Na pomolu infrastrukturni projekat koji može unaprijediti bh. industriju
Marx.ba Je li na pomolu infrastrukturni projekat koji bi mogao oživjeti industriju u našoj zemlji, bar kada se radi o boljim transportnim mogućnodtima. Čini se da stvari kreću u pozitivnom smjeru. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je na poslovnoj konferenciji Ujedinjenog Kraljevstva i Zapadnog Balkana ”Building Futures” u Beogradu da bi britanske institucije i investitori mogli snažnije financirati infrastrukturne projekte u regiji, te predložio izgradnju brze pruge između Beograda i Tuzle. Na ovaj prijedlog reagirao je ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Edin Forto. ”Konačno nešto u čemu se slažem s Vučićem. Pruga Doboj – Tuzla – Zvornik i dalje prema Loznici i Rumi jedan je od strateških projekata za Bosnu i Hercegovinu. To je pruga koja može oživjeti industriju, putnički transport i napokon deblokirati promet cijelog Tuzlanskog kantona i regije”, poručio je Forto. Dodao je da su institucije BiH već dale formalnu suglasnost za pokretanje zajedničkih aktivnosti sa Srbijom. ”Od Vijeća ministara, Parlamenta BiH i Predsjedništva dobio sam ovlast da potpišem sporazum sa Srbijom kojim ćemo zajedno tražiti financiranje za ovaj projekt važan za obje zemlje. Iskreno se nadam da će to biti jako skoro”, naglasio je Forto.
Vanjskotrgovinska komora BiH: Jačanje bh. privrede na tržištu Turske
Marx.ba Predstavnici kompanija iz naše zemlje održali su više od 70 poslovnih sastanaka sa kompanijama iz Turske, Albanije, Sjeverne Makedonije, Poljske, Crne Gore, Velike Britanije,Kine i evropskih zemalja. Međunarodni poslovni susreti organizovani su u okviru najveće svjetske mreže za poslovno povezivanje kompanija – Evropske poduzetničke mreže (EEN), a bh. privrednike predvodila je Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kordinator BITNET konzorcija u okviru Evropske preduzetničke mreže. „Šest bh. kompanija iz oblasti autoindustrije, metaloprerađivačkog, elektroenergetskog i građevinskog sektora, sektora zaštite okoliša, plastike i gume, hemijske industrije te informaciono-komunikacionih tehnologija učestvovalo je na poslovnim susretima. Očekujemo da će ostvareni kontakti rezultirati novim partnerstvima i jačanjem prisustva bh. privrede na tržištu Turske i šireg regiona“, istakla je Mersiha Selmanović, stručni saradnik za EU i projekte u VTK/STK BiH. Tokom sastanaka razmatrane su mogućnosti poslovne saradnje, transfera tehnologija i investiranja u proizvodne kapacitete. „Ovo je prvi put da Energoinvest učestvuje na sajmu Match4Industry i mogu iznijeti samo riječi hvale. Kompanije koje su se prijavile došle su s konkretnim prijedlozima za potencijalnu saradnju, a Energoinvest će zasigurno imati koristi od ovih susreta. Kompanije s kojima sam imala B2B sastanke također dolaze iz energetskog sektora i zainteresovani su za tržište Bosne i Hercegovine, te smo već prepoznali prostor za saradnju“, izjavila je Maša Mešanović iz kompanije Energoinvest d.d. U okviru događaja je organizovana i posjeta kompaniji Özka Tyres, koja posluje unutar jedne od najvećih i najbolje organizovanih industrijskih zona u Turskoj. Delegaciji iz BiH predstavljeni su modeli organizacije rada i savremeni proizvodni procesi po kojima je ova kompanija prepoznatljiva. Kompanija Özka Tyres teži pozicioniranju kao vodeći brend na turskom tržištu, te kao respektabilno i konkurentno ime na globalnom nivou. Zahvaljujući kontinuiranom razvoju i investicijama u tehnologiju, danas je jedan od vodećih regionalnih proizvođača poljoprivrednih, industrijskih i građevinskih guma. Događaj je svojim prisustvom uveličala i konzulica Bosne i Hercegovine u Istanbulu Enisa Komar, koja je izrazila zadovoljstvo organizacijom i značajem ovih susreta. Međunarodnim poslovnim susretima „Match4Industry“ prisustvovalo je gotovo 200 učesnika, uz više od 360 potvrđenih online sastanaka kompanija iz 20 zemalja. Očekuje se da će u narednom periodu ovi poslovni susreti i ostvareni kontakti rezultirati konkretnim oblicima saradnje između kompanija iz Bosne i Hercegovine, Turske i drugih evropskih zemalja. Predstavnici bosanskohercegovačkih i turskih kompanija istakli su spremnost da kroz direktne razgovore i buduće sporazume unaprijede poslovne veze, što bi moglo doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i jačanju regionalne konkurentnosti.
Nafta se blago oporavlja, a dolar jača nakon signala Feda
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene su dionica u četvrtak porasle, ponajviše u tehnološkom sektoru, jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati Nvidie. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:00 sati u plusu 1,2 posto, odmaknuvši se od najniže nivoe u mjesec dana, piše Pd. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:00 sati u plusu 1,2 posto, odmaknuvši se od najnižeg novoa u mjesec dana. Pritom su cijene dionica u Indiji, Australiji, Južnoj Koreji i Japanu porasle između 0,3 i 2,8 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, oko 0,1 posto. Najviše su jutros porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru jer je ulagače ohrabrilo kvartalno poslovni izvještaj Nvidie. Najveći svjetski proizvođač čipova za umjetnu inteligenciju izvijestio je, nakon jučerašnjeg zatvaranja Wall Streeta, o većim prihodima i zaradi nego što su analitičari očekivali. Uz to, Nvidia je objavila procjene o većim nego što se očekivalo prihodima u tekućem tromjesečju. Zahvaljujući tome, cijena dionice Nvidie porasla je u produženom trgovanju nakon zatvaranja Wall Streeta oko 5 posto. Zbog toga su terminski S&P 500 i Nasdaq indeks trenutno u plusu više od 1 posto, pa bi se njihov rast mogao nastaviti i u četvrtak, nakon blagog uspona u srijedu. A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla jer je zapisnik s posljednje sjednice Feda pokazao da su čelnici centralne banke oprezni po pitanju daljnjeg smanjenja kamata jer bi niži troškovi zaduživanja mogli otežati borbu s inflacijom, koja se i dalje kreće znatno iznad ciljanih nivoa od 2 posto. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 100,25 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,60 bodova. Cijene su nafte, pak, nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros porasla 0,31 posto, na 63,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,37 posto, na 59,65 dolara.
Zaokret: Bitcoin se počeo oporavljati
Marx.ba Kripto entuzijasti od juler trljaju oči od čuđenja jer digitalna imovina nadmašuje američke dionice, čini se prvi put u sedmicama ili mjesecima. Neposredno prije podneva na istočnoj obali, bitcoin je porastao na 93.500 dolara nakon što je u jednom trenutku preko noći pao ispod 90.000 dolara, što je 1% više u posljednja 24 sata. Kretanje prema gore i udesno na grafikonu dolazi čak i dok dionice nastavljaju svoje nedavne probleme, predvođene padom Nasdaqa od 1,1%. Zlato također bilježi gubitke u utorak, s padom od 0,3%. Kretanja altcoina su dramatičnija, s etherom, solanom, BNB-om i XRP-om koji bilježe napredak od 2,5%-4%. Za sada je nadmašivanje samo višesatni događaj, a kamoli višednevni. Ipak, s obzirom na ono što se činilo kao mjeseci slabosti kriptovaluta u odnosu na dionice i zlato, ovo bi moglo dati nadu bikovima koji su oslabili. Provjera dionica povezanih s kriptovalutama pokazuje da je većina u plusu, što također prkosi padu na širem tržištu dionica. Vođa je Strategy (MSTR), koji je u utorak porastao za 8,3% nakon što je pao za više od 30% u odnosu na prethodni mjesec. Ostali dobitnici u sektoru digitalne imovine uključuju Bitmine Immersion (BMNR) usmjeren na ETH, koji je u prednosti za 7% nakon što je izgubio 40% u odnosu na prethodni mjesec. Coinbase (COIN), Circle (CRCL) i Bullish (BLSH) su svi u prednosti za oko 1,5%.
Bh. tržište: Koliko trošimo nafte u naftnih derivata
Marx.ba Za devet mjeseci 2025. godine, prema podacima iz akciznih prijava, uvoz dizel goriva u Bosni i Hercegovini je porastao za 3,3%, benzina za 5,3% a kerozina za 21,8%, u odnosu na isti period prethodne godine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Herceggovine (UIO). U istom periodu je uvoz lož ulja opao za 15,1%. Kada je riječ o naplati akciza na naftne derivate, početak 2025. godine je obilježio pad naplate prihoda. Nakon lošijeg starta, u martu je ostvaren rast od 3,9%, ali je već u aprilu zabilježen skroman rast. Ozbiljniji rast naplate akciza na derivate nafte ostvaren je tek u maju, a u junu je ostvarena maksimalna stopa rasta od 15,4 posto. Međutim, poboljšanje je bilo zakratko, jer su se trendovi pogoršali, prvo u julu, kada je ostvaren minimalni rast, a potom i u avgustu, kada je zabilježen pad naplate od -3,8%. Ipak, u septembru je ponovno ostvarena visoka stopa rasta od 11,2%. Nakon lošijeg starta kumulativna stopa rasta je dostigla nulti rast tek u martu. Poboljšanje trendova naplate u nastavku godine je rezultiralo kumulativnom stopom rasta od 4,2% na nivou polugodišta. Međutim, oscilatorni trendovi u posljednja tri mjeseca su smanjili kumulativnu stopu rasta na 3,4%. Imajući u vidu sve navedeno, a na osnovu projekcija makroekonomskih pokazatelja, kretanja cijena na svjetskom tržištu nafte i cijena derivata na tržištu BiH, te posljednjih trendova naplate akciza i sezonske sheme naplate koja ne uključuje godine sa specifičnostima, UIO BiH projektira stopu rasta neto prihoda od akciza na derivate nafte za 2025. godinu od 3,8 posto. Iz prethodnih podataka mogu izvući zaključci da su snažne turbulencije cijena u proteklom periodu zajedno sa kretanjima relevantnih makroekonomskih indikatora odredile potrošnju derivata nafte na tržištu BiH, a time i prikupljene prihode po osnovu akciza na derivate nafte koji imaju značajan udio u ukupnim prihodima od indirektnih poreza. Pošto je potrošnja derivata nafte cjenovno neelastična, neto prihodi od akciza na derivate nafte bili su izuzetno stabilni. Prema projekcijama UIO, u 2026., 2027. i 2028. godini planirane su stabilne stope rasta prihoda od akciza na derivate nafte i to: 2,6%, 3% i 3,1%, respektivno. Zanimljivo je da je u odnosu na 2006. godinu, u 2024. godini potrošnja dizel goriva porasla za visokih 96%, dok se komponenta potrošnja benzina i ostalih derivata koji ulaze u osnovicu (kerozin i lož ulje) skoro upolovila (-43% i -43,5%, respektivno).
Tri kvartala ove godine: Evo kako su poslovale banke u BiH
Marx.ba Banke u Bosni i Hercegovini su za devet mjeseci ove godine imale neto dobit od 697,5 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo. Kako se navodi u podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora iznosi 210 miliona KM i za 6,8 odsto je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini. “Bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 11,9 milijardi KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 730 miliona KM ili 6,5 odsto. Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,9 milijardi KM, i veći su za 588 miliona KM ili sedam odsto u odnosu na kraj 2024. godine. Depoziti pravnih lica iznose 3,5 milijardi KM, od čega se 1,7 milijardi (49 odsto) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,4 milijardi KM, od čega se 2,8 milijardi (52) odnosi na štednju fizičkih lica”, piše u saopštenju Agencije za bankarstvo RS, piše Indikator. Dodaje se da ukupni bruto krediti iznose 7,1 milijardi KM i povećani su za 422 miliona KM ili 6,3 odsto u odnosu na kraj 2024. godine. “Krediti pravnih lica iznose 3,5 milijardi KM, od čega se 2,4 milijarde KM ili 68 odsto odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih li a iznose 3,6 milijardi KM od čega se 2,4 milijarde ili 67 odsto odnosi na potrošačke kredite. Stopa NPL-a (udio nekvalitetnih kredita u ukupnim bruto kreditima) iznosi tri odsto i smanjena je u odnosu na kraj prethodne godine. Stopa pokrivenosti nekvalitetnih kredita iznosi 79 odsto i poboljšana je u odnosu na kraj prethodne godine”, stoji u saopštenju. U podacima Agencije za bankarstvo FBiH se navodi da je ostvarena neto dobit bankarskog sektora u Federaciji BiH u devet mjeseci ove godine iznosila 487,5 miliona KM. Dalje piše da su ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznosili 27,7 milijardi KM, od čega su depoziti stanovništvu oko 13,9 milijardi KM. Depoziti privatnih preduzeća i društava iznosila je 6,7 milijardi KM, a vladinih institucija 3,7 milijardi KM. Ukupni krediti iznosili su 20,6 milijardi KM, od čega 10,4 milijardi KM krediti stanovništvu, a oko 8,7 milijardi KM krediti privatnim preduzećima i društvima. Ovo znači da je dobit banaka u Srpskoj povećana u odnosu na isti period prethodne godine, jer je tada iznosila 197 miliona KM, dok je u FBiH smanjena, jer je u devet mjeseci prethodne godine iznosila 494,85 miliona KM.
Objavljen podatak: Prosječna mjesečna isplaćena plata u septembru u FBiH iznosila 1.603 KM
Marx.ba Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za septembar 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.603 KM i nominalno je više za 0,5 posto, a realno za 0,3 posto, u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna isplaćena neto plata po zaposlenom za septembar 2025. nominalno je viša za 17,1 posto, a realno viša za 12,8 posto. U septembru u odnosu na august 2025. godine najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u djelatnostima: poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 2,9 posto, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 2,2 posto i djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 1,8 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u sljedećim jelatnostima: finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja za 3,1 posto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti za 0,7 posto i djelatnosti snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša za 0,4 posto. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata po zaposlenom za septembar 2025. u Federaciji BiH iznosila je 2.502 KM i nominalno je više za 0,6 posto, a realno viša za 0,4 posto, u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plata po zaposlenom za septembar 2025. nominalno je viša za 17,2 posto, a realno viša za 12,9 posto.
Ove godine se u BiH očekuje skoro 10 milijardi KM od indirektnih poreza
Marx.ba Projektovana stopa rasta prihoda od indirektnih poreza u BiH za ovu godinu iznosi 5,6 odsto i očekuje se da će naplata iznositi 9,97 milijardi KM, navodi se u biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Projektovane stope rasta neto prihoda od indirektnih poreza za narednu godinu su 4,5 posto, za 2027. godinu 4,2 posto, a za 2028. godinu 3,9 posto respektivno. Ove projekcije kretanja prihoda od indirektnih poreza u odnosu na prethodne revidirane su za narednu godinu za više od 87,1 miliona KM, za 2027. godinu za više od 45,7 miliona KM, a za 2028. godinu za više od 8,7 miliona KM, navodi se u biltenu. Projekcija prihoda u posmatranom periodu zasnovana je na projektovanim relevantnim makroekonomskim pokazateljima, istorijskoj sezonskoj šemi naplate i projekcijama pojedinih kategorija prihoda za ovu godinu. Ostvarenje projektovanog nivoa prihoda od indirektnih poreza u periodu 2025-2028 podložno je svim rizicima za ostvarenje projektovanih makroekonomskih pokazatelja i rizicima koji se odnose na samu naplatu prihoda od indirektnih poreza. U posmatranom periodu prihodi od PDV-a predstavljaju najveći generator godišnjeg apsolutnog rasta ukupnih prihoda od indirektnih poreza i projektovani su u skladu sa dugoročnim trendovima naplate, istorijskom sezonskom šemom, te projekcijama relevantnih makroekonomskih pokazatelja. Nakon projektovane stope rasta prihoda od PDV-a od 5,2 posto u ovoj godini, u narednim godinama su, na osnovu regresionog modela, planirane niže, stabilne stope rasta te vrste prihoda.
Zakon koji otvara put za smanjenje doprinosa
Marx.ba Prijedlog Zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine bio je jedina tačka današnje sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća. Poslodavcima je prezentovan tekst zakona, koji će se naći na sjednici Vlade FBiH u ponedjeljak. “Ukoliko se sve odvije prema planu, Zakon će 1.1 stupiti na snagu, a šest mjeseci će biti period prilagođavanja i testiranja. Od 1. Jula bi svi oni na koji se taj zakon odnosi, praktično uđu u sistem PDV-a i fiskalizacije. Time bismo došli u poziciju da sivu ekonomiju svedemo na najmanju moguću mjeru. Prema procjenama, 18,6 posto BDP-a otpada na sivu ekonomiju i priča fiskalizacije bi trebala da stvori pretpostavke da je svede na minimum”, rekao je Nikšić. Premijer FBIH je rekao da bi se ovime stvorile pretpostavke i za drugi dio smanjivanja doprinosa. “Posebno onaj dio koji se odnosi na penzionere, primjene novog zakona o PIO-u. Kada smo donijeli odluku o minimalnoj plati, bili smo izloženi takvom linču, pa danas ti isti govore da je treba povećati. Nećemo donositi odluke preko koljenja”, rekao je Nikšić. Podsjetimo, riječ je najvažnijem fiskalnom zakonu u Federaciji BiH kojem je predlagač Federalno ministarstvo finansija, a koji će se naći na Dnevnom redu naredne sjednice Vlade FBiH. Primjenom ovog zakona koji podrazumijeva primjenu savremenih tehničko-tehnoloških rješenja osigurat će se obuhvatnost podataka te omogućiti da fiskalizacija postane pouzdan izvor informacija o makroekonomskim kretanjima i trendovima. „Ministarstvo i Vlada su podržali sve primjedbe i prijedloge poslodavaca. Zakon je izuzetno kvalitetan i nadamo se da ćemo ga nakon ponedjeljka i sjednice Vlade FBiH imati kompletiranog“, rekao je predsjednik ESV Safudin Čengić.
Novo povećanje: Devizne rezerve BiH sada iznose 17,92 milijarde KM, veći i krediti privatnih preduzeća
Marx.ba Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju septembra 2025. godine iznosile su 17,92 milijarde KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,06 milijardi KM ili 6,3 posto, objavljeno je iz ove institucije. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju septembra 2025. godine iznosili su 27,79 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 348,3 miliona KM (1,3 posto). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 134,2 miliona KM (1,0 posto), kod privatnih preduzeća za 200,2 miliona KM (1,8 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 20,5 miliona KM (5,6 posto). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou zabilježeno je kod vladinih institucija za 1,6 miliona KM (0,1posto) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 5 miliona KM (0,7 posto), stoji u komentaru monetarnih kretanja CBBiH za septembar 2025. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u septembru 2025. godine iznosila je 10,2 posto, nominalno 2,58 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,42 milijarde KM (11,2 posto), kod privatnih preduzeća za 820,3 miliona KM (7,8 posto), kod vladinih institucija za 80,1 milion KM (6,6 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 153,5 miliona KM (26,9 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 107,4 miliona KM (38,3 posto). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju septembra 2025. godine iznosili su 36,23 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 189,2 miliona KM (0,5 posto). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 116,1 milion KM (0,6 posto), kod privatnih preduzeća za 211,9 miliona KM (2,6 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 43,2 miliona KM (2,3 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 5,9 miliona KM (0,3 posto). Kod depozita vladinih institucija zabilježeno je smanjenje za 187,8 miliona KM (3,7 posto). U strukturi depozita stanovništva, najveći dio se odnosi na transakcione račune (49,7 posto), koji su porasli za 0,5 posto, depoziti po viđenju (20,4 posto) su veći za 0,6 posto, dok su oročeni depoziti (29,9 posto) veći za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u septembru 2025. godine iznosila je 10,3 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,39 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,95 milijardi KM (11,5 posto), u čijoj strukturi su transakcioni računi porasli za 17,3 posto, depoziti po viđenju za 6,1 posto i oročeni depoziti za 6,5 posto. Rast depozita je također zabilježen kod privatnih preduzeća za 764 miliona KM (9,9 posto), kod vladinih institucija za 624,8 miliona KM (14,8 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 71,4 miliona KM (3,6 posto). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 11,9 miliona KM (0,6 posto).