 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 95,9 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Turske (12,2 posto), Hrvatske (8,9 posto), Kine (5,7 posto), SAD (5,2 posto) i Njemačke (5,1 posto) što je ukupno 37,1 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 62,9 posto noćenja. Broj raspoloživih kreveta u maju 2025. godine iznosio je 33.836 što je za 7,5 posto više u odnosu na maj 2024. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH u maju iznosila je 30,5 posto.
Nema garancije da će smanjenje doprinosa donijeti veće plate
Marx.ba Predsjedavajući Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, Safudin Čengić, izjavio je danas u Sarajevu da smanjenje doprinosa na plaće, koje stupa na snagu sutra i iznosi 13,25 posto, ne znači automatski da će doći do povećanja plata radnika. Nakon sjednice ESV-a, Čengić je naglasio da bi savjestan poslodavac vjerovatno iskoristio ovu mjeru da poveća primanja zaposlenih, ali da znatan broj njih to, nažalost, objektivno ne može učiniti. – Svaki poslodavac treba sam procijeniti da li to može sprovesti. Vjerujem da će se većina odlučiti pomoći radnicima u skladu sa svojim mogućnostima, poručio je Čengić. Dodao je da je, prema informacijama iz Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih u Federaciji nije smanjen, te da se i dalje bilježi rast zaposlenosti. Čengić je također naveo da je Udruženje poslodavaca FBiH zatražilo izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim bi se skratio period tokom kojeg poslodavci isplaćuju naknade za bolovanja; sa trenutnih 42 dana na 15 do 20 dana. Uz to, Udruženje smatra da bi Uredba koja omogućava isplatu pomoći radnicima u iznosu do 450 KM trebala ostati na snazi do kraja godine.
Od sutra nove cijene ENC naplate putarine u Hrvatskoj
Marx.ba Hrvatske autoceste od utorka, 1. jula, uvode novi cjenovnik za korisnike elektronske naplate cestarine (ENC), kojim će najviše biti pogođeni vlasnici teških vozila. Kako objašnjavaju iz HAC-a, u posljednjih 20 godina cestarina za teška vozila nije se povećavala, niti su ta vozila bila uključena u sezonska povećanja cijena, za razliku od lakih vozila. Također, popusti za tu kategoriju bili su znatno izdašniji. Posljedično, teška vozila nisu proporcionalno učestvovala u troškovima izgradnje i održavanja infrastrukture, piše Autonet. Navode i da su u Austriji i Sloveniji cestarine za tu grupu vozila znatno više po kilometru nego u Hrvatskoj. – Cijena cestarine po kilometru za teretna vozila IV. grupe u Austriji iznosi 0,73 € s PDV-om, a cestarina po kilometru za ovu grupu vozila u Sloveniji iznosi 0,57 € PDV-om. Na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta cestarina za IV. grupu vozila i po kilometru iznosi 0,21 € s PDV-om. Upravo zato, Hrvatske autoceste sada pokreću mjere usklađivanja i ujednačavanja popusta za korisnike ENC uređaja, čime će učiniti korak prema pravednijem i održivijem sistemu naplate cestarine. Korisnicima lakih vozila (I.A, I. i II. grupa) popust na ENC u pre-paidu (uplata na ENC račun) ostaje kao i do sada 21,74%. Ujednačavanjem će se od početka jula omogućiti i korisnicima lakih vozila u post-paidu (koji su svoj ENC račun vezali uz platnu karticu) isti popust te će umjesto popusta od 13,04% i oni dobiti popust od 21,74%. Nepromijenjen ostaje sezonski popust od 33,48% za korisnike lakih vozila u pre-paid modelu, koji se koristi u periodu od 1.11. do 31.3., poručeno je
OPEC+ povećava isporuke, nafta jeftinija
Marx.ba Cijene nafte niže su u ponedjeljak jer su smanjenje geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i izgledno novo povećanje proizvodnje OPEC+ u avgustu, poboljšali očekivanja o opskrbi, usprkos i dalje prisutnoj neizvjesnosti oko globalne potražnje. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu jeftiniji su za 13 centi, te se njima trguje po cijeni od 67,64 američka dolara (63,50 eura) po barelu, uoči isteka ugovora za avgust kasnije tokom dana. Aktivniji septembarski ugovor trguje se po cijeni od 66,62 dolara (62,54 eura), što je smanjenje od 18 centi. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta po barelu je jeftinija za 32 centa, te je njena cijena 65,20 dolara (61,23 eura) po barelu. Prošle sedmice oba su referentna tipa nafte zabilježila najveći sedmični pad od marta 2023. godine, ali očekuje se da će juni ipak završiti u plusu, uz drugi uzastopni mjesečni rast veći od pet posto. Rat koji je trajao 12 dana, a započeo je 13. juna izraelskim napadom na iranska nuklearna postrojenja, podigao je cijene Brenta iznad 80 dolara odnosno 75,06 eura po barelu nakon što su SAD bombardirale iranske nuklearne ciljeve. No, cijena je potom pala na 67 dolara (62,92 eura), navodi Reuters, nakon što je predsjednik Donald Trump najavio prekid vatre između Irana i Izraela. – Tržište je uglavnom uklonilo geopolitičku premiju koja je prethodno bila ugrađena u cijenu nakon prekida vatre između Irana i Izraela, izjavio je analitičar IG Marketsa Tony Sycamore u bilješci za klijente. Daljnji pritisak na tržište dolazi i zbog informacija od četiri izvora iz OPEC+-a, koji uključuje i saveznike Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), a koji su izjavili da je grupa spremna povećati proizvodnju za 411.000 barela dnevno u avgustu, nakon što su slična povećanja već zabilježena u maju, junu i julu. OPEC+ bi trebao održati idući sastanak 6. jula, a najavljeno povećanje bilo bi peto po redu od aprila, kada je grupa počela postupno ukidati prethodne rezove proizvodnje. Ipak, pritisci na cijene zbog zabrinutosti oko slabije globalne potražnje za naftom, posebno iz Kine, vjerovatno će potrajati. – Neizvjesnost oko globalnog ekonomskog rasta i dalje ograničava cijene, rekla je Priyanka Sachdeva, viša analitičarka tržišta u k Phillip Nova, prenose Financije. Aktivnost kineskih tvornica pala je treći mjesec zaredom u junu, jer su slaba domaća potražnja i posustali izvoz opteretili proizvođače, uz dodatnu neizvjesnost oko trgovinskih odnosa sa SAD. U Sjedinjenim Državama, broj aktivnih naftnih bušotina – pokazatelj buduće proizvodnje – prošli je sedmice smanjen za šest, na ukupno 432, što je najniži nivo od oktobra 2021., prema podacima kompanije Baker Hughes.
Svečano obilježeno 80 godina rada kompanije Autoprevoz-Bus Mostar
Marx.ba U petak, 27. juna 2025. godine, u Narodnom pozorištu u Mostaru održana je svečana ceremonija povodom obilježavanja 80 godina uspješnog rada kompanije Autoprevoz-Bus Mostar. Događaju je prisustvovao značajan broj zvanica iz privrednog, kulturnog i društvenog života Mostara i šire, koji su zajedno s domaćinima evocirali uspomene na osam decenija postojanja jedne od najvažnijih saobraćajnih kompanija u regiji. Prisutnima se obratio direktor kompanije Ahmedin Šabanagić, koji je u svom govoru poručio: – Osamdeset godina rada nije samo broj – to je osamdeset godina povjerenja, predanosti i stalne borbe za bolji kvalitet usluge. Zahvaljujem svim zaposlenima, putnicima i partnerima koji su dio ove velike priče. Ovo nije samo slavlje ovo je važan korak ka budućnost u koju vjerujemo i koju gradimo zajedno. U okviru ceremonije, kompanija je uručila zahvalnice najzaslužnijim pojedincima- uposlenicima, kao i dugogodišnjim partnerima s kojima njeguje uspješnu i dugotrajnu saradnju. Za sve prisutne zvanice upriličen je bogat kulturno-umjetnički program. Večer su svojim izvedbama uljepšali hor „Mostarske kiše“, Kulturno-umjetničko društvo KUD „Podveležje“ iz Mostara, dok nas je toplinom sevdalinke počastila mlada umjetnica Alma Subašić. Posebnu pažnju publike privukao je umjetnički performans Trija „UN MUTE“, koji je dodatno obogatio svečanu atmosferu. U čast velikog jubileja, Autoprevoz-Bus Mostar organizovao je i nagradnu igru za prisutnu publiku. Najsretniji dobitnici nagrađeni su vrijednim nagradama – jednodnevnim izletima, putovanjima u Istanbul, te ljetovanjem u Albaniji – kao simboličan znak zahvalnosti za dugogodišnje povjerenje i podršku. Na kraju svečanosti, iz kompanije su poručili da su ponosni na sve što je do sada ostvareno, ali i da s još većom odgovornošću i entuzijazmom gledaju u budućnost. Autoprevoz-Bus Mostar nastavit će ulagati u modernizaciju voznog parka, digitalizaciju poslovanja i unapređenje usluga, kako bi ostao vjeran svojoj osnovnoj misiji – da bude pouzdan partner, svakodnevna podrška i trajna veza među ljudima, gradovima i regijama. – Ovo je jubilej koji slavimo s ponosom, ali i sa sviješću da pred nama stoje novi izazovi koje ćemo, kao i do sada, dočekati spremni i predani. Obećavamo da ćemo ostati dosljedni našim vrijednostima i nastaviti biti na usluzi svima – svakog dana, na svakom putovanju, poručeno je na kraju večeri.
Za projekte energetske efikasnosti skoro 25 miliona KM
Marx.ba Fond za zaštitu okoliša FBiH dodijelio je sredstva iz budžetske podrške EU za ublažavanje negativnih posljedica energetske krize u iznosu od 24.964.912,45 KM, od čega 12.444.806,39 KM za mikro, mala i srednja preduzeća te 12.520.106,06 KM za stambeni sektor – domaćinstva. Pomoć su ostvarila ukupno 391 mikro, mala i srednja poduzeća od 683 prijavljena te 2.852 domaćinstva od 6.292 zaprimljene prijave. Zbog otkazivanja ugovora i utroška sredstava u manjem iznosu od ugovorenog, Fond će neutrošeni dio sredstava vratiti u budžet FBiH. Neutrošeni dio sredstava kada se govori o mikro, malim i srednjim preduzećima je 467.508 KM, a kada se govori o domaćinstvima taj iznos je 392.243,94 KM. – Sufinansiranjem mikro, malih i srednjih preduzeća pored krajnjih korisnika objekata, značajnu korist ostvaruje i budžet Federacije BiH s obzirom da je provođenjem ovog Programa i realizacijom navedene investicije registrirano 5.512.175,84 KM pripadajućeg PDV-a budući da su navedeni subjekti investirali vlastitih 25.491.933,20 KM, što u konačnici rezultira ukupnom investicijom koja je realizacijom Programa implementirana, u iznosu od 37.936.739,59 KM. Pokazalo se da se prihvatljivim sufinansiranjem navedeni subjekti mogu značajno ohrabriti i podstaći na investiciju koju vlastitim kapacitetima ne bi mogli iznijeti, a koja će nesumnjivo rezultirati dugoročnim efektima. Kada govorimo o domaćinstvima za zatvaranje finansijske konstrukcije svojih projekata korisnici su dodatno ukupno investirali vlastitih 16.601.332,54 KM, što u konačnici rezultira ukupnom investicijom koja je realizacijom Programa implementirana, u iznosu od 29.121.438,60 KM. Provođenjem ovog Programa i realizacijom navedene investicije je registrirano 4.231.320,14 KM pripadajućeg PDV-a. Povratne informacije zaprimane od korisnika ukazuju na njihovo iznimno zadovoljstvo cjelokupnom realizacijom, sa posebnim naglaskom na zadovoljstvo podrškom koju su imali tokom trajanja Programa. Kako je projekt odmicao interes korisnika je rastao, a što potvrđuju i brojni upiti koje dobivamo o tome hoće li se projekat ponoviti i ove godine, izjavio je direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Slađan Bevanda. Učinkovito korištenje energije je obaveza svakog pojedinca i institucije, a Fond je opredijeljen saradnji i partnerskom odnosu sa svim korisnicima sredstava, domaćim i međunarodnim partnerima, te će i u budućnosti nastaviti provoditi projekte od značaja za društvo u cjelini. Na ovaj način Fond je prepoznat kao jako bitan partner i od strane Evropske unije, ali i svih korisnika ovakvih i sličnih programa.
Warren Buffett donirao još šest milijardi dolara
Marx.ba Poznati američki investitor Warren Buffett donirao je u petak dionice svoje investicijske kompanije Berkshire Hathaway u vrijednosti od šest milijardi dolara, što predstavlja njegovu najveću godišnju donaciju otkako je 2006. počeo postupno darivati svoje bogatstvo. Buffett je ovom donacijom predao oko 12,4 miliona B-dionica, a sredstva su raspodijeljena na Fondaciju Gates te četiri porodične fondacijee koje vode članovi njegove porodice. Ukupna vrijednost njegovih donacija sada premašuje 60 milijardi dolara. Uprkos tome, i dalje posjeduje 13,8 posto udjela u Berkshire Hathawayu. U službenoj izjavi naglasio je kako nema namjeru prodavati svoje dionice. Buffett, koji danas ima 94 godine, već gotovo dva desetljeća provodi plan podjele svog bogatstva. Prošle godine promijenio je oporuku – nakon njegove smrti, 99,5 posto preostalog bogatstva bit će prebačeno u dobrotvornu fondaciju koju će voditi njegova djeca. Donacije Fondaciji Gates završit će njegovom smrću. Buffett vodi Berkshire Hathaway iz Omahe, Nebraska, od 1965. godine, a konglomerat posjeduje brojne kompanije poput osiguravajuće kuće