U solarnu energiju ulaže se više novca nego u sve druge izvore električne energije zajedno
Marx.ba U solarnu energiju ulaže se više novca nego u sve druge izvore električne energije zajedno, a ulaganja bi ove godine trebala doseći pola triliona dolara, objavila je u četvrtak Međunarodna agencija za energiju (IEA). Najveće svjetsko tijelo za istraživanje energije predviđa u izvještaju da će globalna ulaganja u čistu energiju ove godine dosegnuti 2 triliona dolara, dvostruko više od iznosa koji odlazi na fosilna goriva, prenosi AFP. U izvještaju se navodi da su kombinovna ulaganja u obnovljivu energiju i mreže premašila iznos potrošen na fosilna goriva prvi put 2023. godine. – Ulaganje u čistu energiju postavlja nove rekorde čak i u izazovnim ekonomskim uslovima, naglašavajući zamah koji stoji iza nove globalne energetske ekonomije, rekao je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol u izjavi koja prati godišnje izvještaj agencije o ulaganjima u svjetsku energiju. Kompanije i vlade širom svijeta povećavaju izdatke za proizvodnju čiste energije kako bi smanjile emisije ugljika od izgaranja fosilnih goriva koja pokreću smrtonosne klimatske promjene, prenosi Fena. U izvještaju se navodi da poboljšanje opskrbnih lanaca i niži troškovi potiču ulaganja u oblike takozvane čiste energije, što uključuje solarne ploče, vjetroturbine, električne automobile i toplotne pumpe, kao i proizvodnju nuklearne energije. Kombinovano ulaganje u obnovljive izvore i nuklearnu energiju za proizvodnju električne energije sada bi trebalo doseći 10 puta više od iznosa koji ide u energiju iz fosilnih goriva, predvođenu solarnom energijom, pri čemu Kina ulaže najveći udio. – Više novca sada ide u solarni PV (fotonaponski paneli) nego u sve druge tehnologije proizvodnje električne energije zajedno, navodi se u izvještaju, prenosi Energetika.
Zašto je novi Porsche Macan tako efikasan u punjenju
N. D. Proces punjenja novog potpuno električnog Macana najbolje je opisati kao simbioza jednostavnosti i brzine, s nepokolebljivim fokusom na besprijekornu integraciju punjenja u svakodnevni rad. Kao i Taycan, Macan ima trajne sinhrone električne motore (PSM) i tehnologiju od 800 volti, koja ne samo da doprinosi visokim performansama, već ima za cilj i optimiziranje vremena punjenja. – Viši napon poboljšava performanse punjenja i smanjuje gubitak, a istovremeno održava manju težinu u vozilu, objašnjava Tomas Gajdos, menadžer projekta energetskog sistema za seriju Macan. Kapacitet punjenja do 270 kW Novi Macan je prvi Porsche koji je razvijen na bazi Premium Platform Electric (PPE) razvijene u saradnji sa Audijem. Zato što sportski automobil dostiže kapacitet punjenja do 270 kW. Pod optimalnim uslovima*, njegova baterija se stoga može brzo napuniti od 10 do 80 procenata za oko 21 minuta. Bankovno punjenje dolazi u igru ako odabrana stanica radi sa 400-voltnom tehnologijom, uz inteligentni softver koji efektivno dijeli 800-voltnu bateriju na dvije baterije istog napona zahvaljujući ugrađenim visokonaponskim separatorima. Obje baterije se tada mogu puniti istovremeno sa do 135 kW na stanici za punjenje od 400 volti bez dodatnog HV pojačivača, što Macan čini kompatibilnim sa stanicama za punjenje širom sveta i podržava da ga kupci mogu koristiti što efikasnije. Razvijena posebno za performanse i efikasnost, sama baterija sadrži ćelije koje nude optimalnu ravnotežu između gustine snage, sadržaja energije, održivosti i vijeka trajanja. Ovo je dodatno podržano visoko razvijenim termalnim upravljanjem koje reguliše temperaturu baterije radi optimizacije performansi. Cirkulacija stoga obezbjeđuje potrebno hlađenje kada temperature porastu, dok se u hladnijim mjesecima visokonaponske komponente kao što je baterija mogu zagrijati po potrebi integracijom visokonaponskog grijača. – Kao rezultat toga, temperatura baterije uvek ostaje u optimalnom opsegu, bilo da je vozilo na putu ili u režimu brzog punjenja“, kaže Gajdos. Porsche Charging Planner, funkcija integrirana u navigacijski sistem, može dovesti bateriju do optimalne temperature prije punjenja, uzimajući u obzir različite aspekte kao što su profil rute, trenutni nivo potrošnje vozila i očekivane performanse stanice za punjene. Inteligentan proces punjenja Proces punjenja je pojednostavljen za vozača sa intuitivnim konceptom upravljanja u kokpitu. Novi Macan ima inteligentni sistem displeja koji jasno prikazuje informacije kao što su status punjenja, preostalo vrijeme punjenja i trenutni domet. – Novi režim održavanja baterije ima za cilj da optimizuje životni vek visokonaponske baterije. Ako ovu funkciju aktivira vozač, ciljni nivo napunjenosti je postavljen na 80 posto pogodnih za baterije, kaže Gajdos. Sve to upotpunjuje aplikacija My Porsche, koja korisnicima omogućava daljinsko upravljanje i praćenje procesa punjenja. Uz pomoć aplikacije i kontrole vremena integrirane u vozilo, procesi punjenja se mogu programirati da se odvijaju noću kada su cijene struje niže. Vozač također može odabrati vrijeme kada je baterija termički prethodno kondicionirana ili vrijeme do kojeg bi vozilo trebalo biti potpuno napunjeno. Jedna od najvažnijih inovativnih komponenti je Porsche Integrated Power Box (IPB), za koji je Porsche registrovao patent. Kombinira tri komponente: ugrađeni AC punjač, visokonaponski grijač i 12-voltni DC-to-DC pretvarač. Sa težinom od samo 19 kilograma, ultrakompaktni IPB je relativno lagan i pozicioniran je između zadnjeg sjedišta i baterije ispod kako bi se uštedio prostor. – Ovo pakovanje optimizuje raspodelu težine vozila. I nudi više prostora u prednjem dijelu vozila za “prtljažnik”, što je još jedan prtljažni prostor ispod haube sprijeda, objašnjava Gajdos. Port za punjenje sa svake strane Pored ovih tehničkih karakteristika, Macan se može pohvaliti i mogućnošću za punjenje koje nudi visok stepen fleksibilnosti kako kod kuće tako i na putu. S DC priključkom za brzo punjenje na lijevoj strani i dva AC priključka za punjenje – po jedan sa svake strane automobila – punjenje je moguće bez obzira na situaciju na parkiranju. Sam hardver je dizajniran da bude robustan i lak za upotrebu. Novi Macan stoga kombinuje praktičnost sa brzim punjenjem.
Kakvi su potencijali sunca i vjetra u Adrija regiji
Bloomberg Adria Nije tajna da zemlje Adria regiona imaju značajan geolokacijski potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Međutim, Adria region se i dalje znatno oslanja na korištenje fosilnih goriva u proizvodnji električne energije, što je posebno izraženo u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH). U ovim zemljama udio fosilnih goriva prelazi 60 posto. S druge strane, Slovenija i Hrvatska imaju znatno manje učešće, prije svega zahvaljujući nuklearnoj proizvodnji iz nuklearne elektrane Krško. U 2023. godini kapacitet solara je dostigao 2,3GW i vjetra 1,9GW, što je za 687 odsto i 455 posto (redom) viši nivo u odnosu na period od prije 10 godina. Širenje solara i vjetrokapaciteta je omogućeno stimulativnim mjerama država, pojeftinjenjem tehnologije i nižim investicionim troškovima, kao i atraktivnim povratima na ulaganja. Pa ipak, iako se kapaciteti kontinuirano povećavaju, i dalje vlada niska iskorišćenost potencijala u regionu. Prema istraživanju međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA), potencijal vjetra u Srbiji iznosi 1,8MW, što je tri puta više u odnosu na 500MW kapaciteta na kraju 2023. godine. U Sloveniji, BiH i Sjevernoj Makedoniji takođe postoji ogroman gep u odnosu na procijenjeni nivo vjetrokapaciteta. Jedino Hrvatska, koja inače raspolaže najvećim kapacitetom u regionu od 1,1GW, i koji doprinosi sa čak 17 posto u ukupnoj proizvodnji struje, jedina je zemlja čiji kapaciteti su iznad procijenjenih vrijednosti kada je riječ o vjetru na kopnu. Kada je riječ o solarima, Slovenija polako dostiže Remap 2030 cilj sa instaliranih jedan GW kapaciteta na kraju 2023. godine. Imajući u vidu da su solarne instalacije obično manjeg kapaciteta, svega nekoliko megavata, jasno je da bi se ostvario ovakav rezultat, morao je biti realizovan ogroman broj pojedinačnih projekata. S druge strane, vjetar u Sloveniji je i dalje skoro potpuno neiskorišćeni resurs. Slovenija raspolaže sa svega tri vjetroelektrane, ukupne snage tri MW. Nepovoljna regulativa i otpor javnosti za izgradnju vjetroelektrana u kontekstu zaštite životne sredine uslovio je da investitori iz Slovenije danas aktivno investiraju u susjedne zemlje regiona. Petrol je izgradio dva vjetroparka u Hrvatskoj, dok Interenergo širi svoje investicije ne samo u Hrvatsku, već i u BiH. Alfi Green Energy fond, zajedno sa MK Groupom je učestvovao u finansiranju i izgradnji vjetroparka u Srbiji, ukupne snage 105,6 MW, koji je nedavno počeo da radi. U Srbiji procijenjeni potencijal solarnih kapaciteta iznosi čak 3,6 GW, dok su trenutni kapaciteti jedva na četiri posto potencijala, sa 137 MW instaliranog kapaciteta na kraju 2023. godine. Veličina pojedinačnih solarnih projekata se postepeno povećava i pojedine zemlje u regionu su najavile gigantske investicije u ovom segmentu. Jedna od takvih predstavlja jedan GW samobalansirajuće solarne elektrane u Srbiji, za čiju je izgradnju zaključen ugovor s Hyundaijem početkom godine i koja će biti izgrađena za potrebe EPS-a po principu “ključ u ruke”. I druge studije ukazuju na značajan neiskorišteni kapacitet regiona. Prema istraživanju koje je finansirao EBRD “Akcioni plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj”, procijenjeni (i potpuno neiskorišćeni) potencijal vjetra na moru iznosi visokih 25 GW, od čega 8,1 GW vjetroelektrana fiksiranih za morsko dno. U čitavoj Evropi trenutno ima instaliranih 30 GW vjetroelektrana fiksiranih za morsko dno, te bi iskorištavanjem potencijala u Hrvatskoj bila obezbijeđena značajna energetska sigurnost za Evropu.
Koristi se svaka prilika: Bum balkonskih solarnih panela
Marx.ba U Njemačkoj je broj priključnih solarnih panela, takozvanih “balkonskih elektrana”, ovih dana premašio pola miliona, saopćial je Njemačka agencija za mrežne sisteme. Broj tih “Plug and Play” solarnih panela je, prema podacima registra takvih kućnih elektrana, 1. juna dostigao 500.810. To je dvostruko više nego sredinom 2023. godine. Jutros ih je već bilo 503.134. Samo u prva dva mjeseca tekućeg kvartala na mrežu je priključeno 94.000 takvih mini solarnih elektrana, pa će vjerovatno biti premašen i rekord od 100.000 uređaja iz drugog kvartala prošle godine, pišu njemački mediji. Vjeruje se da je broj tih malih kućnih solarnih elektrana i veći, jer, iako su vlasnici dužni da ih prijave nadležnom državnom registru, za to imaju rok od mjesec dana, a mnogi i ignorišu obavezu prijavljivanja. Jedan od glavnih razloga tog naglog porasta je smanjenje birokratskih prepeka, a i sve povoljnije cijene za kupovinu malih panela. Od ovog proljeća je dovoljna samo prijava kod nadležne državne agencije i Nijemci više ne moraju da obavještavaju nadležnog operatera električne mreže. Uz to, vlasnici mogu da koriste postojeća električna brojila i ona će se okretati unazad kada se u javnu mrežu ubacuje struja iz solarnog uređaja. O zamjeni brojila odlučiće u datom trenutku operater mreže i ta zamjena je besplatna. Priključni solarni paneli se instaliraju obično na balkonima, krovu ili u dvorištu, sastoje se od nekoliko solarnih ploča i pretvarača istosmjerne u naizmeničnu struju, koja zatim preko utikača direktno ide do određenog električnog uređaja u kući. Struja iz “balkonske elektrane” uz postojeću mrežnu struju dodatno napaja kućne električne aparate i na taj način smanjuje i račun domaćinstava za struju. Višak struje iz solarne elektrane odlazi u mrežu. Isplativost, prema ocjeni stručnjaka, zavisi od cijene uređaja, cijene struje i od toga da li se solarni panel nalazi na mjestu koje je najbolje i dovoljno dugo osunčano.
Jeep Wagoneer S: Prvi električni Jeep za globalno tržište imat će 600 KS
Marx.ba Marka Jeep, koja danas djeluje u sklopu grupacije Stellantis, predstavila je svoj prvi baterijsko-električni SUV namijenjen globalnom tržištu. To je Jeep Wagoneer S, koji će u prodaju prvo stići u SAD i Kanadi, a nakon toga i u ostatak svijeta. Bit će izrađen na zajedničkoj platformi grupacije, STLA Large, donekle prilagođenoj za ovaj moćni terenac. Model će biti prodavan isključivo kao 100% električni, s deklariranim dosegom od 482 kilometra (300 milja) i snagom elektromotora od 600 KS. Proizvođač najavljuje da će mu ubrzanje od 0 do 100 km/h iznositi 3,4 sekunde, kao i da će instantni okretni moment iznositi više od 800 Nm. Sve to bit će upareno s poznatim terenskim ovjesom, pa će Wagoneer S biti pogodan kako za cestu, tako i za nešto teže offroad terene. U tome će pripomoći i pogon na sve kotače te velike gume od 20″. Baterijski će sistem biti zasnovan na 400-voltnoj tehnologiji, a baterija od 100 kWh punit će se na brzom istosmjernom punjaču od 20% do 80% kapaciteta za samo 23 minute. Kad je riječ o dizajnu, već na prvi pogled će biti jasno da se ovdje radi o modelu marke Jeep. Zadržan je prepoznatljivi robusni, ali uglađeni izgled, prožet crnim detaljima, uz dodatak rasvijetljene prednje maske, panoramskog krova i zadnjim spojlerom, piše Autonet.
Energetska tranzicija nije prijetnja, nego razvojna šansa
Bloomberg Adria Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini pokazala je znake oporavka u aprilu na mjesečnom nivou, međutim, na godišnjem nivou i dalje blježi pad. Glavni razlozi za ovu situaciju su smanjena proizvodnja električne energije i pad u eksploataciji ruda i kamena. Damir Miljević, stručnjak za energetsku tranziciju i član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET), za Bloomberg Adriju objašnjava razloge pada proizvodnje u energetskom sektoru. Miljević ističe da je osnovni problem zastarjelost termoelektrana u Bosni i Hercegovini, što rezultira brojnim tehničkim problemima. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, koja upravlja sa dvije velike termoelektrane, suočava se s problemima u rudnicima i nedostatkom uglja. Pored toga, tehnički problemi u termoelektrani Gacko dodatno opterećuju proizvodnju električne energije. – Kombinacija ovih faktora dovodi do smanjenja proizvodnje električne energije. Ipak, zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je stabilna i raste, što donekle ublažava situaciju, navodi Miljević. On dodaje da Bosna i Hercegovina trenutno ima dovoljno električne energije za svoje potrebe, ali ostaje pitanje koliko će biti u stanju da zadrži svoj izvozni potencijal, s obzirom da je izvoz električne energije bio značajan dio privrede. Na pitanje koliko nedovoljno dobra energetska tranzicija utječe na slabiji ekonomski rast BiH, Miljević objašnjava da je glavni problem u percepciji energetske tranzicije kao prijetnje, a ne razvojne šanse. – Nažalost, karakteristično za Bosnu i Hercegovinu, kao i za većinu zemalja Zapadnog Balkana, je to što se energetska tranzicija doživljava kao pretnja, umjesto kao prilika za razvoj, kaže Miljević. On dodaje da zbog straha od promjene, posebno zbog velikog broja radnika zaposlenih u rudnicima i termoelektranama, energetska tranzicija nije prepoznata kao ključ za treću industrijsku revoluciju, koja bi mogla da pokrene cijelu ekonomiju. Miljević zaključuje da zemlje Zapadnog Balkana, s izuzetkom Severne Makedonije, beleže slabe rezultate u energetskoj tranziciji, što predstavlja značajan izazov za njihov budući ekonomski razvoj. Bosna i Hercegovina se suočava sa ključnim izazovima u svojoj industrijskoj proizvodnji, a rješenja se možda kriju u modernizaciji energetskog sektora i pravilnom shvatanju energetske tranzicije kao prilike za ekonomski rast.
Energetski scenario do 2050.: Baterije i vodik garant su sigurnosti opskrbe strujom u Evropi
Marx.ba Razmotrivši energetski scenarij Evrope do 2050. kada će energije sunca i vjetra dominirati u proizvodnji električne energije na Starom kontinentu i u potpunosti istisnuti fosilna goriva, Međunarodna energetska organizacija (IEA) upozorila je na velike izazove koje će takva promjena donijeti energetskim sistemima evropskih zemalja u osiguranju sigurne opskrbe strujom. Riječ je, prema nedavno objavljenom izvještaju IEA pod nazivom “Upravljanje sezonalnošću ponude i potražnje električne energije”, prije svega o tome da će se Evropa 2050. istodobno suočiti s rastom potražnje za električnom energijom od 80 posto i potrebom povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sistema od 60 posto u odnosu na sadašnje stanje zbog spomenutih promjena u “energetskom miksu” i činjenice da proizvodnja struje iz sunca i vjetra ovisi o vremenskim uvjetima, piše Jutarnji. – Trenutno hidroelektrane i termoelektrane koje se mogu isključiti i uključiti na zahtjev ispunjavaju gotovo sve zahtjeve fleksibilnosti ili sposobnosti sistema da osigura dovoljno električne energije kao odgovor na nagle poremećaje u sistemu. Smatramo da će do 2030. u Evropi 80 posto sezonske fleksibilnosti i dalje pružati hidroelektrane i termoelektrane. Do 2050. hidroelektrane će ostati ključni pružatelj sezonske fleksibilnosti, zajedno s termoelektranama s niskim emisijama CO2. S druge strane, postupno napuštanje fosilnih goriva smanjuje ukupnu ulogu termoelektrana, navodi se u izvještaju IEA. Moćnija mreža U osiguranju fleksibilnosti energetskih sistema, prema spomenutome izvještaju, hidroelektrane će nadopuniti, a termoelektrane zamijeniti novi izvori – tehnologije zelenog vodika, dizalice topline i baterije za skladištenje energije uz pomoć moćnijih, bolje povezanih i efikasnije iskorištenih prijenosnih mreža. Spomenuta organizacija apelira i na bolje upravljanje proizvodnjom električne energije iz “obnovljivaca”. Skreće, među ostalim, pažnju na mogućnost praćenja proizvodnje i potrošnje energije iz sata u sat, a samim tim i na opciju da se ograniči proizvodnja u vjetroelektranama i solarnim parkovima kada je to potrebno i stimulira potrošnja u satima kada to elektroenergetskim sistemima više odgovara. – U Evropi je projicirana povećana sezonalnost uglavnom posljedica šesterostrukog povećanja snage vjetra od 2022. do 2050., čime se sezonalnost samog izvora energije, s, primjerice, većom proizvodnjom zimi, prenosi na ukupnu sezonalnost. S druge strane, u najtežim satima za podmirenje potražnje za električnom energijom, tj. onim satima s najvećim vršnim neto opterećenjem, termoelektrane su bile angažirane u visokoj mjeri, često iskorištene sa 70 posto svog punog kapaciteta ili više, napominje IEA. Važan dio izvještaja je i računica prema kojoj će se cijena proizvodnje električne energije 2050. smanjiti za 15 do 20 posto, ovisno o vremenskim prilikama, u odnosu na sadašnje troškove. Smanjit će se, zaključuju autori, ovisnost potrošača o cjenovnim oscilacijama nafte i plina na berzama. Večernja potrošnja Prešavši na navike potrošača na Starom kontinentu u trošenju električne energije, autori izvještaja ističu da se u periodu do 2050. očekuje daljnji rast potrošnje u ranojutarnjim i večernjim satima koji su ionako potrošački intenzivni zbog, primjerice, pojačanog korištenja toplinske energije zimi za grijanje i održavanje higijene. U narednim godinama kao faktor potrošnje u večernjim satima sve snažnije će se nametati korištenje električnih automobila. U prilog toj ocjeni IEA navodi podatke da će električna vozila činiti 45 posto rasta potražnje za električnom energijom u Evropi do 2050. te da će na cestama biti 350 miliona električnih vozila i činiti 80 posto evropskog voznog parka 2050. Za usporedbu, trenutno je na evropskim cestama oko devet miliona električnih vozila. – Masovno korištenje električne energije vozila stvara nove izazove za elektroenergetski sistem, jer se punjenje električnih vozila usredotočuje na večernje sate kada se ljudi vrate kući. Na takvu naviku vlasnika električnih vozila morat će se utjecati, odnosno punjenje električnih vozila treba biti upravljivo od strane nositelja energetskog sistema, predlaže IEA. Spomenuta upravljivost u punjenju električnih vozila može se postići povlasticama za punjenja u različitim dijelovima dana i noći, razvojem baterijskog sistema i unapređenjem brzine punjenja. Osim za Evropu, IEA je u spomenutome izvještaju razradila scenarije energetske sigurnosti i za Indiju, Indoneziju i Južnu Koreju. Dok je, podsjeća organizacija, Evropa zacrtala postizanje klimatski neutralnog kontinenta do 2050., indijska ambicija je postići neto nulte emisije do 2070., a Indonezija planira doprijeti do neto nulte emisije do 2060. ili prije toga. Isti izvor napominje i da će potražnja za električnom energijom u Indiji 2050. biti 2,5 puta veća, a u Indoneziji tri puta veća nego što je sada, objavio je Jutarnji.
Ove godine Galenika se priključuje projektu „I BiH Green“
Marx.ba Ove godine Galenika se kao sponzor priključila projektu pod nazivom “I BiH Green” koji potiče održivost, “zelene” promjene i zaštitu okoliša. Ovaj projekat obilježava kontinuirani angažman za bolju budućnost, motivirajući porodice, kompanije i društvenu zajednicu da preuzmu aktivnu ulogu u očuvanju naše planete. “I BiH Green” je platforma koja omogućuje zajedničko djelovanje prema ostvarenju ekološke ravnoteže i pozitivnih promjena, te je shodno tome ovaj projekat prepoznat od strane Galenike kao važan i veliki iskorak ka održivijoj budućnosti. Galenika kao kompanija sa dugom tradicijom poslovanja čiji je ključni cilj odgovorno poslovanje – kako u finansijskom, tako i u društvenom aspektu – dugi niz godina sprovodi adekvatne mjere za unaprjeđenje zaštite životne sredine i realizuje ciljeve koji su u saglasnosti sa strogim zahtjevima standarda ISO 14001:2015, a kompanija zastupa mišljenje da su od velike važnosti projekti koji promovišu zaštitu životne sredine, kao i održivo poslovanje. – Galenika je kompanija čija je politika zaštite životne sredine zasnovana na uspostavljanju, implementaciji i održavanju integrisanog sistema menadžmenta zaštite životne sredine u skladu sa zahtjevima standarda ISO 14001:2015. No pored toga želimo istaknuti da je od velikog značaja promovisanje i širenje svijesti u društvenoj i poslovnoj zajednici o tome koliko je važno podizanje ekološke svijesti i djelovanje u pravcu održivog i društveno odgovornog poslovanja. Svaki pojdinac i svaka kompanija je bitna karika u mehanizmu ekosistema koji je stalno u cirkulaciji. Projekti kao što je „I BIH Green“ mogu itekako doprinijeti boljoj budućnosti i djelovanju ka zelenim promjenama i iz tog razloga smo ove godine sponzori ovog značajnog ekološkog događaja, izjavila je Belma Brkanić, Field Force Manager za BiH u kompaniji Galenika. Odgovorno poslovanje je na visokom mjestu prioriteta u kompaniji Galenika, što je je činjenica koja je potkrijepljena opipljivim rezultatima. U odnosu na 2022. godinu, u 2023. godini Galenika je smanjila količinu generisanog otpada za 20% i potrošnju vode za 4%. U cilju obezbjeđenja maksimalne uštede i minimalnog gubitka vode, u aprilu 2024. godine završeno je renoviranja internog vodovodnog sistema, čime se postigla ušteda potrošnje vode za dodatnih 10 odsto, i tako nastavilo u smjeru umanjenja potrošnje prirodnih resursa.
30 godina revolucionarnog RAV4
Marx.ba Toyota RAV4 (rekreacijsko aktivno vozilo s pogonom na 4 točka) slavi trideset godina otkako je postala SUV ikona, neprestano se razvijajući kako bi prihvatila nove tehnologije i predvidjela očekivanja kupaca.U martu 1994. godine, na Ženevskom sajmu automobila lansirana je nova vrsta vozila: kompaktni SUV-a s pogonom na sve točkove, baziran na monokok karoseriji. Izraz SUV u to je vrijeme bio neuobičajen, ali od početka prodaje u maju 1994. dizajneri su slijedili specifične ciljeve kako bi ostali vjerni izvornoj viziji da model treba pružiti izdašan prostor unutar kompaktnog, sportskog i osebujnog dizajna karoserije.Ovaj novi tip vozila postavlja vozača u povišeni položaj sjedenja, čime se vidi veći dio ceste i stvara sigurnije iskustvo vožnje. Snažne off-road sposobnosti kombiniraju se sa udobnošću na cesti, uz istovremeno ispunjavanje najviših standarda sigurnosti i zaštite okoliša. Inovacija je bila u središtu njegova razvoja tokom posljednja tri desetljeća. Još 1997. godine RAV4 je izrazio Toyotinu predanost istraživanju novih tehnologija za smanjenje utjecaja na okoliš kada je baterijska električna (BEV) verzija krenula u prodaju na odabranim tržištima. Od tada je RAV4 doživio uvođenje Toyotine vodeće hibridne električne (HEV) tehnologije u SUV segment s trećom generacijom 2016. godine, a Plug-in Hybrid (PHEV) ušao je u ponudu 2020. RAV4 je postao automobilska ikona i priča o uspjehu u prodaji diljem svijeta sa brojkom od 14 miliona komada krajem 2023. Hibridni električni ili plug-in hibridni pogonski sklopovi sada čine nevjerojatnih 91% prodaje novih RAV4 u Evropi. Prva generacija, 1994 .– 2000. U svom izvornom obliku, RAV4 je bio kompaktni model s dvoja ili troja vrata, dugačak samo 3,69 m. Snaga je dolazila iz 2,0-litrenog benzinskog motora od 129 DIN KS, postavljenog poprečno, dok je prijenos osiguravao stalni pogon na sve točkove. Godine 1996. ponuda je proširena na verziju s pet vrata (dužine 4,1 m) i opciju s prednjim pogonom, a potom je uslijedila i opcija s mekanim krovom s troja vrata. Godine 1997. električna baterijska (BEV) verzija s prednjim pogonom krenula je u prodaju na odabranim tržištima. Bio je sposoban za skromnih 45 kW (63 DIN KS), s nikal-metal-hidridnim baterijama ugrađenim ispod poda, i imao je procijenjeni domet od približno 200 km. Druga generacija, 2000. – 2006. Druga generacija RAV4, donijela je novu platformu, novi ovjes i stalni pogon na sve točkove stvarajući energičnu, ali udobnu vožnju na cesti i van nje, dok je udobnost unutrašnjosti poboljšana. I verzije s troja i petero vrata bile su nešto duže, 5,5 cm odnosno 4 cm. U ponudi su bila dva benzinska motora: 123 DIN KS od 1,8 litara i 150 DIN KS od 2,0 litara. Stalni AWD usvojio je središnji diferencijal s ograničenim proklizavanjem, dok su kupci mogli odrediti stražnji diferencijal Torsen kao tvorničku opciju. Godine 2001. dizelska snaga je po prvi put ponuđena u RAV4 putem 2,0-litrene D-4D jedinice s izravnim ubrizgavanjem sa 116 DIN KS. Treća generacija, 2006. – 2012. Za svoju treću generaciju, RAV4 je rastao i evoluirao, poprimajući novi, sofisticiraniji izgled. Temeljen na potpuno novoj platformi za svoju treću generaciju, novi je model sveukupno duži za 19 cm, On je označio debi novog Toyotinog pogona na sve točkove s elektronički kontroliranom spojkom. Izbor motora je također proširen, s 2.0, 2.4, 2.5 i 3.5 litrenim benzinskim jedinicama, plus novi 2.2 litreni dizel. Četvrta generacija, 2013. – 2018. Četvrta generacija RAV4 ponovno je porasla, za 23,5 cm, što je pridonijelo 47 posto većem prtljažnom prostoru u usporedbi s prethodnikom. Uvedena je naprednija AWD tehnologija s novim inteligentnim sistemom Dynamic Torque Control i dodatkom dviju novih funkcija: kontrola u krivinama i sportski način vožnje. 2016. godine RAV4 je doživio najveću promjenu. Potpuna hibridna električna verzija, Toyotin prvi hibridni kompaktni SUV, predstavljena je po prvi put, nudeći ukupnu snagu sustava od 197 DIN KS s E-Four elektroničkim pogonom na sve točkove. Peta generacija, 2018. do danas Peta generacija lansirana je u Evropi početkom 2019. Bio je to prvi SUV izgrađen na platformi Toyota New Global Architecture, koja je postigla nisko težište, malu težinu i snažnu šasiju za iznimnu upravljivost i stabilnost. Kao potpuno hibridni asortiman u zapadnoj Europi, usvojio je Toyotinu hibridnu tehnologiju četvrte generacije, zajedno s novim 2,5-litrenim hibridnim motorom Dynamic Force, koji je donio značajna poboljšanja u pogledu snage, odziva i učinkovitosti. Godine 2020. peta generacija prihvatila je daljnje tehničke inovacije s uvođenjem prvog RAV4 Plug-in Hybrid, najsnažnijeg i najučinkovitijeg RAV4 ikada napravljenog, s 306 DIN KS, brzim ubrzanjem plus iznimno niskim emisijama CO2 i potrošnjom goriva. GR SPORT (2023. do danas) Najnovije poglavlje u priči o RAV4 je novi RAV4 GR SPORT, dodatak asortimanu koji dolazi sa stilom i opremom koje izražavaju sportski duh i sofisticiranost inspiriran TOYOTA GAZOO Racing i njegovom misijom stvaranja sve boljih automobila kroz moto sport. Ponovno podešen ovjes, uključujući nove tvrđe opruge i postavke amortizera, poboljšava upravljivost i nudi zanimljivije iskustvo vožnje.
Volkswagen najavio električni automobil od 20.000 eura
Marx.ba Volkswagen se priprema za predstavljanje ulaznog električnog modela koji će koštati od 20.000 eura. U Volkswagenu još uvijek kriju detalje, ali uprava je dala zeleno svjetlo za električni automobil koji će debitirati 2027. godine. Kompanija je dodala da već neko vrijeme radi na tome da ponudi kompaktna i pristupačna električna vozila u cjenovnom rangu oko 20.000 eura. Nadolazeći električni model će biti namijenjen evropskom tržištu, a teaser otkriva da je riječ o hatchbacku futurističkog izgleda koji se čini kao kombinacija modela ID.3 i e-Up. Iako se ne može mnogo toga vidjeti, uočljivi su zaobljena prednja maska i zakrivljeno vjetrobransko staklo koje se “ulijeva” u blago nagnut krov. Tu su i zaobljeni lukovi točkova te valoviti zadnji dio. – Generacije ljudi povezuju snažne brendove Volkswagen Grupe sa svojim prvim automobilom, kao i pristupačnom mobilnosti. Kao grupa sa snažnim brendovima, mi nastavljamo ovu društvenu odgovornost. Zbog toga sam veoma zadovoljan što ćemo lansirati projekt okrenut ka budućnosti. Riječ je ulaznoj električnoj mobilnosti iz Evrope za Evropu, izjavio je Oliver Blume, direktor Volkswagen Grupe.