Muskova šala sa Wikipediom: Nudio im milijardu dolara za bizarnu promjenu imena
Marx.ba Milijarder Elon Musk ponovno je potvrdio svoju neobičnu ponudu tešku milijardu dolara. Uvjet je samo jedan – da besplatna internetska enciklopedija Wikipedia promijeni svoje ime u nešto znatno vulgarnije. Ovaj potez ponovno je pokrenuo raspravu o finansiranju i navodnoj pristranosti popularne platforme. Musk je prijedlog prvi put iznio u listopadu 2023., a nedavno je na X-u potvrdio da je ponuda još na stolu, odgovarajući jednom korisniku: “Ponuda još uvijek stoji. Hajde, učinite to…”. Traži da Wikipedia promijeni ime u “Dickipedia”, tvrdeći kako bi to bilo “u interesu točnosti”. Kako bi spriječio da fondacija uzme novac i odmah vrati staro ime, postavio je i dodatni uvjet da novo ime mora ostati na snazi najmanje godinu dana. “Nisam budala, lol”, poručio je. Međutim, sada je već dovoljno vremena prošlo da možemo utvrditi kako je ponuda ostala neodgovorena i kako su se iz Wikipedie ogradili od takvih igrica. Ova provokacija samo je vrh sante leda u Muskovom sukobu sa Fondacijom Wikimedia, koja stoji iza Wikipedije. On već dugo javno propituje zašto findacija traži tolike donacije. – Jeste li se ikada zapitali zašto Fondacija Wikimedia želi toliko novca? Sigurno nije potreban za rad Wikipedije. Doslovno možete kopiju cijelog teksta staviti na svoj telefon! Pa, za šta je novac?” napisao je Musk u jednoj od objava na X-u. Posebno mu smeta trošenje sredstava na inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI). Nakon što je objavljeno da je fondacija za te svrhe u budžetu izdvojila više od 50 miliona dolara, Musk je platformu nazvao “Wokepedia” i pozvao svoje pratitelje da prestanu donirati dok se ne “vrati ravnoteža u uređivačku politiku”. Zato je osnovao vlastitu verziju online enciklopedije koja je odmah digla prašinu zbog veličanja ratnih zločinaca. Suosnivač Wikipedije Jimmy Wales i sama fondacija uglavnom su ignorirali Muskovu ponudu, smatrajući je neozbiljnim trolanjem. Wales je i sam ranije bio glasan kritičar Muska, optužujući ga da je uništio reputaciju X-a kao pouzdanog izvora informacija. Zanimljivo je da su Muskovu objavu o troškovima ispravile “Bilješke zajednice”, funkcija na samom X-u. U objašnjenju je navedeno da Wikipedia bilježi preko 25 milijardi pregleda stranica mjesečno te da su svi finansijski izvještaji javno dostupni i revidirani od treće strane.
Od sutra počinje primjena digitalnog ulaska u EU
Marx.ba Evropska unija od sutra, 10. aprila 2026. u potpunosti uvodi novi Sistem ulaska/izlaska (EES), čime završava razdoblje postupne prilagodbe i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica schengenskog prostora. Za putnike to znači ukidanje pečatiranja pasoša državljana trećih zemalja, jer će se svi podaci o ulascima i izlascima bilježiti elektronski, obavijestila je u saopćenju karlovačka policija. Šta se mijenja na granicama Novi sistem automatski će bilježiti datum i mjesto ulaska i izlaska, izračunavati trajanje dopuštenog boravka i evidentirati eventualna odbijanja ulaska. Trajanje boravka precizno će se utvrđivati pomoću integrisanog automatiziranog kalkulatora. Na taj način omogućuje se tačnije praćenje boravka te se dodatno povećava sigurnost vanjskih granica Evropske unije, piše biznis.ba. Hrvatska spremna za novi sistem Republika Hrvatska aktivno je učestvovala u procesu uvođenja EES-a te je pohvaljena kao jedna od država članica koja sistem provodi pravovremeno i učinkovito. Od početka postupne primjene 12. oktobra 2025. do 1. aprila 2026. godine, u sistemu je u Hrvatskoj kreirano i verifikovano više od 3.750.000 dosjea državljana trećih zemalja, što potvrđuje visok nivo operativne spremnosti hrvatske granične policije. Modernizacija granične kontrole Sistem ulaska/izlaska jedan je od ključnih informacijskih alata Evropske unije za upravljanje granicama. Njime se modernizuje i unapređuje granična kontrola za državljane trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor na kratkotrajni boravak. Postupno uvođenje sistema započelo je 12. oktobra prošle godine kako bi se državama članicama omogućila prilagodba, a od 10. aprila ove godine sistem se primjenjuje u punom obimu u svim članicama. Ciljevi i prednosti EES-a Primjena EES sistema na nivou EU donosi niz prednosti, uključujući jačanje sigurnosti vanjskih granica, učinkovitije upravljanje migracijama te pouzdano praćenje trajanja boravka državljana trećih zemalja. Očekuje se i smanjenje zloupotreba i prekoračenja dopuštenog boravka. Uvođenjem potpune primjene EES-a, Evropska unija dodatno potvrđuje svoju predanost sigurnom, učinkovitom i tehnološki naprednom upravljanju vanjskim granicama. Preporuke putnicima Policija poziva putnike da se pravovremeno informišu o novom načinu evidentiranja prelazaka granice. Također savjetuju da prilikom putovanja imaju svu potrebnu dokumentaciju i da postupaju u skladu s uputama policijskih službenika kako bi se granična kontrola odvijala što brže i učinkovitije.
Potrebno nekoliko mjeseci da se zalihe kerozina vrate u normalu
Marx.ba Za povratak normalnih zaliha kerozina avio-sektora i smanjenje cijena ugljovodonika bit će potrebno nekoliko mjeseci, čak i ako se Hormuski moreuz trajno ponovo otvori, upozorio je generalni direktor Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA) Willie Walsh. – Mislim da će biti potrebno još nekoliko mjeseci da se vratimo na neophodne nivoe snabdijevanja, s obzirom na poremećaje u rafinerijskim kapacitetima na Bliskom istoku, koji je kritična karika u globalnom snabdijevanju rafiniranim proizvodima“, rekao je Walsh na konferenciji u Singapuru. On je to rekao poslije najave dvonedeljnog prekida vatre koji su dogovorile Sjedinjene Američke Države i Iran uz očekivano ponovno otvaranje Hormuskog moreuza, kroz koji obično prolazi 20 posto svjetske nafte, a koji je praktično blokiran od početka sukoba. – Najava primirja dovela je do veoma značajnog pada cijena sirove nafte, ali će i dalje biti potrebni mjeseci da se vrate na željeni nivo. Ne mislim da će se to dogoditi za nekoliko sedmica, rekao je. Kako je naglasio, vazdušni saobraćaj je sektor koji može biti profitabilan čak i sa visokim cijenama nafte, ali je problem kratkoročna reakcija na ovo brzo povećanje cijena.
Nakon Trumpove najave cijena nafte pala ispod 100 dolara
Marx.ba Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su Sjedinjene Američke Države i Iran “vrlo blizu” postizanju konačnog mirovnog sporazuma te da je dogovoreno dvosedmično primirje kako bi se otvorio prostor za pregovore. Odluka dolazi neposredno prije isteka roka koji je Trump postavio, prijeteći masovnim napadima na iransku infrastrukturu ako dogovor ne bude postignut. Primirje je uvjetovano i potezima Irana, uključujući obustavu neprijateljstava i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za komercijalni promet, što je Teheran načelno prihvatio, uz naglasak da i dalje zadržava kontrolu nad tim ključnim plovnim putem. Objava o primirju odmah je odjeknula na finansijskim tržištima. Cijena nafte pala je ispod 100 dolara po barelu prvi put nakon nekoliko dana, dok su američki berzanski futuresi snažno porasli, signalizirajući olakšanje investitora i očekivanje smirivanja situacije. Nakon sedmica eskalacije i rastuće neizvjesnosti, tržišta su ovu vijest dočekala kao znak da bi najgori scenarij mogao biti izbjegnut, barem kratkoročno. Iako primirje otvara prostor za diplomatsko rješenje, analitičari upozoravaju da slijedi jako zahtjevan pregovarački proces. Iran je već iznio niz uvjeta, uključujući povlačenje američkih snaga iz regije, ukidanje sankcija i kompenzacije za ratnu štetu, što bi moglo otežati postizanje trajnog dogovora.
Porasla ponuda M1 novca u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Ponuda novca M1 u Bosni i Hercegovini dosegla je 26,8 milijardi maraka krajem februara 2026., što predstavlja porast od 12,2% u odnosu na kraj februara 2025., pokazali su podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine. Krajem februara, ponuda novca M2, koja obuhvaća i M1 i kvazinovac (QM), porasla je za 10,4% na godišnjem nivou, iznosivši ukupno 43,1 milijardu maraka. Krajem januara, novčana masa M1 u Bosni iznosila je 26,6 milijardi maraka, dok je novčana masa M2 iznosila 42,7 milijardi maraka. M1 uključuje gotovinu u opticaju i prenosive depozite u domaćoj valuti svih domaćih sektora, osim depozita centralne vlade i bankovnih depozita. Kvazi-novac uključuje ostale depozite u domaćoj valuti, prenosive i ostale depozite u stranoj valuti svih domaćih sektora, osim depozita središnje vlade i bankovnih depozita.
Cijene kuća u EU porasle za 5,5 posto u četvrtom kvartalu 2025. godine
Marx.ba Cijene kuća u Evropskoj uniji su porasle za 5,5 posto u posljednjem tromjesečju 2025. godine, dok su zakupnine povećane za 3,2 posto u poređenju sa istim periodom godinu ranije. U poređenju sa trećim kvartalom 2025. godine, cujene kuća su porasle za 0,8 procenata, a zakupnine za 0,6 posto, objavila je Evropska kancelarija za statistiku – Eurostat. Tokom posljednje decenije, između 2015. i trećeg kvartala 2025. godine, cijene kuća u EU su porasle za 64,9 posto, a zakupnine za 21,8 procenata. Što se tiče nacionalnih podataka, kada se uporedi četvrti kvartal 2025. sa 2015. godinom, cijene kuća su porasle više od kirija u 25 zemalja EU za koje su dostupni podaci. Tokom ovog perioda, cijene kuća su se više nego utrostručile u Mađarskoj (+290 posto) i više nego udvostručile u 12 zemalja, sa najvećim povećanjem zabilježenim u Portugalu (+180 posto), Litvaniji (+168 posto) i Bugarskoj (+157 posto). Finska je bila jedina zemlja u kojoj su cijene kuća pale tokom ovog perioda (-3 posto). Tokom istog perioda, kirije su porasle u svih 27 zemalja EU, sa najvećim povećanjem zabilježenim u Mađarskoj (+109 posto), zatim u Litvaniji (+88 posto) i Irskoj i Poljskoj (obje +76 posto).
Prodaje se Koksara Lukavac: Početna cijena 150,5 milona KM
Marx.ba Objavljen je prvi javni oglas za prodaju stečajnog dužnika Koksara d.o.o. Lukavac u stečaju, i to kao društva, odnosno pravnog lica, putem usmenog javnog nadmetanja. Prema objavljenom pozivu, procijenjena vrijednost stečajnog dužnika kao pravnog lica iznosi 225.854.131 KM, dok je minimalna početna cijena određena na 150.569.420,66 KM, piše e-kapija. Riječ je o prodaji kompanije sa imovinom u poslovnom kompleksu od milion kvadratnih metara zemljišta, u okviru kojeg posluje više fabrika i pratećih cjelina. U oglasu se navodi da kompleks obuhvata fabriku energane za proizvodnju električne energije, fabriku AMK sa solarnom fotonaponskom elektranom, koksaru za proizvodnju koksa i koksnog plina, željeznički saobraćaj, fabriku Azotara za proizvodnju mineralnih đubriva, mašinsku radionicu, filter stanicu za proizvodnju i distribuciju vode, kao i ostalu imovinu van navedenih pogona. Prodaja je definisana po principu “viđeno-kupljeno”, bez naknadnih prigovora i reklamacija, a zainteresovanim ponuđačima je ostavljena mogućnost da, od objave oglasa do datuma ročišta, zatraže pismenu procjenu pravnog lica i imovine, kao i druge podatke o predmetu prodaje i poslovanju. Uslov za to je potpisivanje i ovjera izjave o povjerljivosti koju dostavlja stečajni upravnik. Pravo učešća imaju sva pravna i fizička lica koja uplate depozit najkasnije na naznačeni dan održavanja prodaje, i to u iznosu od 10 posto od utvrđene procijenjene vrijednosti, uz maksimalan iznos depozita od 50.000 KM, odnosno 25.564,59 eura za uplate u eurima.
Ukupan promet na Sarajevskoj berzi u martu bio 160,4 miliona KM
Marx.ba U martu ove godine na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 160.438.476,75 KM. U okviru 379 transakcija prometovana su 326.523 vrijednosna papira. Održana je aukcija obveznica i dvije aukcije trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 38.000 vrijednosnih papira, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 109.129.128,97 KM. Ujedno, uspješno je završena i druga emisija obveznica ASA banke d.d. Sarajevo, gdje je prikupljeno ukupno 50.000.000KM, a u sklopu 104 transakcije prometovano je 50.000 obveznica. Na Kotaciji privrednih društava promet je iznosio 71.346,69 KM, uz 2.445 trgovane dionice u okviru 23 transakcije. Sav promet na ovom segmentu Kotacije ostvaren je sa dionicama emitenta „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo (BSNLR). Dionice Bosnalijeka su u martu ostvarile porast vrijednosti od 7,91 posto sa cijenom od 30 KM. Na Kotaciji fondova, promet je iznosio je 3.194,05 KM, a najveći promet ostvaren je dionicama ZIF-a „Prof Plus“ d.d. Sarajevo u iznosu od 1.466 KM i porastom vrijednosti kursa od 11,11 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na drugom mjestu po prometu nalazi se ZIF „MI Group“ d.d. Sarajevo sa ostvarenim prometom od 1.018,25 KM i padom vrijednosti kursa od 5,19 posto u odnosu na prethodni mjesec. Na ovom segmentu tržišta prometovane su ukupno 3.173 dionice. Na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija. Promet na Slobodnom tržištu – ST1 iznosio 926.685,47 KM. Najviše se trgovalo dionicama „ASA Banka“ d.d. Sarajevo – 434.954,50 KM. Ukupno je protrgovano 1.813 dionica ove banke. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se „BH Telecom“ d.d. Sarajevo sa prometom od 196.722,99 KM, te „HM Cement BiH“ d.d. Kakanj sa 139.405,30 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST2 iznosio je 305.321,57 KM. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta „Šipad komerc“ d.d. Sarajevo – 191.838,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se “Udarnik“ d.d. Breza sa prometom od 29.067,57 KM. Promet na Slobodnom tržištu – ST3 iznosio je 2.800KM, dok na Tržištu za emitente nije bilo zaključenih transakcija. Na mjesečnom nivou, svi indeksi berze bilježe pozitivan saldo. BIFX je porastao za 2,25 posto. Indeks SASX-FN je zabilježio najizraženiji porast od 3,22 posto, a slijede SASX-30 sa plusom od 2,64 posto i SASX-10 sa +1,34 posto. Indeks SASX-BBI završio je mjesec sa porastom od 0,58 posto. U martu 2026. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina – 137.296.091,64 KM. Slijede „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 79.259.186,33 KM i „ASA banka” d.d. Sarajevo sa 53.576.229,12 KM prometa. Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE također zauzima „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 216 sklopljenih transakcija, nakon čega slijede „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 211 sklopljenih transakcija , te „ASA banka” d.d. Sarajevo sa 157 transakcija.
Ovog mjeseca lakši izvoz u zemlje EFTA i veća konkurentnost za bh. kompanije
Marx.ba Od 27. aprila počinje primjena pune kumulacije u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i EFTA zemalja – Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine obavijestila je poslovnu zajednicu o važnoj promjeni koja bi mogla značajno unaprijediti izvoz domaćih kompanija. Ova odluka predstavlja veliki korak naprijed za bh. privredu, jer omogućava fleksibilniji i povoljniji način sticanja preferencijalnog porijekla robe. U praksi, to znači da će kompanije imati više opcija u procesu proizvodnje i lakše ispunjavati uslove za izvoz bez carinskih opterećenja. Za razliku od dosadašnjih pravila, puna kumulacija dozvoljava da se u proizvodnju uključe materijali i faze obrade iz bilo koje zemlje članice PEM sistema. To direktno znači da domaći proizvođači više nisu ograničeni samo na određene izvore sirovina, već mogu kombinovati resurse iz šireg evropskog prostora. Ova promjena donosi nekoliko ključnih benefita – povećanje konkurentnosti bh. proizvoda na tržištima EFTA zemalja, veću fleksibilnost u lancima nabavke, ali i jednostavniji proces dokazivanja porijekla robe putem EUR.1 certifikata ili izjave na fakturi. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH ističu da je ovo posebno značajno za izvoznike koji već posluju ili planiraju poslovanje sa ovim tržištima. Pozvali su sve kompanije da na vrijeme prilagode svoje poslovne procese i dokumentaciju novim pravilima koja uskoro stupaju na snagu.
OPEC+ simbolično povećava proizvodnju nafte
Marx.ba OPEC+ je upozorio da će šteta na energetskim resursima na Bliskom istoku imati dugotrajan utjecaj na opskrbu naftom čak i nakon završetka rata s Iranom, jer je odobrio simbolično povećanje proizvodnih kvota za sljedeći mjesec. Vraćanje oštećenih energetskih resursa u puni kapacitet skupo je i dugotrajno, objavio je ministarski nadzorni odbor grupe nakon sastanka u nedjelju. Kako si rekli, svaka akcija koja ugrožava sigurnost opskrbe, bilo da se radi o napadu na infrastrukturu ili poremećaju izvoznih ruta, povećava volatilnost tržišta i slabi napore OPEC+. Ključni proizvođači predvođeni Saudijskom Arabijom i Rusijom dogovorili su se o povećanju ciljeva za maj za oko 206.000 barela dnevno tokom videokonferencije. S obzirom na to da je izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva ograničen ratom i da su vodeći regionalni proizvođači prisiljeni smanjiti opskrbu, takav potez grupe je simboličan. Ipak, to bi moglo signalizirati njihovu namjeru da ožive proizvodnju nakon što se neprijateljstva smire. Cijene nafte uzburkane su pet sedmica sukoba, popevši se na gotovo 120 dolara po barelu prošlog mjeseca jer su ključni energetski resursi u Zaljevu napadnuti, a Iran je efektivno zatvorio kritični Hormuški moreuz, stvarajući ono što je Međunarodna agencija za energiju nazvala najvećim poremećajem u opskrbi u historiji tržišta.