Prognoza: Zlato bi u 2024. godini moglo dostići nove rekorde
Bloomberg Adria Zlato je početkom decembra dosegnulo novi rekord usljed rasta očekivanja da će kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) početkom 2024. napokon početi da padaju, uprkos naporima Federalnih rezervi da smire optimizam investitora. Međutim, šta se očekuje za ovu godinu i ima li prostora za nove rekorde? Analitičari se ne slažu u potpunosti u vezi s očekivanjima za 2024., posebno zato što su cijene već na visokim nivoima, a godinu nije lako analizirati ni ekonomski, ni politički. Većina analitičara iz regiona, ipak, bila je optimistična povodom rasta cijena. Kao glavne razloge za to uglavnom navode geopolitičku i ekonomsku nestabilnost. Rekord 2023. godine Nakon rekorda iz perioda pandemije, zlato je početkom decembra dostiglo novi rekord. Kako za Bloomberg Adriju kaže Drago Matović iz Tavex Zlato&Srebro, faktori koji su uticali na povećanje cijene zlata su bili rat u Izraelu, povećanje tražnje centralnih banaka, inflacija i globalno slaba ekonomska slika. – Iako se ova cijena jako kratko zadržala na tržištu, ona je signal povjerenja institucionalnih i privatnih investitora u zlato. Naravno, istorijski performans nikada ne mora biti indikator budućeg, komentariše on. Dodaje da je specifično da je ovaj skok reakcija tržišta na ekonomska očekivanja za 2024, pri čemu je najbitniji faktor bila monetarna politika SAD-a. Cijene zlata imaju tendenciju da rastu usljed nestabilnosti poput ratova ili ekonomskih problema. Zato je do povećanja cijene zlata prvo došlo zbog dešavanja u Ukrajini, a zatim u Gazi, a ti problemi još uvijek traju. – Kad god je nestabilnost u politici, a da ne kažem ratni sukobi, svako ko ima novac razmišlja da ga pretvori u nešto što će biti trajno, neće izgubiti na vrijednosti, a u slučaju potrebe da se kreće iz jedne zone u drugu, može to potpuno legalno nositi, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz BiH. Kada pogledamo retrospektivu 2023., možemo zaključiti da je to bila dobra godina za zlato, pošto je svijet pogodio veliki broj izazova koji su okrenuli investitore ka sigurnom utočištu. – Godina 2023. bila je izrazito povoljna za ulagače u zlato, budući da je cijena zlata u eurima od početka godine narasla za oko devet posto, što je otprilike prosječan godišnji rast u posljednjih 20-ak godina. Prošlogodišnji rast stoga je dio jednog dužeg trenda koji je posebno izražen u posljednjih pet godina u kojima je cijena zlata narasla za oko 70 posto, kaže za Bloomberg Adriju Saša Ivanović iz hrvatskog Centra Zlata. Većina investitora očekuje rast cijene zlata u 2024., na šta će posebno utjecati odluke američkih Federalnih rezervi. Ključno pitanje je kada i koliko će Fed smanjiti kamatne stope. Tržišta zasad očekuju da će tokom 2024. Fed smanjiti kamatne stope pet puta kako bi pogurao američku ekonomiju, iako zvaničnici centralne banke ponavljaju da će broj smanjenja ipak biti manji. – Zbog ove procjene su tržišni akteri preduhitrili takvu odluku i odmah počeli da novac prebacuju u zlato – kao najefektivniji štit protiv inflacije i slabijeg dolara. S obzirom na to da je ovaj skok cijene zlata, reakcija na buduća očekivanja za 2024. vrlo je vjerovatno da će i tokom te godine investitori nastaviti da kupuju zlato, smatra Matović. Dodaje da pored toga tražnja centralnih banaka širom svijeta bilježi istorijski maksimum: pretprošle godine su ove institucije kupile više od 1.140 tona žutog metala, a u prva tri kvartala 2023. su kupile 800 tona, što je za 14 odsto više nego u istom periodu pretprošle godine. Ova kupovna groznica centralnih banaka širom svijeta će se najvjerovatnije nastaviti i u 2024, predviđa on. Slično govori i Davor Žic, član uprave Goldman Graffa, koji očekuje snažan rast cijena plemenitih metala. Dodaje da su novi faktori koji će uticati na cijene zlata usporavanje privredne aktivnosti u SAD-u i potencijalna nova recesija koju najavljuju mnogi stručnjaci. – Uz ratne sukobe, dodatni faktor geopolitičke nestabilnosti biće izborni ciklusi u ključnim svjetskim ekonomijama među kojima su SAD, EU, Indija i Tajvan. Treba očekivati kako će investitori u zlatu potražiti priliku za obranu od nesigurnosti i balansiranje svog portfelja. Makroekonomska politika, odnosno očekivanje tržišta da će Fed i ECB rezati kamatne stope, već je velikim dijelom uračunata u sadašnju cijenu. Ipak, ako rez bude veći od očekivanih 25 bodova u prvom kvartalu, to bi takođe moglo pojačati interes za plemenitim metalima. S obzirom na to da se na globalnom tržištu zlatom trguje u dolarima, a na evropskom u evrima, hlađenje dolarskog indeksa uticaće na dodatni rast cijene zlata na evropskom, a time i hrvatskom tržištu, zaključuje Žic. Ivanović takođe kaže da će cijena zlata u 2024. godini biti direktno vezana za monetarnu politiku najmoćnijih privreda svijeta, posebno SAD. – Kretanje cijene zlata u kratkom roku u pravilu negativno korelira s kretanjem američkih kamatnih stopa, iako je u dugom roku očit rastući trend bez obzira na kretanje kamata. S tim na umu, vrlo je vjerovatno kako nas u 2024. godini čeka popuštanje monetarne politike od Feda, to jeste prestanak rasta kamatnih stopa i njihovo smanjivanje. Ako do toga dođe, možemo očekivati rast cijene zlata čak i u kratkom roku na nivoe od otprilike 2,2 hiljade dolara po unci. Ako ipak do toga ne dođe, cijena zlata vjerovatno će ostati stabilna. Ipak, dolazak nove recesije i rast američkog javnog duga garantuje da će Fed kad-tad morati da spušta kamatne stope, a tržište očekuje početak toga u 2024. godini, što je u prošlosti uvijek bio signal za predstojeći rast cijene zlata, zaključio je Ivanović. I analitičari Bloomberg Adrije u 2024. godini predviđaju daljnji rast cijena zlata. Centralne banke nastavljaju da akumuliraju zlato, s porastom zaliha od 14 posto na godišnjem nivou u prvih devet mjeseci 2023. godine, iako je tempo usporio u drugom kvartalu zbog prodaje Turske. Iako se predviđa moguće usporavanje tempa kupovine zlata centralnih banaka u 2024., ne očekuje se značajan pad cijena s obzirom na druge relevantne faktore. S druge strane, očekuje se da će dolar oslabiti u 2024. naspram korpe valuta, što će gurnuti potražnju i cijenu zlata prema gore. Viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala Marina Petrov Savić objašnjava da će cijene zlata i dalje rasti dok god su makroekonomski uslovi nestabilni, a centralne banke ostaju naklonjene zlatu, doprinoseći rezistentnosti cijene zlata. – Slabljenje dolara u odnosu na korpu valuta u narednom periodu će dodatno uticati na bolju tražnju za zlatom. Pored toga, i troškovi proizvodnje zlata su u posljednjih nekoliko godina porasli, što zbog povećanja troškova, što zbog smanjenog kvaliteta rude zlata, što podržava ove, sada povišene cijene, navodi ona. Za razliku od njih, Pavlović ne predviđa daljnji rast u ovoj godini kako na globalnom tako
Je li bitcoin ušao u zonu medvjeda i šta to znači
Marx.ba Cijena Bitcoina pala je za 6,8 posto između 11. i 12. januara, potvrđujući medvjeđu teoriju o događaju u stilu prodaje vijesti koji se dogodio nakon odobrenja promptnog Bitcoin berzovnog fonda (ETF). Dugo iščekivani događaj uslijedio je nakon porasta od 75% u 90 dana koji su doveli do početnog trgovanja 11. januara. To djelomično objašnjava nedostatak uzbuđenja i kasniju korekciju cijene na 43.180 dolara. Trgovci se sada pitaju postaju li ulagači medvjeđe raspoloženi nakon višestrukih neuspjelih pokušaja probijanja iznad 47.000 dolara u prošloj sedmici. S jedne strane, postoji neko obrazloženje iza straha, što znači da bi kreatori tržišta i kitovi koji su pokušali prednjačiti kod spot izdavatelja ETF-a kupovinom prije lansiranja mogli biti prisiljeni prodavati s gubitkom – ako je ova hipoteza valjana. Nadalje, Bitcoin rudari bi se mogli osjećati pod pritiskom da prodaju neke od svojih posjeda s obzirom na to da prepolovljenje stiže za manje od 100 dana, piše Cointelegraph. Bez obzira na to koliko je profitabilna operacija rudarenja Bitcoina, smanjenje subvencije za blok od 50% značajno će utjecati na marže. Prema Bitcoin Newsu, odljev rudara dosegao je šestogodišnji maksimum jer je BTC u vrijednosti od 1 milijarde dolara poslano na berze. Međutim, kao što pokazuju podaci CryptoQuanta, nekolicina drugih vrhunaca u prijenosima BTC-a od rudara poklopila se s najnižim cijenama u junu 2022., novembru 2022., martu 2023. i avvgustu 2023. Ovi bi podaci mogli uliti povjerenje u bikove, ali bi mogli biti i slučajnost. Nema obrazloženja za odnos između neto tokova Bitcoin rudara i kratkoročne cijene BTC-a, a isti grafikon također prikazuje višestruke slučajeve velikih prijenosa bez značajnog utjecaja na cijenu. Da bismo shvatili okreću li trgovci medvjeđi pad, treba analizirati bitcoinove derivate. Za početak, ukupni otvoreni interes za terminske ugovore porastao je za 14% na 446 500 BTC sa 392 130, 5. januara, što znači da interes ulagača za pozicije poluge nije izblijedio, niti je na njega negativno utjecala likvidacija. Vrijedno je napomenuti da je CME apsolutni lider sa 135,480 BTC ugovora, 30% tržišnog udjela. Zatim treba analizirati jesu li maloprodajni trgovci koji koriste polugu utjecali na akciju cijene. Trajni ugovori, također poznati kao inverzni swapovi, uključuju ugrađenu stopu koja se obično ponovno izračunava svakih osam sati. Pozitivna stopa finansiranja ukazuje na povećanu potražnju za polugom među dugim (kupovnim) pozicijama. Podaci pokazuju da se stopa finansiranja BTC fjučersa stabilizirala na samo 0,2% sedmično od 4. januara, što ukazuje na uravnoteženu potražnju za polugom između dugih i kratkih transakcija (prodaja). U suštini, nedavnu rasprodaju nisu uzrokovali trgovci na malo koji su koristili prekomjernu polugu, niti se ti ulagači klade na pad cijene. Trgovci također mogu procijeniti tržišno raspoloženje mjerenjem ide li više aktivnosti kroz pozivne (kupovne) opcije ili putne (prodajne) opcije. Omjer put-to-call od 0,70 ukazuje na to da otvorene kamate na put opciju zaostaju za više bikovskim pozivima i stoga su bikovske. Nasuprot tome, pokazatelj od 1,40 favorizira put opcije, što se može smatrati medvjeđim, piše Seebiz.
Prognoza: Šta analitičari Adria regiona očekuju od svjetskih berzi u 2024. godini
Bloomberg Adria Malo je onih koji su očekivali da će neki od svjetskih berzanskih indeksa doživjeti rekordan rast u 2023. godini, u godini koju je obilježilo zaoštravanje monetarne politike, odnosno borba centralnih banaka protiv visoke inflacije, nove geopolitičke tenzije na Bliskom istoku koje su uslijedile nakon rat u Ukrajini, kao i tehnološki bum izazvan vještačkom inteligencijom. Tim Bloomberg Adrije pitao je analitičare iz pet zemalja (Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine) za njihove prognoze kretanja tržišta kapitala i privrede uopšte u novoj 2024. godini. Većina njih smatra pozitivnim to što je krajem prošle godine inflacija počela da jenjava, ali i da to ne znači da će centralne banke žuriti da smanje referentne kamatne stope u 2024. godini. Geopolitika će i dalje biti jedan od najvećih faktora rizika u pogledu kretanja na berzi i ekonomskih tokova, a očekuje se da će glavni pokretači tržišta i dalje biti tehnološke kompanije i energetska tranzicija. Optimistički signali Analitičari za Bloomberg Adriju kažu da su pozitivni znaci na vidiku i za 2024. Optimizam se još više širi nakon signala centralnih banaka po kojima se vidi kraj monetarnom zaoštravanju. – Uprkos novim sukobima koji su se pojavili, postoji nekoliko razloga koji su odgovorni za povoljna kretanja na tržištima kapitala, kaže Andrijana Popovska, portfolio menadžerka u WVP Fund Management iz Sjeverne Makedonije. – Obuzdavanje inflacije kroz kontrolisano zatezanje ekonomije od centralnih banaka, smirivanje efekata sukoba između Rusije i Ukrajine i pronalaženje alternativa za resurse iz tih oblasti, smanjenje pritisaka zbog problema u lancima snabdijevanja, kao i značajne tehnološke inovacije širom svijeta doprinijeli su oporavku i rastu tržišta kapitala, kaže ona. Prema njenim riječima, eventualno smanjenje kamata donijeće više investicija. – U protekloj godini glavni berzanski indeksi ostvarili su sljedeće rezultate: DAX indeks je porastao za više od 18 odsto, EuroStoxx 50 za više od 17 odsto, a sličan rast zabilježila su i američka tržišta mjerena S&P 500 i Dow Jones Industrial Average, s rastom od više od 20 odsto, odnosno 10 odsto, izraženo u eurima, objašnjava Popovska. Ona dodaje da je smanjenje inflatornog rizika donijelo pauzu u zaoštravanju monetarnih politika, ali i signal da će već sredinom 2024. godine kamatne stope početi da padaju sa sadašnjih rekordnih vrijednosti. – Fed je na svom posljednjem sastanku po treći put zadržao nivo referentne kamatne stope i naglasio da očekuje da će stopa inflacije mjerena preko PCE (Personal Consumption Expenditures) indeksa pasti na 2,4 odsto i najavio potencijalno trostruko smanjenje referentne kamatne stope do kraja godine. Vjerujemo da će se postepeno prilagođavanje kamatnih stopa i programi kvantitativnog popuštanja sprovoditi pažljivo, prateći ekonomske pokazatelje kao što su stopa zaposlenosti, potrošnja i dinamika globalne trgovine, analizira Popovska. Što se tiče Evropske centralne banke (ECB), ta institucija je slijedila i zadržala kamate nepromijenjenim, stav za 2024. drugačiji je od Feda. – Iako su otkrili da osnovni pritisci na cijene popuštaju, oni i dalje smatraju da će stope morati da ostanu na ovim nivoima neko vrijeme i da se potencijalno smanjenje još ne nazire. Najava nižih kamata znači očekivanje da će u budućnosti kompanije imati niže troškove kamata, stimulišući veću potrošnju, veća ulaganja u različite projekte i opšti rast privrede. Ovakav razvoj događaja mogao bi dodatno da ojača profit kompanija i pruži dodatne mogućnosti za rast tržišta akcija tokom 2024. godine, kaže Popovska. Fokus na provjerljive indikatore Vladimir Pavlović, generalni direktor kompanije WM Equity Partners iz Srbije, kaže da je uvijek teško predvidjeti kretanje cijena akcija na svjetskim berzama i dodaje da su berzanski indeksi, ako se osvrnemo na 2023. godinu, porasli za više od 20 odsto. – Godina 2023. više je nego uspješna za one koji su investirali na svjetskim berzama. Trend rasta ima osnovu da se nastavi i u narednoj godini, ali je ključno da investitori imaju dugoročnu perspektivu kada ulažu u akcije, rekao je Pavlović. Na pitanje da li očekuje rast akcija tehnoloških kompanija na krilima vještačke inteligencije i tokom 2024. godine ili je to bio “trenutni efekat” u 2023, Pavlović je odgovorio da su tehnološke kompanije specifične jer imaju potencijal za brzi rast i po prihodu, a u pogledu rentabilnosti, i dodaje da su to ključni pokazatelji na koje gledaju svi investitori. – I ova kriza nas uči da fokus treba da bude na provjerljivim pokazateljima performansi kompanija, a zvučne riječi ponekad mogu da odvuku pažnju, kaže on. Pavlovića smo upitali i da li očekuje veći rast akcija sa snižavanjem kamatnih stopa Feda i ECB, na šta je on odgovorio da investiranje u akcije ne treba da bude motivisano padom kamatnih stopa, već odgovarajućom alokacijom ukupnog portfolija u ovu vrstu investicija od strane svakog pojedinca. – Pored toga, daleko najbolja strategija za ulaganje u akcije jeste disciplinovano investiranje kroz vrijeme, bez traganja za najboljim momentom da se investira, jer to ne polazi za rukom ni investitorima koji se nalaze u centru finansijskih dešavanja, objasnio je Pavlović. Uzavrela geopolitika nosi rizike Davor Špoljar, analitičar Erste banke (Erste & Steiermarkische Bank) u Hrvatskoj, smatra da su nakon makroekonomski izazovne 2023. godine u Evropi, koja je plesala na ivici recesije, uz visoku inflaciju i dva vojna sukoba na svojim granicama, performanse berzanskih indeksa u datim okolnostima bile izuzetno dobre. On posebno ukazuje na tehnološki sektor koji je “najjače povukao”, zbog čega je Nasdaq indeks ove godine skočio 40 odsto. Špoljar dodaje da je najjači impuls na tržištima došao od zaustavljanja rasta kamatnih stopa centralnih banaka i očekivanja da će se one uskoro smanjiti. Ali upozorava da bi takva očekivanja još uvijek mogla biti preuranjena i da bi godina mogla da počne opreznije. – Fokus treba da bude na procjenama akcija i kvalitetnijim pitanjima s očekivanim rastom zarada, kaže Špoljar. On je prokomentarisao i da očekivanja u vezi s dinamikom kretanja plata nisu toliko jasna, jer će efekat prethodnih povećanja kamata postati vidljiviji, privredni rast je usporen, a postoje i inflatorni pritisci na tržištu rada. U Agram Brokeru, jednom od aktivnijih domaćih igrača na tržištu kapitala, glavni faktori za 2024. jesu trenutno usporavanje inflacije i “uzavrela globalna geopolitička situacija” koju je, ističu, teško predvidjeti, ali u isto vrijeme može značajno doprinijeti volatilnosti na tržištima. Uzimajući u obzir ova dva faktora, kao i istorijska kretanja tržišta kapitala u sličnim uslovima privrednog
Centralna banka BiH: U novembru povećana novčana masa za 36,2 miliona KM
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je monetarna kretanja u novembru 2023. godine. Ukupna novčana masa (M2) na kraju novembra 2023. godine iznosila je 35,22 milijarde KM. Uodnosu na prethodni mjesec, registriran je porast novčane mase za 36,2 miliona KM (0,1%). Porastnovčane mase (M2) u novembru 2023. godine rezultat je povećanja novca (M1) za 43,7 milionaKM (0,2%) i smanjenja kvazinovca (QM) za 7,5 miliona KM (0,1%). Prenosivi depoziti u domaćojvaluti su povećani za 92,9 miliona KM (0,6%), dok je gotovina izvan banaka smanjena za 49,2miliona KM (0,8%), što je rezultiralo povećanjem novca (M1). Kvazinovac (QM) je smanjenuslijed smanjenja ostalih depozita u domaćoj valuti za 6,3 miliona KM (0,2%) i ostalih depozita ustranoj valuti za 19,4 miliona KM (0,3%), dok su prenosivi depoziti u stranoj valuti povećani za18,1 milion KM (0,4%). Na godišnjem nivou, porast novčane mase (M2) u novembru 2023. godine iznosio je 2,4 milijardeKM (7,3%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 332,3 miliona KM (5,6%), kodprenosivih depozita u domaćoj valuti za 1,42 milijarde KM (10,6%), prenosivih depozita u stranojvaluti za 447 miliona KM (12,4%), ostalih depozita u domaćoj valuti za 22,1 milion KM (0,8%) ikod ostalih depozita u stranoj valuti za 175 miliona KM (2,5%). Protivstavka povećanju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u novembru 2023. godine uiznosu od 36,2 miliona KM (0,1%) je smanjenje neto strane aktive (NSA) za 111,3 miliona KM(0,5%) i povećanje neto domaće aktive (NDA) za 147,5 miliona KM (1,0%). Porast novčane mase(M2) na godišnjem nivou od 2,4 milijarde KM (7,3%), rezultat je porasta neto strane aktive (NSA)za 1,3 milijarde KM (6,8%) i neto domaće aktive (NDA) za 1,1 milijardu KM (8,0%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju novembra 2023. godine iznosili su 23,3 milijarde KM. Uodnosu na prethodni mjesec, zabilježeno je povećanje kredita od 113,8 miliona KM (0,5%). Kreditni rastregistriran je kod sektora stanovništva za 59,4 miliona KM (0,5%), kod privatnih poduzeća za 58,4 milionaKM (0,6%) i kod nefinansijskih javnih poduzeća za 2,8 miliona KM (0,5%). Smanjenje kreditnog rastaregistrirano je kod vladinih institucija za 1,7 miliona KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 5 milionaKM (2,2%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u novembru 2023. godine iznosila je 6,1%, nominalno 1,33 milijardeKM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 810,4 miliona KM (7,4%), kod privatnihpoduzeća za 483,4 miliona KM (5,3%), nefinansijskih javnih poduzeća za 18,8 miliona KM (3,2%) i kodostalih domaćih sektora za 54,3 miliona KM (32,9%). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivouregistrirano je kod vladinih institucija za 32,9 miliona KM (2,9%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju novembra 2023. godine iznosili su 30,94 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec, depoziti su povećani za 49,1 milion KM (0,2%). Rast depozita na mjesečnom nivou registriran je kod sektora stanovništva za 8,9 miliona KM (0,1%) i kod privatnih poduzeća za 125,8 miliona KM (1,8%). Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih poduzeća za 1,8 miliona KM (0,1%), kodvladinih institucija za 70,5 miliona KM (1,5%) i kod ostalih domaćih sektora za 13,3 miliona KM (0,7%).Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u novembru 2023. godine iznosila je 7,7%, što je u apsolutnomiznosu 2,2 milijarde KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,4 milijarde KM(9,8%), kod privatnih poduzeća za 1,02 milijarde KM (17,0%) i kod vladinih institucija za 7 miliona KM(0,2%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih poduzeća za 49,1 milion KM(2,5%) i kod ostalih domaćih sektora za 174 miliona KM (8,8%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra 2023. godine iznosile su 15,68 milijardi KM.
Je li sada pravo vrijeme za dizanje kredita: Hoće li pasti inflacija ili će kamate rasti
Marx.ba Šta će biti s cijenama kredita i je li bolje podići kredit za kupovinu stana ili pričekati sa zaduživanjem, pitanja su na koja nikad nije bilo teže odgovoriti jer živimo u vrlo neizvjesnim vremenima. Zato, podižete li kredit, razmislite o fiksiranju kamate na neko vrijeme ukoliko imate tu mogućnost, jer mnogi su dužnici s promjenjivim kamatama lani fiksirali svoje kamate, o iznosu zaduženja i mjesečne rate koju možete podnijeti, nastojeći da se u startu, na početku otplate, ne rastegnete do maksimuma. Rok otplate od jednog do tri desetljeća, na koliko se obavezujete da ćete svakog mjeseca plaćati određeni iznos, predug je za sve proroke ovog svijeta i niko ne zna šta će se događati s cijenama kredita i dužnikovim prihodima, poslom i životom. Za sada stvari stoje tako da zaštitnu mrežu imate samo u zakonskom ograničenju rasta kamata na kredite. Jer one ne mogu, kao nekad, rasti nebu pod oblake. Hoće li kamate rasti ovog ljeta, kako se to očekivalo posljednjih mjeseci prošle godine, ili će ih ljeto otopiti pa će početi padati? Nade i očekivanja da će kamate početi padati ove godine porasli su nakon što je inflacija u EU uhvatila siguran silazni trend i na najnižim je nivoima u dvije godine, pa je u novembru bila 2,4 posto, a u decembru se vratila na nivoe iz oktobra od 2,9 posto. Neki analitičari govore da smo vidjeli najgore od zaoštravanja monetarnih politika, da monetarne vlasti više neće dizati referentne kamate i da će doći do spuštanja kamata, što bi se moglo dogoditi oko juna ove godine, piše Slobodna Dalmacija. Ipak, Evropska centralna banka sredinom prošlog mjeseca nije spustila ključne kamate, kako se očekivalo, nego ih je zadržala na postojećim nivoima. Tako kamata za glavne operacije refinansiranja ostaje na 4,5 posto, za prekonoćne kredite na 4,75 posto, a prekonoćne depozite na četiri posto. Na te današnje nivoe stigle su s raspona od 0 do 0,75 posto, koliko su iznosile polovinom 2022. godine, kad je počelo zaoštravanje monetarne politike i završilo vrijeme jeftinog novca. Iz Evropske centralne banke za sada najavljuju zadržavanje referentnih kamatnih stopa i kažu da su na nivoima koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju inflacije od dva posto. Evropska centralna banka prati mnoge pokazatelje, ne samo one o kretanju inflacije i cijena raznih proizvoda i usluga, nego prati podatke o ekonomskom rastu, plaćama, potražnji… Ovisno o kretanju svih tih parametara, donose se odluke o tome što će biti s ključnim kamatama.
Globalna elita sastaje se u Davosu, ovo su teme koje će dominirati sastancima
Marx.ba Gaza, Ukrajina, trgovina kroz Crveno more, očekuje se da će geopolitika dominirati godišnjim sastankom svjetskih političkih i ekonomskih elita koji u ponedjeljak počinje u Davosu. Sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u švicarskim Alpama održat će se “u najsloženijem geopolitičkom i ekonomskom kontekstu u nekoliko desetljeća, priznao je ove sedmice Borge Brende, predsjednik organizacije. – Rat u Gazi se nastavlja i strahuje se da će eskalirati, upozorio je Brende. – Okupit ćemo ključne ljude da vidimo kako možemo izbjeći daljnje pogoršanje situacije i razmatrati budućnost, dodao je. Ratovi, klimatske promjene, diplomatske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine oko Tajvana i napadi na trgovačke brodove u Crvenom moru bit će na dnevnom redu. – Geopolitika je kao da gledate izvođača u cirkusu kako žonglira tanjirima na motkama, rekla je AFP-u Karen Harris, partnerica i ekonomistica u konzultantskoj kompaniji Bain & Company. U Davos bi trebalo doći više od 60 šefova država ili vlada, među njima i premijer Li Qiang koji će biti najviši kineski dužnosnik od predsjednika Xi Jinpinga 2017. godine. Bit će prisutan i novi argentinski šef države Javier Milei kojega zbog njegovih antisistemskih stavova uspoređuju s Donaldom Trumpom. Doći će i stotine ekonomista. Očekuje se da će u Davos doći američki državni sekretar Antony Blinken i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, izraelski predsjednik Isaac Herzog pa čak i premijeri Libanona, Katara i Jordana. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji se u prošlosti čelnicima obraćao samo putem video poruke, ove godine će doputovati u Davos. Učestvovat će u nedjelju, uoči WEF-a, na sastanku savjetnika za nacionalnu sigurnost nekoliko zemalja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron govorit će “ulozi Francuske u Evropi”, naveli su organizatori. Švicarsko skijalište bit će strogo nadzirano. Oko 5.000 švicarskih vojnika učestvuje u sigurnosnom sistemu kojim se provode stalni patrolni letovi borbenih aviona nad cijelom zemljom. Tema foruma je “ponovna izgradnja povjerenja”, a cilj je, osim globalnih sukoba, staviti naglasak na umjetnu inteligenciju koju organizatori opisuju kao “snagu za ekonomiju i društvo”. Među velikim imenima globalnog kapitalizma izdvojeni su šef Microsofta Satya Nadella i Sam Altman, šef Open AI-ja, tvorca ChatGPT-ja. Klima i kibernetička sigurnost su na dnevnom redu, kao i rizici povezani s dezinformacijama koje mogu “potkopati legitimitet novoizabranih vlada”, navodi se u Izvještaju o globalnim rizicima koje je objavio WEF uoči sastanka. – Osim rizika od misinformacija i dezinformacija “potaknutih umjetnom inteligencijom”, ali i “društvenom polarizacijom”, ove godine tu su još i “zabrinutosti zbog stalne krize troškova života”, saopćio je WEF. Osim službenog programa, Davos nudi bezbrojne doručke, ručkove, večere i neformalne koktele između političara i ekonomista, uz priliku za sankanje na 1-500 metara nadmorske visine. WEF je i ove godine meta kritika. Mladi švicarski socijalisti, koji pozivaju na proteste u nedjelju, ponovno su osudili “zatvoren sastanak moćnih i bogatih” koji “snose odgovornost za krize i ratove”.
Prognoza: Narodne i korporativne obveznice i dividende nada za buđenje tržišta u regionu
Bloomberg Adria Tržišta kapitala u Adria regionu nadaju se da će 2024. godina biti produktivnija što se tiče trgovanja na lokalnim berzama. Dok u Bosni i Hercegovini (BiH) nadu budi najavljeno izdavanje narodnih obveznica, u Srbiji očekuju ekspanziju korporativnih obveznica, a potencijal vide i u fondovima nekretnina. U Hrvatskoj vlada optimizam, koji je zahvatio i globalno tržište dionica, kao i u Sloveniji, gdje berza tradicionalno ima povoljnu vrijednost, pri čemu se investitori raduju relativno visokim dividendama. Makedonska berza već duže vrijeme pokazuje anemiju, a uvođenje poreza na kapitalnu dobit dodatno je smanjilo interes investitora za trgovanje uz očekivanja da neće biti drastičnih promjena. Tržište kapitala u BiH je veoma plitko Tržište kapitala u BiH je veoma plitko, a jedan od uzroka toga je slaba finansijska pismenost stanovništva i potencijalnih ulagača. Nadu za uspon bude najavljena emisija narodnih obveznica u 2024. godini, planirane edukativne aktivnosti i rast depozita stanovništva u bankama, a čiji dio bi se mogao preliti na tržište kapitala. Srđan Šuput, koji je prije 23 godine učestvovao u osnivanju Banjalučke berze, kaže da treba mnogo više da radimo na promociji tržišta kapitala, ali i tržište se mora mijenjati, jer se uspava i onda se postavlja pitanje interesa investitora. – Veoma dobra stvar je najavljena emisija nacionalnih obveznica u Republici Srpskoj i to podržavam gledajući iskustva Slovenije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, koje su emitovale takve obveznice”, kazao je Šuput. Kao pozitivne korake u razvoju tržišta ocijenio je nedavnu emisiju ESG obveznica Naše banke, koja je završena uspješno. Izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) Management Solutions Dragan Kajkut kaže da je zabrinjavajući rast troškova zaduživanja koji se desio u prethodnom periodu. – Bojim se da će troškovi zaduživanja i traženi prinosi kod budućih emisija državnih obveznica da ostanu visoki čak i kad dođe do smanjenja referentnih kamatnih stopa u evrozoni, navodi Kajkut. Ekonomista Dejan Vuklišević je istakao da će u BiH biti potrebno vrijeme za poboljšanje znanja o ulaganju na tržištu kapitala. – Ako pogledamo tržište SAD-a, gdje za 18. rođendan otprilike dobijete portfolio i nastavite da živite u maniru gdje skoro svaki građanin srednje i više klase investira na tržište kapitala, mislim da će kod nas trebati vrijeme da dođemo do toga. Trebaće vrijeme da ljudi shvate da drže određene količine novca, koji nije uposlen, na svojim računima, dodaje on. U Srbiji očekuju izdavanje velikog broja korporativnih obveznica Učesnici na tržištu kapitala u Srbiji nisu puni nade da bi 2024. mogla da bude godina preokreta. “Ne očekujem da će porasti promet u 2024, najviše zbog toga što nema novog materijala na tržištu”, smatra Vladan Pavlović, analitičar kompanije Ipopema Securities. – Od 1. januara 2024. očekujemo izdavanje velikog broja korporativnih obveznica, a država Srbija će podržati tu inicijativu i snosiće trošak emitovanja, rekao je prilikom rasprave o budžetu ministar finansija Srbije Siniša Mali. Sličnu poruku prenio je i Marko Janković, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti, koji je na tu temu govorio u decembru, a emisije korporativnih obveznica bi mogle da daju rezultat, ako kamate budu dovoljno primamljive za investitore. Novi direktor Beogradske berze Ivan Leposavić, koji je na jednoj konferenciji u novembru govorio o tome da bi mogao da se desi novi IPO, ali vjerovatno “na parče”. To znači da bi neko javno preduzeće moglo jedan dio svog poslovanja da listira na berzi i tako lakše dođe do kapitala. Nije veliko otkrovenje da su ljudi u Srbiji skloni da višak novca ulože u nekretninu. Upravo ovaj trend bi mogao berzi da pomogne da privuče veći broj ulagača, i to preko takozvanih REITs fondova (engl. Real Estate Investment Trusts). Valuacije ovakvih fondova u Srbiji bi mogle da se kreću između 400 i 600 miliona evra. Hrvatska: Crobex rastao 28 odsto, najviše od 2007. godine Hrvatski berzanski dionički indeks Crobex završio je prošlu godinu na zaključnoj vrijednosti od 2533,92 boda, što je 28 odsto više nego krajem 2022. godine. Radi se o najvećem rastu vrijednosti tog indeksa još od legendarne 2007. godine, kada je Crobex dvije godine zaredom rastao po više od 60 odsto. U odrazu optimizma koji je zahvatio globalno tržište dionica, podstaknuto nadanjem ulagača da će centralne banke konačno privesti kraju svoju borbu s inflacijom i u dogledno vrijeme početi snižavati referentne kamatne stope, dobro raspoloženje vladalo je i tržištem u Hrvatskoj. Rastući indeksi na evropskim berzama očito su bili dobro utočište za optimizam domaćih ulagača, a svoju su ulogu svakako odigrali i solidni korporativni rezultati hrvatskih kompanija. U Sloveniji se investitori raduju relativno visokim dividendama Uprkos prognozama o recesiji, 2023. godina je bila uspješna za akcije u Sloveniji, a investitori s optimizmom gledaju u 2024. godinu. Slovenačka berza tradicionalno ima povoljnu vrijednost, pri čemu se investitori raduju relativno visokim dividendama. Rok Potočnik, viši menadžer u NLB Skladi, smatra da bi investicijske prilike trebalo tražiti na domaćem berzanskom tržištu. “Slovenačka berza je tradicionalno povoljno vrednovana, jer je odnos cijene i dobiti po akciji (P/E pokazatelj) indeksa SBITOP oko osam, što je niže u poređenju s većinom svjetskih berzi”, ističe Potočnik. Prema njegovim riječima, likvidnost slovenačkih društava je niska zbog manjeg tržišta i relativno male tržišne kapitalizacije. – Zato su investitori spremni platiti nešto manje nego u slučaju najvećih svjetskih kompanija, kaže Potočnik. Kao što se očekuje dobra godina globalnim berzama s opadanjem kamatnih stopa, isto se može reći i za Ljubljansku berzu. – Tamo se tradicionalno možemo nadati visokim dividendama, smatra Potočnik. Sjeverna Makedonija: Uvođenje poreza na kapitalnu dobit smanjilo interes za trgovanje Makedonska berza već duže vrijeme pokazuje anemiju, a među glavnim preprekama za veće kretanje su nedostatak novih kompanija i niska likvidnost akcija. Uvođenje poreza na kapitalnu dobit od 2023. godine dodatno je smanjilo interes investitora za trgovanje na berzi. Filip Petruševski, izvršni menadžer u Investbrokeru, navodi da promet na Makedonskoj berzi doživljava ozbiljan pad od oko 50 odsto u odnosu na 2022. godinu iz više razloga. – Visoke kamate i veći prinosi povećali su atraktivnost instrumenata poput depozita i obveznica, što je jedan od faktora smanjenja prometa, ističe Petruševski. On ukazuje na to da je uvođenje poreza na kapitalnu dobit, koji ne obuhvata kamate na depozite, već kapitalne razlike na berzi i udjele u fondovima, doprinijelo jednoj nefer poziciji na kapitalnom tržištu.
Stvar se mijenja iz temelja: Bitcoin će obarati rekorde vrijednosti
Marx.ba Američka komisija za berze i vrijednosnice (SEC) dobrila je kasno u srijedu prve berzanski kotirane fondove (ETF) za Bitcoin, objavio je Reuters. SEC je u ovom krugu odobrio poslovanje za 11 ETF spot fondova, među kojima su i oni od BlackRocka, Ark Investments/21Shares, Fidelityja, Invesca i VanEcka, objavljeno je na njihovoj web stranici. Nakon odobrenja cijena najpopularnije kriptovalute, Bitcoin, mogla bi znatno porasti i oboriti nove rekorde visine tokom sljedećih nekoliko godina, tvrdi Tom Lee iz analitičke kuće Fundstrat. U intervjuu za CNBC u srijedu, Lee je izjavio kako bi Bitcoin mogao skočiti na cjenovnu razinu od 100.000 do 150.000 dolara u sljedećih 12 mjeseci, dok bi se tokom sljedećih pet godina vrijednost ove kriptovalute mogla vinuti i do 500.000 dolara. – Imamo ograničenu opskrbu i sada potencijalno ogroman porast potražnje s odobrenjem spot Bitcoina ETF-a, pa mislim da bi nešto oko pola miliona dolara moglo biti ostvarivo u roku od pet godina, izjavio je Lee. Odobrenje spot Bitcoina ETF-ova od strane SEC-a važno je jer bi spot Bitcoin ETF-ovi držali Bitcoin kao osnovnu imovinu fonda, za razliku od ETF-ova na terminske ugovore koji trguju terminskim ugovorima za Bitcoin, a ne drže kriptovalutu kao osnovnu imovinu. Spot Bitcoin ETF-ovi trebali bi omogućiti većem broju investitora i finansijskim savjetnicima pristup kriptovaluti, a da pritom ne moraju proći kroz postupak otvaranja kripto novčanika, direktne kupovine kriptovalute te rješavanja različitih vrsta pohrane imovine. Lee nije jedini analitičar s Wall Streeta koji ima visoka očekivanja po pitanju daljnjeg kretanja cijene Bitocina. Iz banke Standard Chartered tako su objavili kako bi cijena Bitcoina mogla skočiti na 200.000 dolara do kraja 2025. godine pod pretpostavkom da će ETF-ovi privući između 50 milijardi i 100 milijardi dolara od investitora tijekom njihove prve godine trgovanja.
Znate li koja je zemlja evropski rekorder po rastu cijena nekretnina
Marx.ba Hrvatska je ostala evropski rekorder po rastu cijena nekretnina od 10,9% u 3. tromjesečju 2023. u odnosu isto razdoblje u 2022. Ipak, Eurostat navodi da i u RH nekretnine poskupljuju blaže nego prijašnjih mjeseci pa su u usporedbi s drugim tromjesječjem poskupjele samo 0,3%. Usporavanje je prisutno i na godišnjem nivou s 13,7 na 10,9%, no to su ipak minimalni pomaci ima li se na umu da su od 2015. cijene u Zagrebu udvostručene, a na Jadranu skočile gotovo 70%. Zadržavanje cijena na visokim nigvoima nije bez utjecaja na ponašanje kupaca, koji su lani kupovali opreznije. Prema nepotpunim podacima Porezne uprave, lani je prodaja stambenih nekretnina pala za oko 7%, odnosno u RH je prodano oko 6000 nekretnina manje nego 2022. Pritom su stranci lani u Hrvatskoj kupili 2.000 nekretnina manje nego 2022. – nešto manje od 7.400 nekretnina u odnosu na 9.515 nekretnina 2022. U 59.000 slučajeva kupci su bili domaći. Neka statistički blaga pojeftinjenja vidljiva su u 3. kvartalu 2023. U odnosu na drugi poskupjele su samo nekretnine u Zagrebu, za 2,4%. Na Jadranu su cijene pale 1,4%, a u drugim dijelovima Hrvatske 1,9%. No ko je ljetos kupovao stan, platio ga je 8% skuplje na Jadranu, 12% skuplje u Zagrebu i 16% više u drugim dijelovima RH u odnosu na ljeto 2022. U deset članica EU bilježi se pad cijena nekretnina na godišnjem nivou, i to od 10 do 13 posto u Njemačkoj i Luksemburgu, dok je pad cijena u odnosu na prethodni kvartal zabilježen u sedam članica Unije. Najveći pad zabilježen je u Luksemburgu (-6,3%), Finskoj (-2,7%) i Njemačkoj (-1,4%), a najveći rast u Poljskoj (+4,5%). Hrvatska jedina ima dvoznamenkasti rast cijena na godišnjem nivou.
Zemlje nastale iz bivše države lideri u Evropi: Žene na guvernerskim pozicijama
Marx.ba Jasmina Selimović izabrana je za novu guvernerku Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH). U posljednjih 26 godina, CBBiH su predvodila četiri guvernera, a Selimović je prva žena koja je izabrana na ovu poziciju. Funkciju je preuzela od Senada Softića. – Dužnost guvernerke Centralne banke Bosne i Hercegovine preuzimam ponosna jer sam prva žena guverner u modernoj historiji BiH, ali i svjesna velike odgovornosti koju ova časna dužnost nosi, izjavila je guvernerka Jasmina Selimović po preuzimanju dužnosti prije nekoliko dana. Kako je rekla, u narednom će razdoblju usmjeriti posebnu pažnju na povezivanje Centralne banke BiH s centralnim bankama regije i Evrope. Guvernerka Jasmina Selimović nije jedina guvernerka u regiji. Zemlje bivše Jugoslavije postale su lideri u Evropi u imenovanju žena da vode njihove centralne banke, piše Woman in Andria. Narodnom bankom Srbije rukovodi žena – Jorgovanka Tabaković. Tabaković je ranije birana za narodnog poslanika u šest saziva Narodne skupštine Republike Srbije. U dva mandata je bila predsjednica Odbora za finansije Narodne skupštine Republike Srbije. Od 1998. godine do 2000. obavljala je funkciju ministrice za ekonomsku i vlasničku transformaciju. Od oktobra 2012. godine obavlja funkciju guvernera Narodne banke Srbije. Tabaković nije prva guvernerka Narodne banke Srbije. Prije nje tu je funkciju imala Kori Udovički koja je prva žena guverner u historiji Narodne banke Srbije. U decembru 2023. godine Crna Gora dobila je svoju prvu guvernerku. Riječ je o Ireni Radović koja je ranije bila na funkciji šefa Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore. Njeno imenovanje u su predložili predsjednik Jakov Milatović i nova crnogorska vlada. I u Sjevernoj Makedoniji u guvernerskoj je stolici žena. Anita Angelovska Bezhoska preuzela je dužnost guvernerke Narodne banke Republike Makedonije u maju 2018. godine. Poziciju je preuzela nakon gotovo 12 godina radnog iskustva u Banci, prvo kao glavni ekonomist i gotovo osam godina nakon toga kao viceguverner za monetarnu politiku, istraživanje i statistiku. Također je bila zamjenica guvernera za Republiku Makedoniju u Odboru guvernera Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Članica je Odbora Irving Fisher pri Banci za međunarodna poravnanja u Baselu. Kad su u pitanju guvernerke u regiji, na začelju su Hrvatska i Slovenija. Hrvatskom narodnom bankom (HNB) do sada nije rukovodila žena. Trenutno ovu dužnost obavlja Boris Vujčić. Ipak, ima jednu viceguvernerku. Ivana Jakir-Bajo koordinira i rukovodi poslovima iz područja Sektora za gotov novac. Niti Slovenija do sada nije imala ženu na poziciji guvernera odnosno guvernerke. Na toj se poziciji od 1993. pa do danas izmijenilo pet guvernera. No, kao i Hrvatska, imaju viceguvernerku Elenu Kohutikovu.