Semir Musić: Put od startapa do jedne od vodećih marketinških agencija u BiH
Š. MAŠINOVIĆ Kada su u pitanju dobre strategije poslovanja i upravljanja, iako ekonomska situacija u našoj zemlji nije na zavidnom nivou, stručnjaci iz Bosne i Hercegovine na ovom polju pomjeraju granice. Jedan od takvih vrsnih znalaca marketinga i ekonomije je Semir Musić, jedan od osnivača marketinške agencije Lilium Digital. Njegova upornost ka ostvarenju ciljeva velika je motivacija zaposlenima u njegovoj firmi, a za Marx.ba govorio je o svom poslovnom putu, uspjesima i narednim ciljevima. Obzirom kako ste veoma mladi osnovali i pokrenuli vlastitu marketinšku agenciju, jednu od najjačih u BiH, kako ste došli na tu ideju i koliko je bio težak Vaš put od osnivanja startapa pa sve do danas? – Na završnoj godini fakulteta se u meni već uveliko probudio preduzetnički duh, te sam već tada znao da želim krenuti ovim nimalo lahkim putem. Najprije sam krenuo sa nekoliko samostalnih projekata, nakon čega sam i osnovao jednu firmu, prije Liliuma, no ona nije imala tu sreću da zasija kao Lilium. Inteligentan čovjek i takve situacije zna okrenuti u svoju korist, pa sam tako i ja iskoristio to iskustvo da nešto novo naučim i pritom upoznam mnoge ljude koji će se kasnije pokazati kao vrlo važan resurs za osnivanje Liliuma. Neko bi rekao da je put bio težak, ali ja sam navikao da se u životu ništa vrijedno ne dobija bez borbe, pa tako i ovo. Znao sam da je to put koji je potrebno preći i bio sam spreman dati sve od sebe da bi to uspjelo. Biti vodeći u sferi digitalnog marketinga gdje se informacije mijenjaju ekspresnom brzinom nije nimalo lako. Šta je ključ Vašeg uspjeha? – Ako bih morao odabrati nekoliko glavnih stvari koje su povezane sa uspjehom ovog projekta, prva bi bila tajming, odnosno znati krenuti u pravo vrijeme. Kada smo osnivali Lilium, prije sedam godina, mnogi su nas sumnjičavo posmatrali tvrdeći da je kod nas još prerano za to, te da smo mnogo “ispred vremena”. Iz ove perspektive vidim da je tajming ipak bio idealan. Sada bi bilo puno teže etablirati se jer je tržište prezasićeno sličnim agencijama. Druga bi bila da mi nismo imali izlaznu strategiju, mi smo morali napraviti rezultat da bismo opstali. Vaša firma broji više od 20 zaposlenih, mladih ljudi koji rade sa više od 600 svjetskih kompanija. Kako je biti na čelu i uspješno voditi grupu ljudi ka ostvarenju ciljeva? – Iako sam suosnivač Liliuma, moram priznati da firmu suštinski vodi moj partner Edin Halilović. Osim što je suosnivač, on je i direktor firme, te je zadužen za dobro funkcioniranje firme, dok je moj zadatak komunikacija s javnošću, vođenje računa o imidžu firme, odnos s ključnim partnerima, kao i kontinuiran rad na razvoju novih projekata. Mislim da je, uz odličan odnos i povjerenje, različitost nas dvojice bila jedna od najvećih prednosti, te da se pokazala kao ključ uspjeha Liliuma, kako u ranim fazama, od samog osnivanja, pa sve do danas. Vjerujemo da je u tako mladom timu i vedrom duhu zadovoljstvo raditi. Možete li nam predstaviti jedan Vaš radni dan? Kako to fukncioniše grupa izvrsnih marketing menadžera? – Kada smo osnivali Lilium, jedan od glavnih ciljeva koje smo zacrtali sebi jeste da ćemo učiniti Lilium mjestom dobre, pozitivne atmosfere, koja će biti motivirajuća za sve ljude i gdje će se ljudi željeti vraćati. Mi u Liliumu ne znamo za onaj grč u stomaku koji se nedjeljom uveče javlja zbog pomisli na posao. Imajući ovo na umu, pažljivo smo birali ljude koji će biti dio tima; vještine i znanja jesu bitni, ali nam je bitno i da se energije ljudi podudaraju. Svaki dan u Liliumu je drugačiji – nekada je to savršena sinergija svih ideja i pozitivnih vibracija, a nekada nastane i totalni haos kada se uključimo svi u diskusiju ili brainstorming, no jedno je sigurno, uvijek se završi s mnoštvom sjajnih ideja koje poslije pretvaramo u uspješne priče za naše klijente. Iza sebe imate niz uspješnih projekata. Na koji projekat ste najviše ponosni te možete li nam otkriti planove za budućnost? Čemu težite i kakva su Vaša viđenja u narednih pet godina? – Mi sve projekte i klijente posmatramo na isti način – nekada se radi o velikim kompanijama koje rade sjajan posao na svjetskom tržištu, a nekada su to male, lokalne firme koje na svoj način rade i doprinose lokalnoj zajednici. No, njihov uspjeh je i naš uspjeh, te smo ponosni na svaku, i malu i veliku uspješnu priču koju smo zajedno napisali. Ako bih jedan projekat morao izdvojiti, to bi bila cjelokupna organizacija i kontinuiran rad na razvoju onoga što Lilium jeste. Kada je u pitanju vođenje društvenih mreža, znamo da je ono, moglo bi se reći, i od presudnog značaja kada je uspjeh biznisa u pitanju. Šta je prema Vašem mišljenju najvažnije kada je taj segment u pitanju i kako ostvariti uspjeh putem digitalnih kanala komuniciranja? – Rekao bih da mnoge firme i dalje ne percipiraju društvene mreže na pravi način, te još uvijek nisu u potpunosti svjesni svih potencijala koje one nude. Poređenja radi, prije 5 ili 10 godina većina firmi kod nas gotovo da nije uopće koristila društvene mreže jer su gledali konkurenciju koja ih također nije koristila. Danas je situacija da su gotovo svi prisutni na društvenim mrežama na ovaj ili onaj način, ali često to rade bez adekvatnog plana. Mnoge firme objavljuju tri do pet puta sedmično neku objavu, i misle da to tako treba da bi, kako kažu, bili prisutni. Ali stvari funkcioniraju malo drugačije. Na društvenim mrežama je najbitniji doseg do ljudi. Možete objaviti stotinu postova koje će vidjeti nekoliko hiljada ljudi, to će vam potrošiti mnogo vremena, a rezultat neće biti srazmjeran uloženom trudu. Umjesto toga, ja bih se fokusirao na jedan kvalitetan post, u idealnom slučaju video, koji će vidjeti stotine hiljada ljudi. Takav pristup smo koristili, kako za promociju naše kompanije, tako i za promociju naših klijenata. Tržište poslovanja se razvija iz dana u dan, kao i konkurencija. Šta je ono što Vas razlikuje od drugih i čini vodećim u ovoj branši? – Razlikuje nas to što
Sanja Miovčić, izvršna direktorica VSI za Marx.ba: Postoji stalni interes investitora za ulaganja u BiH
Š. MAŠINOVIĆ Vijeće stranih investitora (VSI) je najznačajnija nezavisna, neprofitna poslovna asocijacija osnovana 2006. godine koja predstavlja interese investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini. Njihovo djelovanje je fokusirano na poboljšanja investicione klime u zemlji u cilju stvaranja boljih uslova za poslovanje stranih i domaćih investitora. Poznato je da je njihova misija unapređenje investicione klime i sveukupnog poslovnog okruženja u BiH, za opštu dobrobit budućeg ekonomskog razvoja. Neprofitna poslovna asocijacija O svim poslovnim priikama, investicionoj klimi u našoj zemlji, te potencijalnim investitorima za biznis portal Marx.ba govorila je Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora Bosne i Hercegovine. Za početak, možete li nam reći koliko partnera i kompanija koje su do sad investirale u našu zemlju okuplja ovo Vijeće od svog osnivanja te da li je poznata cifra koliko je novca investirano u BiH? – Vijeće stranih investitora – VSI (Foreign Investors Council – FIC) je neprofitna poslovna asocijacija osnovana 2006. godine koja predstavlja interese investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini, te okuplja 70 respektabilnih stranih i domaćih kompanija koje su do sada investirale u BiH više od 9 milijardi KM, te zapošljavaju više od 20.000 bh. građana. Članice Vijeća dolaze iz različitih sektora: prerađivačka industrija, rudarstvo, građevinarstvo, energija, trgovina, informacione tehnologije, pravne i finansijske usluge, telekomunikacije, proizvodnja hrane i pića, i mnogi drugi. Kroz našu misiju zagovaramo unapređenje investicione klime i sveukupnog poslovnog okruženja u BiH, za opštu dobrobit budućeg ekonomskog razvoja. Vijeće afirmiše dobre prakse svojih članica i nastoji što više približiti svjetske ekonomske trendove bosanskohercegovačkoj poslovnoj zajednici, te u okviru toga, nudi rješenja vlastima u BiH kako bi se prevazišle prepreke na koje investitori u BiH nailaze u svom poslovanju.Na kraju 2022. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 17,45 milijardi KM, a ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja i poslovnih rezultata preduzeća u stranom vlasništvu u prethodnim godinama. Bosna i Hercegovina predstavlja geografski veoma povoljnu regiju za razvoj kako različitih grana industrije tako i turizma. Šta je ključno za privlačenje stranih investitora i šta je to što ih zadržava na ovom tlu? Da li su zainteresirani za BiH kao državu na Balkanskom poluostrvu? – Postoji stalni interes investitora za ulaganja u BiH. Ono što najviše motiviše strane investitore da ulažu u BiH jeste potencijal domaćeg tržišta, zatim iskustva i tradicije koju BiH ima u određenim granama industrije, njen geografsko-strateški položaj, te postojeći resursi i logistika. Investitori traže političku i ekonomsku stabilnost kako bi smanjili rizik ulaganja. Ključni faktori su svakako primjena zakona i regulativa, te predvidljiva porezna politika. BiH je zbog svog uređenja sama po sebi kompleksna sredina za poslovanje. Svaki investitor posmatra ambijent poslovanja u jednoj zemlji kroz prizmu dugoročne stabilnosti, demografskih kretanja, veličine i potencijala tržišta, pravne i opšte sigurnosti, uključujući i političku situaciju, odnosno njenu stabilnost ili nestabilnost. Činjenica je da privlačenje stranih investitora i zadržavanje njihovih ulaganja u određenoj zemlji zahtijeva razumijevanje njihovih potreba i očekivanja, te stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Ključni faktori za privlačenje i zadržavanje stranih investitora svakako uključuju stabilnost i predvidljivost. Najvažniji ljudski potencijal Kada je investiranje u pitanju, za koju granu i koje sfere su investitori najviše zainteresirani, šta je to u šta su spremni da ulažu novac? – Sektori u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih ulaganja u BiH, od početka praćenja ovih statističkih podataka, su proizvodni sektor, bankarstvo i ostale finansijske usluge, trgovina, telekomunikacije, posredovanje nekretninama, usluge, građevinarstvo, turizam, transport. Posmatramo li prošlu godinu najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom u iznosu od 199,9 miliona KM, zatim u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti u iznosu od 146,8 miliona KM, te u oblasti proizvodnje baznih metala 122,9 miliona KM. U posljednjem periodu zabilježen je manjak radne snage pa su kompanije primorane uvoziti radnu snagu najčešće iz Azije. Kako riješiti taj problem i da li postoji nada i rješenje za povratak naših mladih, visokokvaificiranih ljudi iz dijaspore? Prije svega želim istaknuti da je ljudski potencijal, naš najvažniji i najbolji resurs, naša najbolja i najveća šansa! Mladi, obrazovani i talentirani ljudi iz BiH i regiona kojeg se naziva zapadnim Balkanom su najbolji genetski kapacitet i trebaju biti temelj razvoja našeg društva. Sve aktualne i buduće politike treba usmjeriti da taj kapacitet zadržimo i iskoristimo. Za sada je zov kvalitetnijeg životnog standarda i perspektive koje se nudi u zapadnoj Evropi jači od vizije kvalitetnog života koju nudi naše društvo, to je kompleksnije pitanje od samog pitanja kvalitete radnih mjesta. Zabrinjavajuća je činjenica da se BiH iz godine u godinu suočava sa odlaskom radno sposobnog najproduktivnijeg stanovništva, pretežno u zemlje zapadne Evrope. Tržište rada i radna snaga su jedan od ključnih elemenata za odluku investitora u kojoj zemlji da uspostave ili prošire svoje poslovanje.Privučemo li veći broj investitora, time širimo ekonomsku bazu, došlo bi do novih zapošljavanja i posljedično ublažavanja negativnog demografskog trenda. U tom smislu treba nam više pozitivnih priča, a potrebno je i prilagoditi obrazovni sistem na način da se uskladi sa potrebama ekonomije, tehnoloških trendova i potreba tržišta. Ekonomija i društvo se mjenjaju, tehnološki razvoj se odvija jako brzom dinamikom u svijetu, za 10-ak godina možda 50 posto postojećih zanimanja neće postojati u svijetu, ali će se otvoriti neka nova, za koja će biti potrebna nova znanja i vještine i potrebno je voditi računa o tome i razmišljati dugoročno, prateći naravno aktuelne svjetske trendove. Kompanije sve više edukuju i ulažu u razvoj samih svojih zaposlenika kako bi stekli potrebne vještine i kompetencije, a svakako uviđamo potrebu primjene modela dualnog obrazovanja u sisteme srednjeg stručnog obrazovanja i visokog obrazovanja, kroz teorijsku nastavu i kroz stručno usavršavanje kod poslodavca. Neophodno je prije svega porezno rasteretiti privredu i rad, odnosno smanjiti porezna opterećenja na rad, potom uvijek ističemo nužnost harmonizacije propisa na svim nivoima u državi, smanjenja broja i visine parafiskalnih nameta, te značaj usmjeravanja ka budućnosti i ekonomskom razvoju. Ukratko, moraju se osmisliti specifične politike kako bi se pružile veće prilike i nade mladima i nezaposlenom stanovništvu, počevši od reforme obrazovnog sistema koji bi bio usklađen s potrebama na tržištu, te koji bi osigurao kvalitetnije obrazovanje i stručno osposobljavanje. Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme govori
Admir Čavalić za Marx.ba: Građani BiH će pratiti globalni trend rasta kartičnog plaćanja
N. D. Ukupna vrijednost transakcija koje su bh. građani realizovali karticama u BiH i inostranstvu u prošloj godini iznosila je 14,1 milijardu KM što je za skoro 18 posto više nego godinu ranije. Očigledno je da strane navike, kada se vjeruje samo kešu, polako nestaju, ali je daleko od toga da se radi o omjeru kakav je u nekim drugim državama. Prema podacima Centralne banke BiH, u 2021. je realizovano blizu 115,4 miliona kartičnih transakcija u vrijednosti skoro 11,96 milijardi KM, dok je na bankomatima u 2022. što u zemlji, što u inostranstvu podignuto 9,88 milijardi KM, a godinu ranije 8,75 milijardi KM gotovine. Širom svijeta keš polako odlazi u historiju. U pojedinim zemljama, najprije skandinavskim, već se radi na prelasku na potpuno bezgotovinsko plaćanje. Uostalom, sada možete plaćati i karticom, putem telefona ili čak i preko sata. Sve je manje gotovine u opticaju, a elektronski transfer je postao uobičajen. Iako se broj korištenja povećava, kod nas još postoji nepovjerenje kod određenog broja ljudi. Zašto je to tako razgovarali smo sa ekonomskim stručnjakom Admirom Čavalićem. – Trenutno stanje u kojem naši građani imaju nepovjerenje prema kartičnom plaćanju je očekivano. Mi smo tranzicijska zemlja iza koje je ratni period, a osim toga imali smo hiperinflaciju na ovim prostorima u ranijem periodu. Jasno je da zbog toga građani imaju veće nepovjerenje prema kartičnom poslovanju, ali tu ne odudaramo od drugih zemalja koje su prolazile ili prolaze određene krizne situacije. U takvim zemljama, poput Argentine, građani su jako okrenuti keš plaćanju ili čak kriptovalutama, kaže Čavalić za Marx.ba. Sa druge strane on je mišljenja da će se nastaviti trendovi povećanja kartičnog poslovanja u u Bosni i Hercegovini. – Istina je da kasnimo i da je prisutan nedostatak socijalnog povjerenja, ali je sigurno i to da će bh. građani nastaviti pratiti globalni trend, gdje poput skandinavskih zemalja ili SAD, kartično plaćanje ima potpuni primat. Jasno je da kartično plaćanje olakšava poslovanje i za očekivati je nastavak rasta i kod nas, naglasio je Čavalić. Treba naglasiti da su mnogi stručnjaci mišljenja kako kartično poslovanje pomaže ekonomiji jedne zemlje, ali je jako bitno i sa aspekta sprječavanja bilo kakvih manipulacija, borbe protiv sive ekonomije i uvođenja gotovine u legalne ekonomske tokove. Psiholozi su na druhoj strani mišljenja da plaćanje kešom smanjuje rizik od impulsivnih kupovina.
Aldin Kovačević za Marx.ba: Kriprovalute su same po sebi sigurne, ali tu je i ljudski faktor
N.D. Kripovalute su još uvijek za mnoge na našem području nepoznanica. Stručnjaci će reći, to je tehnologija, prilika za ulaganje i potpuno novi način gledanja na novac. Kad ljudi kažu “kripto”, značenje ovisi o tome ko su i kako na to gledaju. Naići ćete i na mnogo onih koji ne gledaju pozitivno na ovaj način trgovanja, ali nema dileme da se mnogima isplati. O tome kako funkcionira sve, šta su glavne značajke, važnosti i budućnosti kriptovaluta za Marx.ba govorio je Aldin Kovačević, bh. stručnjak za informacione tehnologije. Možete li nam objasniti kako tačno funkcioniraju kriptovalute? – Jedan drugi termin služi kao glavna “pokretačka tehnologija”, i bez koje kriptovalute ne bi postojale, a to je blockchain. Blockchain (“lanac povezanih blokova”) je distribuirana, nemjenjiva baza podataka koji su povezani u jednosmjerni “lanac”, čija svaka karika, odnosno “blok”, zavisi od vrijednosti prethodne karike. U suštini, na blockchain možemo gledati kao jedan veliki Excel spreadsheet sa podacima koji su nemjenjivi i trajno sačuvani – kada se nešto jednom unese u lanac, više se ne može obrisati niti izmijeniti. Zahvaljujući kompleksnoj matematici i kriptografiji, svi “blokovi” podataka su povezani u “lanac”, što rezultira time da bi bilo koji pokušaj izmjene ili brisanja podataka iz lanca uzrokovao invalidaciju svih narednih podataka. Drugim riječima, bilo koja nedozvoljena promjena podataka se može lako uočiti i poništiti. Pored toga, blockchain tehnologija je distribuirana, što znači da ne postoji jedan centralni autoritet koji kontroliše sve podatke. U blockchain mrežu se može uključiti bilo ko, te svaki uređaj koji učestvuje u mreži čuva javno dostupnu kopiju svih podataka. Zahvaljujući ovome, veoma je teško da podaci koji se čuvaju u blockchain-u u potpunosti nestanu. Čak iako se desi neki problem te se određen broj uređaja isključi, i dalje postoji potencijalno stotine ili hiljade drugih uređaja sa istim podacima, i mreža može neometano da radi. Pošto ne postoji glavni autoritet koji određuje validnost podataka, uređaji u blockchain mreži koriste posebne matematičke i kriptografske algoritme kako bi validirali podatke, što je proces poznat pod nazivom “rudarenje” (eng. “mining”). Rudarenje je kompleksan proces koji često zahtijeva obilne kompjuterskih resurse i potrošnju struje, te uređaji koji su “rudari” obično bivaju nagrađeni za svoj rad kroz monetarnu kompenzaciju (npr. kriptovalutu). U suštini, na blockchain možemo staviti bilo kakve podatke koji imaju vrijednost – finansijske transakcije, digitalnu imovinu, dionice, itd. Upravo zbog toga, prva praktična pojava i upotreba ove tehnologije bila je za kriptovalute – digitalne valute zasnovane na principima blockchaina. Kako funkcionoraju kriptovalute i ima li posrednika? – Kriptovalute uživaju sve beneficije blockchaina koje su ranije nabrojane. Sve transakcije i prenosi novca su trajno sačuvani u bazi podataka, te je nemoguće obrisati ili lažirati prethodne transakcije, tvrditi se nisu desile, da novac ne postoji, itd. Također, svi podaci su javno vidljivi i svako (ko ima malo više tehnološkog znanja) može da provjeri validnost transakcija. Pored toga, u kriptovalutama nema posrednika ili “trećih osoba” (npr. banke) – novac može ići direktno od jedne osobe do druge, u sekundama. Bilo ko može da šalje kriptovalute, bez kompleksnih verifikacija identita, papirologije, itd. što čuva anonimnost korisnika. Ne morate koristi lične podatke prilikom transakcija – dovoljno je da znate “broj računa” od osobe kojoj želite poslati neki iznos. Možete li nam pojasniti proces “rudarenja”. Šta je ljudima uopšte potrebno za korištenje kriptovaluta? – Većina kriptovaluta ima “fiksnu zalihu” što ih čini ograničenim. Npr. Bitcoin – najpopularnija kriptovaluta danas – ima fiksnu zalihu od 21 milion “kovanica”, od čega je dosad kreirano 19.5 miliona. Nove zalihe kriptovalute se kreiraju kroz proces “rudarenja” – rudari koji provjeravaju validnost transakcija su, kao podsticaj, nagrađeni određenim novim iznosom kriptovalute i provizijama od transakcija koje validiraju. No, u većini kriptovaluta, provizije (eng. “fees”) za slanje novca ne zavise od samog iznosa koji se šalje, već od kompjuterske količine podataka (u bajtima), što dozvoljava da se velike količine novca mogu slati vrlo jeftino. Kako biste koristili kriptovalute, potreban je poseban softver koji se naziva “novčanik” (eng. wallet). Kripto-novčanici dolaze u različitim oblicima, kao kompjuterske, Web i mobilne aplikacije, a svaki sadrži vaš “privatni ključ” i “javne adrese”. Privatni ključ je (kao što ime sugeriše) određena šifra / fraza koju ne smijete dijeliti ni s kim. On se koristi za potpisivanje transakcija koje šaljete i korištenje novca koji primate, te ukoliko izgubite kontrolu nad njim, izgubili ste kontrolu i nad vašim kriptovalutama. S druge strane, javne adrese predstavljaju svojevrsne “brojeve računa”, na koje vam druge osobe mogu slati kriptovalutu. Njih slobodno smijete dijeliti. Koliko su sigurne kriptovalute i na šta treba obratiti pažnju po pitanju sigurnosti? Kada pričamo o sigurnosti kriptovaluta, mislim da možemo govoriti o dva aspekta – sigurnosti samih kriptovaluta i “ljudskom faktoru”. – Što se tiče samih kriptovaluta, one su po dizajnu poprilično sigurne. Kao što smo već naveli, nemoguće je obrisati ili modifikovati transakcije kada se jednom sačuvaju. Podaci su javno dostupni, što znači da se lako može verfikovati da li je neki iznos doista stigao na pravu adresu. Također, zahvaljujući “digitalnom potpisu” na svakoj transakciji (što omogućava privatni ključ), nemoguće je da neko izmijeni vašu transakciju “na pola puta”, prije nego što se pohrani u bazu podataka. Bilo kakva izmjena u podacima rezultiraće time da je potpis nevalidan, te će takva transakcija biti odbijena od strane rudara. Pored toga, nije potrebno da otkrivate svoj identitet prilikom transakcija – nikom osim vas i osoba kojima šaljete novac ne mora znati koji su računi umiješani u transakciju. Ukoliko neka “treća osoba” posmatra podatke, vidjet će samo transakciju sa jednog “nasumičnog” računa na drugi, a neke kriptovalute ovdje idu i “korak dalje” te onemogućavaju (ili znatno otežavaju) praćenje toka novca za sve spoljašnje posmatrače. Uz sve ovo, blockchain mreže generalno imaju osobinu da su sigurnije, što ih više ljudi koristi – što je više uređaja koji učestvuju u validaciji podataka, manje su šanse za bilo kakve malverzacije ili izmjene podataka. Zbog ovoga, najveće kriptovalute današnjice kao što su Bitcoin i Ethereum, koje imaju godine historije, poboljšanja i korisnika iza sebe, su izuzetno sigurne za korištenje. Međutim, uprkos ovome, na vijestima sve češće vidimo članke o
Miloš Milutinović za Marx.ba: Svaki parfem priča svoju priču
Š. Mašinović DP Lux Group je jedna od najbrže rastućih kompanija u regionu, koja između ostalog, uspješno posluje kao distributer preko 90 brendova u 12 zemalja Evrope i sarađuje sa najznačajnijim beauty trgovinskim lancima u regionu – Douglas, Jasmin, Martimex, dm, lilly, cm, BIPA i drugi. DP Lux Group u svom sastavu ima i jedan od najvećih lanaca niche parfimerija u Evropi, Belodore, koji posluje u šest zemalja. U Bosni i Hercegovini u svom sastavu ima lanac parfmerija Plaza i L’Occitane. Ekskluzivno za Marx.ba o liniji luksuza, načinu poslovanja i dobrim marketinškim strategijama je govorio Miloš Milutinović, generalni menadžer grupacije DP Lux. Marx.ba: Na čelu ste jedne od najbrže rastućih grupacija. Kako se nosite sa izazovima konkurencije i kako se ističete u očima potrošača na sve zahtjevnijem tržištu kozmetike, tačnije parfema? U svijetu gdje se standardi stalno mijenjaju i gdje konkurencija ne spava, mi u DP Lux grupaciji to vidimo kao izazov, ali i kao inspiraciju. Svi u kompaniji smo lično usmjereni da se naša vizija bazira na kvalitetu i inovacijama. Svaki dan podstičemo naše timove da tragaju za novim rješenjima i pristupima koji će odgovarati dinamičkim potrebama naših klijenata, bilo da se radi o poslovnim partnerima (u B2B segmentu) ili direktnim korisnicima naših proizvoda (u B2C segmentu). U svijetu parfema, gdje svaki miris priča svoju priču, naša ambicija je da kreiramo iskustva koja će biti zapamćena. Svaka bočica parfema iz našeg asortimana nosi pečat autentičnosti i posvećenosti dizajnera i kreatora parfema. Znam da ljudi traže više od samog proizvoda – traže priču, emociju, povezanost. Zato naš marketinški tim neprestano istražuje i pronalazi načine kako bi svaka naša kampanja odjeknula snažno i emotivno, usklađujući se sa trenutnim dešavanjima i aktuelnostima širom svijeta. Marx.ba: Znamo da su influenseri postali sastavni dio i naših života, ali i uspješnih poslovnih saradnji. Da li u svojim promocijama koristite influensere te koji načini zajedničkog poslovanja su se pokazali kao najbolji? Ko je više zainteresovan za takav vid saradnje, muškarci ili žene? Naravno, influenseri su postali ključni alat u našim marketinškim kampanjama. Saradnja s njima omogućava nam da se povežemo s publikom na autentičan način. Naš tim za analizu podataka redovno prati angažovanje i povratne informacije koje dobijamo kroz ove kampanje, što nam pomaže da precizno ciljamo i optimizujemo naše promocije. Upravo na osnovu tih analiza, zaključili smo da su saradnje koje su organske i u kojima influenser već voli i koristi naš proizvod, najuspješnije. Primjećujemo da su žene nešto više zainteresovane za ovakav vid saradnje, ali i muškarci pokazuju rastući interes. Pored tradicionalnih influensera, ponosni smo na inovativni pristup kojim smo od naših kolega koji rade u prodaji napravili ambasadore Belodore brenda, a samim tim i uticajne influensere kroz naše društvene mreže. Ovaj korak nas je pozicionirao kao pionire u regiji. Naš cilj je da kroz ovu strategiju kupcima prenesemo autentične, precizne i stručne informacije o proizvodima koje nudimo. Marx.ba: Korona i svjetske ekonomske krize donijele su brojne probleme kompanijama širom svijeta. Da li ste zadovoljni kako se Vaša grupacija izborila sa kriznim periodom i na koji način ste održali poslovanje? Period pandemije koronavirusa i globalnih ekonomskih turbulencija bio je veliki izazov za sve kompanije, uključujući i našu grupaciju. Od početka ove krize, prioritet nam je bio zaštita i podrška našim zaposlenima. Ne samo da smo se pobrinuli za njihovu fizičku sigurnost, već smo se trudili i da kreiramo okruženje u kojem će se osjećati sigurno u pogledu svojih radnih pozicija i prihoda. Morali smo da budemo fleksibilni i inovativni – prešli smo na rad od kuće i iako su maloprodajni objekti bili zatvoreni, pronašli smo nove načine kako da ostanemo produktivni, fokusirajući se na zadatke koji su ranije bili zapostavljeni. Svi u menadžmentu smo se držali principa da je očuvanje ljudskog kapitala važnije od bilo kakvih materijalnih resursa. Upravo to nas je podstaklo da izgradimo nove poslovne rutine i protokole. Kao rezultat naše predanosti i inovativnosti, ponosno predstavljamo Belodore, vodeći maloprodajni lanac premijum artističkih parfema. Sa otvaranjem dva nova prodajna centra u novembru, Belodore će se pozicionirati kao dominantni igrač u Evropi u svijetu niche parfema. Naša stabilnost i strateška vizija osigurala nam je poziciju pouzdanog partnera, čime smo privukli saradnju sa novim brendovima i B2B partnerima na različitim tržištima. U zaključku, duboko sam zahvalan i ponosan na predanost, adaptivnost i postignuća našeg tima u ovom izazovnom post-pandemijskom vremenu. Marx.ba: S obzirom da ste lider u regionu kada je distribucija luksuznih parfema u pitanju, kako i na koji način komunicirate sa javnosti s obzirom da naše područje nije baš idealno tlo za razvoj luksuza? Prvo i osnovno, moramo shvatiti da luksuz nije samo pitanje finansijskog bogatstva, već i percepcije, kvaliteta i iskustva. Dok je tačno da je ekonomska moć u našem regionu možda ograničena u poređenju sa nekim zapadnim tržištima, postoji značajan segment populacije koji cijeni kvalitet, tradiciju i jedinstvenost proizvoda, kao što su luksuzni parfemi. Kada komuniciramo sa javnošću, naglasak stavljamo na edukaciji. Organizujemo događaje i masterclass radionice gdje učesnici mogu da se upoznaju sa procesom izrade, sastojcima i pričama iza svakog parfema. Cilj je da ljudima pružimo više od proizvoda – pružamo im priču, iskustvo i osjećaj pripadnosti elitnom društvu ljubitelja parfema. Također, koristimo društvene medije i digitalne platforme kako bismo približili naše brendove mlađim generacijama. Kroz influensere, blogere i stručnjake za parfeme stvaramo autentičan dijalog i povezujemo se sa ciljnom publikom na sasvim novom nivou. Jedan od ključnih aspekata naše komunikacije je transparentnost. Uvijek smo otvoreni o porijeklu naših proizvoda, njihovoj autentičnosti i vrijednosti koju donose korisnicima. I na kraju, ali ništa manje važno, usmjereni smo na pružanje izuzetne korisničke usluge. Svaki klijent je za nas poseban, a naš cilj je da svaki posjetilac naših prodajnih mjesta izađe sa osjećajem da je dobio više od onoga što je očekivao. U suštini, dok naše područje možda nije tradicionalno tlo za razvoj luksuza, vjerujemo da pravim pristupom i strateškim komuniciranjem možemo da izgradimo snažnu i lojalnu bazu klijenata koja će cijeniti i tražiti luksuzne proizvode poput naših parfema. Marx.ba: Društvene mreže i dobar marketing putem isti su pola posla do odlične prodaje.
Gradimo budućnost zajedno: Prijavite se na AS Akademiju za pripravnike
Š.M. Kao što je i ranije najavljeno, AS Holding pokrenuo je inovativni projekat, perspektivu za mlade „Stay with AS“ gdje će se kroz AS Akademiju, kao centar izvrsnosti, realizirati pripravnički program uz iskusne mentore koji su stručnjaci svojih specijalnosti. Kroz godinu dana pripravničkog programa, čije pripreme počinju javnim pozivom 1.9., najbolji pripravnici će imati priliku za zaposlenje u jednoj od 10 domaćih kompanija koje su u sastavu AS Holdinga kao što su; Klas, Vispak, Sprind, AS Jelah, Solana, AS Retail, Swity, AC Food, Zenička industrija mlijeka i Svjetlostkomerc. Tokom mjeseca septembra biće završen cjelokupan selekcijski proces, u kojem će se raditi savremeni profesionalni profili kandidata i shodno tome odrediti mjesta za potencijalni razvoj kroz ovaj mentorski program. „Ovo je naš način da podržimo mlade talente i da im pružimo perspektivu za uspješnu karijeru u Bosni i Hercegovini. Prijave su već otvorene i očekujemo sa nestrpljenjem da upoznamo nove generacije pripravnika koji će biti dio naše AS perspektive za mlade. Budite hrabri, prijavite se i zajedno gradimo bolju budućnost za sve nas ” – naglašava Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga. Iz Holdinga navode kako je od velikog značaja da se prijave svi zainteresovani mladi ljudi i iskoriste ovu jedinstvenu priliku za svoj profesionalni razvoj. Ove kompanije nude širok spektar mogućnosti u različitim sektorima, što će pripravnicima omogućiti da pronađu svoje strasti i interesovanja. “AS Holding je ponosan što može predstaviti AS perspektivu za mlade „Stay with AS“ kao inovativni projekat koji pruža izuzetne mogućnosti za razvoj mladih talenata u Bosni i Hercegovini. Naš cilj je da mladim ljudima pružimo ne samo obuku i mentorstvo, već i perspektivu za ostanak u našoj zemlji. Krenuli smo u ovaj projekat vođeni idejom da mlade kolege dobiju priliku da zaista budu mentorisani i adekvatno uvedeni u posao, a ne samo prepušteni sami sebi. Od njih se neće očekivati da od starta samostalno rade, već će dobiti priliku za kvalitetnu profesionalnu orjentaciju i rad na njihovom ličnom i profesionalnom razvoju“ – istakla je Emira Duratbegović, potpredsjednica za poslovno područje HR. Prijave za „AS akademiju za mlade“ traju tokom septembra nakon čega će, kroz selekcijski postupak, biti vršen odabir pripravnika. Iz AS Holdinga pozivaju sve zainteresovane mlade ljude da se prijave putem stranice staywithas.asholding.ba na kojoj su navedeni detalji, mentori i otvorene pripravničke pozicije. Ostanite u Bosni i Hercegovini, trebamo vas!
Maša Čampara za Marx.ba: Bh. more kao inspiracija za modni brend
Š. Mašinović Pravi dokaz da je samo nebo granice kada su poslovni ciljevi u pitanju i da se u Bosni i Hercegovini može uspjeti bez političke pozadine je Maša Čampara, osnivačica marketinške agencije eMedia Patch i novog modnog brenda Casa Di Campara Atelier. Uz rad, trud i zalaganje Maša je visoke, svjetske standarde poslovanja dovela u našu zemlju i pokazala kako se zapravo ispravno posluje, zadržavajući mlade nade u BiH izvrsnim prilikama. Marx.ba: Prije nekoliko dana, za vrijeme trajanja SFF predstavili ste svoju novu priču, tačnije novi modni brend Casa Di Campara Atelier. Možete li nam reći nešto više o tom i otkud baš svijet mode? Casa di Campara Atelier je sastavni dio većeg brenda Casa di Campara koji ima sekciju modnog brenda kojeg ste imali priliku vidjeti na SFF-u. Druga strana istog novčića jeste Casa di Campara Properties gdje smo izgradili portfolio luksuznih nekretnina u BiH i Portugalu i sve je to zajedno jedna velika priča koja za cilj ima da stavi Bosnu i Hercegovinu na mapu luksuznih godišnjih odmora, ali također i na mapu modnog svijeta. S obzirom da unutar eMedia Patch radimo sa svjetski poznatim brandovima, bilo je i očekivano da jednog dana pokrenemo i vlastiti brand.Konkretno za modni brand Casa di Campara Atelier možemo reći da je inspirisan drugom najmanjom morskom obalom na svijetu, Neumom, gdje smo došli na ideju da osnujemo modni brend posvećen vacation wear-u. Nakon što smo izgradili portfolio nekretnina, gledali smo kako tu priču možemo proširiti i izgraditi još više, te nam je modna linija došla prirodno jer smo mi prije svega jako kreativan tim pun ideja. Marx.ba: Poznato je da je koncept novog brenda vacation-wear. Kako ste došli na tu ideju i šta Vas je najviše inspirisalo? Kao što sam već i rekla, sve je počelo od luksuznih nekretnina, prije svega u Neumu, a zatim i u Portugalu. Inspirisani tim prizorima došli smo na ideju da pokrenemo svoj modni brend i kreacije koje su prvenstveno namijenjene za nošenje na ekskluzivnim i luksuznim evropskim lokacijama za godišnje odmore. Također, s obzirom da BiH jos uvijek nema modni brand koji se fokusira na garderobu namijenjenu za godišnje odmore na mediteranu, Azurnoj obali i za šetnju po evropskim metropolama i njihovim promenadama, željeli smo da budemo prvi koji će pokrenuti ovu ideju, a mislimo da BiH i Neum to zaista i zaslužuju. Kada pogledate Monako, oni su najmanja obala na svijetu i luksuzna su lokacija za godišnje odmore, kao i za modu. BiH sa Neumom kao drugom najmanjom obalom na svijetu ima isti potencijal i naša ambicija je da tu priču pokrenemo i predstavimo čitavom svijetu. Cilj nam je da kada neko čuje „Casa di Campara Atelier“ odmah razmišlja o godišnjim odmorima širom evropskih obala, raznim osvježavajućim pićima i šetnjama po plaži, kao i beskrajnim selfijima ispred umjetničkih i arhitektonskih djela. Marx.ba: Voditi marketinšku agenciju koja je uspješna na svim poljima i svjetski poznata, sa preko 200 zaposlenih nije lak posao. Kako je biti žena u poslovnom svijetu i stajati na čelu jedne od najjačih agencija u regionu, ali i Svijetu? Biti žena u poslovnom svijetu je izazovno, pogotovo u Bosni i Hercegovini. Međutim to ne predstavlja prepreku za mene jer se i sa tim može izboriti i polako, ali sigurno se počinje osjetiti promjena u mentalitetu čak i kod nas. Naravno, ništa od ovih poduhvata se nije izgradilo preko noći i puno je vremena i rada otišlo da eMedia Patch postane ono što danas jeste i postane jedna od najjačih i najuspješnijih agencija za digitalni marketing globalno. Marx.ba: Vaš tim čime mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine. Koja je tajna njihovog ostanka ovdje obzirom da je fenomen odliva mozgova prisutan već dugi niz godina? Mi volimo i cijenimo naše ljude te se trudimo da kroz dobar program mentorstva i treninga obezbijedimo sve što im je potrebno kako bi izrasli u prave lidere, na svakom polju, kako lično tako i profesionalno. Također im nudimo priliku da budu front & center ispred klijenata i da njihovo ime bude priznato za njihov rad. Također smo im pružili i priliku da rade na poslovima s kojima se možda ne bi susreli u svijetu digitalnog marketing-a, kao što je naprimjer modna linija koju smo pokrenuli, a sve u cilju unapređenja i proširenja njihovih, ali i naših sposobnosti. To je ujedino prilika da svako ko želi pokaže i ispolji svoju kreativnost i kreativne ideje. Marx.ba: Obzirom da ste svoje studije završili u Americi, šta je to što ste naučili i donijeli iz Amerike, a pružili bh. poslovnom svijetu i time ostvarili bezkonkurentsku poziciju? Potrebno je razmišljati van okvira u kojima ste se našli. Ako razmišljate „na malo“, malo ćete i ostvariti. Nikada se nisam bojala izazova i kada sam nailazila na nešto što je nemoguće, radila sam na tome da postane moguće. eMedia Patch je prije 10 godina počela u mom stanu, danas je firma koja upošljava preko 200 mladih osoba u dva ofisa u Sarajevu i Mostaru. Naravno mindset uspješnog poslovanja sam iz svog iskustva i iz SDA-a (koji ima svjetski priznat business model) prenijela direktno u BiH, što možda našu kompaniju i čini drugačijom od većine lokalnih kompanija. Marx.ba: U posljednjoj deceniji, marketing kao oblast dobio je mnogo na značaju. Prema Vašem mišljenju, šta je ključ uspješne marketinške kampanje? Ključ uspjeha svake kampanje jeste da je ona jednostavna da je može svako razumjeti. Što jednostavniji rječnik koji udara u „srž“. Svrha i cilj marketinga jeste da da rješenje na problem koji kupac ima tako da se mi tim vodimo u našem poslu. Bitno je naravno i targetirati pravog kupca, što je svakako ono u čemu smo mi eksperti, kao i napraviti catchy dizajn, koji nas Design tim najbolje zna. Marx.ba: Krize su sa sobom donijele i mnoge opasnosti. Kao marketing stručnjakinja, kako ste se izborili sa tim periodom i da li ste uopšte bili pogođeni istim? Koliku ulogu krizni menadžement igra u dobrom poslovanju? Kriza je zahvatila cijeli svijet tako i nas. Međutim, baš zbog tog efikasnog i brzog kriznog djelovanja uspjeli smo se izborimo sa
Ahmet Egrlić za Marx.ba: Ohrabrujuće prognoze za naredni period
Š.M. Poznato je da Vanjskotrgovinska komora naše zemlje ima ključnu ulogu u podršci i promicanju međunarodne trgovine te povezivanju domaćih kompanija s globalnim tržištima. Misija Komore ogleda se u otvaranju puteva privrednicima i industriji ka inostranstvu u cilju poboljšanja i bržeg razvoja kapaciteta te povećanja konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga na domaćem i stranom tržištu. O postignutim rezultatima u ovoj godini i narednim projektima, za Marx.ba ekskluzivno je govorio Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovniske komore BiH. Marx.ba: Prema posljednim podacima za prvu polovinu 2023. godine primjetno je da je izvoz manji za 4,03 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a uvoz manji za 0,58 %. Šta je konkretan razlog tome? Evidentno je da ekonomija Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. godine ima tendenciju usporavanja u odnosu na isti period prošle godine. To se prije svega ogleda u smanjenju izvoza i lične potrošnje. Smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU, koja je naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner, a zbog usporavanja privredne aktivnosti u EU te globalne tržišne neravnoteže koju je izazvao rat u Ukrajini. Značajna smanjenje izvoza zabilježena su u dva sektora koji se mogu smatrati nosiocima bh. privrede. U metalskom i elektro sektoru smanjenje je najviše izraženo u razmjeni s Italijom, s kojom je izvoz smanjen za 314 miliona KM, i to posebno u grupi proizvoda od aluminijuma. Izvoz u ovoj kategoriji smanjen je zbog međuzavisnosti uvoza i izvoza, jer se uvozi repormaterijal u obliku nelegiranog aluminijuma koji se prerađuje u našoj zemlji, a potom izvozi u Italiju i ostala tržišta. Značajno je pao i uvoz u istoj kategoriji. Značajan pad je zabilježen i u kategoriji željeza i čelika i proizvoda od željeza i čelika, te izvoz energenata. Od zemalja izvan EU najznačajnije smanjenje izvoza je u Srbiju i to električne energije za 40% i drugih energenata, pa je vrijednost izvoza koksa u ovu zemlju manja za 99 miliona KM. Pad izvoza drvne industrije jednim dijelom je uvjetovan i odlukom Vijeća ministara BiH o zabrani izvoza određenih šumskih sortimenata radi proizvodnje proizvoda više dodane vrijednosti i zaštite domaćih proizvođača. U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima zbog stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu. Marx.ba: Kakva su predviđanja za naredni period kada je odnos izvoza i uvoza u pitanju obzirom da se nalazimo u jednom ekonomski nestabilnom periodu, ne samo za našu zemlju nego i za cijeli svijet? Imajući u vidu ključnu povezanost između nivoa izvoza i bruto domaćeg proizvoda (BDP), ukoliko se trend pada izvoza nastavi do kraja godine, neminovno će doći do smanjenja BDP-a, kao ključne makroekonmske varijable. Međutim, ohrabrujuće djeluju prognoze makroekonomskih pokazatelja Svjetske banke za naredne dvije godine, kako za Bosnu i Hercegovinu (rast realnog GDP-a, obima vanjskotrgovinske razmjene, rast industrijske proizvodnje i izvoza, pad nezaposlenosti i cijena) tako i za EU. Nakon slabog rasta GDP na nivou EU u prvoj polovini 2023. godine, te ulaska Njemačke u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, Pozitivne projekcije za 2024. i 2025. godinu na nivou EU daju optimizam i za oporavak bh. ekonomije, pogotovo uzimajući u obzir našu zavisnost od trgovine s EU, jer se više od 70% vanjskotrgovinskog prometa odvija upravo s privrednim subjekima iz EU. Marx.ba: Njemačka ekonomija zabilježila je manji pad u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni tromjesečni period, zbog čega je ušla u recesiju, da li se to reflektira na stanje izvoza naših proizvoda prema njemačkom tržištu? Najznačajnije izvozno tržište za bh. privrednike je i dalje Njemačka s ukupnim izvozom od 1.413.303 KM, što predstavlja povećanje od 4,5% u odnosu na prvo polugodište 2022. godine. I pored ulaska Njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao zbog već unaprijed dogovorenih narudžbi i dugoročne saradnje. Prema posljednim rezultatima za drugi kvartal (rast GDP-a za 0,3%) i projekcijama do kraja godine, Njemačka će ostvariti pozitivna, ali minimalna kretanja GDP-a, pa predviđamo zadržavanje pozitivnog trenda u izvozu s Njemačkom do kraja godine. Ključni izvozni proizvodi su: namještaj, proizvodi od metala, mašine, aparati, djielovi za autoindustriju, plastika i hemijski proizvodi. Marx.ba: Da li država daje određene poticaje i stimulans izvoznicima? Na državnom nivou ne postoje poticaji i subvencije koje se diretkno dodjeljuju izvoznicima. Međutim, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u budžetu BiH osigurava grant za sajamske i druge manifestacije u inozemstvu radi promocije i razvoja privrede Bosne i Hercegovine koje implementira Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ovim grantom se daje podrška nastupu bh. izvoznika na prestižnim međunarodnim sajmovima koje organizira Vanjskotrgovinska komora BiH. Marx.ba: Kada je riječ o granama industrije, koja industrija je u prošlom periodu zabilježila značaj rast i kakav trend nas očekuje u nastavku? Ukoliko izuzmemo bazne metale i poluproizvode, najveći rast i u procentualnom i u apsolutnom iznosu u prvih šest mjeseci 2023. ostvarila je metalska i elektro industrija, odnosno elektro industrija, autoindustrija i mašinogradnja. Važna kategorija, prvenstveno zbog proizvoda koje obuhvata, a kojima je uglavnom znatno više dodana vrijednost u odnosu na druge kategorije je elektro industrija koja kontinuirano bilježi značajan trend rasta, te je izvoz ovog podsektora 2022. sam premašio 1,3 milijardi. KM, što je povećanje od 20%. Pozitivne trendove rasta bilježi i autoindustrija, sektor koji je prije tri godine bio izuzetno ranjiv zbog promjena tržišta. Automobilska industrija Bosne i Hercegovine strateški je opredijeljena za izvoz pa samim tim pad potražnje na svjetskom tržištu zabilježen u periodu prije pandemije je u velikoj mjeri uticao na domaću proizvodnju. Trendovi bh. metalske i elektro industrije zavise isključivo od globalnih kretanja, kako berzanskih cijena repromaterijala, tako i svjetskog indeksa proizvodnje koji diktira količinu i tempo našeg izvoza. Ono što zavisi od nas i što možemo unaprijediti jeste konkurentnost naših kompanija. Ukoliko trendovi prelaska na cirkularnu ekonomiju, zelene modele poslovanja i energetsku efikasnost budu pozitivni, povećanje izvoza ove, ali i drugih grana industrije će biti održivo. Marx.ba: Evropska Unija sve više insistira na principu zelenog poslovanja, kakve se aktivnosti provode u tu svrhu i na koji način se
U Sarajevu održan “Sarajevo Premium Nights ’23”, ekskluzivni, poslovni i korporativni događaj
Š.M. U Sarajevu je sinoć, noć uoči otvaranja 23. po redu Sarajevo Film Festivala, održan i “Sarajevo Premium Nights ’23”, ekskluzivni poslovni i korporativni događaj. U organizaciji Business Concierge Center Sarajevo i Topcom Agencije, ovaj spektakularni Premium Business & Corporate Event Concept održao se na terasi Hotela Evropa i okupio brojna poznata lica iz svijeta biznisa. Sarajevo Premium Nights je savršeno mjesto na kojem se poslovna elegancija susrela s neodoljivim ljetnim ugođajem, a gosti su do ponoći uživali uz odličnu muziku i u divnom okruženju. Cijelo veče bilo je obogaćeno izvedbama vrhunskih DJ izvođačica, DJ KAZUMI iz Sarajeva i DJ ANA PETROV iz Beograda. Njihov nevjerojatni talent i energija podgli su ovaj događaj na potpuno novu razinu, pružajući vam nezaboravno premium iskustvo i odličnu atmosferu tokom cijele večeri. Generalni pokrovitelji Sarajevo Premium Nights eventa su brendovi Orbico kompanije s.Oliver fragrances, Max Factor, Bruno Banani, kao i partneri New Life Turkey, Voda Leda, Bizon Media, Mak Zara te Raiffeisen Leasing. U nastavku pogledajte kako je kroz oko objektiva izgledao ovaj ekskluzivni događaj.
Sve je spremno za prvi “Sarajevo Premium Nights 2023”!
Š.M. Ostalo je još samo nekoliko sati do održavanja prvog “Sarajevo Premium Nights 2023”, događaja u organizaciji Kompanije Business Concierge Center Sarajevo & Topcom Agencije. Kako smo ranije najavili, ovaj spektakularni Premium Business & Corporate Event Concept održat će se 10. augusta 2023. godine, dan uoči otvaranja Festivala. Sarajevo Premium Nights je savršeno mjesto na kojem se poslovna elegancija susreće s neodoljivim ljetnim ugođajem, a gosti će imati priliku uživati u predivnom ambijentu hotela Europa-Terasa, uz odličnu muziku i još bolje druženje. Sarajevo Premium Nights bit će obogaćen izvedbama vrhunskih DJ izvođačica, DJ KAZUMI iz Sarajeva i DJ ANA PETROV iz Beograda. Njihov nevjerojatni talent i energija podići će ovaj događaj na potpuno novu razinu, pružajući vam nezaboravno premium iskustvo koje će vas obuzeti pozitivnom atmosferom i ritmom cijele večeri. “Važno nam je vaše zadovoljstvo i udobnost, stoga smo pažljivo osmislili svaki detalj kako bismo vam pružili nezaboravno iskustvo. Sarajevo Premium Nights je mjesto gdje će se posao i užitak savršeno spojiti, pružajući vam jedinstvenu priliku da se istaknete i ostvarite važne poslovne kontakte dok istovremeno uživate u luksuznom i opuštajućem okruženju“, ističu organizatori. Generalni pokrovitelji Sarajevo Premium Nights eventa su brendovi Orbico kompanije s.Oliver fragrances, Max Factor, Bruno Banani, kao i partneri Raiffeisen Leasing, New Life Turkey, Voda Leda, Bizon Media, Mak Zara.