Globalne cijene hrane stabilne, ne bi trebalo biti poskupljenja
Bloomberg Adria FAO indeks cijena hrane (FFPI) u junu je ostao nepromijenjen u odnosu na maj budući da su povećanja indeksa cijena biljnog ulja, šećera i mliječnih proizvoda uravnotežila pad indeksa cijena žitarica, dok je indeks mesa bio gotovo nepromijenjen. Unatoč tri uzastopna mjesečna porasta, FFPI je ostao 2,1 posto niži u odnosu na juni prošle godine i 24,8 posto ispod svog vrhunca dosegnutog u martu 2022. Cijene žitarica pale su za tri posto u odnosu na maj i za devet posto u poređenju s junom 2023. Svjetske izvozne cijene svih važnijih žitarica pale su na mjesečnom nivou. Pad cijena pšenice uglavnom je odražavao sezonski pritisak žetve koja je u toku na sjevernoj hemisferi. Neznatno poboljšani izgledi za proizvodnju u nekim velikim zemljama izvoznicama, uključujući Kazahstan i Ukrajinu, zajedno s provedbom privremene zabrane uvoza Turske također su pridonijeli blažem tonu cijena. Izvozne cijene kukuruza također su pale u junu, kako su berbe u Argentini i Brazilu napredovale, pri čemu se sada očekuje da će proizvodnja u obje zemlje biti veća nego što se ranije očekivalo. FAO indeks cijena riže zabilježio je skroman mjesečni pad u junu, uglavnom odražavajući općenito tihe trgovinske aktivnosti. Biljna ulja su poskupjela za 3,1 posto u odnosu na maj, što je najviši nivo od marta 2023. Porast je potaknut višim kotacijama palminog, sojinog i suncokretovog ulja, dok su cijene ulja repice ostale gotovo nepromijenjene. Za 1,2 posto u odnosu na maj porasle su cijene mliječnih proizvoda. Na godišnjem nivou cijene su više za 6,6 posto. U junu su međunarodne kotacije cijena maslaca porasle na najviši nivo u 24 mjeseca, poduprte povećanom globalnom potražnjom za kratkoročnim isporukama usred velike maloprodaje i sezonskog pada isporuka mlijeka u Zapadnoj Evropi. Na cijene maslaca uticale su i niske zalihe u Okeaniji, koje su se poklopile s najnižom tačkom proizvodnje mlijeka u regiji. Nasuprot tome, cijene sira neznatno su pale, što je uglavnom uzrokovano usporavanjem globalne uvozne potražnje za kratkoročnim isporukama. Nakon tri uzastopna mjesečna pada u junu je porasla cijena šećera i to za 1,9 posto u odnosu na maj, ali je još uvijek niža za 21,6 posto u poređenju s junom 2023. Povećanje u junu uglavnom je izazvano nižim rezultatima žetve od očekivanih tokom maja u Brazilu, što je pojačalo zabrinutost zbog mogućeg uticaja dugotrajnih sušnih vremenskih uvjeta na proizvodnju šećera u narednim mjesecima. Neredovite monsunske kiše u Indiji, zajedno s revizijom prognoza prinosa usjeva u Evropskoj uniji, također su pridonijele ukupnom pritisku na rast svjetskih cijena šećera, što je djelomično neutralizirano slabljenjem brazilskog reala u odnosu na američki dolar. Globalne cijene mesa ostale su nepromijenjene u poređenju s majem, te su 1,8 posto niže na godišnjem nivou. Pad međunarodnih cijena mesa peradi gotovo je nadoknađen umjerenim do blagim porastom cijena ovčijeg, svinjskog i goveđeg mesa. Pad cijena mesa peradi uglavnom je potaknut obilnom zalihom iz nekih vodećih zemalja proizvođača. Nasuprot tome, cijene ovčijeg mesa značajno su porasle zbog stalne velike uvozne potražnje i unatoč obilnim izvoznim zalihama, budući da su farmeri počeli likvidirati svoja stada kao odgovor na neobično sušne uvjete u dijelovima Australije. Duncan Fox, viši analitičar Bloomberg Intelligencea, navodi da evropske proizvođače hrane očekuje sporiji rast prihoda s obzirom na to da su cijene robe stabilne. Kompanije za pakiranu hranu poput Nestlea i Danonea očekuju ograničen rast zarade u prvoj polovici godine, te im je potreban povratak kupaca premium proizvodima. Navodi da evropske kompanije za pakiranu hranu imaju malo šanse za daljnje povećanje cijena u 2024. godini, ali bi mogle pokušati povećati srednjoročne investicije dok su troškovi meke robe još uvijek niski. Ova prilika možda neće dugo trajati jer bi vremenski fenomen La Nina mogao započeti tokom ljetnih mjeseci na sjevernoj hemisferi, što znači da će kompanije možda morati ponovo razmotriti cijene u nekom trenutku tokom četvrtog kvartala. Ističe da se sve evropske kompanije za pakiranu hranu slažu da rast volumena mora biti obnovljen u 2024., s tim da kompanije poput Nestlea i Danonea naglašavaju kako će volumenski miks biti pozitivan do kraja godine. To sugerira da će cijene nastaviti padati ispod ključnog nivoa od tri posto.
Održan Festival Vinske ceste Hercegovine
Marx.ba S ciljem promocije bogate vinske kulture i turističke ponude Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je Festival Vinske ceste Hercegovine u Mostaru. Na Festivalu je sudjelovalo više od dvadeset izlagača, uključujući hotele, turoperatere, restorane i vinarije iz Mostara, Čapljine, Čitluka, Ljubuškog, Trebinja i Stoca. – Projekt Vinska cesta Hercegovine je izuzetno značajan za turističku ponudu i bh. gospodarstvo. Ovaj Festival predstavlja izuzetnu priliku za promociju našeg bogatog vinskog nasljeđa i cjelokupne turističke ponude. Komora će i dalje nastaviti provoditi edukativne, promotivne i sve ostale aktivnosti koje će doprinijeti, kroz ovaj projekt, afirmaciji Hercegovine kao prestižne vinske destinacije, rekao je predsjednik VTK/STK BH dr. sc. Vjekoslav Vuković. Na Festivalu su održane radionice o autohtonim sortama vina i povezivanju vina i umjetnosti te panel o trendovima u vinskom turizmu. -Ovaj projekt ujedinjuje Hercegovinu kao regiju i radimo na tome da organiziramo što više manifestacija koje će promovirati turizam. Ulazak Vinske ceste u Iter vitis i proglašenje Mostara evropskim gradom vina su mnogo pomogli, jer je ova vinska cesta u regionu najaktivnija u zadnje vrijeme i sigurno je da ćemo imati sve veći broj turistički posjeta, istakao je predsjednik Vijeća Vinske ceste Hercegovine Radovan Vukoje. Vinska cesta Hercegovine je kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine. Proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka, Vinarije su najvidljiviji dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva. Vinskom cestom Hercegovine rukovodi Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u suradnji s gradovima/općinama Ljubuški, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma Bosne i Hercegovine (Turizam).
Zovu ga leteći auto, a u prodaji bi se trebao naći iduće godine
Marx.ba Među brojnim projektima letećih automobila u posljednjim desetljećima, najčešće se radi o modificiranim avionima s krilima na razvlačenje, malim helikopterima i letjelicama nalik dronovima s multirotornim pogonom. Kompanija Pegasus Aerospace Corporation sada je najavila da će se njen “električni auto” Pegasus E-Klase naći u prodaji 2025. godine i da će omogućiti svima koji imaju vozačku dozvolu za automobil i pilotsku licencu za let sportskim avionom, da se voze cestom, a kada im se jako žuri polete u zrak i odvezu se na žaljenu destinaciju. Kod Pegasusa se pojavljuje ista stara priča. Čim ga vidite jasno je da se radi helikopteru pa opet mnogima nije jasno zašto ga zovu električnim autom. Možda zato što će se moći registrirati za vožnju prometnicama, ali veliko je pitanje hoće li ikada biti u prometu, piše Vidi. No australsku kompaniju koja svoje poslovanje širi na SAD to uopće ne brine. – Sa svojim hibridnim pogonskim sistemom, E-klasa ima domet od 300 milja i može letjeti do tri sata bez prekida prije nego što je potrebno dopuniti gorivo. A punjenje spremnika je jednostavno. Samo stanete na bilo kojoj benzinskoj stanici i natočite normalni visokooktanski benzin, a kao automobil, E-klasa može postići više od 75 milja na sat na čistu električnu energiju, poručili su. Asortiman proizvoda Pegasus obuhvaća jednosjede i dvosjede te zračni taksi s 4 sjedišta, Pegasus Air-Taxi, a njegove potencijalne primjene obuhvataju raspon civilnih, medicinskih, logističkih, policijskih i hitnih službi. Kompanija navodi da su Pegasus vozila u prednosti pred drugim projektima letećih automobila, jer su već dobili dozvolu za vožnju kod Australske uprave za sigurnost civilnog zrakoplovstva (CASA) prema postojećim propisima o zračnom prostoru. U svakom slučaju, mada kažu da je upravljanje Pegausom na cesti, ali i u zraku jednostavno poput vožnje gokarta, činjenica je da vam treba pilotska licenca za upravljanje.
Odluka stupila na snagu: Evo koliko će iznositi dodatne uvozne carine na kineske automobile u Evropi
Marx.ba Devet mjeseci po pokretanju istrage kineskih državnih subvencija tamošnjim proizvođačima električnih vozila, Evropska je komisija i službeno uvela protivmjere za takvo ponašanje Kine. Kako je nedavno bilo i najavljeno, od 5. jula uvode se dodatne uvozne carine na sva baterijsko-električna vozila. Ona se, naime, u NR Kini proizvode uz nepoštene subvencije, zaključila je Komisija u svojoj istrazi, što ekonomski šteti europskim proizvođačima istog tipa vozila. Posljednjih sedmica predstavnici EU i Kine vode intenzivne pregovore, traži se rješenje kompatibilno s preporukama Svjetske trgovinske organizacije, a s kojim bi i EU i Kina bili zadovoljni. Iz Komisije poručuju da ustraju na tome da svako rješenje, koje bi se zajednički iznašlo, mora na neki način uključivati poništavanje štetnih posljedica kineskih subvencija. Dok se takvo rješenje ne dogovori, EU će cariniti sva baterijsko-električna vozila uvezena iz Kine, i to sljedećim stopama, ovisno o proizvođaču: U usporedbi s ranije predloženim carinama, ove implementirane nešto su niže. Prilagođene su, naime, novim kalkulacijama, koje su dostavili određeni proizvođači. Nakon 5. jula, ova će dodatna pravila o carinjenju vrijediti najmanje naredna četiri mjeseca. Tokom tog vremena države članice morat će glasanjem potvrditi finalne visine carina, a jednom kad one budu prihvaćene, odnosit će se na period od najmanje pet godina. Samo jedan proizvođač, koji električne automobile sklapa u Kini, mogao bi nešto kasnije proći bolje od ostalih. Riječ je, dakako, o Tesli, iz koje su podnijeli “dobro potkrijepljen zahtjev”. EU će o njemu odlučiti kroz najviše devet mjeseci, piše Autonet.
Eurostat: Šta se događa sa cijenom čokolade
Marx.ba Kancelarija Evropske unije zadužena za statistiku poznatija kao Eurostat, navodi da je cijena kakaa i čokolade u prahu u porastu još od početka 2022, a značajno uvećanje zabilježeno je u posljednjem kvartalu te godine, sa godišnjom stopom inflacije većom od 10 posto. Većina zemalja Evropske unije u maju 2024. prijavila je povećanje godišnje stope inflacije za kakao i čokoladu u prahu, a najveći rast u odnosu na maj 2023. zabilježen je u Estoniji (17,4 posto), Hrvatskoj (15,5) i Austriji (12,6). Nasuprot tome, dvije zemlje su zabilježile pad stope inflacije za pomenute proizvode – Slovačka (za 6,3 posto) i Kipar (0,3 posto). Inače, kako je ranije objavljeno, cijene kakaa su ove godine porasle zbog loše žetve na zapadu Afrike, gdje je proizvodnja kojom se zadovoljava najveći dio globalne potražnje za kakaom. Meteorološka pojava El Nino uzrokuje suše u Gani i Obale Slonovače koje su dva najveća svjetska proizvođača kakaa. Više temperature i promjene u obrascima padavina su posljedica klimatskih promjena, a utječu i na žetvu.
Direktna konektiranost u aviosaobraćaju: BiH ostvarila značajan napredak
Marx.ba ACI (Airport Council International) je objavio izvještaj o konektiranosti avionskim saobraćajem za 2023/24. U ovom momentu u Evropi je direktna konektiranost (sve linije i broj frekvencija po linijama) manja za 8% nego u 2019, indirektna konektiranost (konektiranost preko hubova) je manja za 17%, a ukupna konektiranost (spojena direktna i indirektna konektiranost) za 14%, piše Zamaaero. U EU zemljama direktna konektiranost je manja za 6%, indirektna je manja za 16%, a ukupna za 13%. Dok je u nonEU zemljama direktna konektiranost manja za 13%, indirektna za 25%, a ukupna za 20%. Slovenija ima treći najveći pad konektiranost u Evropi (-29%), odmah iza Finske i Švedske. Najbolji rezultat ukupne konektiranost u EU zemljama ima Grčka (+22% spram 2019. i +16% spram 2023.), pa Island (+7% spram 2019. i +27% spram 2023), te Portugal (+4% spram 2019. i +7% spram 2023). Hrvatska je na 8. mjestu u EU sa -7% spram 2019. i +14% spram 2023, dok je Slovenija na 29. od 32 mjesta sa -29% spram 2019. i +6% spram 2023. Od nonEu zemalja Albanija ima najbolji rezultat (55% spram 2019. i 44% spram 2023.), pa Uzbekistan (+29% spram 2019. i 42% spram 2023), te Turska (+24% spram 2019. i 4% spram 2023). U nonEU zemljama regije najbolji rezultat ima BiH koja je 5. među nonEU zemljama i ima +18% spram 2019. i +16% spram 2023, slijedi Makedonija koja je 9. (+1% spram 2019. i +1% spram 2023)., Srbija koja je 10. (-1% spram 2019. i +6% spram 2023), Crna Gora koja je 11. (-14% spram 2019. i +45% spram 2023.), Kosovo koje je 12. (-17% spram 2019. i +10% spram 2023). Rusija je na trećem mjestu odozada, pa je Bjelorusija, a Ukrajina je posljednja. Najbolji rezultat direktne konektiranosti u Evropi i spram 2019. i spram 2023. ima Istanbul. Od srednje velikih aerodroma (1 do 10 miliona putnika) Zadar je osvojio 3. mjesto sa +108% direktne konektiranost spram 2019. Dok je u istoj kategoriji direktne konektiranosti spram 2023. godine 3. mjesto osvojilo Sarajevo sa +54% direktne konektiranosti. Najbolji rezultat hub konektiranosti (konektiranost zračne luke koja je hub) ima Frankfurt u usporedbi sa 2019. i 2023. Prema realnim brojevima ukupne konektiranosti najbolji rezultat u Evropi ima Velika Britanija, pa Njemačka i Španija. U regiji najbolji rezultat ima Hrvatska koja je 21. u Evropi.
Bazos prodaje novi paket dionica Amazona: Za to vam je potrebno pet milijardi dolara
Marx.ba Jeff Bezos najavio je planove za prodaju akcija Amazona vrijednih oko pet milijardi dolara samo nekoliko dana nakon što je tržišna vrijednost tehnološkog giganta prešla granicu od 2.000 milijarde dolara. Ova prodaja, koja će se realizovati u julu i obuhvatat će 25 miliona Amazonovih dionica vrednih 4,9 milijardi dolara, bila je otkrivena u regulatornim dokumentima. Prije toga, Bezos je prodao dionice vrijedne 8,5 milijardi dolara u februaru ove godine, prenosi Financial Times. Milijarder je napustio poziciju izvršnog direktora kompanije 2021. godine, ali je ostao njen izvršni predsjednik i najveći dioničar sa oko devet procenata udjela, prema podacima S&P Capital IQ. Amazon je prošlog mjeseca postao dio grupe američkih tehnoloških kompanija čija tržišna kapitalizacija je premašila 2.000 milijardi dolara, pridruživši se konkurentima Microsoftu i Alphabetu, matičnoj kompaniji Google. Dionice Amazona porasle su za trećinu ove godine, podstaknute uzbuđenjem investitora zbog potencijala vještačke inteligencije da pokrene rast u cloud diviziji kompanije. Međutim, njegova tržišna vrijednost zaostaje za proizvođačem čipova Nvidia, i kompanijama Apple i Microsoft, koje su prešle granicu od 3.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti. Bezos je osnovao Amazon 1994. godine, a kompanija je od prodavnice knjiga prerasla u ogromno carstvo koje obuhvata e-trgovinu, cloud računarstvo, video streaming, zdravstvo i druge djelatnosti. Nakon povlačenja sa mjesta izvršnog direktora Amazona, Bezos se fokusirao na svoju svemirsku kompaniju Blue Origin i američke novine Washington Post, koje je kupio 2013. godine za 250 miliona dolara.
BH Telecom isplaćuje dividendu od 35 miliona maraka
Bloomberg Adria BH Telecom isplatit će dioničarima dividendu od 1,103 KM po dionici, odnosno ukupno 35 miliona maraka, odlučila je Skupština tog dioničkog društva. Skupština BH Telecoma usvojila je 28. juna Izvještaj o poslovanju za 2023. godinu, Konsolidovani godišnji izvještaj o poslovanju grupe, Odluku o raspodjeli dobiti za 2023. godinu i Odluku o obračunu i isplati dividende putem Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH. Dio neto dobiti u iznosu od 35 miliona maraka raspoređeno je za isplatu dividende dioničarima, dva miliona je odvojeno za donacije, a 11 miliona maraka ostaje kao neraspoređena dobit. Odlukom o obračunu i isplati dividende utvrđen je ukupan iznos od 70 miliona KM, koji čine dio neto dobiti od 35 miliona ostvarene u 2023. i dio akumulirane dobiti iz prethodnih godina u iznosu od 35 miliona, koji će se upotrijebiti za isplatu dividende dioničarima. Vrijednost dividende po dionici za 2023. godinu iznosi 1,1031029688 KM, a isplaćuje se dioničarima koji su taj status imali na dan 28. juna. Dionicama ove kompanije trguje se na Sarajevskoj berzi, a posljednje trgovanje bilo je po cijeni od 13,30 KM po dionici. Ukupni prihodi ove kompanije prošle godine su iznosili 530 miliona maraka, dok su im rashodi bili 477 miliona KM. Dobit na kraju godine iznosila je 46 miliona KM, prema godišnjem izvještaju. BH Telecom je u većinskom vlasništvu Federacije BiH koja ima udio od 90 posto, dok ostatak dionica posjeduju manjinski akcionari u procentu manjem od po jedan posto.
Digitalna transformacija oblikovat će budućnost BiH
Marx.ba U Sarajevu održan je završni događaj na kojem su predstavljeni rezultati grandioznog projekta „Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u BiH/EU4DigitalSME“ čiji su pokretači i sufinansijeri Evropska unija i Vlada SR Njemačke. Uspostavljanje i podrška razvoja Digitalnih inovacijskih habova (DIH) jedna je od ključnih aktivnosti EU4DigitalSME projekta i naslijeđe projekta koji je implementirao GIZ. Cilj je bio razviti ekosistem za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u malim i srednjim preduzećima (MSP) u Bosni i Hercegovini. Opći je stav je kako će digitalna transformacija oblikovati budućnost BiH. – Počeli smo projekat prije tri godine, kolege iz Evropske unije i Vlade Njemačke bile su uvjerene da radimo dobru stvar. Otada, projekat je polučio mnoge uspjehe u kontekstu inovacija i digitalizacije u BiH. Uspjeh uključuje i razvijanje Akcionog plana za mala i srednja preduzeća u oba entiteta, ali i na državnom nivou. Oko 140 javnih institucija se digitaliziralo, a politički subjekti shvatili su važnost teme digitalizacije.Postavljena su dva centra za digitalnu transformaciju, omogućena saradnja između malih i srednjih preduzeća i institucija i fakulteta. I sve je to urađeno na osnovu ideje. Ovo je samo start. Razvijanje na polju inovacija i digitalizacije je vrlo važno za čitav region i sretni smo što vlada konsenzus da ovo zaista vrijedi i da su spremni nastaviti u istom pravcu razvoja, kazao je Daniel Bagwitz, državni direktor GIZ-a za BiH i Crnu Goru. Evropska unija (EU) kontinuirano jača poslovnu infrastrukturu na zapadnom Balkanu čiji je dio i BiH, u sklopu sveobuhvatnih napora uloženih u povećanje prosperiteta i stabilnosti u regionu. EU poboljšava pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća kroz EU investicionu platformu za region. – Jedan od ključnih elemenata inovacija jesu mladi ljudi. To je ekstremno bitno u kontekstu BiH, gdje je prisutna tendencija masovnog napuštanja zemlje upravo mladih ljudi. Stoga, kreiranje sistema i razvoj digitalizacije može ponuditi razne prilike i perspektive za mlade ljude da izraze svoj talenat ovdje u BiH, umjesto negdje drugo. Druga stvar vezana za digitalizaciju je da je ostvariva jedino ako postoji saradnja među ljudima. Da bi nešto postigli neki uspjeh potrebno je raditi zajedno, po strani ostaviti lične interese, ambicije, politička uvjerenja i konekcije. Digitalna Evropa je sjajna prilika za BiH, sedam i po milijardi eura bit će namijenjeno za zemlje kandidatkinje, no niko neće moći privući sredstva bez zajedničkog, jakog, transparentnog rada i saradnje između privatnog, javnog i akademskog sektora. Stoga sam ponosan na saradnju EU i Vlade Njemačke kroz ovaj projekat koji će nadam se biti prvi korak ka razvoju digitalizacije i inovacija u BiH, kazao je Stephano Ellero, Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH. Događaju je prisustvovao i ministar saobraćaja i komunikacija u Vijeću ministara BiH Edin Forto. – Na svakodnevnoj bazi u BiH razgovaramo o tome kako je teško nešto razviti i usvojiti. Bosna i Hercegovina mnogo radi na usvajanju nečega što drugi rade dobro godinama i dekadama. Pa i pored otpora da se prihvate promjene u svakoj organizaciji i instituciji, kao ministar komunikacija i saobraćaja mogu potvrditi da imamo mnoštvo pilot-projekata širom BiH koji bi trebali naknadno biti integrirani u zajedničke projekte. Dao sam sebi zadatak da pokrenemo što je moguće više uspješnih projekata i s te strane želio bih se zahvaliti GIZ-u i Vladi Njemačke na uspostavi mreže digitalnih inovacionih habova (DIH) koji će biti centri znanja u nadolazećim godinama, riječi su Forte. Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) podcrtao je da je digitalna transformacija u BiH nemoguća bez podrške institucija. – Zahvalio bih se prvenstveno Delegaciji EU koja nam je mnogo pomogla, i slobodno mogu reći da bez njih IDDEEA ne bi postojala, također Vladi Njemačke, a posebno GIZ-u koji je radio sa nama na implementaciji jednog od pet pilot-projekata na evropskom nivou vezano za digitalizaciju. Prvi put nakon 18 godina imamo Zakon o elektronskom potpisu. Nadam se da će Vijeće ministara do kraja godine usvojiti još jedan zakon, Zakon o zaštiti podataka. Oba ova zakona su osnova za digitalnu transformaciju i bez nje ona neće biti moguća, smatra Badnjević. Zaključeno je da ulaganja u digitalne tehnologije omogućavaju preduzećima da budu agilnija, inovativnija i bolje prilagođena izazovima globalnog tržišta te da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima što u konačnici dovodi do povećanja investicija na zadovoljstvo svih. U projekat ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME i digitanu transformaciju preduzeća u BiH zajedničkim sredstvima EU i vlade Njemačke uloženo je 6,1 milion EUR.
Istraživači CNT-a prvi u jugoistočnoj Evropi konstruirali kapilarni elektrolizer za skladištenje energije u obliku vodika
Marx.ba Istraživači iz Javne ustanove Centar za napredne tehnologije Kantona Sarajevo prvi su u jugoistočnoj Evropi konstruirali kapilarni elektrolizer za skladištenje energije u obliku vodika. Uz podršku Ministarstva privrede i Vlade Kantona Sarajevo, Centar za napredne tehnologije u Sarajevu vodio je ovaj projekt, a istraživači, dr. sci. Dalibor Karačić i dipl.ing.maš. Ibrahim Nuhić temeljili su svoj rad na istraživanjima objavljenim u radu Hodges i drugi. Njihova saradnja obuhvatila je sintezu katalizatora, konceptualizaciju arhitekture elektrolizera, odabir materijala i razvoj tehničkih parametara. Inače, vodik iz obnovljivih izvora ili tzv. zeleni vodik igra značajnu ulogu u dekarbonizaciji industrije i transporta, čime se smanjuje globalno zatopljenje. Međutim, njegova šira upotreba nailazi na izazove u konkurentnosti cijene u odnosu na fosilna goriva, prvenstveno zbog umjerene energetske efikasnosti postojećih elektrolitičkih sistema i relativno visokih troškova proizvodnje. Uvođenjem novog koncepta kapilarnog elektrolizera 2022. godine u radu Hodges i drugi pravi se značajan iskorak u proizvodnji vodika u kojem se impresivno podiže energetska efikasnost do 98%, uz mali utrošak energije za sam proces. Obzirom da je ovo nova tehnologija i u svijetu je proizvedeno nekoliko arhitektura kapilarnog elektrolizera za potrebe laboratorijskih istraživanja i jedna komercijalna arhitektura može se reći da je ovo veliki uspjeh Centra za napredne tehnologije u Sarajevu (CNT), jer je među prvima u svijetu koji je razvio ovu tehnologiju sa svojom arhitekturom, pri čemu je zasigurno prvi u jugoistočnoj Evropi. Istraživači iz CNT-a su istakli da njihov prvi prototip kapilarnog elektrolizera sada treba biti optimizovan, kako bi iskoristivost energije podigli na viši nivo. – Ova kapilarna tehnologija i u ovom slučaju pokazuje superiornost u odnosu na postojeće sisteme, ali postoji još dosta mjesta za unaprijeđenjem ove tehnologije do jednog zaokruženog i efikasnog sistema, za što je potrebno daljnje ulaganje u infrastrukturu i kadar. Ovim je pokazano da možemo ići u korak sa svijetom s naučnog i tehnološkog stanovišta, naglasili su iz CNT-a. Objasnili su da postojeći komercijalni PEM elektrolizeri imaju efikasnost u rasponu od 50 do 83% uz energetsku potrošnju od oko 47,5 kWh po kilogramu proizvedenog vodika. Za razliku od ovih elektrolizera, kapilarni elektrolizer ima energetsku potrošnju od samo 40,4 kWh po kilogramu proizvedenog vodika. Komercijalni elektrolizeri premašuju granice koje je definisala Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA). Cilj je da potrošnja energije bude manja od 42 kWh po kilogramu vodika, a kapilarni elektrolizer je ispod ove definisane granice. U ovom slučaju ćelija kapilarnog elektrolizera pri sličnim uslovima smanjuje potrošnju energije za oko 7.1 kWh po kilogramu proizvedenog vodika, odnosno poboljšava efikasnost za 15%. Koristi ovog istraživačkog poduhvata, kada bude finaliziran i dobijen zaokružen i stabilan sistem, mogu biti višestruke. Vodik koji se dobije elktorizom vode pomoću kapilarnog elektrolizera u vremenu kada je potrošnja elektične energije niska tj. kada se proizvodi energije više nego što je potrebno, način je da se višak energije efikasno, uz minimalne gubitke uskladišti. U vremenu kada elektane imaju problem da isprate potrebe za električnom energijom, energija skladištena u vodiku se pretvara u električnu. Pored toga, energija koja se dobije korištenjem obnovljivih izvora energije, kao što su solarni paneli I vjetroelektrane može se na jeftin način pomoću kapilarnog elektrolizera uskladištiti u obliku vodika i poslije koristiti za razne namjene, čime se zaokružuje proces proizvodnje i skladištenja energije koji je u potpunosti “zelen” , tj. koji ne zagađuje. Zainteresovanim investitorima, u saradnji s Vladom Kantona Sarajevo, može se ponuditi oblik saradnje za daljnje razvijanje sistema s krajnjim ciljem industrijskog pokretanja proizvodnje „zelenog“ vodika, što nadalje omogućava otvaranje novih radnih mjesta, kreiranje energenta za izvoz i prodaju, zaštitu okolišu, poboljšanje sveopšteg zdravstvenog stanja građana.