N. DEMIROVIĆ

Nije bilo malo onih koji su vidjeli Aerodrom Mostar na izdisaju. Jedina hercegavačka zračna luka proglašena je slučajem i samo se čekalo kada će se u medijima pojaviti novi negativni rekord. Mogle su se vidjeti i informacije o potpunom zastoju, ali Aerodrom Mostar je, kako sada stoje stvari, uspio naći dobitnu formulu.

Gledano samo šesti mjesec ove godine Mostar je ostvario 5.537 putnika (1.514 u junu 2023). Od toga je dolaznih putnika bilo 3.137, a odlaznih 2.399, dok su četiri putnika bila u transferu. Domaćih putnika je bilo dva, a inozemnih čak 5.535. Ovo je već osmi mjesec za redom da Mostar ima više putnika nego 2019. U junu je Mostar imao 137,4 posto više putnika nego u istom mjesecu 2019. godine.

Aerodrom Mostar raste, pregovori se vode na više strana kako bi se došlo do novih linija i još većeg broja putnika, a na čelu je od prošle godine direktor Marko Đuzel. U razgovoru za Marx.ba on je govorio o izazovima koji nosi vodstvo Aerodroma Mostar, trenutnom stanju i očekivanjima.

Kako je tekao Vaš poslovni put?

– Ja sam diplomirao zračni promet u Zagrebu. Magistrirao sigurnost u zračnom prometu i doktorirao sigurnosne studije na temu zračnog prometa. Radio sam u BHANSA, a nakon toga sam stigao u Zračnu luku Mostar i tu sam obavljao više rukovodećih funkcija. Ponovo sam bio u BHANSA da bi se prošle godine vratio u Zračnu luku Mostar i postao direktor. Uz to trenutno predajem na dva fakulteta.

Koliki je izazov predvoditi Aerodrom Mostar?

– Izazov je veliki jer je aerodrom imao cca 500 putnika nakon što sam imenovan i bio pred gašenjem. Nakon toga smo  imali rast na 20.000 i ove godine idemo prema 40.000 i imamo šest redovnih linija. Voditi aerodrom je specifično jer imate jako dosta službi koje su različite, a opet čine cjelinu pa tako imate prometnu službu, vatrogasnu službu, službu sigurnosti……

Gdje je Aerodrom Mostar danas?

– Danas je Aerodrom Mostar na putu da postane jedan fin mali evropski aerodrom sa brojem putnika koji će mu garantirat stabilno poslovanje. Mi smo sada u pripremi za 2025. sezonu gdje nam je cilj povećati broj destinacija sa šest na 10 i da imamo cjelogodišnje linije za Zagreb i Beograd. Ukoliko to uspijemo možemo reći da aerodrom uvodimo u mirnije vode.

Šta je bilo presudno da aerodrom krene sa dobrim rezultatima?

– Presudno je po meni bilo razumijevanje problematike vlasnika Grada Mostara koji je shvatio naše potrebe. Pored toga veliki značaj je imalo Federalno ministarstvo prometa i HNŽ. Zajedničkim djelovanjem i ciljanim rješavanjem problema došli smo do oporavka.

Kako vidite prostor za napredak?

– Naša strategija je “prirodni rast”, a to znači da je naš cilj da u realnom scenariju imamo iduće godine 60.000, a u optimističnom 80.000 putnika. To znači da nam je cilj dovesti još jednu kompaniju i pokušati otvoriti tržišta koja nemamo, a to su Istanbul, Skandinavija, Poljska i širenje tržišta Njemačke.

Koliko Aerodrom ulaže u ljudske resurse?

– Aerodrom mora ulagati u ljudske resurse jer mi nismo neka djelatnost u kojoj ljude možemo preko noći zamijeniti jer naši kadrovii da bi bili “gotov proizvod” polažu određene licence što traje i do dvije godine. Danas je izazov zadržati te ljude jer Eevropska unija nudi velike prilike na velikim aerodromima.

Kako gledate na avio-industriju inače?

– Danas na ovu industriju gledam na način da je doživjela veliku revoluciju. Oporavila se brže nego se očekivalo. Niskotarifne kompanije preuzimaju primat na tržištu, a nedostatak aviona i velika potražnja su doveli do toga da se danas aviokompanije izdašno sufinansiraju, a aerodromi se moraju žestoko boriti za svakog putnika.