Nutricionisti otkrivaju: Ovo je sedam najboljih suplemenata za energiju
Marx.ba Ako se češće osjećate umorno, možda se borite s niskim nivoom energije, što može biti simptom nedostatka nutrijenata koje je potrebno nadomjestiti suplementima. Vitamin B12 – Jedan od najvažnijih vitamina za energiju je B12, ističe doktor Dimitar Marinov za Best Life. – To je zato što su vitamini B esencijalni za pretvaranje hrane u energiju na staničnom nivou. B vitamini također podržavaju rad mozga i stvaranje crvenih krvnih stanica, dadao je. Što se tiče hrane, i riba i crveno meso su dobri izvori B12, pa su vegetarijanci u manjku vitamina B12 i trebali bi koristiti dodatke prehrani kako bi održali visok nivo energije. Melatonin Iako bi moglo zvučati kontraproduktivno, još jedan dodatak koji može biti koristan za povećanje nivoa energije zapravo je melatonin. Melatonin je dodatak koji vam može pomoći da bolje spavate, tako da ga je potrebno uzimati samo prije spavanja. Melatonin pomaže sa spavanjem te pomaže kako bi imali više energije idući dan. Rhodiola Rosea Rhodiola rosea je još jedan biljni dodatak koji može pomoći u povećanju vaše energije smanjenjem nivoa stresa. Riječ je o adaptogenu koji se koristi za poboljšanje fizičkih i mentalnih performansi povećanjem sposobnosti vašeg tijela da se nosi sa stresom. Elektroliti Elektroliti su hemijski spojevi koje u tijelu obnavljamo kroz adekvatnu hidratizaciju. Upravo zbog toga, nutricionisti preporučuju elektrolite s niskim udjelom šećera kao dobar način da napunite zalihe energije i održite svoje tijelo u ravnoteži. Vitamin D Niski nivo vitamina D može dovesti do osjećaja umora jer je riječ o vitaminu koji je uključen u proizvodnju energije. Njegov nedostatak može utjecati na učinkovitost mitohondrija, što dovodi do smanjene proizvodnje energije. Kreatin HCL Kreatin HCL je popularan dodatak u svijetu fitnessa koji vam može koristiti čak i ako niste sportista. Kreatin HCL pomaže u stvaranju adenozin trifosfata koji opskrbljuje stanicu energijom. Kofein Kofeinski dodaci nas čine budnijima i mogu pomoći da se osjećate manje umorno. Kofein blokira receptore adenozina u mozgu, što vam pomaže da ostanete budni.
TDK tvrdi da ima tehnologiju za baterije čak 100 puta veće energetske gustoće
Marx.ba Japanska kompanija TDK, ista ona koja je nekad davno bila poznata po svojim audio i video kasetama danas se bavi područjem koje naziva “elektronikom za pametnije društvo”. To uključuje elektroničke tehnologije i materijale koji omogućavaju nove inovacije i proboje u znanosti i tehnologiji – a najnovije priopćenje iz TDK-a moglo bi zvučati kao pretjerano optimistično. Oni, naime, tvrde da su razvili tehnologiju za svoje baterije čvrstog stanja nove generacije, CeraCharge, koja im omogućava pohranu do 100 puta više energije u istom volumenu. Govori se o usporedbi s njihovim postojećim baterijama s čvrstim elektrolitom, koje su u stanju primiti tek do 10 Wh po litri zapremine. Prema novim informacijama, novo rješenje omogućava postizanje energetske gustoće od čak 1.000 Wh/l. Tehnologija, oko koje ne otkrivaju dodatne pojedinosti, namijenjena je korištenju u nosivim uređajima, poput slušalica, pametnih satova, slušnih aparata i sličnih, u kojima se danas pretežno koriste malene jednokratne baterije. One sada imaju kapacitet od oko 400 Wh/l. Tajna navodno leži u novom materijalu za izradu komponenata baterija, zasnovanih na oksidnim čvrstim elektrolitima i anodama od legure litija. Elektrolit koji su razvili isto tako je, prema njihovim tvrdnjama, vrlo siguran i može se koristiti u proizvodima koji dolaze u direktan kontakt s ljudskim tijelom. No, načinjene su dijelom od keramike koja je krhka, pa se planira izrada tek malenih baterija, ne i onih namijenjenih, primjerice, za mobitele ili automobile. Zamijene li se “dugme-baterije” TDK-ovim, smanjit će se i količina elektroničkog otpada koji se proizvodi. U japanskoj kompaniji najavljuju da će nastaviti s razvojem rješenja, strukture ćelija i samih baterijskih članaka, kako bi tehnologiju doveli u stanje zrelo za serijsku proizvodnju. Pokušat će razviti i višeslojne baterije temeljene na istoj tehnologiji te proširiti raspon temperatura na kojima ona funkcionira, piše Bug.
Siemens Energy planira proizvesti najveću turbinu na vjetar
Marx.ba Kompanija Siemens Energy planira proizvesti najveću turbinu na vjetar, potencijalno do kraja decenije, u nastojanjima da zadrži lidersku poziciju u jednom od najbrže rastućih energetskih sektora. Njemačka firma ima za cilj da instalira ofšor vjetrogenerator koji može da proizvede oko 21 megavat snage, nadjačavajući najveće slične mehanizme koje nude kineski konkurenti. Planirana jedinica bi bila oko 40 odsto snažnija od trenutne najveće turbine u posjedu kompanije, koja ima lopatice duge 115 metara. Ovaj potez bi mogao ponovo pokrenuti trku među zapadnim kompanijama, pauziranu jer se industrija suočila sa velikim gubicima posljednjih godina. Poslovna jedinica za energiju vjetra kompanije Siemens Energy bila je u previranju zbog uskih grla u lancu snabdijevanja, rastućih troškova i problema sa kvalitetom. Uprkos gubicima, Siemens Energy zadržao je ulogu najvećeg dobavljača turbina za vjetroelektrane na morima. Prošle godine, Evropska unija je odobrila 30 miliona eura kompaniji Siemens Gamesa da testira, kako je saopšteno, „najmoćniji prototip vjetroturbine na svijetu“ u postrojenju u Osterildu u Danskoj. Kompanija se također suočava sa sve većom konkurencijom svog glavnog rivala, danske Vestas Wind Systems, koja je povećala fokus na ofšor tržište. Dok su kompanije ranije žurile da objave nove modele što je pre moguće, Siemens Energy i njegovi konkurenti su usporili proizvodnju u pokušaju da izvuku što više profita od postojećih verzija. Velika nova turbina bi signalizirala da Siemens Energy oseća promenu na tržištu. U prošlosti, povećanje veličine turbine pomagalo je da se umanji cijena energije koju proizvodi vjetropark. Ali nedavni problemi sa kvalitetom i pouzdanošću u industriji mogli bi da testiraju apetit kupaca.
U solarnu energiju ulaže se više novca nego u sve druge izvore električne energije zajedno
Marx.ba U solarnu energiju ulaže se više novca nego u sve druge izvore električne energije zajedno, a ulaganja bi ove godine trebala doseći pola triliona dolara, objavila je u četvrtak Međunarodna agencija za energiju (IEA). Najveće svjetsko tijelo za istraživanje energije predviđa u izvještaju da će globalna ulaganja u čistu energiju ove godine dosegnuti 2 triliona dolara, dvostruko više od iznosa koji odlazi na fosilna goriva, prenosi AFP. U izvještaju se navodi da su kombinovna ulaganja u obnovljivu energiju i mreže premašila iznos potrošen na fosilna goriva prvi put 2023. godine. – Ulaganje u čistu energiju postavlja nove rekorde čak i u izazovnim ekonomskim uslovima, naglašavajući zamah koji stoji iza nove globalne energetske ekonomije, rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol u izjavi koja prati godišnje izvještaj agencije o ulaganjima u svjetsku energiju. Kompanije i vlade širom svijeta povećavaju izdatke za proizvodnju čiste energije kako bi smanjile emisije ugljika od izgaranja fosilnih goriva koja pokreću smrtonosne klimatske promjene, prenosi Fena. U izvještaju se navodi da poboljšanje opskrbnih lanaca i niži troškovi potiču ulaganja u oblike takozvane čiste energije, što uključuje solarne ploče, vjetroturbine, električne automobile i toplotne pumpe, kao i proizvodnju nuklearne energije. Kombinovano ulaganje u obnovljive izvore i nuklearnu energiju za proizvodnju električne energije sada bi trebalo doseći 10 puta više od iznosa koji ide u energiju iz fosilnih goriva, predvođenu solarnom energijom, pri čemu Kina ulaže najveći udio. – Više novca sada ide u solarni PV (fotonaponski paneli) nego u sve druge tehnologije proizvodnje električne energije zajedno, navodi se u izvještaju, prenosi Energetika.
Energetska tranzicija nije prijetnja, nego razvojna šansa
Bloomberg Adria Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini pokazala je znake oporavka u aprilu na mjesečnom nivou, međutim, na godišnjem nivou i dalje blježi pad. Glavni razlozi za ovu situaciju su smanjena proizvodnja električne energije i pad u eksploataciji ruda i kamena. Damir Miljević, stručnjak za energetsku tranziciju i član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET), za Bloomberg Adriju objašnjava razloge pada proizvodnje u energetskom sektoru. Miljević ističe da je osnovni problem zastarjelost termoelektrana u Bosni i Hercegovini, što rezultira brojnim tehničkim problemima. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, koja upravlja sa dvije velike termoelektrane, suočava se s problemima u rudnicima i nedostatkom uglja. Pored toga, tehnički problemi u termoelektrani Gacko dodatno opterećuju proizvodnju električne energije. – Kombinacija ovih faktora dovodi do smanjenja proizvodnje električne energije. Ipak, zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je stabilna i raste, što donekle ublažava situaciju, navodi Miljević. On dodaje da Bosna i Hercegovina trenutno ima dovoljno električne energije za svoje potrebe, ali ostaje pitanje koliko će biti u stanju da zadrži svoj izvozni potencijal, s obzirom da je izvoz električne energije bio značajan dio privrede. Na pitanje koliko nedovoljno dobra energetska tranzicija utječe na slabiji ekonomski rast BiH, Miljević objašnjava da je glavni problem u percepciji energetske tranzicije kao prijetnje, a ne razvojne šanse. – Nažalost, karakteristično za Bosnu i Hercegovinu, kao i za većinu zemalja Zapadnog Balkana, je to što se energetska tranzicija doživljava kao pretnja, umjesto kao prilika za razvoj, kaže Miljević. On dodaje da zbog straha od promjene, posebno zbog velikog broja radnika zaposlenih u rudnicima i termoelektranama, energetska tranzicija nije prepoznata kao ključ za treću industrijsku revoluciju, koja bi mogla da pokrene cijelu ekonomiju. Miljević zaključuje da zemlje Zapadnog Balkana, s izuzetkom Severne Makedonije, beleže slabe rezultate u energetskoj tranziciji, što predstavlja značajan izazov za njihov budući ekonomski razvoj. Bosna i Hercegovina se suočava sa ključnim izazovima u svojoj industrijskoj proizvodnji, a rješenja se možda kriju u modernizaciji energetskog sektora i pravilnom shvatanju energetske tranzicije kao prilike za ekonomski rast.
Energetski scenario do 2050.: Baterije i vodik garant su sigurnosti opskrbe strujom u Evropi
Marx.ba Razmotrivši energetski scenarij Evrope do 2050. kada će energije sunca i vjetra dominirati u proizvodnji električne energije na Starom kontinentu i u potpunosti istisnuti fosilna goriva, Međunarodna energetska organizacija (IEA) upozorila je na velike izazove koje će takva promjena donijeti energetskim sistemima evropskih zemalja u osiguranju sigurne opskrbe strujom. Riječ je, prema nedavno objavljenom izvještaju IEA pod nazivom “Upravljanje sezonalnošću ponude i potražnje električne energije”, prije svega o tome da će se Evropa 2050. istodobno suočiti s rastom potražnje za električnom energijom od 80 posto i potrebom povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sistema od 60 posto u odnosu na sadašnje stanje zbog spomenutih promjena u “energetskom miksu” i činjenice da proizvodnja struje iz sunca i vjetra ovisi o vremenskim uvjetima, piše Jutarnji. – Trenutno hidroelektrane i termoelektrane koje se mogu isključiti i uključiti na zahtjev ispunjavaju gotovo sve zahtjeve fleksibilnosti ili sposobnosti sistema da osigura dovoljno električne energije kao odgovor na nagle poremećaje u sistemu. Smatramo da će do 2030. u Evropi 80 posto sezonske fleksibilnosti i dalje pružati hidroelektrane i termoelektrane. Do 2050. hidroelektrane će ostati ključni pružatelj sezonske fleksibilnosti, zajedno s termoelektranama s niskim emisijama CO2. S druge strane, postupno napuštanje fosilnih goriva smanjuje ukupnu ulogu termoelektrana, navodi se u izvještaju IEA. Moćnija mreža U osiguranju fleksibilnosti energetskih sistema, prema spomenutome izvještaju, hidroelektrane će nadopuniti, a termoelektrane zamijeniti novi izvori – tehnologije zelenog vodika, dizalice topline i baterije za skladištenje energije uz pomoć moćnijih, bolje povezanih i efikasnije iskorištenih prijenosnih mreža. Spomenuta organizacija apelira i na bolje upravljanje proizvodnjom električne energije iz “obnovljivaca”. Skreće, među ostalim, pažnju na mogućnost praćenja proizvodnje i potrošnje energije iz sata u sat, a samim tim i na opciju da se ograniči proizvodnja u vjetroelektranama i solarnim parkovima kada je to potrebno i stimulira potrošnja u satima kada to elektroenergetskim sistemima više odgovara. – U Evropi je projicirana povećana sezonalnost uglavnom posljedica šesterostrukog povećanja snage vjetra od 2022. do 2050., čime se sezonalnost samog izvora energije, s, primjerice, većom proizvodnjom zimi, prenosi na ukupnu sezonalnost. S druge strane, u najtežim satima za podmirenje potražnje za električnom energijom, tj. onim satima s najvećim vršnim neto opterećenjem, termoelektrane su bile angažirane u visokoj mjeri, često iskorištene sa 70 posto svog punog kapaciteta ili više, napominje IEA. Važan dio izvještaja je i računica prema kojoj će se cijena proizvodnje električne energije 2050. smanjiti za 15 do 20 posto, ovisno o vremenskim prilikama, u odnosu na sadašnje troškove. Smanjit će se, zaključuju autori, ovisnost potrošača o cjenovnim oscilacijama nafte i plina na berzama. Večernja potrošnja Prešavši na navike potrošača na Starom kontinentu u trošenju električne energije, autori izvještaja ističu da se u periodu do 2050. očekuje daljnji rast potrošnje u ranojutarnjim i večernjim satima koji su ionako potrošački intenzivni zbog, primjerice, pojačanog korištenja toplinske energije zimi za grijanje i održavanje higijene. U narednim godinama kao faktor potrošnje u večernjim satima sve snažnije će se nametati korištenje električnih automobila. U prilog toj ocjeni IEA navodi podatke da će električna vozila činiti 45 posto rasta potražnje za električnom energijom u Evropi do 2050. te da će na cestama biti 350 miliona električnih vozila i činiti 80 posto evropskog voznog parka 2050. Za usporedbu, trenutno je na evropskim cestama oko devet miliona električnih vozila. – Masovno korištenje električne energije vozila stvara nove izazove za elektroenergetski sistem, jer se punjenje električnih vozila usredotočuje na večernje sate kada se ljudi vrate kući. Na takvu naviku vlasnika električnih vozila morat će se utjecati, odnosno punjenje električnih vozila treba biti upravljivo od strane nositelja energetskog sistema, predlaže IEA. Spomenuta upravljivost u punjenju električnih vozila može se postići povlasticama za punjenja u različitim dijelovima dana i noći, razvojem baterijskog sistema i unapređenjem brzine punjenja. Osim za Evropu, IEA je u spomenutome izvještaju razradila scenarije energetske sigurnosti i za Indiju, Indoneziju i Južnu Koreju. Dok je, podsjeća organizacija, Evropa zacrtala postizanje klimatski neutralnog kontinenta do 2050., indijska ambicija je postići neto nulte emisije do 2070., a Indonezija planira doprijeti do neto nulte emisije do 2060. ili prije toga. Isti izvor napominje i da će potražnja za električnom energijom u Indiji 2050. biti 2,5 puta veća, a u Indoneziji tri puta veća nego što je sada, objavio je Jutarnji.
Inovacija u energiji vjetra: Drvene elise debitovale na svjetskoj sceni
Marx.ba U srcu Njemačke, nedaleko od gradića Kassel, svijet je svedok revolucionarnog koraka u obnovljivim izvorima energije. Premijerno su postavljene drvene elise za vjetroturbine, predstavljajući inovativno rješenje za globalni ekološki izazov. Ovaj podvig, izveden od strane njemačke kompanije Voodin Blade Technology, označava novu eru u industriji energije vjetra. Sa svojim elisama dugim 19,3 metara, Voodin ne samo da smanjuje emisije CO2 za 78% i troškove za 20%, već i pruža rješenje za problem otpada koji nastaje prilikom penzije opreme. Korištenjem laminiranih drvenih ploča od furnira, ove elise ne samo da su održive već omogućavaju lakšu reciklažu, predstavljajući izdržljiviju alternativu fiberglasu. Ova inovacija ne samo da pomjera granice tehnologije, već i postavlja standarde za globalnu ekološku odgovornost. Zahvaljujući visokim standardima kvaliteta i inovacijama u proizvodnji, Voodin predvodi put ka održivoj budućnosti energije vjetra. Ova dostignuća ne samo da inspirišu druge kompanije da slijede isti put već i podstiču globalnu zajednicu na akciju u borbi protiv klimatskih promjena.
Microsoft zbog umjetne inteligencije ulaže više od 10 milijardi u zelenu energiju
Marx.ba U 2020. Microsoft je obećao da će postati ugljično neutralan do 2030. kompenziranjem ugljika i smanjenjem vlastitih emisija. također, tehnološki se div obavezao ne samo biti neto pozitivan za klimu već je obećao ukloniti iz okoliša ugljik koji kompanija emitira direktno ili indirektno putem električne potrošnje. Ali zatim je došla umjetna inteligencija gladna energije, i to jako puno energije. Umjetna inteligencija već sad troši monstruozne količine električne energije, mijenjajući jednačinu za tehnološke kompanije koje balansiraju između dvostrukih prioriteta. A to su upravljanje emisijama i ostanak u utrci za AI. Podatkovni centri koji pohranjuju informacije i ugošćuju velike jezične modele na kojima se obučava umjetna inteligencija pohranjeni su s visokonaponskim računarskim čipovima koji zahtijevaju puno energije i puno vode za hlađenje. Neki analitičari predviđaju da bi umjetna inteligencija mogla trošiti čak četvrtinu sve energije u SAD do 2030. Microsoft je recimo, prošlog septembra otkrio da je njegova potrošnja vode porasla za 34 posto. Mreža električne energije kakva trenutno postoji nije sposobna nositi se s tako velikim porastom potražnje, pa tehnološke kompanije preuzimaju stvari u svoje ruke. A to čini i Microsoft koji je neki dan najavio ugovor vrijedan 10 milijardi dolara s upraviteljem imovine Brookfieldom za opskrbu Microsofta s ogromnih 10,5 gigavata kapaciteta obnovljivih izvora energije između 2026. i 2030. To je daleko najveći takav ugovor ikada potpisan, a količina gigavata je ekvivalentna količini električne energije potrebne za napajanje četiri miliona domova. – Energetske kompanije su nekad bile uzbuđene zbog ugovora o četiri megavata. Zatim su se pretvorili u poslove od 600 megavata. A onda smo sada u gigavatima. Vidimo da sve to raste eksponencijalnom brzinom, rekao je Xavier Smith, direktor istraživanja, energije i industrije u istraživačkoj kompaniji AlphaSense. Brookfield je div u prostoru obnovljive energije. Upravlja s više od 7.000 postrojenja za proizvodnju električne energije na pet kontinenata, od vjetroelektrana, solarnih elektrana do hidroelektrana. Ali čak će i Brookfield vjerovatno morati izgraditi još više kapaciteta kako bi zadovoljio Microsoftove zahtjeve. To bi moglo doći u obliku više solarnih projekata, što bi moglo dobro odgovarati s obzirom na blizinu potencijalnih solarnih lokacija Sunbelta rastućim čvorištima podatkovnih centara u Phoenixu i Las Vegasu. No, nisu samo obnovljivi izvori na meti tehnoloških kompanija već se i nuklearna energija pokazuje kao slamčica spasa, pa je Amazon prošli mjesec kupio podatkovni centar na nuklearni pogon u Pennsylvaniji, dok je izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman podržao je startup koji nastoji napajati podatkovne centre s malim nuklearnim reaktorima. – Nuklearna energija sve više postaje važan dio ovog razgovora. Još u jesen prošle godine Microsoft je imao oglas za posao menadžera nuklearne tehnologije. Oni žele da neko za njih može razviti strategiju za implementaciju malih modularnih reaktora, kaže Smith. Niti jedna kompanija nije precizirala koje će vrste obnovljive energije Brookfield opskrbljivati Microsoftom niti precizne finansijske uvjete ugovora. Financial Times procjenjuje da je posao vrijedan oko 10,5 milijardi dolara, na temelju trenutnih trendova u industriji i strukturi cijena. Cijene obnovljive energije značajno su pale posljednjih godina i mogle bi tako i nastaviti, ali Smith kaže da još uvijek ima smisla da kompanije poput Microsofta sada sklapaju ugovore umjesto da čekaju mogućnost jeftinije energije u budućnosti ili pokušavaju izgraditi svoje vlastitu energetsku infrastrukturu. Budući da se umjetna inteligencija brzo razvija za razliku od energetskih projekata koji mogu trajati i godinama, tehnološke se kompanije također moraju brzo prilagođavati. Microsoft upravlja s više od 300 podatkovnih centara širom svijeta, koje koristi za pohranu informacija i obuku velikih jezičnih modela koji pokreću chatbotove kao što su ChatGPT i AI aplikacije uključujući Copilot. Zbog distribuirane prirode AI infrastrukture, neki su predložili da bi izvanmrežni, prilagođeni energetski projekti koji izravno napajaju podatkovne centre mogli biti učinkovitiji način opskrbe električnom energijom za AI. Iako bi Microsoftu ili njegovim konkurentima moglo biti jeftinije izgraditi vlastita izvanmrežna rješenja, Smith je rekao da je to manje privlačna opcija. – Iako tehnološke kompanije žele biti izložene obnovljivim izvorima energije, ne žele upravljati centrom moći. Tako Google ne želi pokrenuti elektranu kao što ni Microsoft ne želi voditi nuklearno postrojenje, zaključuje Smith, prenosi Lider.
Pet zdravih napitaka koji podižu energiju i savršena su zamjena za kafu
Marx.ba Ako ne možete zamisliti svoj početak dana bez napitka za podizanje energije, ali ste svjesni činjenice da pretjerivanje s kafom može imati određene nuspojave (tjeskoba, nervoza, crijevne tegobe), možda bi trebala u svoju jutarnju rutinu uvesti nešto novo. Naime postoje brojni napici koji imaju zdravstvene dobrobiti te podižu nivo energije pa su savršena zamjena za kafu. Iako je dokazano da i kafa ima određene zdravstvene prednosti, pretjerivanje s kofeinom nije dobro za ljudsko zdravlje. Uz to, studije su pokazale da kod nekih ljudi konzumacija kave nakon početnog podizanja energije može izazvati umor. Nadalje, prekomjerna konzumacija kofeina može izazvati neugodne simptome kao što su žgaravica, stres i loša kvaliteta sna. To je posebno istinito ako se kafa konzumira na prazan želudac. Na sreću, postoje brojne sjajne alternative kavi za više energije, bolji san i manje stresa. Uz ove napitke i dalje možte uživati u svojim jutarnjim ritualima, ali na zdraviji način. Crni čaj Iako crni čaj također sadrži kofein, u šoljci kuhanog crnog čaja otprilike je upola manje kofeina nego u šoljici kafe. Baš kao i kafa, i crni čaj je bogat antioksidansima, no alkaloidi u čaju omogućavaju tijelu da apsorbira kofein puno sporije, smanjujući rizik od umora koji se može pojaviti nakon konzumacije kafe. Uz to, crni čaj sadrži i specifičnu vrstu polifenola zvanog elagitanin, za koji se pokazalo da pogoduje rastu zdravih crijevnih bakterija. Zeleni čaj Brojne studije su pokazale kako je zeleni čaj jedan od najzdravijih napitaka na svijetu. Neke od dokazanih dobrobiti zelenog čaja su velika količina polifenola zvanog katehin koji ima antikancerogeno i antioksidativno djelovanje, kao i spoja L-teanina koji potiče rad mozga i smanjuje stres. Redovna konzumacija zelenog čaja također se povezuje s manjim rizikom od pretilosti i bolesti srca, a pridonosi i ravnoteži nivoa šećera u krvi. Neke studije sugeriraju i da zeleni čaj pozitivno utječe na dugovječnost. Matcha Matcha je kao super-snažni zeleni čaj – proizvodi se od lišća iste biljke, samo se uzgaja i konzumira na malo drugačiji način. Naime, matcha se tradicionalno uzgaja u hladu, što omogućuje biljci da razvije više spojeva bogatih antioksidansima i aminokiselinama. Zatim se usitnjava i miješa s vodom. S obzirom na to da matcha sadrži cijeli list biljke, ima i više dobrobiti. Primjerice, matcha sadrži više kofeina nego zeleni čaj, ali ipak manje nego kafa. Upravo radi toga, savršen je jutarnji napitak. Kafa s gljivama Kafa s gljivama najčešće sadrži klasičnu mljevenu kafu, ali je obogaćena medicinskim gljivama, poput čage i kordicepsa koje su snažni adaptogeni. Gljive možda i nisu ono što bismo željeli u kafi, no one ustvari oplemenjuju omiljeni crni napitak na više načina. Većina kafa s gljivama jednako su ukusne kao i obična kava jer gljive ne utječu na aromu samog napitka, ali najčešće sadrže manje kofeina od tradicionalne kafe. Iako su potrebna dodatna istraživanja koja bi potvrdila pozitivne učinke adaptogena u gljivama, vjeruje se oni pomažu kod stresa, jačaju imunološku funkciju i poboljšavaju kogntivne sposobnosti. Kafa s gljivama na zdraviji način povećava produktivnost i razinu energije, a može se kupiti u trgovinama zdrave hrane. Voda s limunom I za kraj, nešto jako jednostavno. Ispijanje tople vode sa cijeđenim limunom ujutro vrlo je zdrav ritual koji, ne samo da će pozitivno djelovati na nivo energije, već potiče i detoksikaciju. Voda s limunom hidratizira, ne sadrži kofein i potiče rad probavnog sistema. Uz sve to, neka istraživanja pokazuju da limun sadrži minerale koji pomažu kod snižavanja krvnog pritiska, što pozitivno utječe na naše zdravlje u cjelini, piše Vogue.
Obnovljivi izvori zaslužni za 30 posto svjetske energije
Marx.ba Obnovljivi izvori energije energije sada čine više od 30 posto svjetske proizvodnje električne energije, navodi se u izvještaju koje je u srijedu objavio think tank Ember. – Rast solarne energije i vjetra doveo je do toga da je 2023. svijet prvi puta premašio 30 posto obnovljivih izvora za električnu energiju, kaže u priopćenju Ember, energetskog think tanka. Prema Emberovom izvještaju, udio energije proizvedene korištenjem obnovljivih izvora porastao je s 19 posto u 2000. na više od 30 posto u 2023. Sav taj rast rezultat je povećane upotrebe energije vjetra i sunca. Udio proizvodnje električne energije iz hidroelektrana i preostalih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije smanjio se tijekom istog razdoblja, navodi se u izvještaju. Ember sugerira da bi se udio električne energije iz fosilnih goriva mogao početi smanjivati već ove godine. – Brzi rast energije sunca i vjetra doveo je svijet do ključne prekretnice – vjerovatno već ove godine – u kojoj će proizvodnja fosilnih goriva početi opadati na globalnom nivou, stoji u saopćenju. U izvještaju se navodi da brojke za 2023. dolaze iz 80 zemalja koje predstavljaju 92 posto globalne potražnje za energijom.