BNT TMIH povećao dobit za 70,6 posto
Marx.ba Proizvođač oružja BNT TMIH Novi Travnik povećao je neto dobit u prvoj polovici 2025. za 70,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Dobit je iznosila 2,28 miliona KM, nakon 1,34 miliona KM u istom periodu prošle godine. Ukupni prihodi imali su rast od 20 posto i iznosili su 21,37 miliona KM, naspram 17,80 ostvarenih u istom periodu 2024. godine. Rashodi su iznosili 19,09 miliona KM i zabilježili rast od oko 16 posto, piše Indikator. Kompanija je zaključno sa 30. junom zapošljavala 485 radnika. Federacija BiH je 51,01-postotni vlasnik BNT TMIH, ZIF „Bonus” d.d. Sarajevo ima 18,31%, ZIF „BIG-Investicona grupa” d.d. Sarajevo 17,01%,ZIF „Herbos fond” d.d. Tuzla 6,14%, itd.
Petrol s visokim rastom dobiti, Uprava želi još bolji rezultat
Marx.ba Petrol je u prvoj polovici ove godine ostvario 75,1 miloun eura neto dobiti, što je 52 posto više nego u istom periodu prošle godine. EBITDA je porasla za 13 posto na 145 milouna eura, operativna dobit za 26 posto, a neto dobit, s 75,2 milijuna eura, veća je za 44 posto, objavio je Petrol. Međutim, prema komentarima uprave, kompanija zaostaje za ovogodišnjim ciljevima. Pooštravanje regulacije cijena u Sloveniji još nije imalo primjetan utjecaj na polugodišnje rezultate, jer se dogodilo neposredno prije kraja polugodišta. Pozitivan trend indeksa volumena prodaje ostvaren je u prvoj polovici 2025. u svim prodajnim kategorijama. U usporedbi s prvom polovicom prošle godine, prodaja goriva i derivata porasla je za sedam posto, prodaja robe i usluga za tri posto, prodaja prirodnog plina za deset posto i prodaja električne energije za dva posto. – Unatoč boljim rezultatima u odnosu na prošlu godinu, nismo zadovoljni rezultatima u prvoj polovici godine. Regulatorne intervencije u cjenovnu politiku na domaćem tržištu ometaju investicijski i razvojni potencijal Petrol Grupe. Unatoč tim ograničenjima, Uprava ostaje usmjerena na stabilno poslovanje, troškovnu disciplinu, jačanje ulaganja na inozemnim tržištima i dugoročni razvoj kompanije, objasnio je Sašo Berger, predsjednik Uprave Petrola.
Cijene nafte danas blago porasle zbog snažne potražnje u SAD
Marx.ba Cijene nafte u četvrtak su blago porasle jer je pad zaliha sirove nafte i goriva u SAD, najvećem svjetskom potrošaču nafte, bio veći od očekivanog. Terminski ugovori Brent nafte porasli su za 13 centi, odnosno 0,19, na 66,97 dolara po barelu, nakon rasta od 1,6 posto u prethodnoj sesiji. Reuters piše o rastu terminskih ugovora i američke sirove nafte West Texas Intermediate, i to za 15 centi, odnosno 0,24 posto, na 62,86 dolara. Zalihe sirove nafte u SAD-u pale su prošle sedmice za šest miliona barela na 420,7 miliona, objavila je u srijedu Američka uprava za energetske informacije, dok su analitičari očekivali pad od 1,8 miliona barela. Zalihe benzina pale su za 2,7 miliona barela, u usporedbi s očekivanim padom od 915.000 barela, objavila je EIA, što ukazuje na stabilnu potražnju za vožnjom tokom ljetne sezone putovanja. To se također očitovalo u skoku četverosedmičnog prosjeka potrošnje avionskog goriva na najviši nivo od 2019. godine. “Cijene sirove nafte porasle su jer su znakovi snažne potražnje u SAD potakli optimizam”, izjavio je Daniel Hynes, viši strateg za robu u ANZ-u, u bilješci u četvrtak. Ipak, Hynes je upozorio da je i dalje “prisutan određeni pesimizam jer trgovci nastavljaju pratiti pregovore o okončanju ruskog rata protiv Ukrajine”. Rusija je u srijedu poručila da su pokušaji rješavanja sigurnosnih pitanja u vezi s Ukrajinom bez učešća Moskve “put u slijepu ulicu”, dok su američki i evropski vojni planeri počeli razmatrati sigurnosne garanciuje za Ukrajinu nakon sukoba. Dugotrajni napori za postizanje mira u Ukrajini znače da zapadne sankcije na rusku opskrbu naftom i dalje ostaju na snazi. Mogućnost daljnjih američkih sankcija i carina za kupce ruske nafte također je i dalje prisutna.
Poznati modni brend odlazi s berze i prelazi u privatno vlasništvo
Marx.ba Poznati modni brend Guess Inc. postigao je dogovor o povlačenju s berze i prelasku u privatno vlasništvo. Prema izvještaju koji je objavio Reuters, transakciju predvode suosnivači kokmpanije i trenutačni menadžment u partnerstvu s firmom Authentic Brands Group. U sklopu ove značajne transakcije, suosnivači Maurice i Paul Marciano te izvršni direktor Carlos Alberini udružili su snage s kompanijom Authentic Brands, koja će preuzeti 51% cjelokupnog intelektualnog vlasništva Guessa. Preostali udio ostat će u vlasništvu postojećih dioničara, uključujući spomenute osnivače i direktora. Dioničarima Guessa bit će isplaćeno 16,75 dolara po dionici u novcu, što predstavlja premiju od 26% u odnosu na cijenu dionice na zatvaranju berze u utorak. Vijest je odmah pozitivno odjeknula na tržištu – vrijednost dionica skočila je za gotovo 26%, dosegnuvši 16,77 dolara u ranom trgovanju. Unatoč ovom skoku, dionice kompanije su u proteklih 12 mjeseci zabilježile pad od oko 38%, prvenstveno zbog oštre konkurencije i opće ekonomske nesigurnosti koja utječe na potrošnju. Iz Guessa su poručili kako će im prelazak u privatno vlasništvo osigurati veću fleksibilnost za snalaženje u današnjem složenom poslovnom okruženju. To će im, kako navode, omogućiti da se usredotoče na dugoročnu strategiju bez pritiska kvartalnih izvještaja koje zahtijeva tržište kapitala. Prije objave ovog dogovora, suosnivači i izvršni direktor zajedno su posjedovali oko 40,18% kompanije, pri čemu je Paul Marciano bio najveći pojedinačni dioničar s 28% udjela, prema podacima LSEG-a. Zanimljivo je da je Guess još u martu primio ponudu za preuzimanje od kompanije za upravljanje brendovima WHP Global, koja je nudila 13 dolara po dionici. Nakon te ponude, formiran je poseban odbor koji je imao zadatak procijeniti prijedlog i istražiti druge opcije. Očekuje se da će cijeli proces preuzimanja biti finaliziran u četvrtom tromjesečju fiskalne godine 2026., nakon što se dobiju sva potrebna regulatorna odobrenja. Ovaj korak označava početak novog poglavlja za jedan od najprepoznatljivijih modnih brendova na svijetu.
Federacija BiH u julu ostvarila 6,7 posto viši izvoz nego u mjesecu ranije
Marx.ba Federacija BiH je u julu 2025. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 941.873.000 KM, što je za 6,7 posto više u odnosu na juni 2025. godine ili 1,2 posto više u odnosu na juli 2024. godine. U julu ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.876.500.000 KM, što je za 9,0 posto više u odnosu na juni 2025., odnosno 4,2 posto više u odnosu na juli 2024. godine. U periodu januar – juli 2025. izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 2,06 posto, a uvoz je prosječno rastao za 1,50 posto. Procent pokrivenosti uvoza izvozom je 50,2 posto, što je za 1,1 posto manje u odnosu na juni 2025. kada je pokrivenost bila 51,3 posto. Trgovinski deficit FBiH za juli 2025. je iznosio 934.627.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U julu se iz FBiH najviše izvozilo u Hrvatsku, Njemačku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke i Kine.
Svjetska potrošnja kafe u posljednjoj deceniji dostigla ukupno 370 milijardi dolara
Marx.ba Svjetska potrošnja kafe, uključujući toplu i rashlađenu kafu, u posljednjih deset godina dostigla je 370,3 milijarde dolara, prema podacima Međunarodnog trgovinskog centra (ITC). Sektor kafe nastavlja svoj uzlazni trend sa porastom lanaca kafe širom svijeta. Uvoz kafe u periodu 2015–2024. dostigao je ukupno 370,3 milijarde dolara, dok su SAD činile 69,2 milijarde dolara od ovog ukupnog iznosa, zatim slijede Njemačka sa 41,9 milijardi dolara i Francuska sa 28,9 milijardi dolara. Drugi veliki uvoznici kafe bili su Italija, Kanada, Belgija, Španija, Japan, Nizozemska i Švajcarska, sa ukupnim uvozom kafe od 238,5 milijardi dolara. Deset najvećih uvoznika kafe činilo je 64,4 odsto tržišta u posljednjoj deceniji. U međuvremenu, Brazil je bio najveći svjetski izvoznik kafe, sa izvozom u posljednjoj deceniji koji je dostigao 360,3 milijarde dolara, zatim Švicarska sa 28,7 milijardi dolara i Kolumbija sa 28,6 milijardi dolara. Ostali veliki izvoznici kafe bili su Njemačka, Vijetnam, Italija, Honduras, Francuska, Belgija i Indonezija.
Grad Zenica i javna preduzeća promovišu inovativna rješenja na ZEPS-u
Marx.ba Grad Zenica će se na ovogodišnjem 29. Međunarodnom generalnom BH sajmu privrede ZEPS 2025 predstaviti kroz jedinstven i koordiniran nastup, zajedno sa svojim javnim preduzećima i razvojnim institucijama. Na zajedničkom štandu Grada Zenice učestvuju Zenička razvojna agencija ZEDA, Javno preduzeće “VIK”, Komunalno preduzeće ALBA Zenica, Regionalna deponija Mošćanica, te Javno preduzeće za upravljanje i održavanje sportskih objekata Zenica. – Grad Zenica je od samoga početka snažan partner ZEPS-u, a tako će i ostati. Svi kapaciteti Grada, uključujući naša javna preduzeća i ustanove, apsolutno su stavljeni na raspolaganje sajmu. Naš je cilj da, ne samo podržimo, nego da kroz pouzdano partnerstvo ojačamo i zadržimo privrednu sajamsku tradiciju našeg grada – izjavio je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović. Gradonačelnik je istakao da je ZEPS “poslijeratni brend Zenice” i jedan od najvažnijih privrednih događaja u BiH. Podsjetio je da se Grad Zenica snažno uključio u organizaciju sajma još od njegovog povratka, osiguravajući punu tehničku, infrastrukturnu i logističku podršku. – Uvjeren sam da će ovogodišnji ZEPS biti jedan od najboljih privrednih sajmova na cijelom Balkanu. Snaga Zenice je u saradnji. Dokazujemo da smo u stanju zajedno graditi modernu, inovativnu i prosperitetnu budućnost – zaključio je Kasumović. Cilj zajedničkog nastupa je predstaviti realizirane infrastrukturne, komunalne, ekološke i sportske projekte od značaja za građane Zenice, ali i prezentirati planove i investicione projekte koji će unaprijediti kvalitet života i poslovnog ambijenta. Grad Zenica će zajedno sa partnerima promovisati na ovaj način inovativna rješenja i tehnologije javnih preduzeća. Važno je istaći da Grad Zenica sufinansira izlaganje korisnika Biznis inkubatora i startup firmi, kako bi se, kao i prethodne godine, predstavili domaći inovativni poduzetnici i njihovi projekti. Time se mladim firmama otvaraju vrata ka investitorima, partnerima i novim tržištima. Ovim angažmanom Grad Zenica, osim što pruža tehničku i organizacijsku podršku sajmu ZEPS, šalje snažnu poruku o važnosti partnerstva i zajedničkog djelovanja u promociji gradskih potencijala. – Grad Zenica je važan i pouzdan partner ZEPS-a i to pokazuje i ovoga puta. Uvjeren sam da ćemo ove godine imati najbolji ZEPS do sada. Fokus je na regionalnoj saradnji i razvoju. Toliko toga imamo za ponuditi kada smo zajedno – kazao je Sanel Ibrić, menadžer Organizacionog tima sajma ZEPS 2025. Generalni BH sajam ZEPS 2025 bit će održan od 10. do 13. septembra na Kamberovića polju u Zenici. Prošle godine u okviru ZEPS-a nastupilo je više od 1.200 brendova, a organizovano je više od 1.000 B2B susreta. Dogovoreno je i potpisano oko 300 poslovnih ugovora, a ove godine poduzeti su dodatni napori da ih bude još i više, saopćio je Press ZEPS-a.
Nafta jeftinija zbog manjih zabrinutosti oko ruskih isporuka
Marx.ba Cijene nafte u ponedjeljak su bile niže jer Sjedinjene Američke Države nisu pojačale pritisak na Rusiju da okonča rat u Ukrajini dodatnim mjerama za ometanje ruskog izvoza nafte, nakon sastanka predsjednika dvije zemlje u petak. Terminski ugovori za Brent sirovu naftu pali su za 26 centi i iznosili 65,59 američkih dolara (60,28 eura) po barelu. Američkom WTI sirovom naftom trgovalo se po cijeni od 62,62 dolara (57,56 eura) po barelu, što je manje za 18 centi. Američki predsjednik Donald Trump sastao se u petak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci i pokazao veću usklađenost s Moskvom u pogledu postizanja mirovnog sporazuma, umjesto dosadašnjeg primarnog insistiranja na prekidu vatre. Trump je takođe izjavio da za sada ne treba odmah razmatrati uvođenje odmazdnih carina zemljama poput Kine zbog kupovine ruske nafte, ali da bi to mogao učiniti „za dvije ili tri sedmice“, prenosi CNBC, čime su ublažene zabrinutosti oko poremećaja u snabdijevanju iz Rusije. Kina, najveći svjetski uvoznik nafte, ujedno je i najveći kupac ruske nafte, a slijedi je Indija, prenose Financije.hr. „Primarno su bile u fokusu sekundarne carine usmjerene na ključne uvoznike ruske energije, a predsjednik Trump je doista naznačio da će pauzirati s daljim mjerama na tom planu, barem kada je riječ o Kini“, napisala je Helima Croft, analitičarka RBC Capitala, u bilješci. „Status quo zasad ostaje uglavnom nepromijenjen“, dodala je Croft, naglašavajući da Moskva neće odustati od teritorijalnih zahtjeva, dok će Ukrajina i pojedini evropski lideri odbaciti dogovor o zemlji za mir. Trump će se tokom dana sastati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima kako bi pokušao brzo postići mirovni dogovor kojim bi se završio najsmrtonosniji rat u Evropi u posljednjih 80 godina. Investitori takođe pomno prate izjave predsjednika američkih Federalnih rezervi Jeromea Powella na skupu u Jackson Holeu ove sedmice, tražeći naznake o smjeru smanjenja kamatnih stopa koje bi mogle podstaći nova rekordna kretanja na berzama. „Vjerovatno će ostati suzdržan i oslonjen na buduće podatke, posebno s obzirom na to da nas očekuje još jedan izvještaj o zaposlenosti i inflaciji (CPI) prije sjednice FOMC-a 17. septembra“, naveo je Tony Sycamore, analitičar IG Marketsa, u bilješci, prenosi Bankar.
U BiH u julu registrovana 2.123 nova vozila
Marx.ba U BiH su u julu registrovana 2.123 nova vozila, podaci su Agencije za statistiku BiH. Kako su naveli, u prošlom mjesecu je prvi put registrovano 12.618 motornih vozila, što predstavlja porast od 10,9 odsto u broju prvi put registrovanih motornih vozila u BiH u odnosu na isti mjesec prethodne godine. “Od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila najzastupljeniji su putnički automobili (74,3 odsto), motocikli (6,1 odsto), kamioni (5,9 odsto), mopedi (3,4 odsto), prikolice (2,7 odsto), cestovni tegljači (1,2 odsto), poluprikolice (1,1 odsto), specijalna vozila (0,9 odsto), dok je najmanji udio prvi put registrovanih autobusa (0,2 odsto)”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH. Kategorija “ostalo” učestvuje sa 4,2 odsto registrovanih motornih vozila u odnosu na ukupan broj registrovanih vozila. “Ukupno su (u julu) registrovana 2.123 nova motorna vozila, što predstavlja porast od 18,9 odsto u broju prvi put registrovanih novih motornih vozila u BiH u odnosu na isti mjesec prethodne godine”, precizirali su iz Agencije za statistiku BiH. Od ukupnog broja prvi put registrovanih vozila u julu 2025. godine 16,8 odsto odnosi se na nova vozila. “U periodu januar – juli 2025. godine ukupno je registrovano 12.000 novih motornih vozila što predstavlja rast od sedam odsto u odnosu na isti period prethodne godine”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Centralna banka BiH postala članica Alijanse za finansijsku inkluziju
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine postala je članica Alijanse za finansijsku inkluziju (AFI), globalnog saveza kreatora politika i regulatora posvećenih unapređenju finansijske inkluzije, saopšteno je iz Banke. Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da je ovo članstvo značajan korak u jačanju kapaciteta Banke za razvoj politika koje će doprinijeti većoj finansijskoj uključenosti građana i privrede. – Kroz saradnju sa AFI-jem imat ćemo pristup bogatoj riznici znanja i iskustvu koje će unaprijediti naše inicijative i ubrzati njihov uticaj. Na ovaj način, Centralna banka još jednom pokazuje agilnost i spremnost da pratimo svjetske tokove, naglasila je Selimovićeva. AFI okuplja centralne banke, regulatorna tijela i druge relevantne institucije iz 84 zemlje s ciljem razmjene znanja, iskustava i najbolje prakse u oblasti finansijske inkluzije, finansijske edukacije i razvoja inkluzivnih finansijskih politika i strategija. U proteklih 15 godina, članice AFI-ja uvele su 1.130 politika finansijske inkluzije kojima je obuhvaćeno 850 miliona ljudi širom svijeta, dok se pristup Alijanse temelji na dva ključna principa, a to je da politike i regulative trebaju biti prilagođene specifičnom kontekstu svake zemlje, dok inkluzivnost treba biti osnova zajedničke saradnje. – Centralna banka će aktivno učestvovati u radu radnih grupa i inicijativama AFI-ja, s posebnim fokusom na teme koje su od značaja za BiH, uključujući digitalne finansijske usluge, promovisanje inkluzivnosti i ravnopravnosti u finansijskom sektoru, uključivanje finansijske edukacije u obrazovni sistem, te kreiranje strategija u ovim oblastima, navedeno je u saopštenju. Za realizaciju ove inicijative, Centralna banka BiH dobila je podršku Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropskog fonda za Jugoistočnu Evropu.