Svi očekujue smanjenje kamatnih stopa: Tržišta će profitirati
Marx.ba Vrijednost proizvoda će napredovati ove godine jer centralne banke u SAD i Evropi rade na smanjenju kamatnih stopa, pomažući u podršci industrijske i potrošačke potražnje, tvrde stručnjaci iz banke Goldman Sachs Group Inc. Sirovine bi se mogle vratiti 15 posto tokom 2024. jer se troškovi zaduživanja smanjuju, proizvodnja se oporavlja, a geopolitički rizici ostaju, rekli su analitičari u bilješci od 24. marta. Bakar, aluminij, zlato i naftni proizvodi mogli bi da dobiju na vrijednosti, prema banci, koja je također naglasila potrebu da ulagači budu selektivni, jer dobici ne bi bili univerzalni. Cijena proizvoda je skromno napredovala u prvom tromesječju, pri čemu je sirova nafta ojačala, zlato je postiglo rekord, a bakar premašio 9.000 dolara po toni. Kreatori politike u američkim Federalnim rezervama i Evropskoj centralnoj banci signalizirali su svoju namjeru da ove godine smanje troškove zaduživanja dok inflacija opada. Osim toga, Kina je označila dalju podršku svom oporavku. – Smatramo da smanjenje kamatnih stopa u SAD u nerecesijskim okruženjima dovodi do viših cijena robe, s najvećim porastom cijena metala (posebno bakra i zlata), a zatim sirove nafte. Važno je da se pozitivan učinak na cijene povećava s vremenom, kako se impuls rasta iz lošijih finansijskih uslova filtrira, rekli su analitičari. Goldmanova umjereno optimistična prognoza odražava komentare drugih posmatrača tržišta. Robe ulaze u novi ciklični uzlet potpomognut smanjenim zalihama i usponom globalne privrede, objavila je Macquarie Group Ltd. ranije ovog mjeseca.
Analiza: Šta će biti sa cijenom Bitcoina, nakon skorašnjeg halvinga
Marx.ba S obzirom na nedavni porast vrijednosti Bitcoina i očekivanja obaranja rekordne cijene, odluka o ulaganju u Bitcoin zahtijeva temeljito razumijevanje dinamike tržišta i uključenih rizika, kažu stručnjaci. Bitcoin je pokazao značajan rast tokom vremena, čak i za one koji su kupovali po najvećim cijenama. Međutim, vrlo je važno shvatiti da prošli događaji ne garantuju uvijek slične povrate. Tržište kriptovaluta poznato je po svojoj volatilnosti i cijene mogu brzo oscilirati, stoga treba ostati na oprezu. Nadolazeće prepolavljanje (halving), zakazano za 29. april, obično stvara optimizam među ulagačima i često dovodi do povećanja cijene Bitcoina. Prepolavljanje se događa otprilike svake četiri godine, a prva tri su se odvila 2020., 2016. i 2012. godine. Nakon prvog halvinga 2012. godine, porast vrijednosti u idućoj godini je iznosio ogromnih 559 posto. 2016. godina nije bila toliko uspješna, ali porast od 284% nije nikako loš. Zadnje dijeljenje je, pak, u narednih 12 mjeseci donijelo povećanje vrijednosti od nevjerojatnih 80 puta (8.069%). Ovaj događaj stvara pritisak na ponudu jer usporava brzinu kojom novi Bitcoini ulaze na tržište, a ovogodišnji halving dogodit će se u vrijeme rasta potražnje, što sugerira da će se brzina stvaranja novih Bitcoina usporiti, potencijalno povećavajući nestašicu i potražnju, piše Poslovni dnevnik. Pokretanje Bitcoin spot ETF-a (exchange-traded fund ili fond kojim se trguje na burzi) jako je značajan događaj za svijet kripto tržišta u cjelini i stvara neravnotežu ponude i potražnje. ETF-ovi titana s Wall Streeta poput BlackRocka i Fidelityja ulažu izravno u Bitcoin i kupuju sve više i više dostupne kriptovalute. Od početka februara, otprilike 3500-4300 BTC-a se dnevno kupuje putem spot Bitcoin fondova kojima se trguje na berzi, gdje je dnevna proizvodnja oko 900 Bitcoina. Ova značajna potražnja nadmašuje dostupnu ponudu na tržištu, potičući povećanje cijena. Očekuje se da će nedostatak ponude doći do izražaja nakon aprila, kada će se dnevno rudariti samo 450 BTC. Ova neravnoteža između ponude i potražnje naglašava mogućnost daljnjeg povećanja cijena u bliskoj budućnosti. Ulagači bi trebali imati na umu ovu dinamiku ponude kada razmatraju svoje strategije ulaganja u bitcoin. Također je preporučljivo uzeti u obzir da su nadolazeći događaji vjerovatno već uračunati na tržištu. Očekivano smanjenje ponude i njegov potencijalni utjecaj na cijene mogli su utjecati na ponašanje ulagača i tržišnu dinamiku prije samog događaja. U nekim slučajevima, kada se dogode dugo očekivani događaji poput navedenog dijeljenja, može doći do fenomena “prodavanja vijesti” (sell the news), gdje investitori prodaju svoje pozicije nakon događaja, što dovodi do privremenog pada cijene. Vidjeli smo sličan učinak u januaru 2024., kada je pokretanje spot ETF-a dovelo do rasprodaje. Dakle, iako prepolavljanje može dugoročno imati bikovske implikacije (rast ulaganja i povećanje cijena), važno je prepoznati da to ne mora nužno dovesti do daljnjih povećanja cijena u lokalnoj perspektivi. Zaključno, iako izgledi da Bitcoin premaši svoju najveću vrijednost svih vremena može predstavljati atraktivnu priliku za ulagače, važno je oprezno pristupiti tržištu. Krajolik kriptovaluta je dinamičan, vrlo promjenjiv i stalno se razvija, stoga je potrebno budno praćenje i prilagodljivost kako bi se njime uspješno upravljalo.
Tehnološki sektor: Thiel, Bezos i Zuckerberg prodali stotine miliona dolara dionica svojih kompanija
Marx.ba Peter Thiel, Jeff Bezos i Mark Zuckerberg predvode paradu milijardera iz tehnološkog sektora koji su u ovom tromjesečju prodali stotine miliona dolara dionica svojih kompanija, što je signal da bi nedavno bujanje berze ubrzo moglo dosegnuti vrhunac. Kako tržišta postižu rekordne nivoe, omjer korporativne insajderske prodaje i insajderske kupovine na najvišem nivou od prvog tromjesečja 2021., prema Verity LLC-u, koji prati objave insajderskog trgovanja, objavio je Financial Times. Prodaja dionica na početku kalendarske godine uobičajena je, a nagomilana potražnja početkom 2024. pogoršana je zbog toga što su dioničari prošle godine izbjegavali prodaju zbog niskih procjena vrijednosti poduzeća. Ipak, analitičari ipak kažu da je ovosezonska bujica bila iznenađujuća i pokazatelj da će nedavni tehnološki rast, potaknut uzbuđenjem zbog uspona generativne umjetne inteligencije (AI), nestati. – Ako misle da smo mi na vrhu i zato se izvlače, to je prilično jasan signal svima ostalima, rekao je Charles Elson, pravni veteran i voditelj korporativnog upravljanja na Sveučilištu Delaware, prenosi Lider. Mnoge od najvećih prodaja u ovom tromjesečju došle su od tehnoloških rukovoditelja. Peter Thiel, suosnivač grupe za analitiku podataka Palantir, prodao je 175 miliona dolara u dionicama ovog mjeseca, prema regulatornim objavama, što je njegova najveća prodaja od otpremanja 504,8 miliona dolara dionica kompanije u februaru 2021. godine. Osnivač Amazona Jeff Bezos prodao je 50 miliona dionica u vrijednosti od 8,5 milijardi dolara u fenruaru. Andy Jassy, izvršni direktor Amazona, ove je godine prodao 21,1 milion dolara dionica, u usporedbi s 23,6 miliona dolara 2023. i 2022. zajedno. Mark Zuckerberg, izvršni direktor Mete, godinama je prodavao milione dolara dionica kompanije, ali ove je godine povećao prodaju jer su njegove dionice dosegle najviši nivo svih vremena. Početkom februara prodao je 291.000 dionica za 135 miliona dolara, što je bila njegova prva prodaja te veličine od novembra 2021. Još uvijek ima 13,5 posto dionica u opticaju, što ga čini najvećim dioničarom. – Promatramo (prodaju korporativnih dionica) kao negativnu podatkovnu tačku koje bi ulagači trebali biti svjesni, rekao je Ben Silverman, Verityjev potpredsjednik istraživanja. Dodao je da posebno u tehnološkom sektoru “također vidimo brojna velika imena (tvrtke) u ovom prostoru s insajderskom prodajom koja nije tipična”. – Jasno je da trenutno postoji želja za stvaranjem likvidnosti. Nešto od toga je zadržana potražnja nakon relativno tihe insajderske prodaje 2022. i 2023., a sigurno je jedan poticaj izvedba tržišta, kaže Silverman. Tako je i Frank Slootman iz Snowflakea prodao 69,2 miliona dolara početkom februara, sedmicama prije nego što je najavio da će odstupiti s mjesta izvršnog direktora. Dionice softverske kompanije za baze podataka pale su za oko 29 posto od dana kada je objavio svoje povlačenje. Slootman nije bio osnivač Snowflakea, ali je došao 2019. da kompaniji pomogne pri izlasku na berzu. – Insajderska prodaja velikih količina dionica od strane rukovoditelja na visokom nivopu nikada nije dobar znak, to je vrlo jednostavno. To znači da su pronašli bolje mjesto za raspoređivanje svoje imovine od kompanija koje vode, rekao je Elson sa Univerziteta Delaware.
Svjetske berze na rekordnim nivoima: Očekuje se ciklus smanjenja kamata
Marx.ba Na svjetskim su berzama cijene dionica prošlsedmice znatno porasle, pa su mnogi berzanski indeksi dosegli rekordne nivoe, jer ulagači vjeruju da će centralne banke zapadnih zemalja uskoro započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa. Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice porastao 2 posto, na 39.475 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,3 posto, na 5.234 boda, a Nasdaq indeks 2,9 posto, na 16.428 bodova. U fokusu ulagača bila je prošle sedmice sjednica čelnika američke centralne banke. Kao što se očekivalo, ostavili su kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5,25 do 5,50 posto. No, ulagače je ohrabrila potvrda prijašnje procjene čelnika Feda da bi u ovoj godini mogli smanjiti kamatne stope u tri navrata, unatoč rastu inflacije u SAD-u u januaru i februaru. To je na konferenciji za medije potvrdio i predsjednik Feda Jerome Powell. – Rast inflacije u prva dva mjeseca „nije promijenio ukupnu sliku, a to je da se inflacija, premda uz prepreke na putu, postupno spušta prema ciljanom nivou od 2 posto, istako je Powell. To je ohrabrilo ulagače jer su se plašili da će Fed zbog jačanja inflacije odgoditi smanjenje kamata. Objavljene su i nove prognoze čelnika Feda, pri čemu su povećali procjenu rasta ekonomije u ovoj godini s prethodnih 1,4 na 2,1 posto. Na tržištu novca procjenjivalo se početkom prošle sedmice da postoji 56 posto izgleda da će Fed u junu smanjiti kamate, ali nakon sjednice Feda ti su izgledi porasli na više od 70 posto. U četvrtak je, pak, ulagače ugodno iznenadila švicarska centralna banka, koja je neočekivano smanjila kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na 1,5 posto. To je prva velika centralna banka koja je smanjila kamate, nakon dužeg ciklusa zaoštravanja monetarne politike, što se na tržištu smatra prvim signalom da je borba protiv inflacije u zapadnim zemljama gotovo dobivena. Zahvaljujući svemu tome, i na većini evropskih berzi cijene su dionica prošle sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,6 posto, na 7.930 bodova, a frankfurtski DAX 1,5 posto, na 18.205 bodova. No, pariški CAC oslabio je 0,2 posto, na 8.151 bod. Tokom sedmice mnogi su važni berzanski indeksi – od Dow Jonesa, S&P 500 i Nasdaqa preko evropskog STOXX 600 do MSCI indeksa svjetskih berzi – dosegli rekordne nivoe.
Analiza: Koje investicije će ove godine biti u fokusu
Marx.ba Nije tajna da se očekuje da će ključne globalne centralne banke ove godine početi snižavati ključne kamatne stope. Švicarska narodna banka (SNB) je to već učinila ove sedmice, a britanska (BoE) i američka (Fed) su na putu da to učine, prema njihovim ovosedmičnim najavama. U SAD je pak zbog sezonskih utjecaja inflacija donekle iznenadila jer je bila viša od očekivane. Međugodišnji rast cijena iznosio je 3,2 posto, a u Njemačkoj 2,5 posto. To ukazuje na mogućnost da bi Europska centralna banka (ECB) mogla smanjiti kamatne stope prije Feda. Unatoč činjenici da je inflacija prošle sedmice blago negativno iznenadila SAD, očekivanja o nižim kamatnim stopama se ne mijenjaju. Fed trenutno daje prednost indeksu izdataka za osobnu potrošnju (PCE indeks) u odnosu na klasični indeks potrošačkih cijena (CPI indeks) za praćenje inflacije. PCE indeks, koji mjeri cijene koje potrošači stvarno plaćaju, posebno je važan zbog svoje sposobnosti otkrivanja širokog raspona inflacije ili deflacije i prilagođavanja promjenama u navikama potrošnje. PCE indeks trenutno igra ključnu ulogu u procjeni inflacije budući da se fokusira na troškove usluga koje izravno utječu na potrošače. Utjecati na kretanje cijena usluga koje izravno utječu na krajnjeg potrošača posebno je izazovno u vrijeme visoke zaposlenosti. Centralne banke svoju stabilizaciju nastoje postići prilagođavanjem kamatnih stopa. U martu je PCE indeks zabilježio rast od 0,3 posto, što je manje od očekivanih 0,4 posto. Osim toga, najnoviji podaci o maloprodaji upućuju na usporavanje rasta, što je važno za inflaciju u SAD, jer ondje potrošnja domaćinstva čini 68 posto BDP-a. Osim što smo u izbornoj godini, to znači da možemo očekivati politički pritisak na Fed, inače neovisnu instituciju, da prilagodi svoju monetarnu politiku. Ti faktori utječu na očekivanja smanjenja kamatnih stopa. Očekuje se stoga da će Fed prije američkih izbora barem jednom smanjiti ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, odnosno za 25 baznih bodova. Do ublažavanja finansijskih uvjeta moglo bi doći već u drugom kvartalu, što bi moglo potaknuti daljnji ekonomski rast već u prvoj polovici godine. Američka ekonomija, koje je lani poraslo 3,1 posto, ove bi godine moglo malo usporiti, ali bez većih potresa. Za tekuću godinu očekuje se nastavak snažne potrošnje u SAD, koja će biti potaknuta snažnim tržištem rada i realnim rastom dohotka zbog viših plaća i umjerene inflacije. Fedovo smanjenje stope snizit će troškove zaduživanja za mala i srednja preduzeća i olabaviti kreditne uvjete koji se već poboljšavaju, čineći kapital dostupnijim većini zajmoprimaca. Pa koja bi ulaganja potencijalno mogla najviše dobiti u godini svojevrsnog gotovo (barem za sada) scenarija iz snova kombinacije pada kamatnih stopa, rasta plaća i stišavanja inflacije te gotovo pune zaposlenosti? Od ulaganja s najvećim “trajanjem”, što u finansijskom smislu znači ona za koja se očekuje da će donijeti najviše novca u budućnosti, očekuje se da će najviše dobiti. Trajanje je finansijski pokazatelj koji se koristi za mjerenje tipične osjetljivosti vrijednosti obveznice na promjene u kamatnim stopama, ali ovaj se koncept u osnovi može prenijeti na bilo koju klasu ulaganja koja generira novčani tok, tj. i na dionice, piše Seebiz. Drugi dio odgovora je da bi stekli i one vlasničke udjele u malim i srednjim preduzećima koja posluju direktno s krajnjim potrošačima i koja su još uvijek relativno jako zadužena, ali je njihova zaduženost još uvijek podnošljiva. Prema prvom dijelu odgovora, tehnološke dionice Microsofta, Googlea, Intela, AMD-a, Nvidije, Nasdaq indeksa svakako obećavaju. Očekuje se da će ta vlasnička ulaganja generirati najveći novčani tok u budućnosti. Pod obveznicama, naravno, misli se na najdugoročnije, tipične državne obveznice, odnosno rokove dospijeća od 20 godina ili više, poput onih koje nudi ETF IS05, koji se fokusira na evropske 20-godišnje obveznice (francuske, njemačke, italijanske) ili američki ETF TLT, koji sadrži 20-godišnje i višegodišnje obveznice SAD. Po drugom dijelu odgovora može se govoriti, primjerice, o indeksu Russell 2000 koji pokriva 2000 srednjih i malih kompanija, a kupuje se preko ETF IWM. Ta će preduzeća dobiti zbog jeftinijih kredita i na račun očekivane veće potrošnje, koja će biti potaknuta smanjenjem kamata. analizira Ilirika.
Evropske milijarde čekaju i BiH: Koliko su sredstava iz EU povukle Srbija i Crna Gora
N. D. Bosna i Hercegovina je u četvrtak i službeno dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Tako su odlučili čelnici EU u Briselu, nakon što je u utorak Vijeće za opće poslove podržalo takav prijedlog Evropske komisije. Nema dileme da to otvara novu stranicu u historiji BiH, a i priliku za kvalitetan ekonomski razvoj, jer sada će u zavisnoti od projekata koje ponudimo, i našoj zemlji biti na raspolaganju određena sredstva iz EU fondova koja svakako nisu mala. Kako bi to moglo izgledati i u našem slučaju možda putokaz mogu biti Srbija, ali i Crna Gora, s tim da definitivno zavisi i od onoga što sama BiH uspije ponuditi kao projekte. Srbija je u posljednjih 12 godina dobila preko 8 milijardi eura samo iz budžeta Evropske unije, uključujući 3,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, podaci su sa sajta Evropske delegacije u Srbiji. Bespovratna sredstva se dodjeljuju preko Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). IPA fondovi su fokusirani na dotacije u ključnim područjima, koja bi trebalo da olakšaju pripremu Srbije za članstvo u Evropskoj uniji. Ulaže se, tako, u borbu protiv korupcije, reformu državne uprave, izgradnju puteva, ekologiju… Sa druge strane, za deset godina je EU dala Crnoj Gori preko 500 miliona eura, od čega najviše kroz IPA programe – 310 miliona, objavljeno je krajem 2022. godine. Do 2013. godine Evropska komisija je dodijelila Crnoj Gori i 245 miliona eura bespovratne finansijske podrške. Od 2009. godine, kada je uspostavljen Investicioni okvir za Zapadni Balkan, Crnoj Gori je odobreno ukupno 60 projekata ukupne vrijednosti 241,65 miliona eura koji su završeni ili se trenutno sprovode, podaci su Ministarstva evropskih poslova. Treba naglasiti da je BiH i u dosadašnjem periodu imala priliku stići o određenih iznosa iz Evropske unije. Utisak je da BiH u ranijem periodu nije mnogo napravila na tom planu. Iazlozi ovakvog stanja leže u nedovoljnim apliciranjima i nekvalitetno pripremljenim projektima što sa sobom nosi ogromne posljedice u različitim sektorima, a rezultat svega je nedovoljan privredni rast, smatraju stručnjaci.
Bitcoinov oštar sedmični pad, kapital odlazi iz ETF-ova
Marx.ba Bitcoin se smanjio za više od 10 posto u odnosu na svoju najvišu vrijednost svih vremena jer je apetit za novonastalim spot fondovima kojima se trguje na berzi umjeren. Stratezi JPMorgan Chase and Co. upozorili su da korekciji možda još nije kraj. Grupa od 10 promptnih Bitcoin ETF-ova upravo je zabilježila najveći trodnevni odljev otkako su proizvodi debitirali 11. januara. U međuvremenu, najveća svjetska kriptovaluta je na putu da ostvari jednu od najgorih semica u godini nakon povlačenja od 4%. Token je mijenjao vlasnika po 65.415 dolara u petak u 6:57 ujutro u Singapuru, piše Seebiz. Bitcoin “još uvijek izgleda prekupljeno”, rekli su stratezi JPMorgana, obnavljajući poziv za februar za daljnje padove koji vode do dugo očekivanog događaja prepolovljenja u aprilu, koji će smanjiti ponudu novoskovanih bitcoina od strane rudara. Održano otvoreno zanimanje za CME bitcoin futurese zajedno s opadajućim tokovima ETF-a značajni su medvjeđi signali za cijenu bitcoina. Ovo dovodi u pitanje ideju da će se trenutna slika toka bitcoin ETF-a okarakterizirati kao održivi jednosmjerni neto priljev. Kako se približavamo događaju prepolovljenja, vjerojatnije je da će se ovo uzimanje dobiti nastaviti, posebno u pozadini pozicioniranja koje još uvijek izgleda prekupljeno unatoč prošlotjednoj korekciji., napisali su stratezi predvođeni Nikolaosom Panigirtzoglouom u bilješci u četvrtak. Brzina neto priljeva u prompt Bitcoin ETF-ove znatno je usporila, pri čemu je prošle sedmice zabilježen značajan odljev, napisali su stratezi. Prošlog mjeseca banka je predvidjela da će cijena bitcoina pasti prema 42.000 dolara nakon aprila kako se “euforija izazvana prepolovljenjem Bitcoina smiri”. Unatoč tome što je bitcoin postavio rekord od gotovo 73.798 dolara 14. marta, entuzijazam među malim investitorima možda jenjava, prema Naeemu Aslamu, glavnom direktoru za ulaganja u Zaye Capital Markets. – Činjenica da uzlet nije stvarno skočio s najvišeg nivoa svih vremena kao prije navela je mnoge da posumnjaju u snagu uzleta. Prepolovljenje je skoro ovdje i ako ovaj događaj ne uspije stvarno održati zamah, onda to znači da ćemo se suočiti s ozbiljnim povratkom, što znači da bi cijena mogla pasti ispod 50.000 dolara, rekao je Aslam.
Cijene zlata su jučer skočile na novi historijski maksimum
Marx.ba Cijene zlata su jučer skočile iznad 2.200 dolara za uncu na novi historijski maksimum, a stručnjaci navode da se trendu rasta cijena zlata ne nazire kraj i da bi one mogle da dodatno porastu u ovoj godini. Centralne banke nastavljaju da kupuju zlatne poluge u rekordnim količinama, prenosi CNBC. Svjetske cijena zlata bi u drugoj polovini 2024. godine mogle da skoče i na 2.300 dolara za uncu, posebno zbog očekivanja da bi američka centralna banka FED mogla da snizi kamatne stope u tom periodu, smatra stručnjak istraživačke agencije City, Akash Doshi. Kada kamate padaju, zlato postaje sve atraktivnije u odnosu na imovinu sa fiksnim prihodom kao što su obveznice koje donose slabije prinose u periodu niskih kamatnih stopa. Pored toga, zlato za mnoge predstavlja sigurno utočište za imovinu u periodu geopolitičkih neizvjesnosti i kriza. Najveći kupci zlata su u 2023. bile centralne banke Kine, Poljske i Singapura.
Cijena zlata dosegnula rekord, rast bi se mogao nastaviti
Marx.ba Uspon zlata se nastavlja s cijenama koje su u četvrtak dostigle najviši nivo svih vremena – i ima prostora za daljnji rast jer centralne banke nastavljaju kupovati poluge u rekordnim količinama. Cijene bi mogle porasti na 2.300 dolara po unci u drugoj polovici 2024., posebno u pozadini očekivanja da bi američka centralna banka mogla smanjiti stope u drugoj polovici 2024., rekao je za CNBC Aakash Doshi, Citijev voditelj istraživanja roba u Sjevernoj Americi. Trenutno se trguje zlatom na 2.203 dolara, prenosi PD. Cijene zlata obično su u obrnutom odnosu s kamatnim stopama. Kako kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije u usporedbi s imovinom s fiksnim prihodom kao što su obveznice, koje bi donosile slabije povrate u okruženju s niskim kamatama. Podsjetimo, Macquarie je predvidio da će cijene zlata dostići nove visoke nivoe u drugoj polovici godine. Iako priznaju da je fizička kupovina zlata podigla cijene, Macquariesovi stratezi pripisali su nedavni skok cijena od 100 dolara “značajnoj budućoj kupovini” u svojoj bilješci od 7. marta. – Centralne banke, koje su kupile historijske količine zlata u posljednje dvije godine, nastavljaju biti snažni kupci i u 2024., rekao je Shaokai Fan, Globalni voditelj centralnih banaka Svjetskog vijeća za zlato. Ove su kupovine ojačale cijene zlata unatoč visokim kamatama i jakom dolaru, rekli su promatrači tržišta.
Ministar Elmedin Konaković: Posebnu pažnju poklanjamo ekonomskoj diplomatiji
N. D. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, naglasio je kako naša zemlja ima priliku za ekonomski napredak, posebno nakon što dobije status kandidata za Evropsku uniju. – Što se više u Bosni i Hercegovini govori o ekonomiji i što je više informacija ekonomske naravi, sve manje je prostora za jednu pošast u politici koja se zove populizam. Mi živimo dvije realnosti, jedna je ova stvarna, ekonomska koja govori o šansama Bosne i Hercegovine, njenom skoro savršenom geografskom položaju, njenim prirodnim i drugim bogatstvima, konkuretnom radnom snagom, potencijalu u različitim industrijama, jeftinom električnom energijom i s druge strane činjenicom da smo zemlja s najmanjim procentom stranih investicija ubjedljivo u regionu. Mi smo zemlja čiji se BDP kreće i koji bi ovim tempom za nekoliko decenija trebao stići neke prosječne razvijene evropske zemlje. Što se više govori o ekonomiji, sve je više političkog realizma onoga što Bosna i Hercegovina danas treba. Tako evo i ovih dana baveći se temom evropskih integracija po prvi put čini mi se na pravi način pojavljuje informacija o našem izvozu, našem uvozu, investicijama u Bosnu i Hercegovinu i to tjera sve političare u ovoj zemlji da stave u fokus ono što je građanima najbitnije, a to je interes građana, njihova ljepša budućnost, kreiranje radnih mjesta. Sve to s posebno otežavajućom činjenicom da je Bosna i Hercegovina vjerovatno još uvijek prva zemlja svijeta po odlasku ljudi, one produktivne radne snage koja bi trebala ovu zemlju u ekonomskom smislu zadržati i vratiti na pravi kolosjek, rekao je Konaković na otvaranju Ekonomskog foruma koji se održava danas u Sarajevu. Kako je naglasio dosta se radi na ekonomskoj diplomatiji. – U Ministarstvu vanjskih poslova poseban akcenat stavili smo na dio ekonomske diplomatije. To je priča u kojoj se na ogroman interes i poseban potencijal stranih, ali i nama vrlo važno domaćih investitora kojima bismo trebali napraviti samo dobar ambijent i u tom slučaju postići svoj glavni cilj, a to je da mladi ljudi ostanu u Bosni i Hercegovini, a da s malo više optimizma zaintrigiramo one koji su otišli da se eventualno počnu baviti razmišljanjem da se vrate u svoju zamlju, naglasio je Konaković.