Tri azijska berzanska tržišta u prvih pet na svijetu, Francuska pretekla Veliku Britaniju
Marx.ba Kako izgleda lista najvećih tržišta korporativnog kapitala na svijetu i koliko ona pojedinačno vrijede? Čak i neupućeni sigurno znaju da je na prvom mjestu američko tržište, ali koje zemlje predstavljaju eventualno iznenađenja u vrhu svjetske liste? Prema podacima zvanično predstavljenim u petak, 15. marta, ali zapravo sa vrijednostima zabilježenim posljednjeg dana februara ove godine, „sedam veličanstvenih“ kompanija sa najvećom tržišnom kapitalizacijom na svijetu su Amazon, Apple, Alphabet (Google), Microsoft, Meta (Facebook), Nvidia i Tesla – sve dolaze iz SAD i sve su iz tehnološkog sektora. Ovih sedam kompanija zbirno su „teške“ 13,1 bilion američkih dolara i obuhvataju otprilike četvrtinu američkog tržišta korporativnog kapitala. Treba napomenuti da se kapitalizacija pojedinih kompanija može promijeniti značajno tokom samo jednog dana, ali ovo su najpotpuniji podaci prema globalnom tržištu izmjerenom u istom trenutku. Statistika je uzeta na osnovu čak 14.861 berzanski listirane kompanije širom svijeta, a objavio ju je S&P Global Brand Market Index. Na osnovu tih informacija, američko berzansko tržište vrijedno je približno 52,6 biliona dolara. Za njim slijedi kinesko (11,5 biliona), japansko (6,5 biliona), pa zatim indijsko (4,4 biliona dolara). Indijsko tržište dionica je najbrže rastuće, a pomalo je iznenađujuća činjenica da je britansko „tek“ na šestom mjestu (3,1 bilion), iza francuskog (3,2 biliona). Listu prvih deset upotpunjavaju još i Saudijska Arabija, Kanada, Njemačka i Tajvan. Ukupna tržišna kapitalizacija indijskog tržišta porasla je iznad četiri biliona dolara po prvi put početkom 2024. godine, a prema izvještajima Bloomberga tržišna kapitalizacija kompanija koje su listirane na indijskim berzama porasla je za bilion dolara za manje od tri godine. U međuvremenu, berze u Šangaju i Hong Kongu su se kretale u suprotnom smjeru, izbrisavši procjenjenu vrijednost od šest biliona dolara od svog vrhunca u 2021. Indeks Hang Seng, primarni indeks dionica u Hong Kongu, smanjio se za više od 40 posto u posljednjih pet godina. Inače, francuske zbirne rezultate „guraju“ rezultati svjetskog giganta industrije luksuza LVMH, u vlasništvu Bernara Arnoa (Bernard Arnault), dok je pokretač tajvanskog tržišta vodeći svjetski proizvođač čipova TSMC. U tržišta vrijednija od bilion dolara spadaju još i švicarsko, južnokorejsko, australijsko i nizozemsko. Kada se posmatra zastupljenost po privrednim oblastima, S&P Global Brand Market Index došao je do slijedećeg zaključka – najveću vrijednost imaju informaciono-tehnološke kompanije (22,4 posto od ukupne vrijednosti posmatranih 14.861 listiranih preduzeća), zatim finansijske kompanije (16,0 posto), a za njima industrijski proizvođači (12 posto).
MOL ulaže četiri milijarde dolara u zelene projekte u regiji
Marx.ba MOL Grupa (INA i Energopetrol dio grupe) ažurirala je svoju dugoročnu strategiju SHAPE TOMORROW. Cilj kompanije je učiniti regiju zelenijom, konkurentnijom i samodostatnom. Ažurirana strategija stavlja veći naglasak na obnovljiva goriva, zeleni vodik, biometan i geotermalnu energiju. Do 2030. godine zelena ulaganja nadmašit će iznos od četiri milijarde dolara s ciljem postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine. Prioritet ažurirane dugoročne strategije jeste osigurati sigurnost opskrbe energijom i omogućiti stabilnu zelenu tranziciju. Kompanija stoga dodatno jača svoj portfelj tradicionalne imovine, dok će do 2030. za zelena ulaganja izdvojiti više od četiri milijarde dolara. Djelatnost Rafinerija i marketinga nastavlja jačati svoje pozicije u preradi nafte u Evropi, istovremeno se dinamično prilagođavajući promijenjenim potrebama mobilnosti i ekonomije. Obnovljiva goriva otvaraju nove dimenzije u održivoj mobilnosti – ažurirana strategija usmjerena je na proizvodnju biometana i zelenog vodika, dok kružna ekonomija povećava doprinos biokomponenti i otpada u proizvodnji. S ciljem diversifikacije i odmaka od fosilnih goriva, MOL Grupa do 2030. planira uložiti milijardu dolara u integraciju otpada, recikliranje i projekte srednjeg nivoa u hemijskoj industriji. Kompanija će svoju preradu nafte učiniti fleksibilnijom kako bi zadovoljila zahtjeve ekonomskog i regulatornog okruženja i dodatno ojačala sigurnost opskrbe u regiji. Do 2030. MOL planira uložiti više od milijardu dolara u projekte koji omogućuju energetsku učinkovitost, povećanje udjela održivih goriva u svom portfelju i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina ima ključnu ulogu u finansiranju transformacije na nivou Grupe, a usporavanje prirodnog pada proizvodnje i dalje je prioritet. MOL Grupa će tokom narednih pet godina zadržati proizvodnju na prosječnom dnevnom nivou od najmanje 90.000 barela ekvivalenta nafte.
Mirza Mulešković, analitičar iz Crne Gore za Marx.ba: Otvaranje EU pregovora je za BiH velika prilika
N. DEMIROVIĆ Mirza Mulešković, ekonomski analitičar iz Crne Gore itetkako je pozvan da govori o evropskim integracijama i ekonomiji. Kao predstavnik Crne Gore 2016. učestvovao je u programu European Union Visitors Programme. Učestvovao je u pripremi i implementaciji velikog broja projekata koji su finansirani iz fondova EU, bio je član radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, vezano za dva poglavlja. Ovaj ugledni analitičar ekskluzivno za Marx.ba osvrnuo se na informaciju da će Evropska komisija preporučiti otvaranje pristupnih pregovora sa BiH. Uz, kako kaže, čestitke komšijama u BiH, on je govorio o ekonomskim i drugim benefitima za BiH, onome s čim se Crna Gora susreće, ali šta očekuje BiH i kako bi se trebali postaviti državni organi. Kako gledate na ono što donosi približavanje Evropskoj uniji? – Svako pomjeranje u evropskim integracijama je u velikoj mjeri napredak za Bosnu i Hercegovinu. Takvi koraci doprinose stabilizaciji i stvaranju jedne jedinstvene nacionalne države koja će imati trasiran put po evropskim i demokratskim normama. To će povećati poštovanje svih građanskih sloboda, uvažavanje razlika i naravno ono što je iz mog ugla najbitnije, takav put donosi mogućnost za ekonomski razvoj, ukoliko naravno donosioci odluka u BiH budu radili da se, kako vaše zakonodavstvo, tako i cjelokupne odluke koje budu donijete, budu u skladu sa propisima Evropske unije. Koliko se benefiti mogu vidjeti na primjeru Crne Gore? – Ono što želim da kažem iz primjera Crne Gore, jeste da smo tokom dugog niza godina koliko jesmo kandidati za članstvo, koliko pregovaramo za ulazak u Evropsku uniju, imali velike benefite. Crna Gora je ostvarila velike ekonomske benefite, a ja bih rekao da smo u novijoj historiji ostvarili dva od tri velika cilja. Obnovili smo nezavisnost i postali članica NATO. Ostaje da uđemo u Evropsku uniju. To zaokružuje stabilnost, kreira se jedan sistem građanske države, sistem povoljnog poslovnog ambijenta, sistem gdje vlada vladavina prava i kao sistem koji strani investori vide kao održiv, stabilan i predvidiv, jer to je veoma bitno za strana ulaganja. Kada se sve sagleda benefiti su ogromni. Kako gledate na položaj BiH i šta bi sada trebalo učiniti? – Sada je na vama da uradite onošto treba da uradite. Na vama je da uskladite legislativu sa evropskim zakonodavstvom. Na vama je da to primjenjujete, a ako bih gledao iz ugla ekonomije, ono što Crna Gora nije uradila, mislim da BiH treba uraditi. Mislim da trebate imati jednu dobru strategiju koja će pokazati gdje BiH može biti konkurentna na tržištu Evropske unije. Upravo sada kroz proces pregovaranja i pridruživanja morate naći te niše gdje će bh. preduzeća biti konkurentna na evropskom tržištu i da se na taj način pripremite za sam ulazak u EU. Koliko su bitni evropski fondovi i za što bi ih trebalo koristiti? – Ovaj period trebate iskoristiti za povlaćenje što više sredstava iz EU fondova kako za razvoj ekonomije, tako za razvoj infrastrukture. Postoje velika sredstva za tu namjenu, ali također i za razvoj svih ostalih segmenata društva i svega onoga što treba da prati ove reforme. Ulazak u EU nije samo ekonomska korist, pa je tako i u toku procesa pridruživanja, već je korist i u svim segmentima društva. Moram da priznam da jeste težak proces, ali finalni rezultat je ono čemu treba svi da težimo, a to je bolje i kvalitetnije društvo, ono u kojem vlada demokratija, u kojem svi imamo iste mogućnosti, imate slobodu kretanja ljudi i roba na teritoriji cijele EU. Koliko su Crna Gora i BiH spremne za Evropu? – Kako idu ovim putem integracija, kako Crna Gora, tako i BiH pokazuju da jesu demokratske države, jer ja tvrdim su obje ove države odavno evropske zemlje. Mi smo evropske zemlje, samo treba da to bude potvrđeno i na papiru kroz promjenu zakonodavstva, ali ono što je najbitnije implementaciju zakonodavstva. Koliko su po vama bitne integracije? – Evo koliko su bitne integracije i koliko su dobrog donijele, najbolje možemo vidjeti na primjeru Crne Gore. Period od 2020. do 2024. godine je za Crnu Goru donio negativne izvještaje Evropske komisije. Mi smo od lidera u integracijama, do ove godine bili rak rana evropskih integracija. Kako se to odrazilo? mi smo 2023. godine imali 60 posto manje stranih direktnih investicija. Tako da je stvar potpuno lako povezati. Uglavnom kada govorim o Bosni i Hercegovini, ovo može biti lijek za ovu državu.
Globalno tržište mostogradnje do 2029. dosegnut će 153,6 milijardi dolara
Marx.ba Mostogradnja na globalnoj razini raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,23 posto, navodi analitičarska kompanija Research and Markets u svom Izvještaju o mostogradnji – analiza tržišnog udjela, trendovi i statistika industrije, prognoze rasta 2019. – 2029. godine. U 2024. tržište mostogradnje vrijedilo je 113,6 milijardi dolara, a Research and Markets predviđa da će vrijednost sektora do 2029. narasti na 153,6 milijardi dolara. – Ključni faktori koji pokreću rast tržišta su sve veći promet na cestama i sve veći broj automobila, navodi se u izvještaju. Raste i potreba za željezničkim mostovima zbog širenja željezničkih mreža i sve češćih javno-privatnih partnerstva u projektima razvoja prometne infrastrukture. U izvještaju se ističe da u mostogradnji prednjači azijsko-pacifička regija, ali rast se predviđa i u drugim regijama koje naglasak stavljaju na izgradnju željezničke infrastrukture. – Zbog rastuće urbanizacije i povećanih ulaganja u infrastrukturu, očekuje se da će azijsko-pacifička regija držati neproporcionalno veliki udio u svjetskom tržištu mostogradnje u razdoblju obuhvaćenom istraživanjem (do 2029. godine). Većina velikih infrastrukturnih projekata u razvoju su željezničke linije, poput onih u Norveškoj i Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama, Aziji i jugoistočnoj Aziji te Japanu, navodi se u izvještaju. Indija se navodi kao zemlja s najviše infrastrukturnih projekata čija vrijednost premašuje 25 miliona američkih dolara. Što se tiče Azijsko-pacifičke regije, u izvještaju se navodi da će ta regija dominirati tržištem izgradnje mostova. – Urbanizacija, povećanje stanovništva i ekonomski razvoj pridonose potražnji za novom i nadograđenom infrastrukturom, navodi se. Kina je pak na vrhu popisa zemalja prema najvećoj ukupnoj vrijednosti infrastrukturnih projekata u razvoju ili u gradnji čija vrijednost premašuje 25 miliona dolara – ukupna vrijednost kineskih projekata premašuje 5 biliona dolara. SAD i Indija su na otprilike pola te vrijednosti, s oko 2 biliona dolara svaka. Inače, u našoj zemlji se gradi veliki most Počitelj. Nakon određenih problema i zastoja, radovi su nastavljeni.
Još jedan veliki igrač traži pristup rudnim rezervama na Grenlandu
Marx.ba Evropska unija će u petak otvoriti svoju kancelariju na Grenlandu u okviru nastojanja da dobije pristup rudnim rezervama. – U pitanju su kritične sirovine potrebne za prelazak na energiju sa niskim sadržajem ugljenika, izjavio je juče Thomas Baert, savjetnik za trgovinska pitanja predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Leyen. Kancelarija će biti otvorena tokom zvanične posjete Ursule fon der Leyen i premijerke Danske Mette Frederiksen, prenosi Reuters. – Želimo da dodatno povećamo našu saradnju u domenu eksploatacije kritičnih sirovina, rekao je na konferenciji za novinare Baert. Zvanična poseta Fon der Leyen i Frederiksen u četvrtak i petak obuhvatit će Farska ostrva i Grenland. Ove dvije konstitutivne, samoupravne teritorije Danskog Kraljevstva, strateški su pozicionirane u Atlantskom okeanu i nisu dio EU, ali su samoupravne teritorije koje pripadaju Kraljevini Danskoj koja jeste članica EU. Grenland ima neke od najvećih svjetskih rezervi rijetkih minerala koji se koriste za proizvodnju mobilnih telefona i značajni su za prelazak na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika. Farska ostrva raspolažu sa bogatim lovištima ribe i na njima je Danska postavila svoje radarske centre. EU, kojoj nedostaje pristup rudnicima i kapaciteti za preradu sirovina, nastoji da smanji svoju zavisnost od Kine koja dominira proizvodnjom rijetkih, kritičnih minerala. SAD su otvorile 2020. godine konzulat u glavnom gradu Grenlanda Nuku, godinu dana nakon što je bivši predsjednik Donald Trump ponudio da kupi to ostrvo, u okviru nastojanja zvaničnog Vašingtona da proširi svoje diplomatsko i komercijalno prisustvo na Grenlandu i na Arktiku.
Poznati pobornik kriptovaluta tvrdi: Bitcoin će “pojesti” zlato
Marx.ba Bitcoin je sigurno usidren iznad 70.000 dolara (jučer je gotovo dotaknuo 73 hiljade dolara) i na putu je da vidi povećanje svoje vrijednosti sedmi mjesec zaredom, što se nije dogodilo 12 godina. Poznati pobornik kriptovaluta Michael Saylor (njegova kompanija MicroStrategy posjeduje 205 hiljada bitcoina vrijednih više od 14 milijardi dolara, prosječna nabavna cijena je 33.706 dolara) predviđa da će bitcoin “pojesti” zlato i privući dodatni kapital iz mnogih venture ulaganja, prenosi Lider. Bitcoin je dosegao ovaj vrhunac i prije prepolovljenja nagrade rudarima, što će se dogoditi u aprilu. U prethodnim ciklusima to se događalo oko 500 dana nakon “prepolovljenja”. Još nešto će biti zanimljivo gledati – hoće li altcoini uhvatiti vezu i krenuti u rekord. XRP (ripple), na primjer, još uvijek je 80 posto ispod svoje najviše razine svih vremena. Osobito za ether, očekivanja su velika, čekajući odobrenje američkih ether ETF-ova, cijena bi mogla brzo dosegnuti 5.000 dolara. Bill Ackman, osnivač i voditelj venture fonda Pershing Square Capital Management, dodatno je uzburkao tržište kriptovaluta spomenuvši scenarij da bi cijena bitcoina mogla dramatično porasti, što bi donijelo nesagledive posljedice. – Viša cijena bitcoina dovodi do većeg rudarenja bitcoina i veće potrošnje električne energije. Veći troškovi energije doveli bi do rastuće inflacije i pada dolara, što bi dodatno potaknulo potražnju za bitcoinima i povećane razine rudarenja, čime bi se nastavio ciklus. Vrijednost bitcoina bi otišlo u beskonačnost, cijene energije bi skočile u nebo, a ekonomija bi kolabirala. Možda bih stvarno trebao kupiti nešto bitcoina, napisao je na mreži X.
Abu Dhabi stvara fond za ulaganje u umjetnu inteligenciju težak 100 milijardi dolara
Bloomberg Abu Dhabi je osnovao novu investicijsku kompaniju za tehnologiju, MGX, kako bi ubrzao razvoj umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija, piše Bloomberg. Fokusirat će se na tri ključna područja – infrastrukturu umjetne inteligencije (podatkovne centre i povezanost), poluvodiče i osnovne tehnologije te primjene poput modela umjetne inteligencije, softvera, podataka, biotehnologije i robotike. Državni investicijski fond Mubadala Investment Company i kompanija za umjetnu inteligenciju i računarstvo u oblaku G42 djelovat će kao temeljni partneri u novoj investicijskoj kompaniji koja cilja na ulagački kapital od 100 milijardi dolara. – U MGX-u, uspostavljamo nacionalnog lidera usredotočenog na umjetnu inteligenciju i napredne tehnologije koje će oblikovati budućnost u kojoj tehnologija omogućuje bogatiji, održiviji i povezaniji svijet. Želimo ubrzati odgovorni i uključivi razvoj umjetne inteligencije za dobrobit čovječanstva, vođeni globalnom investicijskom strategijom Abu Dhabija za umjetnu inteligenciju, rekao je Šeik Tahnoun bin Zayed, zamjenik vladara Abu Dhabija i predsjednik tamošnjeg vijeća za umjetnu inteligenciju i napredne tehnologije (AIATC). Institut za međunarodni menadžment iz Švicarske prošle godine Abu Dhabiju je dodijelio titulu najpametnijeg grada na Bliskom istoku i sjevernoj Africi zahvaljujući inicijativama usmjerenima na digitalizaciju. Očekuje se kako će investicije u nove tehnologije, posebno generativnu umjetnu inteligenciju, rezultirati snažnim ekonomskim napretkom. Zemlje arapskog zaljeva očekuju oko 23,5 milijardi dolara ekonomske koristi do 2030. jer investicije u generativnu umjetnu inteligenciju nastavljaju rasti, izjavio je PwC odjel Strategy& Middle East u nedavnom izvještaju. – MGX proizlazi iz inovativnog i vodećeg ulaganja Abu Dhabija te iz opsežne mreže globalnih tehnoloških partnera što će dodatno unaprijediti ulogu UAE-a kao baze i ekosistema za vrhunske tehnološke talente, investitore i poduzetnike, rekao je Šeik Tahnoun, koji će služiti kao predsjednik upravnog odbora nove tvrtke. Ahmed Yahia Al Idrissi, izvršni direktor platforme za izravna ulaganja Mubadale, bit će izvršni direktor MGX-a. – Mubadala očekuje ulaganja u područje umjetne inteligencije i svemirske tehnologije, dva od najperspektivnijih globalnih sektora koji privlače značajna ulaganja, rekao je Khaldoon Al Mubarak, glavni izvršni direktor i upravitelj Mubadale, na konferenciji Investopia u Abu Dhabiju prošlog mjeseca.
Optimistične prognoze analitičara: Bitcoin skače na 350.000 dolara
Marx.ba Bitcoin je u ponedjeljak porastao iznad 72.000 dolara, što je novi rekord, ali to je daleko od vrhunca koji očekuju neki koji prate najveću kriptovalutu na svijetu. Lender Standard Chartered predviđa da će bitcoin dosegnuti 100.000 dolara do kraja godine. Istraživačka kompanija Fundstrat ima ciljni raspon od 116.000 do 137.000 dolara. Hedge fond SkyBridge predviđa 170.000 dolara do aprila 2025. godine. – Ljudi misle da smo ludi i to je u redu, ali ja ne mislim da smo ludi i da je to razlog zašto imamo tako veliku poziciju, rekao je Anthony Scaramucci, osnivač i izvršni direktor SkyBridge Capitala, za Yahoo Finance Live. Neki na Wall Streetu kažu da je prilično teško procijeniti buduću cijenu bitcoina jer nema intrinzičnu vrijednost, a većina velikih kompanija s velikim istraživačkim ograncima trenutno se drži podalje od postavljanja ciljeva. Izvršni direktor JPMorgan Chasea (JPM) Jamie Dimon usporedio ga je s “kamenom za kućne ljubimce”. – Bitcoin je poput umjetnosti. Ne postoji način da se odredi cilj, rekao je analitičar Wall Streeta koji je želio ostati anoniman. To nije spriječilo druge finansijske kompanije da pokušaju – i postave cijenu znatno višu nego što je danas. Neke od kompanija koje predviđaju također prodaju proizvode koji ulagačima pružaju izloženost digitalnoj imovini. Jedan je VanEck, jedan od upravitelja novcem koji je u januaru dobio odobrenje Komisije za vrijednosne papire i berzu za pokretanje novog promptnog fonda kojim se trguje na berzi. VanEck je nedavno ukinuo svoj cilj od 80.000 dolara za 2024. jer je bitcoin prošle sedmice počeo dosezati nove rekorde svih vremena. Međutim, “srednjoročni” cilj kompanije od 350.000 dolara i dalje vrijedi. Direktorica digitalne imovine Arka, Yassine Elmandjra, priznala je da bi takva uzvišena projekcija mogla izgledati “apsurdno”. Njegovo obrazloženje je da će bitcoin rasti kako njegovi različiti slučajevi upotrebe dodaju konačnu veličinu tržišne vrijednosti digitalne imovine. Bitcoin može biti “pohrana vrijednosti” neovisno o središnjim bankama i vladama, služiti kao zaštita od inflacije i potencijalno preuzeti veći udio u globalnim plaćanjima, rekao je. Potražnja je, dodao je Elmandjra, ključna za procjenu koliko visoka cijena može ići. – Nalazimo se na neistraženom teritoriju, rekao je za Yahoo Finance e-poštom Matthew Sigel, voditelj VanEckovog istraživanja digitalne imovine. Još jedan upravitelj novca koji je dobio odobrenje za pokretanje bitcoin ETF-a, Ark Invest, odbacio je dugoročnu procjenu slučaja rasta od više od 1,3 miliona dolara po kovanici u sljedećem desetljeću. Trenutno je potražnja za bitcoinom očito veća od ponude zahvaljujući uglavnom trgovanju 11 novih spot bitcoin ETF-ova koji su zaradili milijarde od pokretanja u januaru. Novi ETF-ovi kupuju dnevno u prosjeku 4.000 kovanica od svog lansiranja u januaru do četvrtka, prema Marku Connorsu, voditelju istraživanja za upravitelja kripto imovinom 3iQ. To je znatno više od 900 kovanica koje dnevno stvara bitcoin mreža. Očekuju se veći problemi s opskrbom bitcoina ove godine u svjetlu “prepolovljenja” za koje se procjenjuje da će se dogoditi između 19. i 20. aprila. Nakon tog sljedećeg smanjenja dnevna ponuda novih kovanica bit će 450 umjesto 900. Connorsova kompanija ima osnovni cilj da bitkoin dosegne 110.000 dolara 2024. i 140.000 dolara sljedeće godine. Ima i ambicioznije predviđanje. U tom slučaju bitcoin ove godine dostiže 180.000 dolara, a 2025. 450.000 dolara, piše Lider.
Nastavlja se historijski niz: Bitcoin prvi put premašio 71.000 dolara
Marx.ba Historijski niz bitcoina nastavljen je i na početku nove sedmice pa je u ponedjeljak ujutro najpopularnija kriptovaluta prvi put u povijesti premašila razinu od 71.000 dolara. Skok cijene bitcoina podigao je tržišnu kapitalizaciju ovog tokena na 1,40 triliona dolara. Od početka ove godine, cijene bitcoina porasle su više od 67%. Ovakav uzlet je uslijedio nakon što je kriptovaluta prošlog mjeseca dobila zeleno svjetlo za uključivanje u investicijske proizvode u SAD. Američka komisija za vrijednosne papire i berzu je početkom januara odobrila trgovanje prvim bitcoin fondovima kojima se trguje na burzi (ETF-ovima). ETF prati cijenu imovine kao što su zlato, obveznice ili kriptovalute, što znači da ljudi mogu ulagati bez potrebe da sami kupuju imovinu. Američki regulator ostao je skeptičan prema kriptovalutama, rekavši da u svojoj odluci “nije odobrio ni podržao bitcoin”. Unatoč tome, taj je potez potaknuo val ulagača koji ulažu novac u spot bitcoin ETF-ove koje su pokrenule velike investicijske tvrtke poput BlackRocka i Fidelityja. Bitcoin se približava sljedećem “prepolovljenju” u travnju koje ograničava stopu izdavanja novih virtualnih kovanica, a događa se otprilike svake četiri godine. Očekivanja ograničene ponude uz rastuću potražnju ulagača potaknula su porast cijena, kažu stručnjaci. Postoje brojne optimistične prognoze za daljnji rast, a ni razina od 100.000 dolara više se ne čini nemogućom misijom.
Tržište opcija pokazuje: Bitcoin na 100.000 dolara postaje realnost
Marx.ba Nakon što su ih kripto evangelisti dugo ismijavali kao još više pompe, predviđanja o bitcoinu od 100.000 dolara počinju izgledati kao realna mogućnost na tržištu opcija. Najveća kriptovaluta u petak je skočila na još jednu najvišu vrijednost svih vremena od više od 70.000 dolara, omeđujući sedmosedmični niz od više od 70% rasta. Na tržištu opcija, otvorene kamate, ili broj nepodmirenih ugovora, za call opcije sa strike cijenama od 80.000 dolara i 100.000 dolara skočile su za oko 12% u 24 sata, prema podacima koje je prikupila Amberdata, prenosi Bloomberg. – Mislim da 80.000 dolara do kraja mjeseca nije ludo. Samo mislim da FOMO igrači uskoro dolaze. ETF-ovi su otvorili prostor za još više maloprodaje, rekao je Leo Mizuhara, osnivač i izvršni direktor platforme za decentralizirano finansiranje institucionalnog upravljanja imovinom Hashnote. Najnoviji pomaci u pozicioniranju povećavaju mogućnost dugotrajnijeg rasta nego tokom uspona u utorak, kada je digitalna imovina probila svoj prethodni rekord postavljen krajem 2021. Niža volatilnost i finansijska poluga, kao što se vidi na tržištima opcija i terminskim tržištima, sugeriraju da kretanje cijena u petak bilo je više potaknuto potražnjom na spot tržištu. Mali ulagači obično kupuju tokene na tržištu gotovine umjesto da koriste izvedenice koje pomažu u povećanju finansijske poluge. – Čini se da je trenutni porast cijene bitcoina više vođen spot tržištem jer je trgovina sada puno “zdravija”, rekao je Luke Nolan, naučni saradnik u upravitelju kripto imovine CoinShares.