Marx.ba

Na samom početku superizborne godine u kojoj će gotovo polovica globalnog stanovništva iz čak 40 zemalja svijeta odabrati svoje političko vodstvo, a što će imati reperkusije i na globalnu ekonomiju, većina je svjetskih investitora oprezna u svojim predviđanjima.

Uglavnom pažljivo kažu da će se centralne banke okrenuti lakšim monetarnim politikama, pa će kamatne stope u 2024. konačno početi padati, ekonomije će rasti sporije, neka čak i ući u blagu recesiju. Kraj bitke protiv inflacije i oporavak slijede tek u drugoj polovici godine.

U tom kontekstu, većina stručnjaka iz najvećih svjetskih finansijskih kompanija poput Goldman Sachsa, JPMorgana i Deutsche Banka naglašava potrebu ulaganja u kvalitetne dionice, diversifikacije portfelja po sektorima i regijama te iskorištavanja najboljih prinosa u fiksnim prihodima, poput obveznica. No to su gotovo svi predviđali i prošle godine, pa su u 2023. obveznice mjesecima bile u padu zbog dizanja kamatnih stopa, dok su dionice doživljele veliki rast zahvaljujući valu popularnosti umjetne inteligencije.

Vrijedi pogledati šta najveće svjetske finansijske kompanije vide u godini pred nama, prema anketi koju je proveo Bloomberg News.

BlackRock Investment Institute

Sporiji rast, viša inflacija, više kamatne stope i veća volatilnost obilježit će 2024. godinu, smatraju u investicijskoj kompaniji BlackRock, dodajući da investitori moraju aktivnije pristupati svojim portfeljima. Ovo nije vrijeme za uključivanje “autopilota”, već vrijeme da investitori preuzmu kontrolu nad svojim portfeljima.

U BlackRocku za sebe kažu da su “taktički neutralni i strateški podređeni dugoročnim državnim obveznicama”, i to onima vezanima uz inflaciju. Čvrstog su stava da će inflacija ostati blizu tri posto, a kao rezultat toga vide da će nekretnine i infrastruktura igrati ključnu ulogu u strateškim portfeljima, budući da su cijene nekretnina i prihodi od najma u korelaciji s inflacijom. Na globalnim tržištima vide veću disperziju povrata, sviđaju im se japanske dionice na razvijenim tržištima, evropske dionice smatraju slabima, a od tržišta u nastajanju preferiraju Indiju i Meksiko.

Tehnološki sektor, odnosno razvoj umjetne inteligencije, vide kao glavnog pokretača ukupnog rasta dobiti američkih preduzeća u 2024.

Amundi

Da se ulagači moraju snaći u volatilnom okruženju u 2024. ističu i u francuskom Amundiju, najvećoj kompaniji za upravljanje imovinom u Evropi. Globalni rast će, potaknut usporavanjem razvijenih ekonomija i blagom recesijom u SAD u prvoj polovici godine, usporiti. U Amundiju prognoziraju rast globalnog BDP-a za 2,5 posto u 2024. – na razvijenim tržištima prosječno 0,7 posto naspram 3,6 posto na tržištima u razvoju. Rast američke ekonomije procjenjuju na 0,6 posto te eurozone i Ujedinjenog Kraljevstva za 0,5 posto u 2024.

S obzirom na očekivano slabljenje američkog dolara, ključan faktor u ovoj će godini biti upravljanje valutom.

Analitičari Amundija očekuju i preokret u monetarnoj politici, odnosno smanjenje kamatnih stopa krajem prvog polugodišta. Fed i Evropska centralna banka će, očekuju, smanjiti kamatne stope za ukupno 150 odnosno 125 baznih bodova u 2024. Inflacija bi se također trebala smanjiti, ali do kraja godine ostat će iznad ciljeva središnjih banaka od dva posto.

Kvalitetne obveznice, bilo da se radi o državnima ili korporativnima, bit će omiljena klasa imovine ove godine, dok zlato može poslužiti kao zaštita od geopolitičkih napetosti. Uz umjetnu inteligenciju, prema njihovom mišljenju na tržištu kapitala treba posmatrati teme energetske tranzicije i zdravstvene skrbi.

Goldman Sachs

U Goldman Sachsu očekuju da će velik broj razvijenih tržišta i tržišta u nastajanju izbjeći recesiju u nadolazećoj godini, ponajviše SAD. Prema njihovoj procjeni, vjerovatnost recesije je svega 15 posto.

Vjetar u leđa globalnom rastu u 2024. dat će rast realnog dohotka domaćinstava, olakšanja monetarne politike (doduše, prema njihovoj prognozi tek u drugoj polovici godine) te oporavak proizvodnih aktivnosti, smatraju u ovoj globalnoj investicijskoj kompaniji. Također, dolar će prema njihovom mišljenju vjerovatno ostati jak.

Sljedeće godine očekuju dezinflaciju – temeljna inflacija trebala bi se vratiti na 2 do 2,5 posto do kraja 2024. Po prvi put u nekoliko godina predviđaju pozitivne povrate za obveznice, kredite i dionice. Uz to, očekuju da će ograničenja u opskrbi i daljnji rast potražnje potaknuti rast cijena ključnih burzovnih roba u 2024., no ne i nafte.

UniCredit

Italijanska bankarska grupa UniCredit također predviđa dodatno usporavanje globalnog rasta zbog pooštravanja monetarne politike i problema kineske ekonomije. Od sredine godine Fed i Evropska centralna banka će početi rezati kamatne stope, pa će se do kraja 2024. inflacija u SAD i eurozoni spustiti do ciljanih dva posto, a u 2025. čak i ispod tog nivoa, smatraju u UniCreditu.

Isto tako, globalni rast će se nastaviti u 2025. Ipak, upozoravaju da ekonomski i geopolitički rizici i dalje postoje te se naziru veliki iznosi refinanciranja duga. Očekuju i blago slabljenje dolara.

U 2024., pak, očekuju pozitivne povrate obveznica i kapitala. Već spomenuta dezinflacija dovest će do veće potražnje za obveznicama, posebno srednjoročnih i dugoročnih. Za ostvarivanje dvoznamenkastih prinosa u 2024. najbolji su izbor dionice. Cijene dionica u eurozoni imaju potencijal porasta za oko 10 posto u 2024., a potencijal je još veći u SAD budući da su dionice tehnoloških kompanija osjetljivije na kamatne stope.

Morgan Stanley

Prestanak povećanja i početak smanjenja kamatnih stopa znači da obveznice visokog stepena imaju bolje rezultate, dolar ostaje jak, a imovina tržišta u razvoju zaostaje, smatraju stručnjaci Morgan Stanleyja. Očekuju da će do sredine 2024. kamatne stope u SAD doći do vrhunca od pet posto, a u Evropskoj uniji na 4,5 posto. Prvo smanjenje kamatnih stopa američkog Feda i Evropske centralne banke očekuju u junu.

Očekuju da će kineski BDP-a blago porasti na 4,2 posto u 2024., a da će inflacija postupno rasti na 1,1 posto u 2024. s 0,3 posto u 2023. Dolar će tokom prvog tromjesečjna ostati snažan.

Prilike vide u visokokvalitetnim fiksnim prihodima, poput državnih obveznica razvijenih tržišta. Američke i evropske dionice bilježit će pozitivne povrate – SAD 4,7 posto, Evropa 4,4 posto.

Jednako kao i Goldman Sachs, i u Morgan Stanleyju očekuju da će cijena nafte Brent ostati u rasponu od oko 85 dolara po barelu.

JP Morgan

Zbog monetarnih prepreka, geopolitičkih rizika i skupih procjena imovine, istraživači JP Morgana oprezni su u predviđanjima za sljedećih dvanaest mjeseci. Ipak, očekuju da će inflacija i ekonomska potražnja oslabiti, ali vide samo mali rizik da globalna ekonomija sklizne u recesiju.

Trenutna tržišna očekivanja da će centralne banke početi smanjivati kamatne stope u prvoj polovici 2024. vjerovatno će dovesti do razočaranja, dodaju u JPMorganu, smatrajući da će do rezanja kamata doći tek u trećem tromjesečju.

Težak početak godine imat će tržišta u razvoju, s obzirom na visoke kamate, geopolitička kretanja i snagu dolara, no ta bi tržišta mogla postati privlačnija kako godina bude odmicala, između ostalog zbog potražnje za diversifikacijom portfelja izvan SAD.

Očekuje se da će ciklus smanjenja kamatnih stopa Feda i pad realnih prinosa u SAD sredinom 2024. podići cijene zlata na najviše nominalne nivoe, do prosječnih 2.175 dolara po unci do četvrtog tromjesečja. Rast cijene zlata slijedit će i srebro koje bi u četvrtom kvartalu 2024. moglo doseći u prosjeku oko 30 dolara po unci.

JPMorgan također očekuje da će cijene nafte Brent ostati uglavnom nepromijenjene 2024. (prosječno 83 dolara po barelu) i pasti za dodatnih 10 posto 2025. godine.

Deutsche Bank

Stručnjaci Deutsche Banka, pak, misle da je rizik za ulazak u duboku recesiju i dalje velik. Očekuju globalni rast od 2,4 posto u 2024. (pad s 3,2 posto u 2023.), pri čemu se 2,5 posto općenito smatra gornjom granicom za globalnu recesiju. Napominju da tom rastu veliki doprinos daju tržišta u nastajanju poput Indije (6 posto) i Kine (4,7 posto).

U Deutsche Banku vjeruju da je recesija u Evropi već počela. Evropska centralna banka će od juna do kraja 2024. vjerovatno smanjiti kamatne stope za 100 baznih bodova, a inflacija će se do kraja godine vratiti na razine od dva posto. Europodručje će se početi oporavljati tek sredinom 2024.

Iako rast kineske ekonomije posljednjih godina ide silaznom putanjom, u Deutsche Banku vjeruju da će u 2024. rast biti između 4,5 i 5 posto. Također, vjeruju da će japanska ekonomija ostati na nivou potencijalnog rasta od otprilike 0,5 posto u 2024., usprkos usporavanjima rasta u drugim državama. Očekuju da će Japanska centralna banka (Bank of Japan) odustati od svoje politike negativnih kamatnih stopa već u januaru 2024. te podignuti kamatne stope na 0,1 posto.

Slab globalni rast i geopolitički rizici od Tajvana do Bliskog istoka i Rusije Deutsche Bank vidi kao kontinuiranu potporu dolaru. Čak niti nadolazeći neizvjesni izbori u SAD, koji će biti velika tema u ovoj godini, neće negativno utjecati na snagu dolara, prenosi Lider.