Jačanje cirkularne ekonomije i podrška preduzetnicama kroz projekt We.Circular
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u Sarajevu je ugostila predstavnike 15 projektnih partnera iz 12 zemalja Dunavskog regiona (Austrija, Njemačka, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Češka, Slovačka, Mađarska, Ruminija, Moldavija, Bugarska i Bosna i Hercegovina) koji su angažirani u WE.Circular projektu, koji se realizuje u okviru Regionalnog programa EU vezanog za Dunavski region (Interreg Danube Region Programme). Nakon uvodnih obraćanja dopredsjednika Komore Vjekoslava Vukovića i rektora Univerziteta u Sarajevu Tarika Zaimovića, na Prvom godišnjem revizionom projektnom sastanku sa Zajedničkim sekretarijatom programa Dunavskog regiona, predstavljen je napredak ostvaren u prvoj godini implementacije projekta. Sastanak je bio ključan za procjenu dosadašnjih rezultata i definisanje narednih koraka u jačanju cirkularne ekonomije i podrške preduzetnicama u Dunavskom regionu. Nakon pregleda aktivnosti, predstavljeni su primjeri dobre prakse iz Bosne i Hercegovine i Mađarske. Također, partneri su posjetili Centar za napredne tehnologije (CNT), koji podržava startape i u svojim aktivnostima promoviše cirkularnu ekonomiju kroz multidisciplinarna istraživanja i razvijanje inovativnih tehnologija. Poseban naglasak stavljen je na promociju cirkularne ekonomije kroz primjenu naprednih tehnoloških rješenja i podršci ženama naučnicima i preduzetnicama u razvoju održivih poslovnih modela. Tokom posjete identificirane su zajedničke mogućnosti regionalne saradnje koja bi trebala doprinijeti unapređenju poslovanja po principima cirkularne ekonomije. VEZANO Bingo dobio koncesiju za dalju eksploataciju mineralne vode
Čelnici aviokompanija: Teško će se ispuniti evropski zahtjevi oko održivog goriva
Marx.ba Nije moguće ispuniti evropske zahtjeve aviokompanijma da do 2030. godine šest posto goriva kojeg avioni koriste mora biti takozvano SAF ili održivo avionsko gorivo, upozorili su čelnici nekolicine evropskih aviokompanija ističući kako je problem u cijeni i nedovoljnoj dostupnosti zelenog goriva. Ta tvrdnja je dosad najdirektnija i najoštrija kritika upućena Evropskoj komisiji i njenom regulatornom pristupu održivosti te je pomalo zatekla evropske dužnosnike. SAF gorivo je bio-komponenta koja se proizvodi iz sirovina koje zadovoljavaju kriterije održivosti te se miješa s fosilnim avionskim gorivom. Izvršni direktori kompanija poput Ryanaira, Lufthanse ili prijevoznika Air France-KLM odmaknuli su se od zelene retorike koju su promicali proteklih godina. – Trebamo strategiju za avijaciju u EU kako bi imali SAF po konkurentnim cijenama. Ako se ne djeluje sada, onda je jedino realistično rješenje odgoditi rokove za primjenu ciljeva, smatra Luis Gallego, glavni izvršni direktor kompanijw IAG koja je vlasnik British Airwaysa, prenose Financije. Mišljenje čelnika avio prijevoznika podupire i Međunarodno udruženje za zračni prijevoz (IATA) čiji je glavni direktor Willie Walsh rekao da se ne može pretvarati kako su ti ciljevi smisleni i ostvarivi. – Nikad to nisu ni bili, rekao je za Reuters. Ipak, zasad predstavnici aviokompanija nisu zaključili da je cilj zadan tom sektoru da se do 2050. godine ostvari nulta stopa emisija neostvariv. SAF je tri do pet puta skuplji nego uobičajeno avionsko gorivo i čini tek 0,3 posto ukupne globalne opskrbe avionskim gorivom. Za evropske prijevoznike regulativa kaže da ove godine moraju koristiti dva posto SAF-a u ukupnom miksu i da to treba do 2030. narasti na šest posto. Najnoviji izvještaj globalne konsultantske kompanije Boston Consulting Group navodi da aviokompanije i aerodromi ulažu tek jedan do tri posto prihoda ili budžetskih izdataka na SAF. Čelnici avio prijevoznika poručuju da će nastaviti pritiskati Evropsku komisiju da omogući više novaca za gradnju pogona za proizvodnju SAF-a jer će bez toga ciljevi morati biti pomaknuti. Bruxelles se zasad ne osjeća previše pogođenim pritužbama prijevoznika. – Smatramo da su sadašnji ciljevi oko SAF-a realistični i ostvarivi, objavila je Evropska komisija u odgovoru na tvrdnje iz aviokompanija. Evropski povjerenik za transport Apostolos Tzitzikostas rekao je ipak da će razgovarati sa čelnicima avionskog sektora. Jedna od primjedbi europskim regulatorima je da bi trebali više uzeti u obzir globalne promjene oko narativa održivosti nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Glavni izvršni direktor Ryanaira Michael O’Leary ističe da najveće naftne kompanije smanjuju svoje programe za proizvodnju SAF-a. Europski prijevoznici se žale i da im pravila nameću nepravedan trošak u odnosu na međunarodne prijevoznike koji ne moraju ispunjavati iste ciljeve i lete prema dalekim destinacijama. Oni smatraju da, slično kao i u automobilskom sektoru, putnička avijacija može imati koristi od određenog popuštanja u zahtjevima. – Znamo svi da se počelo za Zelenim planom da bi se onda prešlo na Plan za čistu industriju. Mislim da trebamo i praktičniji plan za prilagodbu, kazao je glavni izvršni direktor Lufthanse Carsten Spohr. VEZANO BiH druga u Evropi po porastu kapaciteta u avio saobraćaju
Luka Ploče ukinula dio poslovanja: Ostaju djelatnosti bitne za bh. ekonomiju
Marx.ba Iz Luke Ploče su izvijestili kako zbog rata u Ukrajini i trenutne globalne geopolitičke situacije do daljnjeg neće obavljati djelatnost trgovine robom. Ono što je bitno, s aspekta bh. ekonomije, nema nikakvih pomjeranja kada se radi o osnovnoj djelatnosti ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja i skladištenja robe. Koliko je Luka Ploče bitna za BiH nije nepoznato. Tako je samo u prvih sedam dana od prekida veze u Donjoj Jablanici, nakon katastrofalnih poplava, u toj hrvatskoj luci nakupilo više od 400.000 tona robe namijenjene BiH. Još jednom je potvrđeno koliko je lanac snabdijevanja u BiH ovisan o toj željezničkoj vezi, a zapravo o Luci Ploče, koja decenijama predstavlja ulazna vrata za robu i proizvode u BiH. Iz Luke Ploče tom se prugom godišnje preveze više od 2,3 miliona tona razne robe, što je u prosjeku oko 35 posto ukupno ostvarenog godišnjeg prevoza željeznicom u Federaciji BiH. U prosjeku 430 brodova godišnje koji uplove u Luku Ploče uglavnom prevozi teret za potrebe bh. ekonomije, dok se dio robe iz BiH prevozi za zemlje iz okruženja. Naravno, dio robe u Luku Ploče i iz nje prevozi se i kamionima, odnosno cestovnim putem. Ali većina, pa i više od 60 posto, otpada na željeznicu. VEZANO Evo kako je Vlada raspodijelila 257,5 miliona KM za izgradnju puteva u FBiH
Ovo su četiri nove linije s Aerodroma Sarajevo u aprilu
Marx.ba Aerodrom Sarajevo će tokom narednog mjeseca uvesti četiri nove linije. Tako će Ryanair od 1. aprila imati linije Sarajevo-Stockholm i Sarajevo-Weeze, a od 2. aprila Sarajevo – Girona, piše Zamaaero. Četvrta nova linija je ona kompanije Nouvelair. Njihova linija Sarajevo – Djerba starta od 28. aprila. Inače, nakon odličnog starta gosine najveću bh. zračnu luku po najavama broja sjedišta očekuje veoma dobar i četvrti mjesec ove godine. Aerodrom Sarajevo će imati snažan arst. Ovaj aerodrom ima 237.302 planirana sjedišta na tržištu u aprilu, što predstavlja još jedan rast od 42,4 posto u odnosu na 2024. Ryanair, koji povećava svoj kapacitet za 222% u odnosu na prethodnu godinu pokretanjem pet novih linija, najveći je prijevoznik sa 19,2 posto sjedišta, a slijedi ga Turkish Airlines sa 13%. VEZANO Na Aerodromu Sarajevo putnicima dostupan novi sistem automatskih vrata E-gate
Evropska unija nudi priliku za besplatan internet lokalnim zajednicama u BiH
Marx.ba Opštine iz Bosne i Hercegovine se do 28. aprila 2025. mogu prijaviti na poziv u okviru inicijative WiFi4WB (Wi-Fi za Zapadni Balkan) kroz koju se, uz podršku Evropske unije, osigurava uspostavljanje besplatnih Wi-Fi pristupnih tačaka za oko 500 lokalnih samouprava širom Zapadnog Balkana. Inicijativa za besplatan internet na javnim prostorima poput trgova, parkova, biblioteka, muzeja i škola dio je Plana rasta EU za Zapadni Balkan, te ističe digitalnu transformaciju kao ključni pokretač regionalnih integracija i ekonomskog razvoja. Iako je Bosna i Hercegovina jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije dostavila Reformsku agendu Evropskoj komisiji na usaglašavanje te stoga nije u mogućnosti da pristupi sredstvima od više od milijardu eura dostupnih BiH putem Instrumenta za reformu i rast uz uslov provođenja reformi, BiH i dalje može uživati pogodnosti Plana rasta kroz inicijative poput WiFi4WB. Inicijativa WiFi4WB nastoji premostiti digitalni jaz, povećati ekonomske prilike i osnažiti lokalne zajednice osiguravajući univerzalni pristup internetu. Za lokalne samouprave uključene u inicijativu predviđena je sveobuhvatna podrška, uključujući nabavku i instalaciju Wi-Fi opreme, internet usluge i održavanje, dok se od lokalnih samouprava traži preuzimanje obaveze održavanja usluge nakon inicijalnog perioda finansiranja, osiguravajući time dugoročnu održivost i uticaj. – Drago mi je da opštine širom Bosne i Hercegovine mogu iskoristiti ovu fantastičnu ponudu i pozivam što veći broj da iskoristi ovu priliku. Redovne političke krize, uključujući i postojeću, nažalost, prečesto onemogućavaju Bosnu i Hercegovinu da u potpunosti iskoristi brojne mogućnosti koje joj nudi EU, uključujući i Plan rasta. Opštine su ipak bliže građanima i pružaju korisne lokalne usluge, pa su u najboljoj poziciji da iskoriste mogućnosti kao što je WiFi4WB. Siguran sam da ima građana širom ove zemlje koji bi rado uživali u besplatnom internetu, a ja ih ohrabrujem da svoj interes za ovu inicijativu iskažu predstavnicima svoje opštine, poručio je šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca. Javni poziv je otvoren za sve opštine iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, a prijave dostavljaju načelnik, službenik izvršnog ili dužnosnik zakonodavnog organa. WiFi4WB je dio projekta EU4Digital Action, finansiranog sredstvima Evropske unije (EU) i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), a koji provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ). Inspirisan uspješnom inicijativom WiFi4EU, koja je omogućila besplatan internet za gotovo 9.000 lokalnih samouprava širom Evrope, WiFi4WB proširuje ovu viziju na Zapadni Balkan, osiguravajući lokalnim samoupravama alate za unapređenje digitalne infrastrukture i obogaćivanje života stanovnika i posjetilaca. VEZANO Ovo su četiri nove linije s Aerodroma Sarajevo u aprilu
Mastercard istraživanje: Dvije trećine Evropljana ove godine ostvaruje snove sa liste želja
Marx.ba Dok se Evropa sprema za još jednu godinu spektakularnih događaja u svijetu sporta, muzike i filma, rezultati najnovije godišnje ankete kompanije Mastercard, Experience Economy, otkrivaju nove trendove u potrošačkim navikama. Dvije trećine ispitanika želi da uloži u ispunjenje svojih želja sa zacrtane „bucket liste“, birajući nezaboravne trenutke koji će im obezbijediti trajne uspomene, posebno u oblasti putovanja i turizma. Godina 2025. u znaku ispunjenja zamisli sa lista želja Prema anketi koju je sprovela kompanija Mastercard, više od 15.000 ispitanika širom Evrope otkrilo je da čak dvije trećine njih (70%) smatra ostvarivanje aktivnosti sa svoje liste želja prioritetom u 2025. godini. Glavni motivi variraju: 44% ispitanika želi da stvori nezaboravne uspomene, 36% teži da svijet doživi na potpuno nov način, dok 33% želi da svoja iskustva podijeli sa voljenima. Predvodnici ovog „pokreta liste želja“ su pripadnici generacije Z, čak 48% njih u Evropi planira da ostvari dvije ili više želja sa svog spiska tokom 2025. godine. Iako je fokus na ostvarivanju ličnih snova u porastu, ulaganje u događaje kao što su vjenčanja, rođendani i porodična okupljanja i dalje je među prioritetima. Naime, 29% ispitanika smatra da je vrijeme provedeno sa voljenima jednako vrijedno kao i nova iskustva. Prema riječima Jelene Sretenović, direktorice kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine,, ova anketa pokazuje da 2025. dolazi do velikih promjena u prioritetima potrošača. – Kako bi ostvarili neke od želja sa svoje liste, potrošači su danas više nego ikada spremni da štede zarad ispunjenja tog cilja. Učesnici istraživanja su jasno istakli koliko cijene vrijeme koje provode sa najbližima, uz posebno uživanje kada zajedno dožive novo iskustvo, bilo da je u pitanju putovanje, posjeta novom restoranu ili nekoj manifestaciji. S obzirom na to da se globalno, ali i u našem regionu, održava veliki broj kulturnih, sportskih i muzičkih događaja, postoje brojne prilike da svako od nas kreira iskustva koja će pamtiti cijelog života, ukazuje Jelena Sretenović i dodaje: – Naša Priceless platforma inspirisat će nezaboravne gastronomske momente, otkrit će vam više od 30 novih destinacija i odvesti vas u prve redove uzbudljivih sportskih i kulturnih manifestacija. Koja iskustva su u fokusu ove godine? Osim putovanja i turizma koji su na vrhu liste, potrošači planiraju da potroše više od 1.000 eura kako bi putovali po svijetu, a odmah iza toga slijede avanture na otvorenom, gastronomska iskustva, filmski festivali i sportski događaji. Zapravo, upravo sportski događaji bilježe ogroman porast potražnje jer čak 58% Evropljana planira da prisustvuje bar jednom ovakvom događaju tokom 2025., što predstavlja porast od čak 152% u poređenju sa prošlom godinom. Također, interesantno je da su žene sklonije fokusiranju na jedno veliko iskustvo sa liste želja (34%), dok muškarci češće planiraju da ostvare barem dva takva iskustva ove godine (40%). Top 10 iskustava tokom 2025. godine prema Evropljanima: Potrošači u Evropi postaju sve spretniji kada je riječ o načinu na koji planiraju finansirati ostvarivanje svojih želja. Mnogi smanjuju potrošnju na odjeću (40%), luksuzne proizvode (38%) i najnovije gedžete (32%)—jer uspomene traju duže od najnovijeg modnog trenda ili tehnološkog unaprjeđenja. Također, prave preciznije planove – čak 77% njih traži popuste prije nego što izvrši rezervaciju, dok 76% pazi da se njihovi snovi uklapaju u budžetske ciljeve. Za mnoge, plata je „signal za akciju“ – 38% potrošača čeka da im legne plata prije nego što rezerviše svoju narednu avanturu. O tome da se sve više prioriteta daje trošenju na iskustva umjesto na stvari svjedoči i podatak od Mastercard Economic Institute koji pokazuje da je u 2024. godini 32,1% evropske potrošnje na iskustva (izuzev na putovanja i restorane) bilo usmjereno na prisustvo događajima, što je porast u odnosu na 31,5% tokom 2023. i 30,7% 2019. godine. Natalia Lechmanova, direktorica ekonomije za Evropu u Mastercard Economics Institute, ističe: – Evropljani ponovo stiču povjerenje i povećavaju potrošnju za luksuzne i neophodne stvari, pri čemu iskustva ostaju ključni prioritet. Stabilizacija inflacije i poboljšanje kupovne moći omogućavaju većem broju ljudi da ulažu u značajne trenutke. Mastercard Economics Institute očekuje da će iskustva i dalje biti važan faktor u potrošnji u 2025. godini, zahvaljujući dinamičnom kalendaru velikih globalnih događaja koji će oblikovati godinu pred nama, od sportskih šampionata do muzičkih i filmskih festivala. Inače, Mastercard je dugogodišnji partner mnogim najpoznatijim evropskim institucijama u oblasti zabave i sporta. Ovogodišnji program uključuje, između ostalog, UEFA Champions League, Svjetsko prvenstvo u ragbiju za žene, Roland Garros, Festival u Kanu, Filmski festival u Berlinu, League of Legends i stotine koncerata Live Nationa širom evropskih tržišta. VEZANO Skijališta u BiH, Srbiji i Crnoj Gori: Iskusite posebne zimske radosti uz Mastercard karticu bilo koje banke
Koliko će koštati omiljena navika: Koju cijenu kafe stručnjaci prognoziraju
Marx.ba Zbog divljanja nabavne cijene kafe na globalnom tržištu, analitičari ove godine očekuju da bi cijena kafe za krajnje korisnike ove godine mogla skočiti i 25 posto. Velike pržionice kao što su Lavazza, Illy, Nestle i JDE Peet ‘s trenutno pregovaraju s trgovačkim lancima o prebacivanju velikih troškova nabave na potrošače, nakon udvostručenja cijena popularne arabica kafe u protekloj godini. Cijene sirove arabice porasle su zbog četiri uzastopne loše sezone berbe, jer nepovoljni vremenski uvjeti otežavaju rast i smanjuju urod tog osjetljivog zrna. Dok pržionice ustrajavaju na povećanju cijena, prodavnice mješovite robe i supermarketi pružaju otpor i odgađaju potpisivanje novih nabavnih ugovora, toliko da je u nekima već došlo i do privremenih nestašica kafe. Globalna cijena arabice, koja se obično koristi u mješavinama mljevene i pržene kafe, ove je godine porasla za više od 20 posto, i to nakon što je prošle godine već imala skok od 70 posto, jer je Brazil, proizvođač gotovo polovice svjetskih zaliha arabice, imao jednu od najgorih suša u historiji. Sirova kafa u prosjeku čini oko 40 posto veleprodajne cijene pržene i mljevene kafe. To znači da, kada bi se prošlogodišnji skok cijena u cijelosti prenio na potrošače, da bi se kupovne cijene morale povećati za 28 posto, navodi Reuters izračun analitičara iz nizozemske banke ING. Ipak, vjeruje se da će cijene rasti “samo” 15-25 posto, te kako bi na nekim tržištima potrošači mogli vidjeti jednokratan skok cijena, pišu Financije. Međutim, još veći skok cijena događa se u zemljama čije valute su značajno oslabile u odnosu na američki dolar. Među njima je i Brazil, drugi po veličini potrošač kafe na svijetu, kao i glavni uzgajivač. Reuters je izvijestio da je velika brazilska pržionica 3 Coracoes u martu povisila cijene za 14,3 posto, nakon što ih je ranije već povisila za 11 posto u januaru ove godine, i za 10 posto u decembru prošle. Brazilska udruga pržionica kafe ABIC objavila je kako je rast cijena u zemlji velik, jer su preračunato u domaću valutu prošle godine cijene skočile za 170 posto na brazilskom tržištu. Zbog toga su cijene na policama u supermarketima porasle za 40 posto, a novi rast očekuje se već ovog mjeseca. Ljubitelji kafe se okreću štednji. Po podacima koje je za Reuters pripremila kompanija za istraživanje tržišta Nielsen vidi se da je prošle godine količina pržene i mljevene kafe prodane u Sjevernoj Americi i Evropi, daleko najvećim regijama po potrošnji kafe na svijetu, pala za 3,8 posto, dok su cijene porasle 4,6 posto. Budući da se očekuje da će rast cijena ove godine biti znatno veći, očekuje se i pad volumena prodaje. Pržionice također zabrinjava i činjenica da štedljivi potrošači izbjegavaju skuplju robu i sve više se okreću kupovanju na popustima, ili nabavljaju proizvode robnih marki trgovačkih lanaca. Takvi brendovi, koji se u industriji zovu private label, uključuju razne proizvode osim kafe, te ih interno proizvode trgovački lanci kako bi srezali troškove i pružili kupcima jeftinije alternative. Po podacima koje je za Reuters pripremila kompanija za istraživanje tržišta Circana pokazuju da je u smislu prodajnog volumena udio private label kafe na američkom tržištu porastao za 13 posto između 2021. i 2024. – od 20,5 posto tržišta, na današnjih 23,1 posto. Pržionice su stoga u nezavidnoj situaciji, u kojoj moraju birati između apsorpcije rastućih troškova i nade da će potrošači nastaviti kupovati po starim cijenama, ili mogu povisiti svoje prodajne cijene kako im profit ne bi pao. Bilo kako bilo, rezultat je manja dobit za sve uključene u opskrbni lanac, koja nije zaobišla ni velike lance kao što je Starbucks, unatoč činjenici da cijena sirove kafe čini manje od 2 posto cijene šoljice kafe u kafiću. U međuvremenu pržionice i veletrgovci kupuju manje količine kafe i pokušavaju prebaciti troškove na supermarkete. Direktor jedne od većih kompanija u američkom skladišnom sektoru izjavio je za Reuters da su skladišta kafe u blizini glavnih američkih morskih luka trenutno tek na polovici popunjenih kapaciteta. VEZANO Cijene nafte blago pale, zlato na najvišem nivou ikada
Cijene nafte blago pale, zlato na najvišem nivou ikada
Marx.ba Na azijskim berzama cijene dionica danas oštro pale jer se ulagači plaše eskalacije carinskog rata, a zbog nesigurnosti na finansijskim tržištima, cijena zlata dosegla je rekordne nivoe. Jutros je japanski Nikkei indeks potonuo 2.2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0.5 i 2.1 posto. U Australiji su, pak, blago porasle. Kao i jučer, pod najvećim je pritiskom automobilski sektor, nakon što je predsjednik SAD Donald Trump najavio uvođenje carina od 25 posto na uvoz svih automobila koji nisu proizvedeni u SAD. Zbog toga su jučer, drugi dan zaredom, pali i burzovni indeksi na Wall Streetu. Ulagači su nervozni i zbog toga što će ovih dana Trump predstaviti plan o uvođenju recipročnih carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda. Trumpova promjenjiva trgovinska politika izazvala je nesigurnost na svjetskim berzama jer se ulagači plaše poremećaja u opskrbnim lancima i jačanja inflacije, što bi negativno utjecalo na rast ekonomija, piše Index. Osim toga, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata jer su mnoge zemlje najavile protumjere zbog američkih carina. A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 104.32 boda, kao i jučer u ovo doba. Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 150,15 na 150,85 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegla 1,0790 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0775 dolara. Cijene su nafte, pak, blago pale. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je jutros 0.24 posto, na 73,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.27 posto, na 69,75 dolara. Cijena zlata, koje se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, porasla je jutros daljnjih 0.6 posto, na rekordnih 3.073 dolara za uncu. Zbog nesigurnosti na finansijskim tržištima, cijena zlata porasla je od početka godine više od 17 posto, pa je na putu najvećeg kvartalnog skoka još od 1986. godine. VEZANO Zlato sve bliže granici od 3.000 dolara za uncu
Bingo dobio koncesiju za dalju eksploataciju mineralne vode
Marx.ba U prostorijama Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona prije nekoliko dana 2025. godine, zaključen je ugovor o dodjeli koncesije za eksploataciju mineralne sirovine-prirodne mineralne vode na lokaciji Ljubače koje se nalazi na području Grada Tuzla. Ugovor je potpisan između Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona, u čije ime je tu bio ministar Edin Duraković u svojstvu koncesora, i privrednog društva Bingo d.o.o. Tuzla, zastupanog od strane direktora Adnana Delalića u svojstvu koncesionara. Koncesioni ugovor je sklopljen na period od 5 godina. – Ovaj ugovor omogućava dalju eksploataciju mineralne sirovine-prirodne mineralne vode na ležištu Ljubače, što je od značaja za prehrambenu industriju Tuzlanskog kantona, objavila je Vlada TK. VEZANO Sindikat trgovine predstavio analizu: Zabrana rada nedjeljom i praznicima nema negativne efekte
INA za prošlu godinu isplaćuje dividendu od 120 miliona eura
Marx.ba INA će za 2024. godinu isplatiti dividendu od ukupno 120 miliona eura što je 12 eura po dionici, izvijestila je ta kompanija u objavi na Zagrebačkoj berzi. Mađarski MOL je vlasnik 49 posto dionica INA-e, hrvatska država ima 44,8 posto, a ostalo su institucionalni i privatni investitori. Nadzorni odbor kompanije dao je saglasnost na revidirana finansijska izvještaj za prošlu godinu u kojem se navodi da je neto prihod od prodaje bio 3,72 milijarde eura te neto dobit 156,04 miliona eura. To su jedan posto manji prihodi i gotovo 30 posto niža dobit nego u 2023. godini, pišu Financije. Dao je suglasnost i na prijedlog uprave o isplati dividende, pa će od te dobiti, uz 120 miliona eura za isplatu dioničarima, 7,8 miliona eura otići u zakonske rezerve, a 28,24 miliona će se staviti u zadržanu dobit. INA je ovoga mjeseca povećala revolving kredit s dospijećem 2027. godine na 350 miliona eura, a ove godine bi trebao biti priveden kraju proces modernizacije rafinerije u Rijeci. VEZANO INA povećala revolving kredit na 350 miliona eura, dospijeće 2027. godine