Čepovi koji se ne skidaju postaju obavezni na svim flašama u Evropi
Marx.ba Dizajn sa čepom koji se ne skida sa flaše i dizajniran je da ostane pričvršćen pomoću poklopca stupa zvanično na snagu. Dizajn koji mnoge nervira postaje obveza. Ovakav čep sprječava njegovu disperziju u životnoj sredini i treba da podstakne potrošače da ga recikliraju zajedno sa flašom. Ova mjera je dio plastične direktive za jednokratnu upotrebu iz 2019. kojom je Brisel zabranio prodaju plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu od 2021., od tanjira do pribora za jelo, uključujući slamke i pamučne štapiće. Mapa puta koju je postavila evropska direktiva sada predviđa da će od jula tekuće godine na snagu stupiti i zahtjevi za projektovanje čepova i poklopaca plastičnih posuda za piće za jednokratnu upotrebu, tako da imaju manji utjecaj na životnu sredinu. ‒ Plastične kapice i poklopci su među plastičnim predmetima za jednokratnu upotrebu koji se najčešće nalaze na plažama EU, navodi Evropska komisija u direktivi. Dodaje se da su oni među pet najboljih predmeta pronađenih tokom operacija čišćenja i nadgledanja nekog otpada. Teško je tačno procijeniti obim štete koju nanose životnoj sredini, kako kopnenoj tako i morskoj, ali za više od 30 godina pronađeno je preko dvadeset miliona čepova i poklopaca za flaše tokom aktivnosti čišćenja plaža širom svijeta. Primena evropske direktive odnosi se na plastične flaše, ali i kompozitnu ambalažu kao što su kartoni od mlijeka ili voćnih sokova, dok se ne odnosi na posude veće od tri litra, kao ni na one sa metalnim ili staklenim poklopcima. Države EU bi trebalo da recikliraju do 90 posto plastičnih boca za jednokratnu upotrebu do 2029. godine (sa srednjim ciljem od 77 posto do 2025). Sve zalihe flaša koje nisu u skladu sa zakonodavstvom EU morat će biti povučene sa tržišta. Već nekoliko godina, kompanije u sektoru počele su da se prilagođavaju ovom novom pravilu, što je rezultiralo da su u mnogim evropskim zemljama čepovi pričvršćeni za boce već na tržištu. Dok pravilo stupa na snagu u celoj Evropi, Italija ostaje „posebno zapažanje“ o primjeni direktive o plastici za jednokratnu upotrebu – Evropska komisija je krajem maja pokrenula prekršajni postupak protiv Italije jer nije potpuno ispoštovala direktivu i prekršila je obaveze utvrđene pravilima o transparentnosti jedinstvenog tržišta. Brisel čeka odgovore do kraja jula ili će se krenuti sa pravnim procesom.
Već sada izvjesno: Ova godina oborit će rekorde po broju turista u KS
Marx.ba Tekuća 2024. godina mogla bi biti rekordna kada se o radi o broju turista u Kantonu Sarajevo. Prema statističkim podacima Turističke zajednice Kantona Sarajevo tokom juna 2024. godine ostvareno je povećanje dolazaka turista za 55 posto, dok je 53 posto više noćenja u poređenju sa junom 2023. godine. Statistička povećanja dolazaka i noćenja bilježimo u periodu prve polovine ove godine, kada je Kanton Sarajevo posjetilo 34 posto više turista, a ostvareno je 30 posto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine. U navedenom periodu najviše turista zabilježeno je iz Saudijske Arabije, Turske, Hrvatske, UAE, Srbije, Slovenije, Njemačke, Kine, Crne Gore i SAD. – Prema dosadašnjim statističkim podacima vidljivo je da bi tekuća 2024. godina mogla oboriti dosadašnje rekorde, budući da već u prvoj polovini godine imamo značajno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Naše je veliko zadovoljstvo i motivacija za bolji i uspješniji rad činjenica da Kanton Sarajevo doživljava oporavak nakon teškog perioda pandemije koronavirusa i inflacije, koji su značajno utjecali na industriju turizma u globalu, potvrdio je Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Oboren rekord: Aerodrom Sarajevo prvi put u junu imao više do 200.000 putnika
Marx.ba Aerodrom Sarajavo je u junu ove godine ostvario 202.515 putnika (133.945 u junu 2023.). Ovo je prvi put da Aerodrom Sarajevo preskače 200.000 putnika u šestom mjesecu. Brojka je i više nego fascinantna u usporedbi sa 2019. obzirom da je ovo 169,9 posto putnika iz istog mjeseca 2019. godine (119.205). Aerodrom je imao 1798 operacija (1.349 u junu 2023.). Sarajevo je ostvarilo 247,1 tonu carga (248,5 tona u junu 2023.), piše Zamaaero. Tako je Aerodrom Sarajevo ostvario 722.981 putnika u prvih pola godina, 7.177 operacija i 1.490,1 tonu carga, što je itekako dobar poslovni rezultat. Inače, kako je poznato većina aerodroma bivše države mogla bi imati rast i u julu. Ryanair će zadržati poziciju najvećeg avioprevoznika u regionu, ispred Air Serbia i Wizz Aira. Sarajevski aerodrom ima 311.684 planiranih sjedišta na tržištu u julu, što predstavlja snažan porast od 36,8% u odnosu na 2023. Pegasus Airlines, koji je povećao kapacitet za 40% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prijevoznik sa 10,3% kapaciteta, a slijedi ga od strane Turkish Airlinesa sa 8,8%. Ryanair, koji je ovog ljeta počeo sa radom u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, bit će šesta najveća aviokompanija u julu.
Powell zadovoljan: Fed nadomak smanjivanja kamatnih stopa
Marx.ba Predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell izrazio je zadovoljstvo napretkom inflacije tokom prošle godine, ali je rekao da želi vidjeti više prije nego što bude dovoljno samouvjeren da počne smanjivati kamatne stope. – Napravili smo veliki napredak u vraćanju inflacije na cilj, rekao je Powwl na forumu za centralno bankarstvo u Sintri u Portugalu. – Poslednje očitavanje (inflacije) i ono prije nje sugeriraju u manjoj mjeri da se vraćamo na dezinflatorni put. Želimo da budemo sigurniji da se inflacija kreće na održivi pad ka dva posto prije nego što započnemo proces smanjivanja ili popuštanja politike, dodao je on. Powell je govorio na forumu kojem su prisustvovali predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde i guverner brazilske centralne banke oberto Campos Neto. Komentari dolaze dok tržišta pomno prate poteze Feda i njegovih globalnih partnera dok inflacija pokazuje znakove popuštanja, a neke centralne banke, uključujući ECB, polako su počele da smanjuju kamatne stope. Indeks cijena rashoda za ličnu potrošnju Ministarstva trgovine, na koji se Fed fokusira kao glavni mjerač inflacije, porastao je 2,6 posto u maju svojim dvanaestomjesečnim tempom. Taj nivo je u stalnom opadanju sa oko četiri posto prije godinu dana, iako kreatori politike ne očekuju da će dostići Fedov cilj od 2 posto do 2026. Dok je Powell rekao da vidi napredak u inflaciji, on je oprezan da počne prerano i da ugrozi silaznu putanju rasta cijena, koji je prije dvije godine dostigao najbrži tempo od ranih 1980-ih godina. – Veoma smo svjesni da ako počnemo prerano, možemo da poništimo dobar posao koji smo uradili. Ako to uradimo prekasno, mogli bismo nepotrebno da potkopamo oporavak i širenje. Rizici od prekasnog kretanja u odnosu na prerano su došli u bolju ravnotežu ove godine jer je inflacija pala, a privreda i tržište rada ostali jaki, rekao je. Nasuprot tome, Fed je proveo veći dio prošle godine zabrinut da prerano snižavanje stopa i omogućavanje da inflacija ponovo poraste predstavlja veće rizike. Ranije ove godine, tržišta su očekivala smanjenje stope Feda za najmanje šest četvrtine procenta. Od tada su tržišne cijene prilagođene kako bi se predvidjela dva smanjenja, jedno u septembru, a drugo prije kraja godine. Međutim, članovi Saveznog komiteta za otvoreno tržište za utvrđivanje stopa na svom sastanku u junu ušli su samo u jedan.
Digitalno poslovanje preduslov je konkurentnosti
Marx.ba Danas su u Sarajevu, u prostorijama SSST-a, predstavljeni rezultati dva digitalna inovacijska huba (DIH) koji su uspostavljeni kroz projekat “Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME”. Projekat su sa 6,1 miliona eura sufinanisirali Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a implementirao GIZ. Cilj projekta je stvaranje povoljnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima, pružajući im bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama. – Projekat smo započeli 2021. godine kako bismo donijeli inovativne ideje i digitalna rješenja u kompanije u BiH. U početku su mnoge kompanije imale pitanja i nedostatak kapaciteta za transformaciju. Organizovali smo edukativne programe za 700 preduzeća i podržali 70 kompanija kroz inovacijske vaučere za testiranje novih tehnologija. Uspostavili smo četiri digitalna inovacijska huba (DIH) koji pružaju podršku u digitalizaciji, umrežavanju, edukaciji i testiranju. Podržali smo Centar za digitalnu transformaciju i pokrenuli sinergiju istraživačkog i privatnog sektora, primjer je Green Agenda Innovation Acceleration (GAIA). U tri godine postigli smo mnogo na polju digitalne transformacije, a taj proces će se nastaviti. Kompanije će morati digitalizovati i ozeleniti svoje poslovanje, a DIH-ovi će im pružiti podršku i rješenja, izjavila je Eva Naeher, programska direktorica GIZ-a u BiH. Agenda 2030 Ujedinjenih nacija ističe potencijal tehnologije za napredak, prevazilaženje ekonomskih i društvenih razlika te izgradnju naučnih zajednica s pristupom kvalitetnim javnim uslugama. U skladu s tim, its4Health DIH podržava digitalnu transformaciju zdravstvenog sistema u BiH, osiguravajući siguran, transparentan i učinkovit pristup medicinskim uslugama. Its4Health DIH uspostavljen je na čelu Sarajevskom školom za nauku i tehnologiju (SSST), Institutom za metrologiju BiH (IMBIH), Verlab Institutom, te Institutom za standardizaciju BiH (ISBIH). – inovacijski hub its4Health osnovan je kako bi pružio zdravstvenim organizacijama priliku za unapređenje poslovanja putem digitalnih rješenja. S obzirom na visoke troškove i ograničene budžete, DIH omogućava testiranje digitalnih rješenja kako bi organizacije utvrdile njihovu prikladnost i našle odgovarajuća rješenja. Pored toga, DIH podržava IT kompanije u razvoju aplikacija koje poboljšavaju kvalitetu zdravstvene zaštite. Također, osnovan je Centar za digitalnu transformaciju koji pomaže malim i srednjim preduzećima (MSP) da unaprijede interne procese. Proces transformacije traje duže i uključuje saradnju s deset certificiranih konsultanata, koji kompanijama pružaju detaljnu strategiju digitalne transformacije, a ne samo ad hoc podršku, dodala je Lejla Gurbeta Pokvić, direktorica Verlab Instituta. Na događaju su predstavljeni i uspjesi kompanija koje su koristile podršku projekta.Nejra Vranić iz Poliklinike Atrijum, Lilijan Sulejmanović iz Bardo d.o.o., Arslan Hajdarević iz e387 d.o.o., Nejra Aljović iz kompanije Bosona Food d.o.o., i Mevlida Tabaković iz kompanije SunsetPro d.o.o. podijelili su svoja iskustva i rezultate koje su postigli zahvaljujući digitalizaciji. Digitalizacija je ključna za mala i srednja preduzeća jer omogućava efikasnije poslovanje i bolje upravljanje resursima, što je od suštinskog značaja za njihov rast i konkurentnost na tržištu. To je ovom prilikom potvrdila i Lilijan Sulejmanović, direktorica kompanije Bosona Food. – Kompanija je osnovana prije dvije godine s ciljem donošenja inovativnih proizvoda na tržište BiH. Počeli smo s uvozom Marlenka torti iz Češke i hladno presovanog suncokretovog ulja, te smo brzo ušli u 90% tržnih centara. Centar nam je pomogao razviti strategiju i fokusirati se na ključne procese. Implementirali smo program Optimus koji prati rad na terenu, predlaže rute i pruža izvještaje o radu i unapređenju. Također, omogućava nam praćenje proizvoda pred istekom roka u tržnim centrima, osiguravajući da ništa ne bude štetno za poslovanje, istakla je Sulejmanović. Digital Storm DIH drugi je predstavljeni DIH i on je nastavak uspješne saradnje kompanije FabLab-a i QSS-a koja je započeta još 2015. godine radom na projektima digitalizacije u oblasti Clouda, sigurnosti podataka i zaštite intelektualnog vlasništva. Edin Škaljić, direktor Fab Lab-a, istakao je važnost povezivanja akademske zajednice s realnim sektorom kroz projekte poput EU4DigitalSME. Maria Roca iz Funding Box-a iz Španije predstavila je saradnju s DIH-ovima u BiH unutar EU4DigitalSME projekta i naglasila: “Funding Box, kao ključni partner u projektu, pruža vitalnu podršku digitalnim inovacijama kroz DIH-ove, potičući kompanije da koriste najnovije tehnologije i osiguravajući im pristup investicijama koje su ključne za njihov daljnji razvoj.” Zaključeno je da je digitalno poslovanje preduslov konkurentnosti, kao da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima, što će dovesti do povećanja investicija i izlaska na evropska i međunarodna tržišta.
Prihodi BiH od indirektnih poreza ponovo rastu: U kasi 422 miliona KM više
Bloomberg Adria Uprava za indirektno oporezivanje je za šest mjeseci 2024. godine privredi vratila milijardu i 23 miliona KM. Prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci 2024. godine iznosili su pet milijardi i 422 miliona KM i veći su za 422 miliona KM ili 8,42 posto u odnosu na isti period 2023. godine, kada su iznosili pet milijardi KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za šest mjeseci 2024. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su četiri milijarde i 398 miliona KM i veći su za 487 miliona KM u odnosu na prihode koje su s Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine. – U junu 2024. godine prikupljeno je 924 miliona KM indirektnih poreza, što je za 14 miliona KM više u odnosu na jun 2023. godine. Za finansiranje državnih institucija za šest mjeseci 2024. godine raspoređen je iznos od 500 miliona KM, saopćili su iz UIO. Prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Distriktu Brčko BiH s pripadajućim vanjskim dugom za šest mjeseci 2024. godine u poređenju s istim periodom prošle godine vidljiv je u tabeli ispod. Prema prikupljenim podacima, najveći dio prihoda od indirektnih poreza, kao i sav prikupljen višak prihoda, završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Federaciji BiH u šest mjeseci 2024. godine raspoređeno dvije milijarde i 395 miliona KM, Republici Srpskoj milijarda i 342 miliona KM i Brčko distriktu 135 miliona KM. Ermin Cero, ekonomista i univerzitetski profesor s IBU-a, za Bloomberg Adria TV kazao je kako PDV s pravom možemo zvati bh. “zlatnom kokom” jer on najviše doprinosi punjenju budžeta. – Činjenica je da kod nas nije došlo do zahvata na PDV-u i akcizama, ali nije mnogo toga bilo ni u zemljama regije, kazao je.
Јahorina dobro otvorila ljetnu turističku sezonu
Marx.ba Јahorinu je od početka ljetne turističke sezone 27. juna posjetilo više od 7.500 gostiju, saopćeno je iz Olimpijskog centra “Јahorina”. Gosti su ostvarili oko 12.000 prolaza na ljetnjim atrakcijama, a posebna je bio snijeg koji su iz Olimpijskog centra proizvodili. Iz Olimpijskog centra ističu da se Јahorina sa čak 26 atrakcija pretvara u zeleno utočište tokom ljetnih mjeseci i pruža nezaboravno iskustvo za svakog posjetioca. Napominju da je na početku sezone Јahorina ugostila i rukometni i košarkaški kamp sa oko 800 djece. – Naš cilj je jasan – želimo stvoriti planinu koja je pristupačna svima i na kojoj će djeca rasti i razvijati se. Uvijek ističemo da smo do sada iskoristili samo 10 odsto potencijala Јahorine, a već smo prepoznati kao destinacija koja nudi mnogo, naveli su. Svaki dan na Јahorini od 10.00 do 20.00 sati gosti mogu uživati u panoramskoj vožnji gondolom “Poljice” i najdužem alpin kosteru u Јugoistočnoj Evropi, dok su adrenalinske aktivnosti poput baterflaja, tavera, lupstera, nautikdžeta, skajdajva i ziplajna dostupni od 10. do 18.00 sati. Za otkrivanje svih prirodnih ljepota planina gostima je na raspolaganju i turistički vozić “Srećko”, a svi zaineresovani mogu istraživati prirodu i jahanjem konja od 11.00 do 18.00 časova po planinskim vrhovima. Za ljubitelje avanture na raspolaganju su jedini of-roud karting u regionu, iks rejser, trampolina i olimp tubing na vrhu planine, dva dječija parka “Poljice“ i “Rajska”, plaža na 1.879 metara nadmorske visine, pedaline, kajaci i lopte za hodanje po vodi, bajk park, biciklističke staze, tereni za fudbal i košarku, kao i staze za šetnju. Iz Olimpijskog centra “Јahorina” pozvali su sve da dođu, istraže i uvjere se zašto je Јahorina prava ljetna oaza puna avanture.
Grupa finansijskih kompanija pokrenula sistem za mobilno plaćanje
Marx.ba Grupa evropskih banaka i finansijsko-tehnoloških kompanija objavila je da je trgovcima i potrošačima omogućila mobilno plaćanje sistemom wero, signaliziravši konkurenciju američkim kartičarskim i digitalnim divovima i finansijsko-tehnološkim kompanijama. Trgovci koji koriste Computopovu platformu Paygate sada imaju pristup werou, objavila je Evropska inicijativa za plaćanje (EPI). Sistem je osmišljen po uzoru na švicarski Twint, a obuhvata 14 evropskih banaka, uključujući nizozemske ABN Amro i ING, francuske BNP Paribas, Societe Generale i Credit Agricole, Deutsche Bank. Cilj je evropskim trgovcima i potrošačima omogućiti međusobne novčane transfere i transakcije u maloprodaji digitalnim novčanikom koji bi trebao eliminirati posrednike u plaćanju i smanjiti troškove. EPI želi konkurirati američkim finansijskim divovima poput Mastercarda i Vise, te Googleovim i Appleovim aplikacijama i Paypalu, napominje novinska agencija dpa. – Uz transakcije, vizija za wero obuhvata i usluge s dodanom vrijednošću, uz potencijalno uključivanje inovativnih opcija “kupi odmah, plati kasnije” koje bi podržale banke, te provjeru digitalnog identiteta (e-ID) i integraciju programa maloprodajnih kompanijai za nagrađivanje lojalnosti, stoji na internetskoj stranici EPI-ja. Wero će ojačati evropski suverenitet u platnom prometu, ustvrdio je član upravnog odbora Njemačke udruge štedionica (DSGV) i predsjednik nadzornog odbora EPI-ja Joachim Schmalzl. – U Evropi do sada nismo imali vlastiti zajednički sitem plaćanja, rekao je Schmalzl. – Čak i etablizirani sistemi poput njemačkog Girocarda i francuskog Cartea Bancaira obavljaju prekogranična plaćanja uz podršku kompanija izvan Evrope. Wero će dokinuti tu ovisnost održivo i na duži rok i ponuditi evropsku alternativu i time, između ostalog, zadržati dodanu vrijednost na području transakcija plaćanja u Evropi, poručio je, prenosi Zimo.
Transport robe: Kako stoje cijene kontejnerskog prijevoza
Marx.ba Cijena prijevoza teretnih kontejnera iz Indije u Evropu porasla je nakon što su glavni prijevoznici podigli cijene od 1. jula. Mogli bi ih povećati i dodatno jer su pošiljke iz Indije u Evropu porasle na oko 500 dolara za kontejner od 20 stopa i oko 900 dolara za kontejner od 40 stopa. Prije jula cijene su bile oko 280 dolara za kontejner od 20 stopa i oko 450 dolara za kontejner od 40 stopa. Trošak prijevoza kontejnera od 20 stopa iz Indije u Evropu pao je za najmanje 70% na oko 300 dolara s oko 1.100 dolara u avgustu prošle godine usred pada međunarodne trgovine. Cijena prijevoza kontejnera od 40 stopa u Evropu pala je na oko 450 dolara s 2.500 dolara. Kako bi vratili stope na održivi nivo, prijevoznici uključujući Maersk Line, Mediterranean Shipping Co. SA, CMA CGM SA, Hapag-Lloyd AG i Hanjin Shipping Co. Ltd namjeravaju nametnuti povećanja od 100 do 300 dolara za kontejner od 20 stopa i između 200 i 500 dolara za kontejner od 40 stopa od jula. Ohrabreni uspjehom julskih povećanja stope, brodarske kompanije ponovno su od 1. vagusta uvele faktor prilagodbe bunkera (BAF), dodatnu naknadu za brodsko gorivo, također poznatu kao bunker, koju su prestale prikupljati ranije ove godine kada je Azija u Evropi trgovala otišao u slobodni pad. Maersk Line sa sjedištem u Kopenhagenu, najveća svjetska kompanija za prijevoz kontejnera, najavila je da će od 1. septembra podići cijene za 150 dolara za kontejner od 20 stopa i za 300 dolara za kontejner od 40 stopa za Evropu. Mediterranean Shipping, drugi najveći kontejnerski prijevoznik na svijetu, rekao je da će povećati cijene za 200 dolara za kontejner od 20 stopa i za 400 dolara za kontejner od 40 stopa od 1. septembra na trgovačkim linijama iz Indije u Sjevernu Evropu, Ujedinjeno Kraljevstvo, zapadni i istočni Mediteran i Crno more. Očekuje se da će mnogi drugi prijevoznici slijediti Maersk i Mediterranean Shipping podizanjem stopa na indijsko-evropskom sektoru. – Naš opstanak je bio u pitanju jer su stope dosegle najniže nivoe. Morali smo poduzeti nešto drastično kako bismo spriječili da propadnemo, rekao je izvršni direktor Hapag-Lloyda, pete najveće svjetske kompanije za prijevoz kontejnera. Odbio je biti imenovan zbog politike tvrtke o razgovorima s medijima. – Postojao je određeni stepen očaja među kontejnerskim brodskim linijama. Povećanje stope se moralo dogoditi, rekao je Jasraj. Naglasio je da je učinak velikog broja kontejnerskih brodova koji su globalno stajali zbog nedostatka tereta i povlačenja usluga utjecao na vozarine. Broj neiskorištenih kontejnerskih brodova povećao se u posljednje dvije sedmice na 10% svjetske flote jer je više brodova uklonjeno iz aktivne službe. Ukupno 520 brodova trenutno miruje, što predstavlja 1,28 miliona standardnih kontejnera, prema bazi podataka kontejnerske industrije sa sjedištem u Parizu AXS-Alphaliner. U međuvremenu, neki kontejnerski prijevoznici podižu cijene za SAD, gdje se troškovi trenutno kreću između 1300-1400 dolara za prijevoz kontejnera od 20 stopa, piše u analizi Seebiz.
Vijeće stranih investitora obilježilo je 18 godina uspješnog rada u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Vijeće stranih investitora (Foreign Investors Council), obilježilo je 18 godina uspješnog rada u Bosni i Hercegovini. Tokom gotovo dvije decenije postojanja, ova organizacija je postala ključni akter u unapređenju investicijske klime i poslovnog okruženja u zemlji. Od osnivanja, Vijeće stranih investitora je neumorno radilo na prevazilaženju brojnih izazova s kojima se suočavaju strani i domaći investitori. Kroz aktivnu saradnju s vlastima i relevantnim partnerima, Vijeće je dalo značajan doprinos stvaranju boljih uslova za poslovanje, što je rezultiralo mnogim uspjesima i poboljšanjima u investicijskoj klimi. – Kontinuirana podrška svih naših članica koje su do sada investirale više od 9 milijardi konvertibilnih maraka u BiH je od vitalnog značaja za realizaciju naših aktivnosti i izradu preporuka za poboljšanje poslovnog ambijenta, čime značajno doprinose ostvarivanju temeljne misije i vizije Vijeća stranih investitora, istaknuo je predsjednik Vijeća stranih investitora, Branimir Muidža. Ostvareni rezultati ne bi bili mogući bez kontinuirane podrške sponzora i partnera. Tokom svih ovih godina, Vijeće stranih investitora uvijek je imalo podršku kompanija i organizacija koje su prepoznavale njihovu misiju i viziju. Ovaj put za ceremoniju obilježavanja 18.godišnjice posebna zahvalnost ide generalnom sponzoru Heidelberg Materials BiH, te zlatnim sponzorima BBI Banka, Raiffeisen Banka, Telemach i Lukavac Cement. Događaj je podržan i od strane srebrenih sponzora: Adriatic Metals, Messer i Telemax, te bronzanih sponzora EuroLimun i ProCredit Banka, kao i partnera Coca-Cola Hellenic i Molson Coors. "Ponosna sam na sve što smo postigli tokom ovih 18 godina. – Naš rad je bio usmjeren na poboljšanje investicijske klime u Bosni i Hercegovini, a uspjehe koje smo ostvarili dugujemo našim članovima, partnerima i saradnicima. Zahvaljujem se svima koji su podržavali naš rad i vjerujem da ćemo zajedno nastaviti graditi bolje poslovno okruženje u budućnosti, izjavila je Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora. Vijeće stranih investitora će i dalje ostati posvećeno svojoj misiji unapređenja poslovnog okruženja i podrške investitorima. Uz podršku naših partnera i sponzora, nastavit će raditi na projektima i inicijativama koje će doprinijeti ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Proslava godišnjice održana je u Sarajevskoj Vijećnici, gdje je prisustvovalo oko 200 zvanica, uključujući i Ministra vanjskih poslova BiH, Elmedina Konakovića, i Federalnog ministra rada i socijalne politike, Adnana Delića. Goste i partnere zabavljala je Nina Badrić, doprinoseći svečanoj atmosferi ovog značajnog događaja.