Bakar oborio rekord, zlato i srebro i dalje rastu
Marx.ba Cijene bakra prekoračile su 13 hiljada dolara po toni, dosegnuvši novi najviši nivo otkada se crvenim metalom trguje na londonskoj berzi LME, uz strahovanja trgovaca od manjka i naznake utrke za opskrbu strateškim mineralima nakon američkog napada na Venezuelu. Cijene zlata i danas su porasle, na 4.480 dolara po unci, jer su investitori tražili sigurna utočišta zbog sve većih geopolitičkih tenzija i očekivanja smanjenja američkih kamatnih stopa. Srebro je poraslo za 1,7 posto na 77,90 dolara po unci, platina je porasla za 1 posto, a paladijum se nije mnogo promijenio. Blumbergov indeks spot dolara, koji mjeri snagu američke valute, porastao je za 0,1 odsto. Bitcoin je porastao na tronedjeljni maksimum, a digitalna sredstva počinju da sustižu rast akcija i plemenitih metala.
Ovo je 10 najvećih izvoznika iz BiH
Marx.ba Bosanskohercegovačka izvozna scena doživjela je veliki preokret. Lider izvoza u 2025. godini po prvi put je kompanija TT Kabeli iz Širokog Brijega, čime je prekinuta višegodišnja dominacija teških industrijskih giganata. Godinama su vrh liste zauzimale kompanije poput ArcelorMittala, Alumine i Aluminij Industriesa, no nova struktura tržišta, snažan rast kablovske industrije i agresivna izvozna strategija doveli su do promjene na samom vrhu. Top 10 najvećih bh. izvoznika u 2025. godini
Rekordni prihodi od indirektnih poreza u 2025. godini
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza u 2025. godini iznosili su 12 milijardi i 177 miliona KM i veći su za 633 miliona KM ili 5,51% u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 11 milijardi i 541 miliona KM. To je rekordan iznos od osnivanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U 2025. godini nije bilo povećanja stopa indirektnih poreza, već je rast prihoda bio uslovljen dijelom inflatornim kretanjima, a dijelom aktivnostima koje je preduzimala UIO. Nakon što prikupi prihode od indirektnih poreza UIO prvo vrši povrat PDV-a poreskim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat i po tom osnovu Uprava je u 2025. godine privredi vratila 2 milijarde i 202 milion KM. Ostatak prikupljenih prihoda otišao je u raspodjelu korisnicima. Tako su neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar-decembar 2025. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili 9 milijardi i 974 miliona KM i veći su za 525 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2024. godine. Za finansiranje državnih institucija u 2025. godini raspoređen je iznos od 1 milijarde i 20 miliona KM. Federaciji BiH je ukupno rapoređeno 5 milijardI i 510 miliona KM, Republici Srpskoj 3 milijarde i 86 miliona KM i Brčko distriktu 310 miliona KM. U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Distriktu Brčko BiH sa pripadajućim spoljnim dugom u periodu januar-decembar 2025. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milionima KM. Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 249 miliona KM, Republika Srpska 165 miliona KM i Distrikt Brčko 8 miliona KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.
Tražište nafte: Chevron bi mogao najviše profitirati u Venezueli
Marx.ba Poziv predsjednika Donalda Trumpa američkim naftnim kompanijama da obnove energetski sektor Venezuele nakon svrgavanja predsjednika Nicolása Madura lakše je reći nego učiniti. Chevron ima prednost kao jedina velika američka naftna kompanija koja trenutno posluje u Venezueli, prema analitičarima s Wall Streeta. ExxonMobil i ConocoPhillips napustili su zemlju nakon što je bivši predsjednik Hugo Chavez nacionalizirao industriju i zaplijenio njihovu imovinu 2007. godine. Venezuela ima najveće dokazane rezerve sirove nafte na svijetu, 303 milijarde barela, prema podacima američke Uprave za energetske informacije. No, dug i skup put pred američkim naftnim divovima je kako bi Venezuelu vratili na vrhunac proizvodnje od 3,5 miliona barela dnevno, dosegnut 1990-ih. „To je područje visokog rizika za ulaganje naftnih kompanija“, rekao je Arne Lohmann Rasmussen, glavni analitičar i voditelj istraživanja u Global Risk Managementu. Prema procjenama konzultantske kompanije Rystad Energy, bilo bi potrebno otprilike 53 milijarde dolara ulaganja tokom sljedećih 15 godina kako bi se održao nivo proizvodnje sirove nafte od 1,1 miliona barela dnevno, ili bpd. Kapitalni izdaci potrebni za postizanje 3 miliona bpd do 2040. više bi se nego utrostručili, na 183 milijarde dolara, prema Rystadu.
Poslodavci traže usvajanje regulative za ulazak BiH u SEPA
Marx.ba Udruženje poslodavaca u FBiH izražava punu podršku provedenim i tekućim aktivnostima u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Ovaj važan proces predstavlja ključnu priliku za očuvanje i unapređenje konkurentnosti bh. ekonomije, pa tako i za građane, jer će donijeti značajnu uštedu u troškovima prekograničnih novčanih transakcija. Prema izjavama guvernerke Centralne banke BiH Jasmine Selimović, Centralna banka BiH je 12. decembra 2025. godine obavijestila nadležne institucije Europske unije o završenoj predaplikaciji za članstvo u SEPA-i te da tačan datum podnošenja konačne aplikacije zavisi isključivo od usvajanja potrebne, trenutno nedostajuće regulative u entitetima. S obzirom na trenutnu situaciju u kojoj su troškovi prekograničnih plaćanja u BiH značajno viši nego u zemljama članicama SEPA, svaka odgoda ovog procesa negativno se odražava na našu privredu, ali i na život građana, te stoga pozivamo sve nadležne institucije na nivou BiH i entiteta, da se posvete završetku procesa pristupanja SEPA-i. Ovaj proces prije svega zahtijeva donošenje ključne regulative na entitetskom nivou, koja je trenutno prepreka za finalizaciju pristupanja, ali od njenog usvajanja zavisi ubrzani razvoj privrede, smanjenje poslovnih troškova i unaprijeđenje konkurentnosti bh. privrede, posebno na inotržištu. Pozivamo sve političke i ekonomske aktere da prepoznaju dugoročnu vrijednost ovog koraka za našu ekonomiju, koji neće samo smanjiti troškove prekograničnih transakcija, već će omogućiti bržu integraciju naše zemlje na tržište Europske unije, privući strane investicije i smanjiti ovisnost o neformalnim kanalima plaćanja. Pristupanjem SEPA-i, naši građani i privreda će uživati u jednakim uslovima za domaće i međunarodne transakcije, čime će se značajno smanjiti administrativne financijske naknade za dolazne i odlazne transfere, što doprinosi atraktivnosti našeg tržišta za domaće i strane investitore, kroz omogućavanje efikasnijeg i jeftinijeg platnog sistema privrednom sektoru i građanstvu općenito.
Ključni poslovni trendovi i nepoznanice koje donosi godina pred nama
Marx.ba Globalna ekonomija u 2026. ulazi u fazu u kojoj više nema prostora za neutralne pozicije. Geopolitičke napetosti, promjene u regulaciji, tehnološki skokovi i pritisak investitora na povrat kapitala sve jasnije razdvajaju dobitnike od gubitnika. Analiza ključnih sektora koju je napravio Financial Times pokazuje gdje će se u idućoj godini koncentrirati moć, profit i rizik. Obrambena industrija Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, odbrambena industrija doživjela je snažan uzlet. Prema podacima Stockholmskog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), 100 najvećih odbrambenih kompanija u svijetu ostvarilo je 2024. rekordne prihode od 679 milijardi dolara, a trend se nastavio i tokom 2025. Ključno pitanje za 2026. jest hoće li se taj rast nastaviti istim tempom ako dođe do smirivanja sukoba u Ukrajini. Investitori su već pokazali nervozu svaki put kada se pojave naznake mogućeg mirovnog sporazuma, osobito u Evropi. No industrija računa na dugoročnu promjenu paradigme: članice NATO-a obavezale su se na povećanje odbrambenih izdvajanja, dok potražnju dodatno potiču nova područja poput dronova, vojne satelitske infrastrukture i svemirske sigurnosti. Njemački Rheinmetall pritom se nametnuo kao simbol evropskog naoružavanja, s ambicijom da preraste u globalnog igrača usporedivog s najvećim američkim odbrambenim divovima. Deregulacija bankarskog sektora u SAD Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću ubrzao je zaokret prema blažoj regulaciji bankarskog sektora u SAD. Najavljene izmjene kapitalnih zahtjeva trebale bi dodatno učvrstiti dominaciju velikih Wall Street banaka i povećati njihovu sposobnost finansiranja velikih projekata, posebno u području umjetne inteligencije i podatkovnih centara. Za Evropu je to neugodan izazov. Strožija pravila nude veću otpornost na šokove, ali istodobno smanjuju konkurentnost u odnosu na američke rivale. Bank of England već je krenula putem ublažavanja, dok Evropska centralna banka najavljuje pojednostavljenje pravila, ali sporijim tempom. U centru rasprave nalazi se UBS, čija je bilanca nakon preuzimanja Credit Suissea veća od švicarskog BDP-a. Ishod regulatorne rasprave tokom 2026. mogao bi biti važan signal cijelom evropskom bankarskom sektoru. Vrijeme je za rezultate u AI Nakon godina u kojima su ulaganja u umjetnu inteligenciju rasla brže od prihoda, 2026. bi trebala biti godina istine. Investitori sve otvorenije traže dokaze da stotine milijardi dolara uloženih u podatkovne centre i infrastrukturu mogu generirati održive prihode. To će dovesti do jasnijeg razdvajanja tržišta: kompanije s konkretnim poslovnim modelima i rastućim prihodima zadržat će visoke valuacije, dok će one koje se oslanjaju isključivo na obećanja izgubiti pristup kapitalu. Posebno se prati OpenAI i njegovi planovi monetizacije, ali i Apple, koji se suočava s mogućim odlaskom Tima Cooka i pitanjem kako se pozicionirati u eri AI usmjerenog na krajnjeg korisnika. U pozadini se sve češće spominje i novi val preuzimanja, posebno ako tržišta dožive korekciju koja bi velikim tehnološkim igračima otvorila priliku za kupovinu AI start-upova. Kraj zlatne ere lijekova za mršanje? Lijekovi za regulaciju tjelesne težine u posljednje su dvije godine temeljno promijenili farmaceutsku industriju i stvorili nove tržišne lidere. No 2026. donosi složeniju sliku. Iako će potražnja i dalje rasti, konkurencija se pojačava, a gubitak patentne zaštite u pojedinim zemljama otvara vrata generičkim verzijama. Novo Nordisk i Eli Lilly ostaju ključni igrači, ali investitori sve pažljivije prate hoće li sektor uspjeti zadržati visoke marže ili će se suočiti s pritiskom na cijene, osobito na velikim tržištima poput Kine i Kanade. AI u medijima: rizik ili prednost? Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u kreativne industrije, od muzike do filma, otvarajući pitanja koja nadilaze tehnologiju. AI-generirani izvođači već osvajaju muzičke liste, dok se istodobno vodi rasprava o autorskim pravima, „fair useu“ i raspodjeli prihoda. U filmskoj industriji 2026. bi mogla biti obilježena novim pregovorima sa sindikatima, pri čemu će zaštita od nekontrolirane upotrbe AI biti jedna od ključnih tema. Paralelno s tim, potencijalna akvizicija Warner Bros Discoveryja dodatno bi mogla uzdrmati streaming tržište i potaknuti regulatorne rasprave. Godina jasnih pobjednika Zajednička nit svih sektora jest smanjenje tolerancije na neizvjesnost. Investitori, regulatori i potrošači u 2026. traže jasne odgovore: ko može isporučiti rast, ko ima političku i regulatornu podršku te ko je spreman prilagoditi se tehnološkim i društvenim promjenama. U tom kontekstu, iduća godina neće biti blaga prema prosječnima, ali bi mogla biti iznimno izdašna za one koji se svrstaju među jasne pobjednike.
Očekuje se usporavanje inflacije u BiH na 3,8 posto u prvom kvartalu 2026. godine
Marx.ba Centralna banka BiH (CBBiH) procjenjuje ukupnu inflaciju u četvrtom kvartalu 2025. godine na 4,2 posto, a temeljnu na 4,3 posto. Ukupna inflacija, kako navode iz CBBiH, blago je revidirana naviše (0,3 procentnih poena) u odnosu na brze procjene iz septembra, zbog snažnog rasta cijena hrane, te režijskih troškova, prvenstveno zbog rasta cijena električne energije. Trenutno procjenjuju da će inflacija postepeno usporavati u kratkom roku, prvenstveno zbog baznog efekta. – Naša preliminarna procjena ukupne inflacije u prvom kvartalu 2026. godine iznosi 3,8 posto, a temeljne 3,5 posto. Ove procjene se zasnivaju na pretpostavkama trenutnih informacija s tržišta rada o minimalnim platama u 2026. godine.Naše procjene ekonomske aktivnosti i inflacije u kratkoročnom periodu su i dalje u skladu sa onim iz jesenjeg kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija – ističu iz CBBiH. CBBiH je procjenila rast realne ekonomske aktivnosti u trećem kvartalu 2025. godine na 1,9 posto, što je gotovo identično procjeni iz septembra (dva posto). Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za zadnji kvartal tekuće godine iznosi 2,1 posto i temelji se prvenstveno na aktivnostima u sektoru usluga, uz ograničen doprinos proizvodnih djelatnosti.
Počela je puna primjena CBAM-a: Nova pravila za izvoznike iz BiH u EU
Marx.ba Od 1. januara 2026. godine, počela je puna primjena Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM) koji je uvela Evropska unija, a koji se direktno odnosi i na kompanije iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu na tržište EU. CBAM se primjenjuje na proizvode koji se uvoze u Evropsku uniju iz trećih zemalja, uključujući BiH, a obuhvata sektore s visokim emisijama ugljika, poput proizvodnje cementa, željeza i čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodonika. Cilj mehanizma je izjednačavanje troškova emisija CO₂ između proizvođača unutar EU i onih izvan Unije. Nakon prelaznog perioda koji je trajao od 2023. do kraja 2025. godine i koji je podrazumijevao samo obavezu izvještavanja o emisijama, od danas se CBAM primjenjuje u punom kapacitetu. To znači da uvoznici u EU moraju kupovati CBAM certifikate, čija cijena odgovara cijeni emisijskih jedinica u sistemu trgovine emisijama EU (ETS). Za kompanije iz Bosne i Hercegovine to praktično znači da će njihovi proizvodi na tržištu EU biti skuplji ukoliko ne dokažu smanjenje emisija u proizvodnom procesu ili ako BiH ne uspostavi vlastiti sistem naplate ugljika koji bi bio priznat od strane Evropske unije. Stručnjaci upozoravaju da CBAM predstavlja ozbiljan izazov za bh. industriju, posebno energetski intenzivne sektore, ali i snažan pritisak na vlasti da ubrzaju reforme u oblasti energetske tranzicije, dekarbonizacije i usklađivanja s evropskim klimatskim politikama. Iako se CBAM formalno ne primjenjuje unutar Bosne i Hercegovine, njegove posljedice će se osjetiti kroz izvoz, konkurentnost domaćih firmi i potencijalni gubitak dijela tržišta EU, ukoliko se ne prilagode novim pravilima koja su od danas stupila na snagu.
Bjelašnica prvi ski centar u BiH koji je uveo potpuno bezgotovinsko plaćanje
Marx.ba Olimpijski centar Bjelašnica–Igman od jučer je službeno prešao na potpuno bezgotovinsko (cashless) poslovanje, čime je podtao prvi skijaški centar u Bosni i Hercegovini, a ujedno i prvo javno poduzeće koje uvodi ovakav suvremeni sistem naplate. Ova promjena obuhvata sve ključne usluge u skijaškom centru – kako kupnju ski-karata, tako i parking, ali i online prodaju – koje će se moći realizirati putem bankovnih kartica, mobilnih uređaja, pametnih satova i SMS naplate, u skladu s važećim fiskalnim propisima. Uvođenjem cashless sistema OC Bjelašnica–Igman ostvaruje bržu uslugu i kraće redove na blagajnama, veću sigurnost za goste i zaposlenike, precizniju finansijsku kontrolu te višu razinu transparentnosti poslovanja. U rijetkim tehničkim situacijama bit će aktiviran rezervni model naplate, kako bi se osigurao nesmetan rad sistema i maksimalna dostupnost usluga svim posjetiteljima.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretnu Novu 2026. godinu
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretnu Novu 2026. godinu.