Marx.ba

Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja i analize realizacije Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH u 2024. iznosio je 0,7 %, što je značajno više u odnosu na prethodne godine.

Ipak, taj udio i dalje ostaje vrlo nizak u odnosu na ukupni broj zaposlenih, pa zapošljavanje stranih radnika nema značajniji utjecaj na tržište rada u BiH.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da ukupna godišnja kvota za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. iznosi 6.073 radnih dozvola, od čega 2.450 za produženje, a 3.623 za novo zapošljavanje.

U 2024. godini zabilježen je porast broja izdanih radnih dozvola strancima za 26,43 % u odnosu na 2023. Tijekom 2024. izdano je ukupno 5.798 radnih dozvola, dok ih je u 2023. izdano 4.586. Od ukupno 5.798 izdanih radnih dozvola u 2024., njih 3.422 računaju se u godišnju kvotu, dok je 2.376 izdano neovisno o utvrđenoj kvoti.

Radne dozvole mogu se izdati izvan kvote u sljedećim slučajevima: strancu s visokim obrazovanjem ili završenim postdiplomskim/doktorskim studijem u BiH; strancu čiji rad temelji međunarodni sporazum; strancu koji vrši ključne poslove u poslovnom subjektu, a nije izuzet od obveze posjedovanja radne dozvole na temelju međunarodnog sporazuma; učiteljima ili nastavnicima s posebnim znanjem; profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima; strancu koji se odrekao državljanstva BiH; te strancu u braku ili izvanbračnoj zajednici sa strancem sa stalnim boravkom u BiH ili djetetu takvog stranca.

Uspoređujući broj izdanih radnih dozvola s godišnjom kvotom, iskorištenost kvote u BiH iznosila je 56 %.

U Federaciji BiH iskorištenost je bila 42 %, u Republici Srpskoj 98 %, a u Brčko distriktu BiH 64 %. Značajnije je popunjena kvota za novoizdane radne dozvole u odnosu na produžene.

Prema državama porijekla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2024. godini dolazilo je iz: Republike Turske, Savezne Demokratske Republike Nepal, Republike Srbije, Republike Indije i Narodne Republike Bangladeša. Najveći rast broja radnih dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine.

Najveći pad zabilježen je kod državljana Turske, Kuvajta i Sirije.

Prema kvalifikacijskoj strukturi, u 2024. najviše je radnih dozvola izdato polukvalificiranim radnicima (27,84 %), zatim radnicima s visokom stručnom spremom (22,34 %) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71 %). Ovaj raspored razlikuje se od prethodnih godina, kada su najviše dozvola imali radnici s visokom, zatim srednjom stručnom spremom, dok su polukvalificirani bili na trećem mjestu.

Najviše radnih dozvola u 2024. izdato je u djelatnostima građevinarstva (1.305 ili 22,51 %), prerađivačke industrije (844 ili 14,56 %) te ostalim uslužnim djelatnostima (710). Slična je situacija bila i 2022. i 2023., dok je ranijih godina najviše dozvola bilo izdano u sektoru trgovine.

Prema spolu, od ukupno izdanih radnih dozvola u 2024. ženama je dodijeljeno 804 (14 %), a muškarcima 4.994 (86 %), što je nešto drugačiji omjer u odnosu na ranije godine, kada je učešće žena bilo ispod 10 %.

Iskorištenost kvota u razdoblju 2020. – 2024. za cijelu BiH varira od najniže 51 % u 2022. do najviše 71 % u 2021. godini. U Federaciji BiH iskorištenost se kretala od 42 % u 2024. do 93 % u 2021., u Republici Srpskoj od 53 % u 2021. do 98 % u 2024., a u Brčko distriktu od 14 % u 2020. do 64 % u 2024.

U Republici Srpskoj kvota nije povećavana u posljednje tri godine, dok je u Federaciji BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana za 5 %, a u 2024. u odnosu na 2023. čak za 76 %, dok je u 2023. u odnosu na 2022. povećanje bilo 32 %. U Brčko distriktu BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana je za 96 %, u 2024. u odnosu na 2023. za 136 %, a u 2023. za 78 % u odnosu na prethodnu godinu.

Prijedlozi kvota pokazuju stalan rast potreba za radnicima iz inozemstva, što potvrđuju i zahtjevi poslodavaca, poglavito u sektorima trgovine, građevinarstva, usluga, prerađivačke industrije i ugostiteljstva.

Međutim, postoji nesklad između iskazanih potreba i stvarne iskorištenosti kvota. Jedan od glavnih razloga za slabiju iskorištenost kvota u nekim dijelovima BiH je složen i dugotrajan administrativni postupak za izdavanje radnih dozvola. Neusklađenost rokova, različite procedure i nedovoljno učinkovita komunikacija između institucija dodatno otežavaju realizaciju potreba tržišta rada.

Također, trend rasta novoizdanih radnih dozvola u odnosu na one koje se produžuju može ukazivati na kratkoročno boravište strane radne snage u BiH, bez dugoročnih planova ostanka u zemlji. Nadležna tijela za zapošljavanje stranaca u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH dostavljaju svoje prijedloge o broju potrebnih radnih dozvola Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja ih objedinjeno upućuje Ministarstvu civilnih poslova, a zatim Vijeću ministara, koje donosi konačnu odluku o godišnjim kvotama.

Iako poslodavci traže povećanje kvota, sindikati upozoravaju na neiskorišten domaći radni potencijal. U tom je kontekstu važno osigurati transparentnost i ravnotežu – kvotni sustav služi kao zaštita domaće radne snage, ali u uvjetima značajnog manjka radnika potrebna je i fleksibilnost uz odgovarajuće kontrolne mehanizme.