Marx.ba
Već smo danima izloženi ekstremnim vanjskim temperaturama, a one itekako utječu na naše ponašanje, našu svakodnevicu te, u konačnici, i na naše mentalno zdravlje.
Prema psychiatry.org, posljednjih je godina provedeno nekoliko istraživanja koje su potvrdila vezu ekstremnih vrućina i našeg mentalnog zdravlja. Proveli su istraživanje koje je otkrilo da se vjerovatnost hospitalizacije zbog poremećaja raspoloženja poput depresije i manije povećala za otprilike 40 posto tokom perioda velikih vrućina.
Drugo istraživanje, pokazalo je značajnu korelaciju između visokih temperatura i povećane stope samoubojstava. Još jedno istraživanje pokazalo je da odstupanja od umjerenih temperatura i uzoraka padavina sistemno povećavaju rizik od međuljudskih sukoba.
Budući da se predviđa da će globalne temperature nastaviti rasti zbog klimatskih promjena, relevantnost i hitnost ove teme postaju sve važnije. Neke grupe, uključujući ljude s već postojećim psihičkim izazovima, posebno su osjetljive na utjecaje ekstremne vrućine.
Osobe s demencijom imaju povećani faktor rizika za hospitalizaciju i smrt tokom toplinskih valova. Poneki lijekovi, uključujući neke antidepresive i antipsihotike, mogu utjecati na način na koji tijelo osobe regulira temperaturu.
Srećom, toplinski se val bliži kraju, ali ne znamo koliko će ih još biti jer još nismo niti na vrhuncu ljeta.
Zato je i sada, kao i kod svakog novog vala, vrlo važno dodatno pripaziti na sebe, kao i na osobe u svojoj okolini za koje znamo da se bore s mentalnim zdravljem. Na stranu rashlađivanje prostorija i pijenje dovoljno vode – neke su stvari još važnije kako bismo izdržali periode tolplinskih udara.
1. Isplanirajte ranojutarnju aktivnost
S obzirom na to da su i večeri toplije nego inače, najbolje vrijeme koje možete iskoristi za sebe jest rano jutro. Bilo da samo odete u šetnju kvartom, obližnju šumu ili u teretanu, pokušajte to napraviti što ranije – ali svakako odradite. Kretanje i boravak u prirodi pomažu uzemljiti nas i smiriti naše nadraženo mentalno zdravlje.
Kretanje pomaže u smanjenju rizika od depresije, smanjuje stres i poboljšava raspoloženje. Također, šetnja može biti prilika za opuštanje, razmišljanje ili povezivanje s prirodom, što je mnogo lakše raditi kada se živa još nije popela iznad 35 stepeni.
Jednako vrijedi i za treninge. Ako ste inače redovni u teretani, a sada su ondje nemogući uvjeti, posebno ako se radi o grupnim, intenzivnim treninzima (da, u nekim teretanama nažalost ne pomaže ni klimatski uređaj), napravite to ujutro kod kuće ili negdje blizu kuće. Trčanje, kratki HIIT trening, kardio… Bilo što. Važno je da se tijelo kreće dok mu vanjske temperature to još dozvoljavaju.
2. Družite se s drugim ljudima
Iako su nam tokom velikih vrućina sve aktivnosti pomalo usporene te se i preprečuje da se držimo hlada i unutrašnjih prostora, to ne znači da se trebamo izolirati. Ako živite sami ili/i radite od kuće, to može biti posebno teško jer ste čitav dan sami pod klimom ili se pokušavate rashladiti na različite načine.
No ono što će pomoći više od rashladnih uređaja jest druženje s drugima. Ako se trenutno ne nalazite na nekom morskom odmoru, pokušajte kod kuće organizirati neko druženje. Napravite koktele, naručite hranu i jednostavno se družite. Čak i sat-dva takvog druženja, učinit će čuda za vaše mentalno zdravlje.
Također, ako imate prijatelje ili članove porodice za koje znate da se i inače bore s mentalnim zdravljem, nazovite ih. Nemojte ih samo pitati kako su, nego im ponudite konkretnu zajedničku aktivnost. Njima će to značiti neopisivo mnogo.
3. Ponavljajte sebi da će i ovo proći
Kao i sve drugo, i toplinski će val završiti prije ili kasnije. Koliko je god frustrirajuće osjećati potoke znoja kako se kotrljaju po leđima ili tuširati se triput dnevno, ovo neće vječno trajati. Kada sebi govorimo da će nešto završiti, olakšavamo sebi nošenje s time i osvještavamo da to nije konačno stanje.
Dajemo sebi dozvolu da budemo ljuti i frustrirani te izrazimo svoje emocije, ali i da osvijestimo da nijedna emocija nije trajno stanje. Jednako tako, nisu ni ove vrućine.
