Raiffeisen banka sufinansirala kupovinu električnih romobila za svoje zaposlenike
Klix.ba/Š.M Na užarenom asfaltu se ovih dana može primijetiti sve više ljudi koji se, umjesto da ujutro upale svog četverotočkaša ili idu javnim prijevozom, opredjeljuju za nešto drugačiji vid transporta poput bicikla, rola ili vrlo popularnog električnog romobila. Zamislite da ste poželjeli kupiti električni romobil i da se vaš poslodavac ponudi da vam pomogne u kupovini, odnosno plati pola cijene? Upravo to je Raiffeisen banka uradila za svoje zaposlenike. Tokom prošle i ove godine, ova banka je svojim zaposlenicima omogućila kupovinu 439 električnih romobila brendiranih nazivom RaiMobil uz popust od 50 posto, a inicijativa za sufinansiranje romobila došla je upravo od jednog zaposlenika banke. Ova aktivnost pored efekta na zadovoljstvo zaposlenika dodatno doprinosi zaštiti životne sredine, čistijem zraku i zdravijoj planeti, a što je usklađeno sa Raiffeisen strategijom održivosti. Kroz različite inicijative i aktivnosti Raiffeisen grupacija je u 2022. godini smanjila emisiju CO2 za 8 posto u odnosu na 2021. godinu. U kakvom stanju ćemo ostaviti planetu djeci, unucima, te svim budućim generacijama je odgovornost svih, pojedinaca i kompanija, a ovo je samo jedna od inicijativa kojom Banka čini promjene mogućim.
Hasanović za Marx.ba: BiH ostvarila ekonomski rast od četiri posto u odnosu na prošlu godinu
Marx.ba/Š.M Samo za Marx.ba o ekonomskoj situaciji Bosne i Heregovine te izazovima sa kojima se naša zemlja suočava, govorio je zamjenik ministra finansija i trezora gospodin Muhamed Hasanović. U vremenu sve veće globalne povezanosti i ekonomske neizvjesnosti, Ministarstvo finansija ima ključnu ulogu u stvaranju stabilnosti i sigurnosti za našu zemlju, ali i u postizanju održivog razvoja i jačanja naše pozicije na međunarodnoj sceni. Ova institucija predstavlja srce ekonomskog sistema naše zemlje, a njen značaj se ogleda u širokom spektru odgovornosti koje nosi. U to ime, prvi sagovornik portala Marx.ba koji je ispričao svoju Top priču je zamjenik ministra finansija i trezora gospodin Muhamed Hasanović. Gospodin Hasanović je u razgovoru sa nama otkrio kakva je zapravo ekonomska situacija naše zemlje i koji su glavni izazovi sa kojima se BiH trenutno suočava. “BiH je ostvarila rast od 4% u odnosu na prošlu godinu. Bili smo svjedoci velike inflacije od 14%, imali smo rast izvoza od 23% i smanjenje nezaposlenih sa 17% na 15%. Ekonomski rast od 1%, nije dovoljno, ali je dobro obzirom da nećemo ući u recesiju u odnosu na druge zemlje. Inflacija već pokazuje usporavanje te je procjena da će do kraja godine biti između 5% do 6%. Politička situacija u državi trenutno otežava ekonomski rast zemlje, te je ključni faktor uspostavljanja kompromisa svih strana za brži ekonomski rast i napredak“, rekao je Hasanović. U nastavku pročitajte ostatak intervjua. Marx.ba: “Prije 7 dana ste sa Rezidentnom koordinatoricom UN-a u BiH razgovarali o zelenoj ekonomiji, samoodrživim razvojim ciljevima, povećanju angažmana privatnog sektora i socijalnim reformama. Također ste predali pismo podrške Prijedlogu programa povećanja spremnosti za pandemiju u BiH, možete li nam reći nešto više o tome?” Hasanović: „Da, predao sam rezidentnoj koordinatorici potpisano pismo podrške Prijedlogu programa povećanja spremnosti za pandemiju u BiH. Ovim projektom je obuhvaćen period od 2024. do 2026. godine i njime se pruža podrška korisnicima iz državnog i nedržavnog sektora širom zemlje. Bespovratnim sredstvima Fonda za pandemiju ćemo jačati nadzore ljudskih i laboratorijskih resursa, te omogućiti popunjavanje ključnih praznina radi postizanja veće otpornosti zemlje na buduće pandemije i zdrastvene krize, a sve s ciljem boljeg pripremanja i ublažavanja posljedica mogućih budućih zdrastvenih kriza.“ Marx.ba: “Koliki je javni dug BiH, da li je BiH mnogo zadužena, ko su korisnici javnog duga te koliko institucije imaju udjela u javnom dugu?” Hasanović: „Javni dug u BIH iznosi 13 milijardi KM, te se odnosi na dug u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu, kao i dug koji se veže za institucije Bosne i Hercegovine. Javni dug može pozitivno djelovati na privredu zemlje i njen rast i razvoj ako se koristi za korisne ciljeve kao što su djelatnosti orijentirane na proizvodnju i izvoz. Veća je zaduženost RS u odnosu na FBiH. Zaduženost BiH nije toliko strašna kada poredimo sa drugim zemljama te nismo u crvenoj zoni. Na godišnjem nivou finansiramo javni dug u iznosu oko 1,2 – 1,3 milijardi, što znači da nekih 10% finansiramo godišnje, tako da bi za nekih 10 godina mogli isplatiti čitav dug, ukoliko se ne bi više zaduživali.“ Marx.ba: “Nedavno ste imenovani za šefa pregovaračkog tima za provedbu Sporazuma o pitanjima sukcesije. Šta tačno tretira pitanje o sukcesijama i zašto je jako važno za BiH?” Hasanović: „Sukcesija podrazumijeva preuzimanja prava i obaveza jedne države ili više njih od strane druge države ili više njih kada je u pitanju određeno područje ili nekretnina. U slučaju BiH sukcesija se odnosi na prava i obaveze bivše SFRJ koja putem sukcesije pripada jednoj od pravnih nasljednika SFRJ. Ovo pitanje se najviše odnosi na državnu imovinu, te regulisanje svih prava i obaveza koje proizilaze iz sporazuma o sukcesiji izmedju BiH i ostalih članica SFRJ potpisanog 2001. godine. Iz sporazuma koji je napravljen postoji nekoliko aneksa koji se odnose na određene oblasti i to: pokretna i nepokretna imovina, diplomatska i konzularna imovina, finansijska aktiva i pasiva, odnosi se na potraživanja i dugovanja, arhivi, penzije, ostala prava, interesi i obaveze, privatna imovina i stečena prava. Za svaki aneks se posebno vode pregovori sa svim članicama bivše SFRJ. Na određene teme imamo brže i jednostavnije dogovore, te je vidljiv napredak, dok kod drugih nema napretka, jer ne postoji konsenzus između strana. Dodatno komplikuje situaciju politiziranje određenih tema, kao što je aneks A te nemogućnost postizanja dogovora, konkretno sa Hrvatskom kada je u pitanju aneks G. Pred nama je ozbiljan i težak put obzirom da pitanje sukcesije stoji već 30 godina, ali imam jako puno znanja, volje i želje kako bismo riješili ovo pitanje. Namjeravam u narednom periodu obaviti razgovore sa svim zemljama SFRJ koje su učesnice Sporazuma o sukcesiji.“ Marx.ba: “Kada je riječ o poslovanju i marketingu, poznato je da ste bili jedan od predavača na Ekonomskom fakultetu UNSA u oblasti marketinga te ste u toku svog rada bili na vodećim pozicijama, u velikim firmama kao što su Shell-Orbico, Konzum d.o.o., također u oblasti marketinga i prodaje. Šta je to što Vas je potaklo da iz jednog dinamičnog okruženja, u kojem vlada doza kreativnosti i fleksibilnosti, dođete u javnu instituciju, koja zapravo ne poznaje te termine? Da li postoji neki konkretan razlog za okretanje ka ovoj “političkoj ekonomiji”?” Hasanović: „Nakon 17 godina rada u realnom sektoru i karijere od pripravnika do direktora i prolaska kroz sve faze razvoja unutar realnog sektora, a obzirom da mi je trenutno 38 godina, smatrao sam da mi je izazov preuzeti ovako važnu i značajnu funkciju, te svojim znanjem, radom i iskustvom probati doprinijeti boljitku naše zemlje.“ Marx.ba: “Kada je u pitanju javno oglašavanje i društvene mreže, smatrate li te mreže, kao što su LinkedIn, Twitter, Facebook, relevantnim za oglašavanje i da li Ministarstvo koristi ove povratne informacije u cilju donošenja odluka?” Hasanović: „Smatram navedene platforme veoma bitnim za oglašavanje, te ih sve koristim uključujući Instagram i Viber Communty. Trenutno smo u procesu aktivacije YouTube kanala gdje će se moći vidjeti sva moja gostovanja. Sve pomenute društvene mreže su različite i imaju različit profil korisnika. Ministarstvo koristi informacije od strane građana za provođenje određenih odluka te se u skladu s tim provode i javne konsultacije.“ Marx.ba:” I za kraj, s
Još ne znate gdje na godišnji odmor? 5 letova iz BiH za manje od 60 eura
Š.M Putovanja su jedan od najuzbudljivijih dijelova života, a pronalazak jeftinih letova može biti spas za vaš džep. Pronalazak idealne destinacije za godišnji odmor može biti mukotrpan posao. Rezervacija hotela, kupovina i pakovanje, razna osiguranja često su dodatni teret po naš budžet, a kupovina aviokarte nam često zadaje najveće muke. Odabir destinacije ovisi i o cijeni ponude, ali s druge strane, prilagođavanje u okvire koje nam stvara financijska situacija može izrasti u najzanimljivije izleta u neistražena mjesta. Kako bi vaš godišnji odmor postao onaj za pamćenje i uz minimalne troškove, pronašli smo pet letova iz Bosne i Hercegovine do 60eura. Tuzla – Stockholm Posjetiti prijestolnicu Švedske za samo 21 euro? Da, moguće je uz Wizairr. Povratna karta za jednu osobu u periodu od 29. augusta do 3. septembra uključujući ručni prtljag, dovoljan za mali bijeg u Skandinaviju, koštat će vas malo više od 20 eura. Ovo je ponuda koja se ne propušta, zar ne ? Banja Luka – Beč Putovanje u Beč je pravi užitak za ljubitelje kulture, historije, muzike i prekrasne arhitekture. Ova šarmantna prijestolnica Austrije privlači posjetitelje svojim bogatstvom kulturnih znamenitosti, elegantnim avenijama i raskošnim dvorcima. Posjetiti je možete za samo 36 eura u periodu 10. augusta do 17. augusta uz pomoć Ryanair-a. Banja Luka – Dortmund Povratni let na relaciji Banja Luka-Dortmund u periodu od 30. augusta do 4. septembra koštat će vas samo 50 eura, navodi esky.ba. U cijenu ulazi ručni prtljag dimenzija 40 x 30 x 20 cm, a avioprevoznik za ovaj let je Wizzair. Tuzla – Frankfurt Povratni let za jednu osobu, Tuzla – Frankfurt, u periodu od 9. augusta do 17. augusta iznosi 60 eura, a u tu cijenu uračunat je i ručni prtljag. Banja Luka – Brisel Putovanje u Brisel, glavni grad Belgije, idealna je prilika da kušate vrhunske belgijske čokolade, istražite historiju i uživate u arhitektonskim čudima ove države. Povratni let u periodu od 25. jula do 8. augusta po cijeni od 43 eura, idealna je prilika da svoj godišnji odmor provedete baš u Briselu. Ne zaboravite da su putovanja prilika za istraživanje, učenje i stvaranje nezaboravnih trenutaka. Bez obzira na to koliko novca imate na raspolaganju, uvijek postoje načini da pronađete povoljne opcije i uživate u atrakcijama koje vam se nude. Sretan put!
TOP pet knjiga za još uspješnije poslovanje
Bez obzira da li ste poduzetnik ili menadžer u korporaciji, biznis knjige vam mogu pomoći da steknete pravu sliku poslovnog svijeta i realnosti. Š.M Biti dobar poduzetnik ne znači samo stajati na čelu kompanije i formirati tim ljudi koji će obavljati određene zadatke. Poduzetnik ima zadatak da mijenja i unaprjeđuje svijet oko sebe, zadovoljava potrebe tržišta i rješava probleme unutar kompanije. U vezi s tim, može se zaključiti da je poduzetnicima pored vizionarstva, ustrajnosti i organizacijskih sposobnosti potrebno i znanje koje, pored stručne ekonomske literature, mogu pronaći i u knjigama u kojima su sadržani iskustva i savjeti nekih od najuspješnijih poduzetnika kroz historiju. Knjige o biznisu pružaju potpuno razumijevanje ključnih principa i načina poslovanja. Bez obzira da li ste poduzetnik ili menadžer u korporaciji, biznis knjige vam mogu pomoći da steknete sliku pravog poslovnog svijeta i realnosti. Na taj način možete naučiti o svim potrebnim strategijama za kvalitetno upravljanje, finansijama, marektingu, ljudskim resursima i drugim bitnim aspektima poslovana. Ova znanja mogu biti ključna za efikasnije upravljanje svojim preduzećem. U nastavku smo za vas pripremili pet knjiga koje bi svaki poduzetnik trebao. 1. Vodič kroz digitalnu transformaciju (David L. Rodgers) –” Vodič kroz digitalnu transformaciju” je prva sveobuhvatna analiza kako tradicionalni biznisi mogu da se transformišu i napreduju u digitalnom dobu. Ova knjiga je obavezni vodič za lidere koji žele da dovedu svoje firme u sljedeću fazu rasta. 2.“Kapital u dvadeset prvom stoljeću” (Thomas Piketty) – Ova knjiga je izgrađena na 15-godišnjem programu empirijskih istraživanja u oblasti ekonomije sprovedenih u saradnji sa drugim naučnicima. 3. Kako da napravite biznis plan (Linda A. Sir) – Knjiga u kojoj su detaljno razrađeni svi najvažniji elementi izrade biznis plana, od definiranja ciljnog tržišta do identificiranja konkurencije i procjene rizika. 4.Uspon robota (Martin Ford) – Koji su poslovi budućnosti? Koliko će ih biti? A ko će ih raditi?U Usponu robota , Ford opisuje šta umjetna inteligencija i robotika mogu postići i moli poslodavce, naučnike i kreatore politike da se suoče sa mogućim implikacijama. 5. Startup način (Eric Reese) – autor, na osnovu dugogodišnjeg iskustva suradnje s gigantima poput Amazona-a i AirBnB-a, definira sistem poduzetičkog upravljanja namjenjen svim kompanijama u cilju postizanja dugoročnog rasta i maksimizacije profita.
Orbico grupa nastavlja širenje
Orbico grupa preuzela je 20% udjela ukrajinske kompanije, a za godinu postat će njen većinski vlasnik Indikator.ba/Š.M Orbico grupa preuzela je 20 posto udjela jedne ukrajinske kompanije, a prema ugovoru koji je potpisan s Ukrajincima, taj najveći hrvatski distributer za godinu dana trebao bi postati njen većinski vlasnik.O kojoj je kompaniji riječ, kolika je vrijednost investicije i koliki bi tačno vlasnički udio trebao imati, vlasnik Orbica Branko Roglić za sada nije htio govoriti zbog toga što na tome insistiraju Ukrajinci, navodi Indikator.ba . Na pitanje zašto je odlučio investirati u zemlju u kojoj bjesni rat, zbog čega su osim ljudi u opasnosti i nekretnine, Roglić je odgovorio da u ovome slučaju primarni cilj nisu bili širenje poslovanja i zarada, iako ne treba smetnuti s uma da će se investicija vratiti ako sve bude u redu. – Primarni cilj bio je pomoći tim ljudima i toj zemlji. Znate, vlasnici te kompanije koju ćemo preuzeti prilično su korektni poslovni ljudi, a ne trebamo zaboraviti ni da su i nama Ukrajinci mnogo pomogli dok je bio rat u Hrvatskoj. Ukrajina nas je priznala među prvima i mi to nikada ne smijemo zaboraviti. Iako zvuči otrcano, vjerujte da nije sve u novcu, ističe Roglić. Unprkos tome Orbico grupa tom je investicijom proširila svoje poslovanje u Ukrajini, u kojoj od 2016. posluje njena članica STV Orbico. Kad je izbio rat, Roglić je tamošnjih pedesetak zaposlenika ponudio preseljenje iz zemlje čiji bi trošak snosila kompanija, no oni su to odbili. Nakon što završi rat, Grupa ondje ima velike planove jer želi biti među prvim investitorima, kao što je bila i u BiH nakon rata, kad je već 1996. godine ušla u tu susjednu zemlju. Inače, Grupa je prošle godine ostvarila 3,2 milijarde eura prihoda, a ove godine, prema Roglićevim riječima, planiran je rast od desetak posto, odnosno na 3,5 milijardi eura.
BH CONTENT LAB BH TELECOMA OMOGUĆIO EKSPANZIJU DOMAĆE KINEMATOGRAFIJE
Od predviđenih 30 miliona KM do sada investirano 10 miliona KM Danas su u Sarajevu predstavljeni uspjesi kompanije BH Telecom i njihove najveće domaće platforme za produkciju audio-vizuelnih sadržaja BH Content Lab, koja je omogućila ekspanziju produkcije serija vrhunske domaće kvalitete, koje su brzo postale jedne od najgledanijih u regionu. Također, predstavljeni su sadržaji koji očekuju publiku ovogodišnjeg 29. Sarajevo Film Festivala, čiji je BH Telecom ponosni glavni sponzor i ove godine, tri serije iz produkcije BH Content Lab platforme BH Telecoma nominovane za nagradu Srce Sarajeva kao i jedanaest projekata koji su putem javnog poziva dobili podršku za dalji razvoj scenarija. Do sada je BH Telecom investirao preko 10 miliona KM putem platforme BH Content Lab, a do kraja 2024. godine je planirano da bude investirano ukupno 30 miliona KM. „BH Content Lab ostvaranje je naše vizije da kompanija poput BH Telecoma treba ponuditi vrhunski i ekskluzivan sadržaj za korisnike Moja TV, te postići veliko regionalno i globalno interesovanje za serije iz naše BHCL produkcije. Potpuno smo svjesni šta naše ulaganje znači za bh. kinematografiju jer pored komercijalnog interesa ovo je još jedan od brojnih primjera naše društvene odgovornosti u kojoj smo lideri u BiH. Zbog svega ovoga, ponosim se cijelim timom i svim našim partnerima koji zajedno sa nama kreiraju novu eru bh. kinematografije.“, istakao je Sedin Kahriman, generalni direktor BH Telecoma. “Partnerstvo Sarajevo Film Festivala i BH Telecoma pokazuje kako dobro osmišljeno strateško djelovanje može brzo promijeniti kompletnu paradigmu cijele jedne privredne grane, u ovom slučaju bh. kinematografije. Otkako je BH Telecom ušao u posao sa filmskim i TV sadržajem, domaća proizvodnja je učetverostručena, ostvarena je potpuna zaposlenost u sektoru, a interes domaće publike za domaći proizvod se vratio. Sarajevo Film Festival posebno služi kao platforma za regionalni i međunarodni plasman domaćeg sadržaja i već vidimo vrlo osjetne proboje i na strana tržišta, prije svega sadržaja koji proizvodi BH Telecom”, naglasio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala. BH Telecom je bio učesnik na prestižnim festivalima i marketima kao što su: Berlinale Series Market, Market Series Mania u Lilleu i NEM Zagreb na kojem su prezentovane serije koje se trenutno realizuju kroz platformu BH Content Lab. Učestvovanjem na ovim festivalima BH Telecom je uspio izaći ne samo na regionalno, već i na svjetsko tržište uspostavljajući saradnju sa globalnim distributerom BETA GMBH Film. BH Telecom je do sada ustupio prava na emitovanje tri serije („Kotlina“, „Tender“ i „Na rubu pameti“) za teritorij: BiH, Hrvatska, Slovenija i Crna Gora. U toku je potpisivanje Ugovora sa Beta Film GmbH za globalnu distribuciju serija „Kotlina“ i „Znam kako dišeš“. Na ovogodišnjem izdanju SFF-a, nominovane za nagradu Srce Sarajeva za TV serije su i serije „Kotlina“, „Tender“ i „Na rubu pameti“, nastale u produkciji BH Content Lab-a. „Osam nominacija za Srce Sarajeva za prvu sezonu seriju „Kotlina“ su potvrda nominovanim i cijeloj ekipi jer su kolege iz regije prepoznali kvalitet serije. No, naravno, meni kao producentu čini se važnijim da smo konačno sa domaćom produkcijom serija, zahvaljujući projektu BH Content Laba i BH Telecomu, uspješno masovnije izašli na regionalno tržište“, izjavila je Amra Bakšić-Čamo, filmska producentica. U toku SFF-a je planirano premijerno emitovanje prve dvije epizode serije „Znam kako dišeš“ redateljice Jasmile Žbanić, koja se producira u okviru BH Content Lab platforme BH Telecoma, dok se emitovanje serije očekuje početkom jesenje programske šeme ekskluzivno na kanalu MY TV. „I ove godine nastavljamo sa javnim pozivom za prijavu projekata igranih serija ali i filmova u produkciji BH Content Lab-a. Također objavljen je i usmjereni Javni poziv za projekte igranih serija i filmova sa tematikama za ključne događaje iz naše historije, od srednjeg vijeka pa do danas“, naveo je Muamer Hadžović, izvršni direktor za razvoj poslovanja BH Telecoma. Kako je naglasio javni poziv kontinuirano je otvoren do 31.12.2023. za zainteresirana lica koja žele da svojim produkcijskim/kreativnim projektima budu partneri BH Telecoma za kreiranje što kvalitetnijeg domaćeg TV sadržaja. Među jedanaest projekata izabranih za fazu razvoja scenarija dva („Trake“ – produkcija Udruženje Uvertira i „Efekat leptira“ – Oxygen Production; scenarij: Vedrana Božinović) rediteljski potpisuje proslavljeni bh. režiser Dino Mustafić. „U ovoj fazi selekcije za razvoj scenarija predstoji veliki rad kako bi došli do finalne verzije scenarija za koje vjerujem da će tematski i žanrovski zainteresirati gledaoce regiona. To su važne, emotivne i potrebne priče sa zanimljivim karakterima koje možemo pamtiti poput najboljih televizijskih ostvarenja na našim jezicima“, otkrio je Mustafić. Pored spomenutih projekata, do sada odabrani projekti za fazu razvoja scenarija su: „Ojužilo“ (kreator Boba Jelčić, producentica Ines Radić), „Sari“ (scenarij Rifat Kukić, produkcija ‘’Knights of the Bosnian Kingdom’’, producent Adnan Hasković), „Ježevi u magli“ (Udruženje Realstage; reditelj Nermin Hamzagić, kreator Džana Pinjo), „Kotlina – 2 sezona“ (SCCA/pro.ba, Kreatori: Danis Tanović i Amra Bakšić Ćamo), „8 dana“ (SCCA/pro.ba Ideja: Elma Tataragić, Scenaristice: Elma Tataragić, Asja Krsmanović, Emina Omerović), „Bijeli dani“ (NewEra studios (Firefly), autor Filip Jokanović), „Regional“ (FIST Produkcija, Autor: Feđa Isović), „Tender – 3. sezona“, (FIST Produkcija, Autor Srđan Vuletić, reditelji: Neven Samardžić, Amra Mehić, Alen Šimić) i „Na rubu pameti -3. sezona“, (FIST Produkcija, Autor Adnan Kapetanović, reditelj Elmir Jukić)