Evropska komisija predlaže proširenje roaminga u EU i na BiH
Marx.ba Evropska komisija je predložila otvaranje pregovora sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom kako bi ih integrisala u režim EU „Roming kao kod kuće“, saopćeno je iz Komisije. Nakon što se sporazumi finaliziraju sa svakim od partnera i nakon što se u potpunosti usklade s pravilima EU o roamingu, ljudi koji putuju između EU i Zapadnog Balkana moći će upućivati pozive, slati tekstualne poruke i koristiti mobilne podatke bez dodatnih naknada za roaming. „Danas činimo značajan korak na putu partnera sa Zapadnog Balkana ka pridruživanju roaming porodici EU. To su dobre vijesti i za građane i za preduzeća”, izjavila je Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokratiju. Marta Kos, komesarka za proširenje, rekla je da su naknade za roaming su problem za ljude širom Zapadnog Balkana. “One utiču na radnike koji prelaze granice ili porodice koje jednostavno žele ostati u kontaktu. Iznenadni računi ili veće naknade prilikom putovanja su nešto što više ne poznajemo unutar EU. Danas smo predložili da se ovo proširi na Zapadni Balkan. To bi značilo lakše pozive i mobilne podatke koji funkcionišu po cijenama kod kuće”, naglasila je.
Nakon stupanja na snagu novih Trumpovih carina: Berze u Evropi u plusu, porasla cijena zlata
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas u porastu nakon što su na snagu stupile američke globalne carine od 10 posto, što je niže od 15 posto koliko je najavljivao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump. Privremena globalna carina važi za uvoz iz gotovo svih zemalja svijeta i može da traje do 150 dana bez odobrenja Kongresa, prenosi Reuters. Trampova predsjednička administracija planira da je uveća na 15 posto, ali viša stopa još uvijek nije formalno uvedena, što je umirilo tržišta. Prema aktuelnim podacima, cijena sirove nafte je blago porasla na 65,823 dolara, a cijena nafte Brent na 70,487 dolara. Cijena zlata je porasla na 5.195,25 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice pala na 5,6637 dolara za bušel (27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,17929 dolara, što je za 0,17 posto više nego na početku trgovine.
Izmjene Zakona: Uskoro će se prepaid SIM kartica moći kupiti samo uz davanje ličnih podataka
Marx.ba Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici usvojilo Zakon o dopunama Zakona o komunikacijama, kojim se uvodi obaveza registracije korisnika mobilnih telekomunikacionih usluga s plaćanjem unaprijed (prepaid korisnici). Ovim izmjenama zatvara se pravna praznina koja je do sada omogućavala korištenje prepaid SIM kartica bez registracije korisnika, što je u praksi otežavalo ili onemogućavalo efikasno vođenje istraga. Naime, sigurnosne i pravosudne institucije se suočavaju s ozbiljnim ograničenjima u utvrđivanju identiteta osoba koje koriste telekomunikacione usluge za izvršenje kaznenih djela, budući da formalni pretplatnički odnos ne postoji, saopćeno je iz resornog ministarstva. Zakon predviđa i jasne rokove za primjenu. Regulatorna agencija za komunikacije BiH je dužna u roku od šest mjeseci donijeti podzakonski akt kojim će se detaljno urediti procedura registracije, dok operateri imaju rok od 18 mjeseci da registriraju sve postojeće prepaid korisnike. Tek po isteku tog roka operater je dužan obustaviti pružanje usluge korisniku koji nije registriran. Usvajanjem ovih dopuna Bosna i Hercegovina odgovara na konkretne sigurnosne izazove i jača kapacitete institucija za efikasnije provođenje istraga, uz očuvanje prava na privatnost, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Amazon prvi put iznad Walmarta
Marx.ba Amazon je u posljednjem tromjesečju prošle godine pretekao maloprodajnog diva Walmart i postao najveća svjetska kompanija po prihodu. Dok je Walmart imao gotovo 191 milijardu dolara tromjesečnog prihoda, Amazon je ostvario 213 milijardi dolara. Rast prihoda maloprodajnog diva nije rezultat samo internetske trgovine i brze dostave. Ključnu ulogu imaju segmenti visoke dodane vrijednosti. Usluge trećih prodavatelja činile su oko 24 posto ukupnih prihoda u 2025., dok je Amazon Web Services učestvovao s približno 18 posto. Oglašavanje i logističke usluge dodatno su ojačali prihode kompanije. S druge strane, Walmart nije oslabio. Prihodi su mu se u 20 godina više nego udvostručili, a digitalno poslovanje u SAD poraslo je 27 posto u četvrtom fiskalnom kvartalu, uz dvoznamenkasti rast već 15 uzastopnih kvartala. Kompanija se oslanja na mrežu od više od 4.600 trgovina i oko 600 Sam’s Club lokacija kako bi poduprla online segment.
Šta Bosni i Hercegovini donosi ukidanje carina u SAD
Marx.ba Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država donio je odluku kojom je ukinuo pravni osnov za široke globalne carine koje je prošle godine uvela administracija predsjednika Donalda Trampa. Ovo se odnosi i na dodatne namete na robu iz Bosne i Hercegovine u iznosu od 30 posto. Podsjetimo se, Tramp je to nazvao “recipročnim carinama”, a stupile su na snagu 1. avgusta prošle godine, te su uvedene na širok spektar proizvoda iz BiH. Tramp prekoračio svoja ovlaštenja Kako su naveli iz Vrhovnog suda, pravo uvođenja carina prema Ustavu SAD pripada Kongresu, a ne izvršnoj vlasti, te je zbog toga srušen pravni temelj za ove “Trampove carine”. Dodali su da je Tramp prekoračio svoja ovlaštenja kada je uveo sveobuhvatne carine pozivajući se na zakon predviđen za nacionalne vanredne situacije. Tako je prema ovoj uredbi svim nadležnim ministarstvima i agencijama naloženo da odmah preduzmu korake kako bi obustavili naplatu dodatnih carina. Iz Američke agencije za carine i graničnu zaštitu saopštili su u ponedjeljak, 23. februara, da će u ponoć obustaviti naplatu carina koje su prošle godine uvedene prema Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlaštenjima, koje je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država proglasio nezakonitim. Ipak, obustava naplate poklapa se sa Trampovim uvođenjem nove globalne carine od 15 odsto, kojim on pokušava zamijeniti ove ukinute carine. U SAD prošle godine izvezeno robe za 215 miliona KM Postavlja se pitanje kako će ovo uticati na BiH? Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u toku prošle godine smo u Sjedinjene Američke Države izvezli robe u iznosu od oko 215 miliona KM, dok smo u istom periodu iz ove zemlje uvezli robe za 87 miliona KM. U prošloj godini smo u SAD najviše plasirali oružja i municije – za 92 miliona KM, te željeza i čelika za oko 30 miliona KM. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” rekli da su carine od 30% za pojedine bh. izvoznike značile gubitak tržišne konkurentnosti, smanjenje narudžbi i pritisak na marže. – Iako ukupni izvoz BiH u SAD nije dominantan u strukturi spoljnotrgovinske razmjene, za kompanije koje su poslovale na zahtjevnom američkom tržištu takve mjere bile su ozbiljan udarac. Američka trgovinska politika tradicionalno je osjetljiva na čelik, aluminijum i metalne poluproizvode. Bh. proizvođači koji izvoze komponente ili specijalizovane metalne proizvode suočili su se s povećanjem cijene od 30%, što je u nekim slučajevima značilo potpunu nekonkurentnost – naveli su iz Komore. Dodali su da smanjenje tih carina vraća prostor za stabilnije poslovanje, ali ne smanjuje rizik od novih mjera. Problem nije samo visina carine, nego nepredvidivost – Suštinski problem za bh. privredu nije samo visina carine, nego nepredvidivost, jer ugovori i logistički lanci planiraju se godinama unaprijed. U 2025. godini, u odnosu na godinu ranije, izvoz oružja i municije (namjenske industrije) manji je za oko 23 miliona KM. Ukupan izvoz u SAD u 2025. godini je manji za 8% u odnosu na prethodnu godinu – istakli su iz vanjskotžtrgovinske komore BiH. Obezbijediti dugoročno poslovanje Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da bi ukidanje carina omogućilo našoj namjenskoj industriji da održi poslovnu saradnju sa svojim američkim partnerima i na bazi novih ugovora obezbijedi dugoročno poslovanje. – Ono što umanjuje početni optimizam u vezi sa ovom viješću je najava da će američki predsjednik ponovo donijeti odluku o uvođenju carina zemljama sa kojima SAD ima trgovinski deficit. Ostaje da vidimo da li će nove carine biti niže u odnosu na prethodne i da li će možda određene zemlje, uključujući i BiH, biti izuzete – istakao je Mlinarević.
Energoinvest ostvario historijski preokret: Dobit porasla na 13,5 miliona KM
Marx.ba Nadzorni odbor kompanije Energoinvest usvojio je Izvještaj o poslovanju za 2025. godinu, potvrdivši historijski poslovni preokret i snažan povratak Društva među regionalne industrijske lidere. Usvajanjem Izvještaja verifikovani su rezultati koji označavaju završetak faze stabilizacije i početak novog razvojnog ciklusa kompanije. Dobit prije poreza iznosi 15,25 miliona KM i čak je 90% iznad planirane, dok neto dobit dostiže 13,56 miliona KM. Poređenja radi, u 2024. godini neto dobit iznosila je 426 hiljada KM, što znači da je u jednoj godini ostvaren prelazak iz minimalne profitabilnosti u snažno profitabilno i održivo poslovanje. Snažan rast profitabilnosti Ključni pokazatelji bilježe značajan napredak: · Neto profitna marža povećana je sa 0,23% na 7,42% · Operativna marža porasla je sa 7,68% na 9,57% · Povrat na imovinu iznosi 7,46% (u odnosu na 0,23% prethodne godine) · Povrat na kapital povećan je sa 0,55% na gotovo 15%, čime je ostvaren dvocifren i održiv prinos na kapital Ovi pokazatelji potvrđuju uspješnu realizaciju mjera finansijske konsolidacije, unapređenja operativne efikasnosti i upravljanja troškovima. Stabilizovana likvidnost i snažnija kapitalna struktura Finansijska stabilnost dodatno je ojačana: · Tekući koeficijent likvidnosti povećan je sa 0,78 na 1,01 · Novčani koeficijent udvostručen je sa 0,11 na 0,23 Ukupne obaveze smanjene su za 16,6 miliona KM, dok je kapital povećan za 13,6 miliona KM zahvaljujući ostvarenoj dobiti. Koeficijent zaduženosti smanjen je sa 58% na 50%, a odnos duga i kapitala poboljšan je sa 1,4 na 1,0. Učešće kapitala u ukupnoj imovini povećano je sa 41,7% na gotovo 50%, čime je postignut gotovo izjednačen odnos kapitala i obaveza i značajno smanjen finansijski rizik. Likvidnost iznad 1 prvi put nakon decenija poslovanja predstavlja važan signal potpune stabilizacije finansijske pozicije Društva. Operativni rezultati i međunarodna ekspanzija Tokom 2025. godine uspješno je zatvoreno devet kompleksnih međunarodnih projekata koji su godinama opterećivali poslovanje, dok je istovremeno ugovoreno osam novih i otvoren portfelj od oko 40 projekata u pripremi. Na domaćem tržištu realizovani su značajni infrastrukturni i energetski projekti. U partnerstvu s turskom kompanijom Ares pokrenuta je industrijska proizvodnja distributivnih transformatora pod brendom Energoinvest. Obnovljeno je prisustvo na međunarodnim tržištima, uspostavljena partnerstva u sektoru obnovljivih izvora energije i naprednih tehnologija, te ponovo aktivirano predstavništvo u Turskoj, jasni su pokazatelji početka nove faze globalne ekspanzije. Fokus na ljude i tržišno povjerenje Broj zaposlenih povećan je za 21%, broj mladih stručnjaka za 85%, dok je prosječna neto plata u decembru 2025. godine prešla 3.000 KM. Paralelno su rješavani naslijeđeni pravni sporovi i obaveze, čime su dodatno smanjeni finansijski rizici i ojačana operativna stabilnost. Pozitivan trend prepoznalo je i tržište kapitala, cijena dionice porasla je za približno 314%, uz snažan rast tržišne kapitalizacije, što potvrđuje povjerenje investitora u strateški pravac kompanije i Upravu Energoinvesta. „Rezultati ostvareni u 2025. godini dokaz su da transformacija nije privremena već sistemska i održiva. Danas djelujemo kao finansijski snažna, organizacijski konsolidovana i razvojno orijentisana kompanija spremna za nova tržišta i jačanje regionalne liderske pozicije u energetskom i industrijskom sektoru, te za snažan doprinos razvoju Bosne i Hercegovine i jačanju njene energetske sigurnosti“, izjavio je direktor kompanije Mirza Ustamujić. Energoinvest u naredni period ulazi kao transformisana kompanija nove generacije, stabilna, ambiciozna i spremna za snažne razvojne iskorake.
Globalna ekonomija u 2026. godinu ulazi sporije, ali otpornije
Marx.ba Globalna ekonomija ulazi u 2026. godinu s umjerenim, ali neujednačenim zamahom. Prema najnovijoj procjeni osiguravatelja potraživanja Coface, svjetski BDP trebao bi porasti 2,6 posto, tek neznatno sporije nego 2025., unatoč okruženju obilježenom geopolitičkim napetostima, finansijskim neravnotežama i rastućim društvenim pritiscima. Godina iza nas potvrdila je otpornost globalizirane ekonomije. Iako su političke napetosti i prijetnje trgovinskim sukobima stvarale nesigurnost, stvarni šokovi bili su blaži od očekivanja, podebno u području carina. Preduzeća su se pritom pokazala jako prilagodljivim, posebno ona s međunarodnim operacijama, potvrđujući da globalne ekonomske veze ostaju snažne i duboko isprepletene. Geopolitičke napetosti Ulazak u 2026. obilježava znatno veći nivo rizika. Geopolitičke napetosti ponovno su izbile na površinu u nekoliko regija, dok finansijske prijetnje proizlaze iz visokih nivoa duga i precijenjene imovine u okruženju dugotrajno povišenih kamatnih stopa. Makroekonomsku sliku dodatno opterećuju nepredvidivi potezi američke ekonomske politike i trajna mogućnost novih trgovinskih sukoba, dok društvena i politička nezadovoljstva rastu u nizu zemalja, posebno u Evropi. U pozadini ostaju i zdravstveni te klimatski rizici. Unatoč tome, globalni rast ostaje stabilan. U Sjedinjenim Državama očekuje se rast od oko 2,2 posto, poduprt snažnom potrošnjom domaćinstava, iako je insolventnost preduzeća u drugoj polovici 2025. porasla za 15 posto. Eurozona bi trebala rasti oko jedan posto, pri čemu se oporavak Njemačka temelji na velikom investicijskom planu, dok bi Francuska, opterećena deficitom iznad pet posto BDP-a, trebala ostati ispod jednog postotka rasta. Centralna Evropa pokazuje snažniju dinamiku, predvođena Poljska s očekivanih 3,8 posto. Kina usporava U Aziji se kineski rast usporava na 4,4 posto, što slabi regionalni zamah, dok jugoistočne Azijske ekonomije pokazuju neujednačenu otpornost. Nasuprot tome, Indija potvrđuje status jednog od glavnih pokretača globalnog rasta, uz očekivanu ekspanziju od 6,1 posto potaknutu snažnom domaćom potražnjom i aktivnom državnom politikom. Na energetskim tržištima očekuje se pad cijene nafte, s prosječnih 68 dolara po barelu Brenta u 2025. na oko 60 dolara, zahvaljujući rastu ponude i umjerenijoj potražnji. Iako geopolitički događaji mogu uzrokovati kratkotrajnu volatilnost, energija bi u 2026. trebala imati neutralan učinak na inflaciju, koja u većini regija nastavlja slabiti. Globalna trgovina u 2025. nadmašila je očekivanja, zabilježivši rast obima od 3,9 posto. Snažan američki uvoz i carinske stope niže od strahovanih ublažili su negativne scenarije. Prosječna efektivna carinska stopa u novembru iznosila je 9,4 posto, daleko ispod predviđanja iz perioda najvećih napetosti između Sjedinjene Američke Države i Kina. Reorganizacija opskrbnih lanaca posebno je pogodovala Vijetnam, koji je zabilježio snažan rast izvoza u SAD, dok je Evropa stabilizirala vanjskotrgovinsku razmjenu. Tokom 2026. očekuje se postupno usporavanje trgovinske dinamike, uz pad vozarina zbog prekapacitiranosti i mogućeg povratka tradicionalnim pomorskim rutama. Poboljšane ocjene za šest zemalja U takvom okruženju Coface je revidirao procjene rizika zemalja, pri čemu je poboljšao ocjene za šest država, uključujući Čile, Švedska i Kipar, zahvaljujući investicijama, fiskalnim politikama i snažnoj domaćoj potražnji. S druge strane, Senegal bilježi pogoršanje ocjene zbog fiskalnih odstupanja i rastućeg duga. Zaključno, svjetska ekonomija ostaje stabilno, ali krhko. Rast se nastavlja, globalna trgovina ostaje vitalna, a globalizacija se pokazuje otpornijom nego što se često pretpostavlja. No slojeviti rizici – od geopolitike do društvenih napetosti – sugeriraju da će 2026. biti godina u kojoj će otpornost ekonomija i prilagodljivost preduzeća ponovno biti na ozbiljnom ispitu.
Bitcoin bi mogao još oslabiti prije nego što se ponovo vrati rastu
Marx.ba Multinacionalna banka Standard Chartered upozorava da bi investitori u bitcoin trebalo da se pripreme na „još bola“, jer bi cijena najpoznatije kriptovalute u narednim mjesecima mogla pasti na 50.000 dolara ili čak niže. Ovu prognozu iznio je Geoffrey Kendrick, direktor za istraživanje digitalne imovine u obraćanju investitorima. Prema njegovim procjenama, bitcoin bi mogao izgubiti oko 26 posto vrijednosti i spusti se na 50.000 dolara. Banka je istovremeno snizila i svoje projekcije za kraj godine – sada očekuje da će bitcoin završiti godinu na 100.000 dolara, što je manje u odnosu na ranije optimističnije prognoze. Pojedini analitičari smatraju da bi strukturne slabosti tržišta mogle otežati dostizanje novih rekordnih vrijednosti iznad 100.000 dolara u ovoj godini, prenosi Yahoo Finance. Ipak, nisu svi stručnjaci negativni. Elbert Isvara iz kompanije QCP istakao je da je raspon između 60.000 i 65.000 dolara važna psihološka i tehnička zona. Zbog smanjene likvidnosti, odnosno manjeg broja naloga za kupovinu i prodaju, cijena bi mogla naglo reagirato, pa čak i zabilježiti kratkoročni oporavak oko 60.000 dolara.
Rekordan rezultat: BiH prošle godine prodala oružja za 450 miliona KM
Marx.ba Bosna i Hercegovina bilježi rekord u izvoza oružja i municije, a dokaz tome su i podaci da je namjenska industrija u 2025. godini inostranim partnerima isporučila proizvode u vrijednosti od 450 miliona maraka, što je za 100 miliona KM više u odnosu na godinu ranije. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, najviše je u prošloj godini iz BiH izvezeno bombi, granata, torpeda, mina, te municije. Vrijednost tih proizvoda koji su transportovani izvan granica BiH u 2025. godini iznosi 404,62 miliona maraka. Najviše oružja i municije iz BiH izvezeno je u Irak, Ameriku, Češku, te Slovačku. Kada je riječ o uvozu oružja i municije ono je na domaće tržište u prošloj godini stiglo u vrijednosti od 28 miliona maraka, što je pad za osam miliona maraka u odnosu na godinu ranije.
Hoće li zaživjeti nova praksa: Naplućuje se i sam ulazak u prodavnice
Marx.ba U prodavnicama širom svijeta proširio se trend koji jako ljuti trgovce pa su neki od njih u Njemačkoj odlučili naplaćivati “krađu savjeta”. Kupci dolaze u trgovine, isprobavaju robu i traže stručne savjete, a zatim provjeravaju gdje im je jeftinije i isti proizvod naručuju putem interneta. Stefanie Kranz koja prodaje školske torbe u njemačkim gradovima Bochum i Hagen i koja je odlučila “krađu savjeta” naplaćivati 25 eura. “Savjetovali bismo kupce po sat vremena, a oni bi za to vrijeme paralelno na mobitelu ‘guglali‘ gdje ima jeftinija torba. To nas je neizmjerno ljutilo”, kaže trgovkinja Kranz. Sličan model primjenjuje i specijalizirana trgovina Skate & Glide u Berlinu, koja također naplaćuje 25 eura za savjet bez obaveze kupovine.