Zašto će 2024. biti godina bitcoina
Marx.ba Ova se godina već se oblikuje kao godina transformacije za digitalnu imovinu općenito, a posebno za bitcoin. S odobrenjem spot bitcoin ETF-ova početkom godine i sljedećim halvingom zakazanim za april, već su vidljivi, a naziru se još veći ključni pomaci u ponudi i potražnji. Razumijevanje ovih pomaka ključno je za razumijevanje uloge koju bi digitalna imovina mogla igrati u godinama koje dolaze jer pomažu u poticanju finansijske dostupnosti širom svijeta. Što se tiče potražnje, SEC-ovo odobrenje spot bitcoin ETF-ova otvorilo je vrata za velike institucionalne igrače i značajan broj novih ulagača koji žele biti izloženi cijeni bitcoina direktno na svojim tradicionalnim investicijskim računima. Sada institucije i pojedinci ne moraju više kupovati kripto direktno na kripto mjenjačnicama, mogu pristupiti poznatom investicijskom instrumentu,ETF-u. To će dugoročno potaknuti veću likvidnost i veću stabilnost cijena bitcoina. Jednako važno, SEC-ovo odobrenje predstavlja značajnu prekretnicu za sve veći legitimitet bitcoina kod etabliranih finansijskih institucija. Svakim danom Bloombergovi analitičari redovno izvještavaju o novom volumenu trgovanja i priljevima u ETF-ove. Od odobrenja rekordi su se rušili već nekoliko puta. Sami analitičari podacima su potkrijepili kako su novi ETF-ovi veliki hit na tržištu. Prije dva dana bitcoin ETF-ovi ostvarili su volumen veći od sedam milijardi dolara, veći od QQQ-a, najvećeg tehnološkog ETF-a s 250 milijardi dolara u imovine pod upravljanjem (AUM). Prije tri dana bitcoin ETF-ovi kupili oko 10 hiljada bitcoina, a izrudareno je samo 900 novih. Poslije halvinga taj će broj pasti na 450. Jednostavna matematika i osnove ekonomije. Zaključak je: potražnja uvelike premašuje ponudu. Što se tiče ponude, nestašica bitcoina povećava se otprilike svake četiri godine sa svakim halvingom. Halving je proces u kojem se nagrada za rudare bitcoina prepolovljuje, smanjujući stopu izdavanja novih bitcoina za 50 posto. Sa sljedećim halvingom koji se očekuje u aprilu 2024., nagrada za blok bit će 3,125 naspram 6,25 bitcoina danas. To je historijski dovelo do značajnih povećanja cijene bitcoina u mjesecima i godinama nakon svakog takvog događaja. Iako je stvarno vrijeme ovog događaja predvidljivo, tržištu treba vremena da pronađe novu cjenovnu ravnotežu. Gledajući prethodne halvinge, vidimo značajna povećanja u mjesecima i godinama nakon svakog. Posljednji halving bitcoina dogodio se 11. maja 2020., kada se nagrada za blok smanjila s 12,5 na 6,25 bitcoina. Bitcoin je od tog događaja rastao po ukupnoj godišnjoj stopi rasta od 52 posto, pri čemu se najbrži rast dogodio u prvih devet do 12 mjeseci nakon događaja. Halving događaji prije 2020. proizveli su sličnu putanju. Kombinacija ovih faktora čini uvjerljiv ulagački argument za bitcoin i nudi potencijalnu ulaznu tačku. Krajolik digitalne imovine, posebno bitcoina, ove godine će se značajno promijeniti. Velika potražnja za spot bitcoin ETF-ovima i halving u aprilu spremni su preoblikovati dinamiku ponude i potražnje bitcoina.
Poslovne odluke: Šta je oportunitetni trošak
Marx.ba Da li ste nekada bili u situaciji kada ste morali da birate? Sigurno jeste. Ako ste se našli u poziciji da imate više ponuda, da li za neko ulaganje, ili pak možda za posao, i od toga ste izabrali jedan koji je vama djelovao najpametnije, vi ste svojom odlukom stvorili oportunitetni trošak. Trošak propuštene prilike, kako se drugačije zove, predstavlja vrijednost određenog dobra nasuprot drugog, odnosno razliku koja za nas predstavlja trošak. Kada je u pitanju oportunitetni trošak, to ne znači da vama novac “odlazi” iz džepa, već razliku između novca koji imate sada, i koji biste imali da ste donijeli drugačiju odluku u određenom trenutku. Evo šta kaže primjer: Trenutno ste na prekretnici života, i morate da odlučite da li želite da prihvatite ponudu druge kompanije, koja vam nudi 1.000 eura mjesečno, dok vi sada zarađujete 700 eura. Na kraju, zbog ličnih razloga, odustanete od nove kompanije i odlučite da ostanete na mjestu gdje već radite, i tako vaš oportunitentni trošak iznosi 300 eura mjesečno, odnosno 3.600 eura godišnje. Vi niste doslovno “izgubili” novac iz džepa, ali da ste donijeli drugačiju poslovnu odluku, sada bi svakako imali više novca, a samim tim i veću kupovnu moć, i upravo je ta razlika oportunitetni trošak.
Nova akvizicija: Atlantic Grupa preuzima na našim prostorima poznate brendove kafe
Marx.ba Atlantic Grupa koja sa više brendova uspješno posluje i na bh. tržištu 1. marta zaključuje transakciju kojom preuzima kompaniju Strauss Adriatic, vlasnika srpskih brendova kave Doncafe i C kafa, a koji se ovom akvizicijom pridružuju regionalnim liderima Grand kafi i Barcaffeu u širem portfelju. Uz poznate brendove, Atlantic preuzima i moderan proizvodni pogon u industrijskoj zoni Šimanovci kraj Beograda te 220 zaposlenih. Transakciju je prethodno uvjetovano odobrila Komisija za zaštitu konkurencije u Republici Srbiji. – Ova akvizicija potvrđuje strateško određenje Atlantic Grupe ka jačanju našeg osnovnog poslovanja, čiji je kava veliki dio. Vjerujem da svi mi – kao privredni subjekti, menadžment obiju kompanija, zaposlenici te tržište i potrošači – možemo biti zadovoljni ishodom ove transakcije. Mi smo kao tržišni lider na čitavom prostoru naše regije uvijek imali na umu svoju odgovornost za razvoj kategorije na području JI Europe, i nastavljamo raditi u istom smjeru. Iznad svega, želim poželjeti iskrenu dobrodošlicu Doncafeu, C kafi te kolegicama i kolegama koji ulaze u naš sistem, radujući se rastu i razvoju koji je pred nama, komentirao je potpredsjednik Atlantic Grupe Mate Štetić. Kako je objavljeno, Atlantic Grupa namjerava značajno ulagati u razvoj poslovanja s kafom, kako u proizvodnju i razvoj tehnologije tako i brendova, njihovog proizvodnog portfelja i komunikacije, u maloprodajnom i u HoReCa segmentu. Razvoj ključnih proizvodnih kategorija (kafe, čokolade te slatkog i slanog snacka, delikatesnih namaza i bezalkoholnih pića), organski i akvizicijama snažnih brendova u tim kategorijama, temelj su strategije razvoja kompanije. Posljednja akvizicija važan je korak na putu realizacije strategije, kao i doprinos rastu kategorije kafe u Srbiji i regiji te jačanju konkurentnosti regionalne industrije kafe i lokalnih brendova.
Bečki aerodrom se širi: U veću funkcionalnost i vrhunski ugođaj ulaže se 420 miliona eura
Marx.ba Aerodrom Beč nije samo važno austrijsko saobraćajno čvorište, već i najveći poslodavac na istoku Austrije te vodeće preduzeće Donje Austrije. Broj putnika u stalnom je rastu, kvaliteta usluge oduvijek je na zavidnom nivou, a sada je red i da infrastruktura terminala dostigne najviše standarde na međunarodnoj razini. Aerodrom proširuje terminal 3. Za to mu na raspolaganju stoji 420 miliona eura, a radovi su već u toku. Željno iščekivano proširenje odgovarat će površini od čak deset nogometnih terena, tačnije prostoru površine 70.000 metara kvadratnih. Ondje će niknuti više od 30 novih ugostiteljskih i trgovačkih objekata, putnički saloni, nova zona sigurnosnog pregleda s najsavremenijom tehnologijom, kao i 18 novih izlaza za autobuse za letove unutar i izvan schengenskog prostora. Pripremni radovi počeli su u septembru prošle godine, a od ovog mjeseca je izgradnja intenzivirana. Novo proširenje će omogućiti i bolju vezu između svih područja terminala, odnosno između izlaza C, D, F i G, čime će presjedanje biti znatno olakšano. Moderne trgovine i restorani putnike će oduševljavati najprestižnijim austrijskim i međunarodnim brendovima, a cijeli će južni produžetak odisati ljepotama austrijske elegancije i bečke secesije. Michaela Ludwiga, gradonačelnika grada Beča raduje daljnji razvoj i širenje infrastrukture terminala jer, kako i sam kaže, mnogi posjetitelji ovog divnog grada u njega stižu avionom. Prošle je godine spomenuti aerodromom prošlo 29,5 miliona putnika, a taj je poveći broj drugi najbolji rezultat u historiji ovog aerodroma. Održivost je također bitna stavka nadogradnje koja će se temeljiti na najnovijim tehnološkim standardima, poput visoko izolacijske fasade, optimirane toplinske izolacije i vrlo učinkovitih sistema sa slobodnim hlađenjem. Opskrba električnom energijom djelomično će dolaziti iz vlastite fotonaponske proizvodnje aerodroma, a od 2024. godišnje će se proizvoditi oko 50 miliona kilovatsati solarne energije. Prilikom osmišljavanja i izgradnje ovog velebnog zdanja Beč se oslanja na visok nivo stručnosti koristeći digitalizaciju i informacijsko modeliranje zgrada koje omogućuje praćenje cjelokupnog procesa izgradnje iz dana u dan, osiguravajući istodobno usklađenost troškova i radnog rasporeda kako bi se sve dovršilo do 2027. godine. Aerodrom Beč tako će ponosno moći stati uz bok najboljim zračnim lukama današnjice, piše Seebiz.
Vijeće Općine Centar usvojilo 4,1 milion KM za projekat prve faze rekonstrukcije Koševa
N. D. Kako su objavili iz Fudbalskog kluba Sarajevo, Općinsko vijeće Općine Centar je, na jučerašnjoj sjednici, dalo svoju punu podršku kroz amandmansku inicijativu i u sklopu budžeta 2024. godine za projekat rekonstrukcije Koševa kako bi stadion doveli na UEFA 4 kategoriju. Izdvojeno je 4.1 miliona KM koji će Općina Centar uložiti u vlastitu imovinu. Ovo je značajan prvi korak u obezbjeđenju potrebnog budžeta za fazu 1 rekonstrukcije koja predstavlja najrealnije, najekonomičnije i najbrže rješenje. Radovi će se odviti unutar postojećih gabarita i u okvirima regulacionog plana. – Godinama smo svjedoci da naši navijači nemaju adekvatne uslove na najvećem stadionu u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog projekta je da stadion Asim Ferhatović – Hase dobije 4 kategoriju po UEFA standardima čime bi se osiguralo da Sarajevo može sve evropske utakmice igrati na svom stadionu te da se značajno poboljšaju uslovi za sve posjetioce, poručili su iz kluba. KLub je pojasnio da je idejni projekat je urađen na način da ne izlazi iz okvira regulacijskog postojećeg plana, kako bi se na najbrži mogući način došlo do rješenja i realizacije ove faze. Prema UEFA pravilniku, odabrani su minimalni uvjeti koje je potrebno ispuniti kako bi se došlo do konačnog cilja, a sve unutar postojećih gabarita. Vrijeme predviđeno za realizaciju ovog projekta bi trebalo biti 365 dana od dana početka radova, odnosno od pribavljanja svih potrebnih sredstava. Važno je spomenuti da će Klub u toku ovog perioda moći nesmetano igrati svoje utakmice na Koševu. Stadion se ne bi rušio, već bi se dogradio, adaptirao i sanirao uz najbolja estetska rješenja unutar postojećih gabarita stadiona. Krovna konstrukcija, prema UEFA pravilniku, mora natkrivati određeni broj mjesta, a u ovoj fazi Koševo će dobiti oko 2500 natkrivenih mjesta. Stadion će kroz realizaciju ovog projekta dobiti jedan novi, moderniji izgled uz poboljšanje svih sadržaja i uvjeta i na ostalim tribinama najvišeg nivoa, uz novi vizualni identitet samog stadiona. Koševo će imati najveću kategoriju i moći će također ugostiti reprezentativne selekcije i osigurati odigravanje utakmica najvišeg nivoa. – Zahvaljujemo se svima koji su predložili, usvojili i prihvatili ovaj budžet u kojem su predviđena sredstva za rekonstrukciju stadiona. Jedno je sigurno, ovo je odličan prvi korak za rješavanje problematike infrastrukture koja je itekako potrebna ovom gradu i potrebno je krenuti već danas. Općina Centar, Kanton Sarajevo i Grad Sarajevo to trebaju, mogu i zaslužuju. Uz moderiziranu infrastrukturu šaljemo novu poruku i energiju mladim generacijama i potičemo promociju sporta kroz prizmu modernog glavnog grada. Sport je stub društva, a FK Sarajevo će uz odlične uvjete moći ostvariti bolje rezultate i promovirati grad na najvišem nivou. Sada je vrijeme da se pokaže zajedništvo i želja da se ovaj projekt realizuje. Krucijalno je da i od drugih važnih institucija i partnera kroz jasan finansijski iznos dobijemo podršku , od koje će se finansirati ovaj projekat koji će biti najljepša sportska priča i najveći infrastrukturni projekat realizovan na području Općine Centar. FK Sarajevo je spremno biti partner kako bi se projekat što uspješno i brzo realizovao, poručili su iz FK Sarajevo. Ukupan okvirno projektovani budžet po idejnom rješenju za ovu fazu iznosi 13,8 miliona KM bez PDV-a. Jasan i precizan iznos investicije biti će poznat nakon izrade glavnog projekta ali se ne očekuju značajna odstupanja. U Fazi II nakon rješavanja pravnih pitanja i dokumentacije, može se nastaviti gradnja i natkrivanje daljeg dijela tribine. Kako su poručili iz kluba, nadaju se da će Općina Centar sa svim svojim službama što prije izdati potrebne dozvole za rekonstrukciju.
Poslovni skup: Jačanje poslovnih veza između UAE i BIH
Marx.ba Sarajevo će biti epicentar poslovnog okupljanja u ponedeljak 4. marta 2024. godine, kada se domaći lideri iz privatnog i javnog sektora okupljaju na skupu pod nazivom: ,,Aspiring Future Impact” – AFI CIRCLE UAE 2024 koji će se održati 4. marta 2024. godine u hotelu Hills, Ilidža, Sarajevo. Domaćin ovog prestižnog skupa je kompanija Al Falah International (AFI) iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji će saradnji s Vijećem stranih investitora (FIC) okupiti čelnike iz javnog i privatnog sektora kako bi unaprijedili saradnju na održivosti, cirkularnoj ekonomiji, trgovini između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bosne i Hercegovine i porazgovarali o prilikama koje ona stvara. Skup će obuhvatiti ključne sudionike kako bismo uspostavili razmjenu znanja, razvoj ulaganja i globalno umrežavanje u područjima održivog razvoja i cirkularne ekonomije, te jačali poslovne i trgovinske veze za privrednicima iz Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Događaj će također biti prilika da se službeno predstavi dolazak investitora Al Falah International (AFI) – GreenoPack u Bosni i Hercegovini što je rezultat predstavljanja naše zemlje na sajmu EXPO 2021. godine. Ovaj poslovni skup ima za cilj: Predstaviti predanost UAE održivim ulaganjima u jugoistočnoj Evropi, ističući Bosnu i Hercegovinu kao stratešku ulaznu tačku.Lansiranje seta inovativnih fleksibilnih proizvoda za pakiranje izrađenih od 100% recikliranih MDO-PE materijala.Poticanje partnerstva i saradnje između investitora iz UAE, poslovne zajednice Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana, proizvođača i evropskih kompanija u sektoru održivog pakiranja.Privući investicije i stvorite nove poslovne prilike u rastućoj industriji održivosti i cirkularne ekonomije u Bosni i Hercegovini. – U fokusu skupa su odnosi Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih Arapskih Emirata, unapređenje sveobuhvatne bilateralne i ekonomske saradnje dviju zemalja, kao i predstavljanje mogućnosti za investiranje u BiH i jačanje poslovnih veza između privrednika. Cilj nam je da kroz ovaj događaj na istom mjestu okupimo predstavnike naših najvećih kompanija, preduzetnika i investitora, viših menadžera, lidera, donositelja odluka, vizionara, game changer-a, eko prijatelja koji dijele svoja stajališta i iskustva o najinovativnijim globalnim tehnološkim rješenjima današnjice i žele da prošire svoje poslovanje ili ojačaju privredne veze sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Naša zemlja je još uvijek na samom početku ulaganja u održivo poslovanje i vjerujemo da će razmjena iskustava i ideja potaći investicije u zelenu tehnologiju i ekološki osvještene projekte sa posebnim osvrtom na cirkularnu ekonomiju, pružajući tako mogućnost investitorima i lokalnim kompanijama da svoje poslovanje učine održivijim i budu u koraku sa svijetom, ističu organizatori. Foreign Investors Council – FIC / Vijeće stranih investitora BiH je najznačajnija, nezavisna, poslovna asocijacija osnovana 2006. godine koja predstavlja interese investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini, te okuplja 70 najvećih stranih i domaćih kompanija koje su do sada investirale u BiH više od 9 milijardi KM, te zapošljavaju više od 20.000 bh. građana. Članice FIC-a dolaze iz različitih sektora: prerađivačka industrija, rudarstvo, građevinarstvo, energija, trgovina, informacione tehnologije, pravne i finansijske usluge, telekomunikacije, proizvodnja hrane i pića, i mnogi drugi. FIC je asocijacija koja djeluje kao jedinstven glas investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini, sa ciljem da unaprijedi komunikaciju i suradnju između poslovne zajednice i vlasti u BiH, kako bi se nadvladale barijere u poslovanju. Jedan od naših suštinskih ciljeva jeste da zajedno sa predstavnicima vlasti definiramo konkretne provodljive mjere za uspostavljanje normativnog i institucionalnog okvira koji će kreirati optimalni investicioni ambijent, u kome se omogućava transparentno poslovanje i dodatno investiranje koje će osigurati snažan rast ekonomije i bolji standard građana BiH. Al Falah International (AFI) je članica Al Falah Grupe – globalne firme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata specijalizirane za međunarodnu trgovinu. Sa svojih različitih lokacija, upravljaju poslovnom inteligencijom i potrebama tržišta na različitim kontinentima. Osim kancelarija u Abu Dhabiju i Sarajevu, AFI ima i filijale u Indiji, Velikoj Britaniji i Egiptu. AFI razvija nova tržišta za postojeće proizvode i razvija nove proizvode za postojeća tržišta. Specijalizirani smo za međunarodni marketing trgovine u različitim regionima. Naš strateški izbor je da budemo svestrani, ali fokusirani na specifične industrije i ciljajući specifične tržišne segmente koji su neotkriveni, nezadovoljeni ili nedovoljno opsluženi. Preuzimamo vodstvo na tržištu u razvoju i selektivni smo u svom poslovanju jer poslujemo samo sa postojećim i usmjerenim poslovnim jedinicama. AFI je fleksibilan za potrebe tržišta, stvarajući vrijednost za svoje odabrane proizvode, Transparentni smo i inovativni u svojim pravcima i odlukama. Praviti razliku za svakog klijenta je gorivo koje održava AFI živim i da rastemo vremenom, dok je efikasnost put za AFI da bude vodeći u svojoj oblasti.
Koji su izazovi i perspektive lizinga u Bosni i Hercegovini
Bloomberg Adria Raznolikost slike lizinga u Bosni i Hercegovini odaje mnoge slojeve i pitanja. Tržište lizinga nije dostiglo optimalnu tačku koju je imalo prije 2010. godine, a postavlja se pitanje razloga za taj pad. Zašto lizing društva postoje u Federaciji, ali ne i u Republici Srpskoj, te da li odsustvo lizinga u ovom dijelu zemlje implicira nedostatak korisnika? Ova pitanja su postavljena direktorima vodećih lizing kuća u Federaciji Bosne i Hercegovine u emisiji “Zoom In”. U posljednje tri godine, lizing društva bilježe dvocifreni rast, što je iznenađujući podatak. Samo u 2023. godini, tržište lizinga u BiH poraslo je za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Period do 2008. godine se smatra zlatnim dobom lizinga u BiH, ali i do vremena prije velike finansijske krize, kada je lizing postao regulisano područje nadgledano od strane Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Elma Hošo, direktorka Sparkasse leasinga, koja je govorila kao gost u emisiji “Zoom In Bloomberg Adrie”, istakla je svoje višegodišnje iskustvo na tržištu lizinga u Bosni i Hercegovini. Kroz izjavu je naglasila ključne promjene i izazove koje je industrija lizinga prošla. – Budući da sam ja na ovom tržištu već preko 15 godina, i da radim u ovoj industriji, imam apsolutno veoma pouzdane informacije, tačno znam šta se dešavalo u tom periodu, istakla je Hošo. Oslikavajući značaj promjena, Hošo je dodala: – Ono koliko je bilo zlatno doba, ono je bilo veoma rizično i veoma neregulisano. Za to niste imali nikakvu transparentnost, mogli ste napisati kamatnu stopu kakvu ste htjeli, a onda s druge strane, računati neku drugu jer nismo bili pod regulatorom. Govoreći o ulozi Agencije za bankarstvo, istakla je da je svima Agencija za bankarstvo jako olakšala poslovanje. – Svima nam je olakšala samim tim što nam je nekako postavljena jedna fer platforma gdje svi pod istim uvjetima se takmičimo da budemo bolji, poručila je. Jedan od gorućih problema za lizing društva je PDV na kamate, što ih čini nekonkurentnima u poređenju s bankarskim kreditima. Nedim Milišić, direktor Raiffeisen leasinga, izrazio je zabrinutost zbog problema oporezivanja kamata u lizingu, što, prema njegovim riječima, značajno utiče na razvoj tržišta. – To je zaista jedna od stvari koja u značajnoj mjeri utječe na, rekao bih negativno na razvoj tržišta kao takvog, a ukoliko uzmemo kredit, ukoliko napravimo poređenje između kredita i lizinga za isti iznos kredita i lizinga, lizing je u nepovoljnom položaju zbog obračuna PDV-a na kamatu, rekao je Milišić. Milišić je dalje dodao da su, kao industrija, aktivno komunicirali s vlastima, uključujući Vijeće ministara i Ministarstvo financija, putem Udruženja leasing društava, kako bi iznijeli svoje prijedloge. Čak su, kako je istakao, “mislim 2019. godine pravili i analizu u kojoj se jasno pokazalo da iznos PDV-a koji bi eventualno, a ukoliko bi se desilo da se PDV ne obračunava na kamatu, da bi se taj iznos PDV-a generirao kroz nova financiranja.”
Bitcoin dostigao 57.000 dolara prvi put od kraja 2021. godine
Marx.ba Bitcoin je dostigao vrijednost od 57.000 dolara po prvi put od kraja 2021. godine, podržan potražnjom investitora kroz fondove kojima se trguje na berzi, kao i daljim kupovinama kompanije MicroStrategy. Najtrgovanija svjetska kriptovaluta dodala je jučer čak 4,4 posto i dostigla 57.039 dolara prije nego što se korigovala na oko 56.100 rano jutros. Cijena bitcoina je porasla za 32 procenta od početka godine, podstičući i rast apetita investitora za manjim tokenima, kao što su ether ili dogecoin. Neto 6,1 milijarda dolara slila se u nekoliko bitcoin ETF-ova koji su počeli da trguju u SAD 11. januara, signalizirajući sve veću potražnju za bitcoinom u ovom novom kanalu trgovine, piše Bloomberg. Planirano smanjenje ponude bitcoina samo doprinosi optimističkom raspoloženju što se tiče njegovog cjenovnog rasta. MicroStrategy, kompanija koja se bavi poslovnim softverom, kupuje bitkoin naveliko kao deio svoje korporativne strategije. Saopštila je u ponedjeljak da je kupila još oko 3.000 tokena ovog mjeseca, te sada poseduje oko 10 milijardi dolara u bitcoinima. – Ne očekujemo veliko povlačenje od bitcoina s obzirom na njegov proboj i pozitivan srednjoročni zamah, napisala je Katie Stockton, osnivačica kompanije Fairlead Strategies. Kombinovana vrijednost digitalne imovine sada iznosi otprilike 2,2 biliona dolara, prema sajtu CoinGecko, u poređenju sa najnižim nivoom od oko 820 milijardi dolara tokom medveđeg tržišta 2022. kada su FTX i neke druge kripto platforme propale, ali i dalje manje od vrhunca koji je zabilježen na približno tri biliona dolara godinu dana ranije.
Zbog rekordnih rezultata evropske banke bi dioničarima mogle vratiti više od 120 milijardi eura
Marx.ba Evropske banke na dobrom su putu da dioničarima vrate više od 120 milijardi eura zbog rekordnih rezultata u 2023. godini. Šefovi evropskih banaka zbog toga su pod pritiskom su da povećaju svoje procjene i pridobiju ulagače koji su posljednjih godina bili u strahu od poreza na dohodak. Najveće evropske banke obećale su 74 milijarde eura u dividendama i 47 milijardi eura u otkupu dionica, prema UBS-u, što je povećanje od 54 posto u odnosu na prethodne godine. Otkupi su najveći izvor rasta u posljednje tri godine tokom kojih su evropske banke iskoristile svoje profite, koji su se povećali zahvaljujući brzom rastu kamatnih stopa, kako bi otkupile dionice po sniženim cijenama. Ulagači su pak kapitalne povrate dočekali s oprezom. – Bankama je potreban visok i održivi prinos, rekao je za Financial Times Antonio Roman, upravitelj portfelja Axiom European Banks Equity fonda dodajući da iako su prinosi visoki, postavlja se pitanje održivosti. Povrat kapitala je oštar preokret u odnosu na nivo od prije četiri godine, kada je Evropska centralna banka s početkom pandemije naredila bankama da zamrznu dividende i otkupe dionice što je ukaljalo ugled bankarskog sektora među međunarodnim ulagačima. Ipak, evropske su banke u posljednje dvije godine ugrabile 100 milijardi eura nepredviđene dobiti i to zahvaljujući neto prihoda od kamata. Zato je na primjer italijanski bankarski div UniCredit obećao ulagačima isplatiti 8,6 milijardi eura, dok je britanski Barclays obećao vratiti 10 milijardi funti u sljedeće tri godine. Također, britanski je Standard Chartered rekao da će dioničarima vratiti pet milijardi dolara u istom periodu, prenosi Lider. No, analitičari su upozorili da će nivo povrata dioničarima početi padati već sljedeće godine budući da je najavljeno da će centralne banke smanjiti kamatne stope do kraja godine pa su banke prisiljene tražiti druge izvore prihoda. – Banke su značajno povećale kapitalni povrat dioničarima, ali više od toga neće ići. Regulatori u budućnosti neće odobravati puno povoljniju raspodjelu novca ulagačima, kazao je analitičar JPMorgana Mislav Matejka. Evropski su regulatori bili opušteniji u vezi s otkupom dionica u proteklih nekoliko godina jer su banke izgradile snažan nivo kapitala, ali mnogi smatraju da im nije baš ugodno zbog visine povrata dioničarima koji su premašili brojke godišnjih profita banaka. Ovaj je mjesec švicarski UBS također rekao da će povećati svoju dividendu za 27 posto na 70 centi po dionici te će otkupiti do milijardu dolara dionica do kraja ove kalendarske godine. – Proteklih je nekoliko godina evropski bankarski sektor dramatično poboljšao svoju profitabilnost, smanjio rizik i obnovio svoj kapital na razine koje daleko premašuju regulatorne zahtjeve, rekao je za FT Lars Forberg, upravljački partner u Cevian Capitalu, dodajući da se u cjelini na sektor ipak gleda kao da je gori nego što je bio, a ne bolji kako mnogi daju naslutiti. Neovisno o tome, španski Santander i njemački Deutsche Bank najavili su povećanje povrata dioničarima, dok je državna italijanska banka Monte dei Paschi di Siena objavila da će ove godine isplatiti dividendu prvi puta nakon 13 godina.
Vijetnam postaje najpoželjnija poslovna destinacija za multinacionalne kompanije
Marx.ba Zahvaljujući tome što je dodatno učvrstio svoj status svetskog proizvodnog centra, Vijetnam očekuje najstrelovitiji rast bogatstva u narednoj deceniji, pokazala je analiza kompanije Henley & Partners. Trgovačke napetosti između SAD i Kine podstakle su brži privredni rast ove azijske države. Prema New World Wealthu, Vijetnamu se predviđa rast bogatstva po ukupnoj stopi od čak 125 posto u slijedećih 10 godina što je najveći porast bogatstva u pogledu BDP po glavi stanovnika i broju milionera na planeti. Razlog leži u tome što je „Vijetnam sve popularnije proizvodno središte međunarodnih tehnoloških, automobilskih, elektroničkih, modnih i tekstilnih korporacija, kako navodi New World Wealth. Drugo mjesto zauzima Indija, koja će do 2027. postati treća najveća privreda na svijetu, kojoj se predviđa 110 posto rasta bogatstva. U Vijetnamu živi 19.400 milionera i 58 multimilionera i za razliku od ostalih država u azijsko-pacifičkom regionu, smatra se relativno sigurnom državom, što je multinacionalnim kompanijama dodatni podsticaj da otvaraju svoje podružnice u toj zemlji. Prednost je strateški položaj. Činjenica da dijeli kopnenu granicu sa Kinom, blizu je svim važnijim morskim putevima, niska cijena rada te infrastruktura koja podržava izvoz, Vijetnam učinili “poslovno najprimamljivijom destinacijom“.