N. DEMIROVIĆ
Vanjskotrgovinska komora BiH ima misiju povezivanja članova Komore i zastupanje njihovih interesa pred institucijama vlasti Bosne i Hercegovine, kao i relevantnim asocijacijama u inostranstvu, u cilju ostvarivanja povoljnijeg ambijenta privređivanja, većeg i bržeg otvaranja novih kapaciteta, poboljšanja i povećanja konkurentnosti domaćeg proizvoda i usluga na domaćem i ino tržištu u uslovima liberalizacije tržišta.
U Komori se istinski trude da budu u svakom trenutku na raspolaganju bh. kompanijama, kroz edukacije, savjete, izdavanje određenih dokumeneta…
Vjekoslav Vuković, predsjednik VTK BiH u intevjuu za Marx.ba govorio je o jubileju Komore, urađenom u proteklom periodu, aktuelnostima i onome što očekuje bh. privredu.
Komora slavi jubilarnu godinu, koja je uloga VTK BiH kroz godine i danas?
– Nije malo 115 godina Vanjskotrgovinske komore BiH. To je pravni sljedbenik nekadašnjih privrednih komora. Mi smo film koji se osvrnuo na povijest pustili kada je bio naš jubilej, kada smo dodjeljivali nagradu “Polet”. Vidi se kako je to nastajalo još u doba Austrougara, kako su se gospodarstvenici udruživali, jer ono što zapravo i mi radimo, to je taj tradicionalni oblik udruživanja. Kada jedna kompanija ima problem, to je samo njihov problem. Međutim kada ukrupnite taj problem, onda velika većina ima isti problem i onda se traži rješenje. Upravo tu svoju poziciju vidi Vanjskotrgovinska komora kao njihov odvjetnik koja ukrupni, obrazloži taj problem, da prijedloge rješenja i onda idemo prema vlasti.
Da li se možete osvrnuti na ono što je urađeno posljednjih godina, a posebno u godini za nama?
– Mi smo u zadnjih pet godina uradili neki izračun. Vjerovali ili ne 400 tisuća različitih dokumenata je izdato, zaprimljeno inicijativa, rješenja, bilo čega u Vanjskotrgovinskoj komori, a kada se govori o izdavanju javnih dokumenata, to su dokumenti kojima radimo određene usluge kompanijama. Takvih je izdato oko 60 tisuća, tako da se može reći da je 60 tisuća usluga isporučeno gospodarskoj zajednici u Bosni i Hercegovini i sada smo već na brojki od 90 inicijativa koje su otišle iz Vanjskotrgovinske komore BiH prema različitim razinama vlasti za poboljšanje poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.
Radi se o zakonskim rješenjima, podzakonskim rješenjima, gdje djelovati, kako se boriti za tržišta, koje međunarodne sporazume potpisati, pa sve do onoga što zapravo rade entiteti. Šta sa radnom snagom, da li je potrebno da se uvozi, koji su to bazeni, koje su kvalifikacije potrebne i nizi drugih aktivnosti. Potrošili bi mnogo vremena da razgovaramo o svemu onome što radimo, ali to je veliki broj aktivnosti tokom cijele godine. Partneri u vlasti nekada razmišljaju različito, zato što je BiH tako koncipirana.
Nakon što je u 2023. godini dodijeljena prvi put, nagrada “Polet” se ove godine posebno etablirala. Kako gledate na ovu nagradu?
– Mi smo par godina razmišljali da utemeljimo jednu nagradu Vanjskotrgovinske komore i prošla godina je bila prva. Ove godine smo po drugi put dodijelili nagradu i ponosni smo što se to dogodilo upravo na naš jubilej 115 godina. Razmišljali smo kako da napravimo jednu nagradu za kompanije, da budu zaista najbolji od najboljih, da se odmaknemo od onih tradicionalnih nagrađivanja koja se temelje samo na nekim statističkim obrascima, pa onda ako je neko najveći izvoznik, to je ok, ali možda ima i najveća dugovanja, nezadovoljnog radnika i tako dalje. Mi smo uspostavili sustav sa akademskom zajednicom, sa tri doktora profesora makroekonomije i poduzetništva koji su uradili jedan fanatastičan raster koji ima 18 osnovnih kriterija, a kada zbrojimo sve kriterije, ima ih 28.
Kako funkcionira sistem nagrađivanja kada se govori o “Polet” nagradi?
– Od 7.418 kompanija u BiH koje su registrirane za izvoz, njih 2.100 je prošlo predselekciju. Od njih je 45 nominiranih, a devet je dobilo nagradu. Baš smo gledali da to bude, stvarna, krvna slika jedne kompanije i oni koji su dobili nagradu, vjerujete mi da imaju razloga da budu ponosni na to. Moram naglasiti da je od ovih 45 kompanija bilo njih koji su izgubili prvu poziciju u jedan bod, ali naša je odluka bila takva. Ne unosimo našu diskreciju, nego se vodimo onim što definitivno kaže matematika. Borili smo se da napravimo takve kriterije, da ti kriteriji prođu naše organe, upravne odbore, da donesemo pravilnike, podzakonske akte… To je jako veliki proces da bi se to uradilo, dok recimo onaj drugi dio kada dajemo plakete i zahvalnice, to je recimo bilo za internacionalizaciju. To su baš kompanije koje su prepoznate svjetski, koje promoviraju BiH na svakom koraku. To su tijela poput Eurokomore koja nas zaista podržava u svakom našem projektu, u svakom otvaranju novog tržišta, umrežavanju, pomoću druge vrste na tržiuštu EU. Dakle, to su zahvale za taj doprinos gospodarstvu BiH u svakom pogledu. Tu dakle možemo reći da na naki način mi malo odlučujemo, dok je sve ovo ostalo čista matematika.
Možete li nam reći kako gledate na godina za nama kada se radi o izvozu?
– Mi smo da sada izvezli malo preko 15 milijardi KM, a uvezli 26 i taj deficit je naravno povećan. Međutim, ja nisam sklon tome da kažem da je ovo nekakva rekordna godina u vanjskotrgovinskom deficitu. Mi stalno želimo sijati neku paniku, ali ne. Kažem “ne” zato što je u proteklih pet godina naš izvoz rastao sedam milijardi. Dakle, iz godine u godinu smo bilježili rast našeg izvoza. Sada je došlo do recesije na tržištu EU na koju smo dosta naslonjeni i jednostavno to je taj refleks.
Naše makroekonomsko okruženje je u lošem stanju, nismo samo mi. Naš najveći trgovinski partner u EU je Hrvatska. Smanjila je uvoz električne energija iz BiH za 400 miliona eura, dakle u problemu je. Imate Srbiju našeg najvećeg trgovinskog partnera u zemljama CEFTA. Nemamo više toliki izvoz. Dakle, definitivno i to makroekonomsko okruženje nam diktira tempo jer BiH je uvozno orjentirana zemlja. Mi ne možemo proizvesti sve što treba naše stanovništvo i naše gospodarstvo, repromaterijala i svega ostalog, pa onda usljed toga ne možete dovoljno ni izvoziti. Ipak, drugi ekonosmki pokazatelji, kao što je likvidnost banaka, su na zavidnom nivou, monetarna politika je jako dobra, inflacija je došla u razumne okvire, kamatne stope su došle u razumne okvire, a cijene nam i dalje divljaju. Dakle, imamo jedan špekulativni odnos koji građani vide. Oni vide cijene putera, brašna, mlijeka i tako dalje, a ne znaju da je inflacija stala. I onda se normalno svi pitaju šta je sada ovo. To treba da djeluju neki drugi organi, da ne kažem inspekcijski. Imamo primjer da je vlada zaključala određeni broj cijena, ali to treba redovno promatrati. Da li se to radi, ne bih ulazio, ali mi se u svakom sluačju moramo boriti sa makroekonomijom kako bi stvorili što bolje uvjete da naše kompanije više i izvoze, ali i zašto se boriti samo za izvoz.
Kako gledate na izvoznu orjentiranost kompanija BiH na područje Evropske unije i rezultate izvoza na tom tržišu?
– Naša pozicija i naša svijetla budućnost je put prema Evropskoj uniji. Nekada kažemo da je jako dobro da je to Evropska unija. Međutim, 70 posto roba izvozimo na tržište EU i to nam sada pravi određeni problem. Ovisnost o tržištu EU, jer tamo imamo gospodarski pad ili usporavanje rasta, reflektira se i na BiH. Ja često kažem da vidimo da je Njemačka napravila svoje strateške greške, moramo ih tako nazvati. Oslonila se na jeftine energente iz Rusije, na velika tržišta Kine i isto tako Rusije za izvoz svojih automobila i na jeftinu radnu snagu iz Istočne Evrope. Nemamo više ni jednog, ni drugog, ni trećeg, to je definitivno, a njihov pad zahtjeva za prodaju automobila je dva miliona u ovoj godini.
Privlačenje investicija je poseban segment, kako na to gledate?
– Mi stalno tražimo neke strane investitore, a bolji su reinvestitori. Pogledajte šta su uradile kompanije GS Novi Travnik koja je investirala iz Novog Travnika u novi pogon u Rami ili Violeta koja je otvorila pogon od 40 miliona eura, proizvodnja kartonske ambalaže. Nije to napravila ni u Sjevernoj Makedoniji, ni u Zagrebu ni bilo gdje drugo. Dakle, oni reinvestiraju u BiH, a to je nama veliki potencijal da postojeći ekonomski giganti ostanu ovdje i svoj kapital zadrže. To nam zadržava radna mjesta i to nam povećava lanac potrošnje. Taj stanovnik će taj novac trošiti ovdje i to vam povećava BDP i smanjuje inflaciju. Sve je jedan veliki lanac.
Šta je ono na šta bi trebalo upozoriti pred narednu godinu?
– Mi stalno govorimo o dekarbonizaciji. Bojimo se tog 1. 1. 2026. godine. Kreće trgovina karbonom. Bojimo se da ćemo ostati nekonkuretni u dijelu metala, čelika, aluminija, mineralnih gnojiva… Samim tim, refleks bi bio na druge industrije, jer je dosta električne energije u BiH proizvedeno na bazi takozvanih prljavih izvora energije. Nekako smo tu jako spori, iako je Vanjskotrgovinska komora već tri debele godine potrošila na podizanje svijesti na nužnost ulaska u trgovinu karbonom i trgovinu emisijama. Mi to još nećemo dosegnuti, ali prvi korak je da uđemo u trgovinu karbonom kako bi taj porez na karbon ostajao u BiH, a ne negdje u EU. Kupac će uzeti vaš porez koji vas čini nekonkuretnim i reći ja više ne želim robu iz BiH, želim uzeti od nekoga ko je dekarboniziran. Postajemo nekonkuretni i tu su očekivanja prilično negativna, jer bi samo u 2026. mogli izgubiti oko 300 miliona eura izvoza. Mi se borimo da podignemo svijest. Uradili smo veliki broj edukacija, obišli smo sedam industrijskih bazena u BiH. Moram reći da neke kompanije već same rade izračune, a čak neke od njih deponuju sredstva da ostanu sa strane da ih to ne sačeka i kako bi njihove robe našle svoj put ka evropskoj uniji. Mi uvijek potenciramo da kompanije bar urade karbonski otisak. Da bar znamo gdje smo. To znači da, ako ste uradili karbonski otisak, možete vidjeti da ste, pod navodnim znacima, bliže crnom nego bijelom, pa onda uradite nešto na svojoj energetskoj efikasnosti, na smanjenju tih izduvnih gasova i bilo čega drugog. Ta matematika je jako složena, a ja to ovako kolokvijalno kažem, da će kompanije koje se što više promaknu nuli, biti konkurentnije za izvoz. Uglavnom, moramo znati gdje smo. Prvi korak je karbonski otisak. Ne znam da li to svi shvataju ozbiljno, ali mi na tome moramo poraditi.
Kako vidite ekonomiju u narednoj godini?
– Globalna ekonomija bi prema nalazima MMF-a bi trebala rasti 2025. za 3,2 posto. Mi ne znamo kakvi će odnost biti na relaciji SAD – Kina. Kina je veliko tržište i veliki izvor svih repromaterijala. Sa druge strane relano su porasla plaće u BiH, a broj zaposlenih je pao. Mi smo stabilna ekonomija, mi smo jako mali, ali mi imamo toliko bogatsva, toliko resursa, toliko pameti, turističkog potencijala… Sve to su rasute LEGO kockice koje treba sklopiti u jedan kamion. Trebamo sada to napraviti, a to je ta potrebna sinergija između privatnog sektora koji je dosta brzo koji već posluje u svijetu, dakle komorskog sistema koji je stvarno uz njih i tijela javne uprave.
VEZANO
