Aerodrom Mostar dogovorio 20 charter letova Luxwinga
Marx.ba Aerodrom Mostar ima dogovoreno 20 povremenih charter letova malteškog prijevoznika Luxwinga ove ljetne sezone od čega su već obavljana dva leta za Cataniju i Napulj. Većina letove će biti za Cataniju i Napulj, no neki će biti i za Bari. Letovi se obavljaju sa Dash 8-400, piše Zamaaero. Inače, Aerodrom je u ovo godinu ušao sa dosta boljim rezultatima do prošle glodine. U martu su imali 934 putnika (4 u martu 2023)., od čega 481 inozemni dolazni i 7 domaćih dolaznih, te 445 inozemnih odlaznih i 1 domaći odlazni putnik. Mostar je imao 33 operacije i to 27 na redovnim letovima, 4 generalne avijacije i 2 vojna leta (4 leta u martu 2023). Ukupno je Mostar u prvom kvartalu ostvario 2.550 putnika, te 104 operacije. Prema analizi spacijaliziranopg portala Zamaaero očekuje se napredak ove godine. Prošle godine je bilo 20.544 putnika, a ove godine će vrlo vjerovatno imati preko 50.000 putnika.
Rolls-Royce širi tvornicu kako bi mogao sporije proizvoditi automobile
Marx.ba Rolls-Royce uveliko proširuje svoju tvornicu u Chichesteru u Engleskoj. Podružnica BMW-a dodaje pet novih zgrada s planiranim početkom izgradnje sljedeće godine. Obično, kada proizvođač automobila proširi tvornicu, to je iz jednog jednostavnog razloga: izgradnja više automobila. Ali ovo je Rolls-Royce. Proizvodnja i prodaja više Rolls-Roycea potkopalo bi hvaljenu ekskluzivnost marke. Dakle, ovo proširenje tvornice nije o proizvodnji više automobila, već proizvodnji skupljih automobila, što oduzima više vremena i zahtijeva više prostora za radionice i skladištenje egzotičnih materijala. Proširenje signalizira nešto o Rolls-Royceovoj ultra-bogatoj klijenteli. Iako mogu kupiti samo toliko automobila, sigurno mogu potrošiti više na svaki od njih. Od 2020. prodaja Rolls-Roycea porasla je 17%, dosegnuvši rekord od 6.032 automobila i SUV-a širom svijeta prošle godine. Međutim, tokom tog istog vremena prosječni iznos novca koji su kupci platili za svoje automobile porastao je za 43%, s 350.000 dolara u 2020. na 500.000 dolara u prosjeku prošle godine. Taj povećani prihod po vozilu uglavnom dolazi od složenijih i dugotrajnijih zahtjeva za prilagodbu – “po narudžbi”, kako to naziva Rolls-Royce. Svoje programe za luksuznu prilagodbu čak naziva “Bespoke” i, za potpuno prilagođene modele, “Coachbuild”. – Ne raste nužno toliko u obimu. To očito nije naša fokusna točka. No jasno je da naše prilagođeno područje postaje sve važnije i relevantnije. I dramatično se širio, posebno u posljednjih nekoliko godina, rekao je Martin Fritsches, predsjednik Rolls-Royce Motor Cars Americas. Ovo će biti prvo veće proširenje tvornice otkako je izgrađena 2003. nakon BMW-ove kupovine marke 1998. Prije toga, automobili Rolls-Royce proizvodili su se zajedno s Bentleyjem — Rolls-Royce je kupio Bentley 1931. — u tvornici u Crewe, UK. Bentley, koji je sada u vlasništvu Volkswagena, još uvijek proizvodi automobile u Creweu, a ima i vlastiti program prilagođavanja. Prošle godine, gotovo tri četvrtine kupaca Bentleya zatražilo je prilagođene opcije izvan ionako podužeg popisa opcija marke, što je povećanje od 43% u odnosu na prethodnu godinu. Italijanski proizvođači superautomobila Lamborghini i Ferrari također su izvijestili o povećanom interesu za programe prilagodbe. – Ograničeni smo u smislu veličine (tržišta) i u smislu tržišnih segmenata. Dakle, moramo izvući maksimum iz svakog pojedinog automobila, rekao je izvršni direktor Lamborghinija Stephan Winkelmann u nedavnom intervjuu za CNN. Povećanje ekstremne prilagodbe vozila rezultat je, velikim dijelom, povećanja nivoa bogatstva širom svijeta. Jednostavno ima više ultrabogatih ljudi na svijetu i oni imaju više novca za potrošiti na stvari kao što su automobili s dijamantnom prašinom u boji ili opreme za piknik ugrađene u teretni prostor.
Adris grupa u 2023. godine ostvarila gotovo milijardu eura prihoda
Marx.ba Nadzorni odbor Adris grupe razmatrao je i utvrdio na sjednici u Rovinju revidirane konsolidirane i nekonsolidirane godišnje finansijske izvještaje za 2023. godinu te usvojio prijedloge odluka koje Nadzorni odbor predlaže Glavnoj skupštini. Predsjednik Uprave Marko Remenar istakao je da je u vrlo zahtjevnoj 2023. godini Adris grupa u cjelini poslovala uspješno. Nakon više godina priprema pokrenut je ambiciozni investicijski ciklus u iznosu većem od 600 miliona eura, naglasio je Remenar. – Udvostručit ćemo prosječni godišnji iznos kapitalnih ulaganja u sljedećih nekoliko godina. Investicije su pritom birane tako da višestruko djeluju na poslovanje Grupe, rekao je. U 2023. godini Adris grupa ostvarila je ukupan prihod u iznosu od 980 miliona eura, a nakon što su predsjednici uprava Croatia osiguranja, Maistre i Cromarisa iznijeli ključna obilježja poslovanja, Nadzorni odbor utvrdio je finansijske izvještaje te zajedno s Upravom predložio donošenje odluke o isplati dividende u iznosu od 2,57 eura po dionici.
Razgovori s kompanijama: Aerodrom Sarajevo želi letove za nove destinacije
Marx.ba Aerodrom Sarajevo je učestvovao na Routesu u danskom Aarhusu. Tamo su imali sastanke sa Wizz Airom, Eurowingsom, Voloteom, Norwegianom, Transaviom, Condorom, SAS-om, easyJetom, TUI-em i LOT-om. Aerodrom ima za cilj otvoriti letove za Berlin, Rim, Stockholm, Dusseldorf, Copenhagen, Paris, Amsterdam, Eindhoven, Strasbourg, Veronu i Hamburg, piše Zamaaero. Predstavnici, najvećeg bh. aerodroma su ove sedmice učestvovali i na Passenger Terminal Expo u Frankfurtu koji je okupio predstavnike svjetskih aerodroma kako bi upoznali i iskusili inovacije u industriji putničkih terminala. Naši predstavnici su imali priliku da posjete aerodrom u Frankfurtu, te se upoznaju sa tehnologijama njihovog rada i to: organizacijom, nadzorom i radom zimske službe, službe prihvata i otpreme putnike te metodologijom i načinom rada BHS (Bagagge handling system). Također su održani sastanci sa predstavnicima proizvođača aerodromske opreme, te su se upoznali sa novim tehnologijama rada i rješenjima, koji bi se mogli u budućnosti implementirati na Međunarodnom aerodromu Sarajevu. Passenger Terminal Expo događaj je svjetske klase koji privlači učesnike aerodroma, aviokompanija i tour-operatora.
Veliko rivalstvo na nebu: Šta kaže struka, Boeing ili Airbus
N. D. Samo dva giganta avijacije dominiraju tržištem – pa ko ima najbolje avione? Avio-kompanije i posada imaju svoje stavove… To je veliko rivalstvo na nebu – američki gigant Boeing i evropski rival Airbus sada imaju skoro duopol u komercijalnoj avijaciji. I dok se bore za narudžbe, piloti, kabinsko osoblje, inženjeri i šefovi avio-kompanija nastavljaju decenijama staru debatu – koji ima najbolje avione? Pokrenuli inovcije Dvije kompanije dolaze sa svojom prepoznatljivom historijom: poštovani Boeing – kralj američke industrijske moći, osnovan u Sijetlu 1916. godine sa sjedištem u Virdžiniji. I evropski prvi Airbus, koji su tek 1970. osnovale Francuska, Zapadna Njemačka i Velika Britanija – projekat koji se tiče evropske saradnje koliko i velikog avio-poslovanja. Pokrenuli su inovacije sa nizom revolucionarnih dizajna aviona, ali piloti se treniraju i lete, bilo jednim ili drugim – i to će biti za određene letjelice, kao što je Airbus A320 ili Boeing 737 – iako se mnogi ponovo obučavaju da lete na oba tokom karijere. Nesreće i nezgode stavljaju pod lupu proizvodnju i sigurnost aviona, kao što su nedavni problemi s Boeingom, uključujući ispuštanje čepa na vratima na avionu Alaska Airlinesa, i “smrzavanje” leta Latam u vazduhu. Za putnike takvi incidenti mogu biti alarmantni. Ali piloti zaduženi za ove mlaznice znaju mnogo više o njihovoj funkcionalnosti. Najveća razlika između aviona Boeing i Airbus je u kontroli koju pilot ima dok leti. Airbus je bio pionir tehnologije fly-by-wire, koja je promijenila način na koji su pilotovi smjerovi prenošeni avionu. Ranije su avio kompanije – uključujući Boeing – koristile kablove za prenošenje pilotskih instrukcija na krila, rep ili motor. Airbus je koristio kompjutersku tehnologiju koja se već koristila na drugim tržištima, poput vojske. To je značilo da je pilot komunicirao sa kompjuterom, koji je potom slao te signale putem žica. Ovo je stvorilo automatizovaniji sistem: pet računara upravlja kontrolama leta, osiguravajući da uvijek postoji rezervna kopija u slučaju hardverske ili softverske greške ili kvara. Sistem je također dizajniran da smanji mogućnost ljudske greške – teoretski, ako pilot želi da namjerno zaustavi Airbus ili iznenada počne letjeti više u visini na opasan način, avion to ne bi dozvolio. Airbus tehnologija je u početku naišla na određeni otpor među pilotima koji nisu voljeli da se osjećaju kao da imaju manju kontrolu, ali vremenom je to splasnulo. Udobnost u kokpitu Kada je u pitanju udobnost, Airbus je dobio mnogo pohvala među posadom u pilotskim kabinama. Zahvaljujući laganoj prirodi fly-by-wire tehnologije, nema potrebe za glomaznim jarmom – kontrolnim točkom ili kontrolnom kolonom – koji se nalazi direktno ispred pilota na Boeing letjelici. Poređenja radi, Airbus ima džojstik koji se nalazi sa strane pilota, dajući im više prostora. Jedan post na Redditu je rekao: „Na dnevnoj bazi radije bih bio u kokpitu Boeinga. Ali dugoročno bih radije proveo 10 godina u zračnom autobusu. Ergonomija, udobnost, softver, opšti dizajn su mnogo bolji na Airbusu A-320.” Boeing je razgovarao s pilotima koji su rekli da žele imati kontrolnu kolonu, dok je Airbus rekao „tamo ćemo staviti bočnu palicu jer će, iskreno, to učiniti upravo ono što je potrebno“. Mnogi kažu da avioni oba proizviđača sa displejima za podizanje glave, što znači da kada gledate gore možete vidjeti instrumente kroz svoje vidno polje tako da ne morate gledati dolje, a to vam može pomoći pri slijetanju po lošem vremenu. Često se sve svodi na lične preferencije. Težina aviona Airbus-ova fly-by-wire tehnologija znači da je imao tendenciju proizvodnje lakših aviona sa štedljivim gorivom. Međutim, mlaznjaci nove generacije, kao što su Boeingov 737 Max i Airbus A320neo, bave se efikasnošću goriva kroz dizajn motora i aviona. Uvijek postoji pritisak ka efikasnosti. Što više težine nosite u avionu, to je trošak veći. Lakše je koristiti elektronsku signalizaciju koja kontrolira aktuatore na krilima, umjesto da ih kontrolira dugim i vrlo teškim kablovima. Imate lakši avion. Efikasniji je, jeftiniji za rad. stručnjaci kažu da je Airbus s tim uradio veoma dobar posao sa tim. Boeing je posljednjih godina prilagodio svoj dizajn nekim avionima. Njegova porodica 737 Max – od koje je Ryanair naručio 300 Max 10 2023. – uključuje lakšu tehnologiju fly-by-wire u sistem spojlera koji se postavlja na krila tokom slijetanja. Airbusovi neo avioni nove generacije zamjenjuju starije A320 generalne mlaznice, kojima je Lufthansa prvi put letjela 2016. godine, a koji mogu letjeti dalje i brže i koji su stoga štedljiviji. Kabine su također tiše. Prema Cirium Aviation Analytics, efikasnost goriva se poboljšava za nekih 17 posto na neo avionima u poređenju sa starijom flotom.
Nafta nešto ispod 90 dolara po barelu
Marx.ba Cijene nafte porasle su jučer na međunarodnim tržištima prema 90 dolara budući da su ulagače ohrabrile optimistične poruke američke ministrice finansija o ekonomskom rastu i inflaciji. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 60 centi nego na zatvaranju trgovine u četvrtak i iznosila je 89,61 dolar. I na američkom tržištu barel je jučer poskupio 60 centi, na 84.23 dolara. Trgovce je u četvrtak zabrinulo blago usporavanje rasta američke ekonomije u prvom tromjesečju, ali raspoloženje se popravilo nakon što je ministrica finansija Janet Yellen izjavila da je rast vjerovatno bio snažniji nego što brojke sugeriraju. Ekonomija je po prvoj procjeni ministarstva trgovine poraslo za tri posto u odnosu na isti prošlogodišnji period, nešto slabije nego na kraju 2023. Tromjesečna usporedba pokazuje pak upola slabiji rast nego u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca. Pokazatelj inflacije koji centralna banka pažljivo prati pokazao je pak gotovo dvostruko snažniji rast cijena nego u četvrtom tromjesečju, kada se izuzmu hrana i energija. Ministarstvo bi moglo podići procjenu ekonomskog rasta kada dobije više podataka, rekla je Yellen, a inflacija će se spustiti na normalniji nivo, prognozirala je. – Američka ekonomija i dalje bilježi jako, jako dobre rezultate, izjavila je ministrica finansija u razgovoru za Reuters, a “temeljni pokazatelji” signaliziraju kontinuirano vraćanje inflacije na normalnu razinu. Podršku cijenama pružila je u petak i zabrinutost za opskrbu, s obzirom na nastavljene sukobe na Bliskom istoku. Izrael je pojačao zračne napade na grad Rafah u palestinskom Pojasu Gaze i planira opći napad, unatoč upozorenjima saveznika na moguće brojne žrtve budući da se u Rafahu pred izraelskim napadima sklonilo 1,2 miliona Palestinaca. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je izvijestila da je cijena barela košarice nafte njenih članica u četvrtak bila gotovo nepromijenjena i iznosila je 88,39 dolara.
Koliko smo udaljeni od dana kada će robotaksiji postati dio svakodnevice na cestama
Marx.ba Koliko smo udaljeni od dana kada će robotaksiji postati dio svakodnevice na cestama širom planete? Da autonomni automobili ne samo u teoriji, već i u praksi mogu bez problema dijeliti cestu s vozačima, možemo vidjeti na primjeru Googleovog Wayma, čiji automobili kojima upravljaju računari i u kojima nema vozača već nekoliko godina prevoze putnike na određenim tržištima u SAD. Ipak, iza Wayma je 15-ak godina razvoja takve tehnologije i jako puno uloženog novca, a koliki izazovi prijete na ovom tržištu možemo vidjeti na primjeru Cruisea, američke kompanije koja je, nakon niza incidenata, povukla svoje robotaksije s američkih ulica. Robotaksije godinama obećava i Elon Musk, a iako Tesla ima naprednu tehnologiju asistencije u vožnji, i dalje čekamo konkretan proizvod, odnosno tehnologiju ili autonomni automobil koji će, poput Wayma, legalno i bez problema moći prevoziti putnike na tržištima na kojima je to dopušteno. Sve ovo pokazuje kako su robotaksiji zaista mogući, ali i da je potrebno još vremena dok se tehnologija usavrši kako bi bila što pouzdanija jer, jasno je to, samo zbog jedne greške tehnologije mogu se izgubiti ljudski životi. Takva vozila razvijaju i kineske kompanije, a ove sedmice je jedan od čelnika Xpenga objasnio svoje viđenje ovog tržišta i što možemo očekivati na njemu tokom sljedećih godina. Prema potpredsjedniku ove kompanije Brianu Gu, autonomni taksiji neće postati značajan dio poslovanja još najmanje pet godina. Njegova kompanija, koja električne automobile prodaje ne samo na kineskom tržištu, već i na području Evrope, razvila je softver za asistenciju u vožnji, ali do konačnog proizvoda koji će biti potpuno autonoman, potrebna su još brojna testiranja i modifikacije. Objasnio je kako, sada kada rade na planovima vezanim uz operacije i prodaju, uopće ne razmišljaju o robotaksijima jer će proći još godine prije nego takvi servisi postanu komercijalno dostupni. S druge strane, neke druge kineske kompanije već su dobile dozvolu za korištenje autonomnih taksija u toj zemlji. Slično kao i u SAD, takve dozvole izdaju lokalne vlasti te se one odnose samo na ograničena područja gradova. Takve su dozvole dobili Baidu i Pony.ai, a oni su dobili dozvolu za svoje robotaksi servise za područja Pekinga i Wuhana te za prijevoz putnika mogu naplaćivati vožnje, jednako kao i klasični taksiji, donosi CNBC, prenosi Zimo.
Kako bh. industrija gleda na oporavak Njemačke
Bloomberg Adria Njemačka industrija daje ohrabrujuće znakove života, s drugim uzastopnim mjesecom rasta proizvodnje. Ovaj podatak predstavlja pozitivnu vijest ne samo za Njemačku, već i za ekonomije njenih trgovinskih partnera, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, istakao je potpredsjednik i CEO MAN+HUMMEL BA Tešanj Mahmut Galijašević. – Njemačka jeste naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner, jedna od rijetkih zemalja u koju izvozimo više nego što iz nje uvozimo. To je istina koja se proteže kroz sve industrijske sektore Bosne i Hercegovine, od primarne industrije do tekstila, a posebno se ističe automobilska industrija, napomenuo je Galijašević. Automobilska industrija, kao ključni sektor u Njemačkoj, posebno osjeća puls njene ekonomije. – Znamo da je njemačka ekonomija najznačajnija u Evropskoj uniji, a automobilska industrija čini srž njene privrede. Stoga, oporavak njemačke ekonomije ima direktan utjecaj na naš sektor, dodao je Galijašević. Iako je Njemačka nedavno prošla kroz nekoliko kvartala loših rezultata, Galijašević izražava optimizam u vezi s njenim oporavkom. – Drago mi je čuti da se njemačka ekonomija oporavlja nakon nekoliko izazovnih kvartala. Ovaj trend će biti pozitivan signal za bosanskohercegovačku privredu, istakao je. Gledajući prema budućnosti, Galijašević predviđa stabilan oporavak njemačke privrede do kraja ove godine, s nastavkom rasta i u 2025. godini. – Oporavak njemačke ekonomije donosi nadu za sve nas koji smo povezani s njom. Očekujemo da će se ova pozitivna dinamika nastaviti i pružiti stabilan temelj za budući rast i razvoj, zaključio je Galijašević.
Evropski indeksi u porastu, američki indeksi u padu, nafta Brent iznad 89 dolara
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas u porastu, američki indeksi u padu, cijena zlata i dalje raste, dok se nafta Brent prodaje za više od 89 dolara po barelu. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati porastao na 18.024,50 poena, londonski FTSE 100 na 8.137,66 poena, francuski CAC 40 na 8.067,57 poena, moskovski MOEX na 3.446,31 poen. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi pala na 38.085,80 poena, indeks S&P 500 na 5.048,42 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 15.611,76 poena. Američki indeksi su u padu nakon jučerašnjeg izvještaja o ekonomskom rastu SAD u prvom kvartalu za 1,6 posto, što je manje nego što su očekivali eksperti, prenosi CNN. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 84,067 dolara, a cijena nafte Brent na 89,591 dolar. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 29,975 evra za megavat-sat. Cijena zlata je porasla na 2.340,65 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 6,0106 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,07349, što je otprilike isto kao u četvrtak.
Većina glavnih aerodroma u regiji očekuje rast u maju, dominira Ryanair
N. D. Očekuje se da će svi aerodromi u glavni gradovima u bivšoj Jugoslaviji, osim jednog, ostvariti rast broja putnika tokom maja u odnosu na prošlu godinu, na osnovu raspoloživog planiranog kapaciteta sjedišta. Ryanair će zadržati poziciju najvećeg avioprevoznika u regionu, ispred Air Serbia i Wizz Aira. Aerodrom Beograd ima najviše slobodnih mjesta na redovnim letovima u maju, sa 870.185. Brojka predstavlja povećanje od 6,1% u odnosu na 2023. Ne uključuje karakterne usluge koje imaju značajan obim tokom mjeseca. Air Serbia će nastaviti da održava svoju poziciju najvećeg prevoznika, držeći 54,2% svih raspoloživih redovnih kapaciteta na aerodromu. Slijedi Zagreb kao drugi po veličini sa 518.484 raspoloživih mjesta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 24,1% u odnosu na prošlu godinu. Croatia Airlines će zadržati poziciju najvećeg prijevoznika na tom aerodromu sa 35,3% raspoloživog kapaciteta. Slijedi Ryanair sa 30,2% svih raspoloživih mjesta. Aerodrom Skoplje, na koji je uticalo smanjenje frekvencije Wizz Aira, ima 287.600 sjedišta u aprilu, što je pad od 7,3%. Wizz Air će imati 57% udjela u raspoloživim sjedištima, dok je Turkish Airlines drugi sa 7% udjela. Prištinski aerodrom će imati 251.772 slobodna mesta, ali ima brojne letove koji se prodaju isključivo preko turoperatora koji se smatraju čarterima. Stoga, oni nisu uključeni u ukupni predviđeni kapacitet sjedišta. Ako se uzmu u obzir samo sjedišta na redovnim letovima, kapacitet aerodroma je povećan za 9,2% u odnosu na prošlu godinu. easyJet ima najveći broj redovnih sjedišta sa 18,9% udjela, ispred Chair Airlinesa sa 16,2%. Aerodrom Sarajevo ima 197.316 redovnih mjesta na tržištu u maju, što je povećanje od 26,7% u odnosu na 2023. Turkish Airlines je najveći avioprijevoznik sa 15,6% kapaciteta. Aerodrom Podgorica ima 177.426 sjedišta na redovnim letovima u maju. Najveći je Ryanair sa 16% ukupnog kapaciteta, a slijedi ga Air Serbia sa 13,2%. Air Montenegro je šesti, iza dva najveća, kao i Turkish Airlines, Wizz Air i Austrian Airlines. Konačno, Aerodrom Ljubljana ovog maja ima na raspolaganju 161.844 mjesta, što je 27,8% više u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti njegov najveći avioprijevoznik sa 17,8% udjela u kapacitetu, ispred Turkish Airlinesa sa 12,9% planiranog kapaciteta, piše EX – YU aviation.