Berze: Fokus tržiša na okrenut prema Bliskom istoku
Marx.ba Evo nam školski primjer kako se okolnosti mogu promijeniti preko vikenda. U petak su na tržištu vladale jedne pretpostavke, ali na početku nove sedmice tu je gotovo nova situacija. Rizik od novog svjetskog rata nikad nije bio veći, nakon napada Irana na Izrael. Sa druge strane napad Izraela na Iran uzburkao bi strasti na Bliskom istoku, a lako bi za sobom mogao povući svjetske velesile u prikriven ili otvoren sukob. I to sve dok se priča o novoj ruskoj ofenzivi na Ukrajinu. Vrlo je lako zaključiti kako bi se takav scenarij odrazio na cijene nafte, agri robe, metala ili zlata… a onda se postavlja pitanje što će biti s inflacijom, monetarnom politikom i kamatama, tokovima robe i opskrbnim lancima i svime ostalim povezanim. Ukratko, geopolitika danas vodi tržišta, kaže se u analizi Lidera. Stoga je jasno da će u fokusu tržišta ove sedmice biti Bliski istok i što će biti s premijom rizika za sirovu naftu i globalne cijene energije. Američki dolar je ojačao, dijelom zbog Bliskog istoka, dijelom zbog odgode smanjenja kamata u SAD. Dolar je proše sedmice zabilježio najveći sedmični rast od 2022., a trenutno je odnos dolara i eura 1,065. Sljedeća tačka podrške je nivo od 1,05, a ako se ona probije onda je cilj paritet. Interesantno će biti i na agri tržištima. Fondovi su i dalje s velikom short pozicijom (pogotovo pšenica), globalna tržišta fizičke robe su vrlo heterogena, a vrijeme u SAD i dijelu Evrope nije idealno. U sjeni događanja na Bliskom istoku, ostaje činjenica da su prošlosedmični podaci za inflaciju u SAD bili iznad očekivanja tržišta, 3,5 posto. To je bio bearish signal za dionice, obveznice i tržište roba nominiranih u dolarima, a dovelo je i do toga da tržište propitkuje hoće li uopće biti promjene monetarne politike i smanjenja kamata u ovoj godini, pogotovo što nas na jesen čekaju izbori u SAD. Pritom Kina, a rekao bih i ECB čekaju da po tom pitanju SAD napravi prvi korak i smanje kamatne stope. Rast ekonomije SAD Najutjecajniji bankar u SAD, Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan Chasea, očekuje da će američka ekonomija biti otporna i ponovno rasti ove godine. No, on se boji da bi geopolitički događaji, uključujući rat u Ukrajini i rat na Bliskom Istoku, kao i politička polarizacija u SAD mogli stvoriti okruženje koje bi lako moglo stvoriti rizike koji bi mogli zasjeniti sve što se događalo od Drugog svjetskog rata pa do danas. Prema nedavnoj publikaciji MMF-a, neizbježna neispunjenja obaveza do kojih će doći zbog trenutne globalne dužničke krize “izazvat će paniku na finansijskim tržištima”. Danas je globalni dug narastao na više od 336 posto svjetskog BDP-a. Globalni dug sada raste stopom nikad viđenom u historiji. Nadalje, gledano u postotku BDP-a, svjetska ekonomija se smanjuje po najbržoj stopi ikada zabilježenoj. Od sada će globalni dug eksponencijalno rasti. Ali paradoks je da nema dovoljno duga da sistem funkcionira. I to je razlog zašto vidimo kako globalni dug raste rekordnom brzinom. Sadašnji sistem temelji se na dugu. To znači da jednostavno da biste funkcionirali morate stvarati sve više i više duga. Da bi sistem temeljen na dugu funkcionirao, na njegovoj trenutnom nivou mora se stvoriti eksponencijalno više duga. Stvaranje duga ne može biti linearno, mora se širiti. Ovaj mehanizam stalnog i neprekidnog stvaranja duga pokretačka je snaga funkcioniranja sadašnjeg sistema. U trenutku kada prestane, cijeli finansijski sistem se zamrzava, što je fenomen poznat i kao kreditno zamrzavanje ili kriza likvidnosti. Ako se odmaknemo od događanja za vikend, gledajući prošlu sedmicu, cijene nafte su blago pale zbog straha od usporavanja ekonomije. Trenutno se terminska cijena Brent kreće oko nivoa od 90 $bbl, dok je WTI na razini od oko 85 $/bbl. No sve to uz jedno veliko ALI! Polovicom prošle sedmice cijene nafte dosegle su najviši nivo u zadnjih šest mjeseci, no potom su pale nakon što su izašli podaci o inflaciji u SAD. Porasle cijene prirodnog plina Terminske cijene evropskog prirodnog plina TTF porasle su na nivo od 30 €/MWh, blizu tromjesečnih najviših nivoa, usred eskalacije geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku. Iako je napad Irana na Izrael prouzročio malu štetu, još uvijek postoji neizvjesnost oko odgovora Izraela i hoće li sukob eskalirati. U međuvremenu, rizici opskrbe povezani s ratom u Evropi i dalje postoje, nakon ruskih napada na dva podzemna skladišta u Ukrajini. Istodobno raste uvoz LNG-a iz azijskih zemalja, pri čemu je uvoz iz Kine u martu dosegao 6,61 miliona tona. Unatoč tome, evropska tržišta plina su dobro opskrbljena, s rezervama trenutno na 61,7 posto popunjenosti kapaciteta. Osim toga, faktori kao što su projekcije toplijeg vremena, povećana proizvodnja energije vjetra, snažna francuska proizvodnja nuklearne energije i povećana norveška opskrba plinom imaju bearish utjecaj na tržište. Pad cijena žitarica Što još pokreće tržišta poljoprivrednih proizvoda? Rastuće kamatne stope dovele su do pada cijena žitarica u posljednjih 18 mjeseci i prisilili su novac da napusti agri tržišta. Kao odgovor na to, fondovi su izgradili short poziciju. Rekordno visoka proizvodnja u Južnoj Americi, prvenstveno u Brazilu u soji i kukuruzu, promijenila je dinamiku. Tu je i Kina koja je odobrila uvoz brazilskog kukuruza u decembru 2022. i kupuje rekordne količine. Kinezi diverzificiraju svoju ponudu koliko god mogu. Upravo su odobrili argentinsku pšenicu, a očekujemo da će odobriti i argentinski kukuruz. U međuvremenu, SAD je ostao kao otok, sa svojom zalihom kukuruza. Povrh toga, SAD gubi prednost od Crnog mora u pšenici i Brazilu u soji. Zbog toga su Chicago i svjetske cijene žitarica pale su na najniže trogodišnje nivoe. Ulazimo u treću godinu rata u Ukrajini. Premda izvoz iz Ukrajine ide, tempo je nešto ispod prošlogodišnjeg. Paralelno, Rusi nastavljaju ciljati lučke objekte u Odesi i električnu i energetsku infrastrukturu drugdje u zemlji. To bi moglo negativno utjecati na izvoz u budućnosti. Rusija proživljava politički spor oko toga tko će izvoziti pšenicu. Sve više izgleda kao da vlast želi preuzeti kontrolu. Prije godinu dana izbacili su multinacionalke, a sada postoji spor između najistaknutijeg privatnog izvoznika TD Rif i države. Moguće je da Rusi idu prema nacionalnom odboru za žito? Omjer svjetskih zaliha i potrošnje globalnih izvoznika pšenice rekordno je nizak. Ako Rusi prestanu izvoziti, postanu pasivniji
Tržište automobila: Hibridi preuzeli primat
Marx.ba Električni automobili bili su zvijezde tržišta u posljednjih nekoliko godina, ali im sjaj u posljednje vrijeme nestaje, ako je suditi prema podacima prodaje u SAD i Eropi. Njih su gurale mnoge kompanije, potaknute najviše strelovitim uspjehom Tesle, ali i zbog bojaznosti da ne zaostanu i budu potpuno maknute kada regulatori uvedu restrikcije. Najnoviji podaci govore da je prodaje u prvom tromjesečju ove godine na američkom tržištu pala za 2,7 postotaka, a isti se trend vidi i u Evropi. Međutim, kako je prodaja električnih vozila (EV) dodatno usporila i pala, tako su hibridi s motorom na benzin i struju nastavili bilježiti rast, što je nastavak trenda započetog prošle godine. U razdoblju od januara do marta ove godine prodaja hibrida porasla je za čak 43 postotaka. Tržište diktira daljnje odluke, pa Ford najavljuje da će do 2030. godine proizvoditi sve modele svojih vozila kao hibride. Ušetate li na neki od prodajnih mjesta Toyote u SAD ovih dana i izrazite li želju da kupite model Prius, hibrid koji je na tržištu već 27 godine, dobit ćete odgovor da se na isporuku čeka do godine dana, ovisno o konfiguraciji modela. Prius je nedavno redizajnirao cijelu liniju i to je još više potaknulo nevjerovatnu potražnju. Plus, Toyota ima u Americi visoku reputaciju i horde poklonika Priusa koji se na Toyotinim forumima i grupama kunu u taj hibrid. U 2023. Amerikanci su kupili rekordnih 1,4 milijuna hibrida, u usporedbi s 1,2 električnih vozila. Cijene EV-a padaju, uglavnom zbog saveznih poreznih olakšica i smanjenja cijena od strane Tesle, tržišnog lidera. Ipak, oni su još uvijek skuplji od hibridnih ili plinskih vozila. Prosječna cijena na američkom tržištu prošle godine bila je 63 hiljade dolara, da bi sada pala na nešto više od 60.500 dolara, ne uključujući porezne olakšice. Prosječna cijena hibrida stabilizirala se na otprilike 42 hiljade dolara. Tipični hibrid košta nešto više od benzinske verzije. Na primjer, Toyota RAV4 hibrid s pogonom na sve točkove, počinje u 32.825 dolara, što je 1.600 dolara više od usporedive verzije benzinca. Hibridna vozila bilježe rast u i EU, nadmašujući rast električnih modela. Prema poznatim podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), registracije su krajem prošle godine porasle za 24,2% u usporedbi s decembrom 2022. godine u 27 zemalja EU, Velikoj Britaniji i zemljama članicama EFTA-e. To je nadmašilo rast električnih automobila, koji su u istom periodu zabilježili porast od 14,8 postotaka. Najveći rast prodaje hibrida zabilježen je u Francuskoj (13 posto), Italiji (12,8 posto), Španjolskoj (9,9 posto) i Njemačkoj (5,4 posto). Čak je i prodaja Ferrarija s hibridnim motorima po prvi je put premašila prodaju tradicionalnih modela, što je historijski trenutak za marku koja je neraskidivo povezana sa super automobilima koje pokreću bučni, snažni motori. Mala je razlika, samo 51 posto u korist hibrida, ali u usporedbi sa samo 19 posto prije godinu dana, to je veliki pomak. Četiri od 13 modela koje Ferrari nudio su hibridi. Ferrarijevu prodaju pospješili su 296 GTB, GTS i SF90 hibrid. Iako su benzinski automobili i dalje najpopularnija kategorija vozila u Evropi, njihov udio u tržištu se polako smanjuje. Krajem 2023. godine benzinski automobili su imali udio od 35,5 postotaka, što je blagi pad u odnosu na 36,9 postotaka od početka prošle godine.
Kraj krize u Njemačkoj značio bi i oporavak bh. industrije
Bloomberg Adria Njemačka industrija šalje pozitivne signale s obzirom na to da proizvodnja bilježi drugi uzastopni mjesečni rast. Znak da bi najveća evropska ekonomija uskoro mogla izaći iz blage recesije svakako je pozitivna vijest za kompanije i ekonomiju Bosne i Hercegovine s obzirom na to da je Njemačka naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner. Prema podacima njemačkog statističkog ureda Destatis, industrijska proizvodnja porasla je za 2,1 posto mjesečno, što je bolje od svih predviđanja ekonomista koje je anketirao Bloomberg. Izrazito pozitivan utjecaj na industrijsku proizvodnju imao je građevinski sektor, gdje je proizvodnja porasla za 7,9 posto mjesečno. Industrijska proizvodnja bez energetike i građevinarstva u februaru je prema sezonski prilagođenim indeksima bila 1,9 posto veća u poređenju s januarom. Taj rast uveliko proizlazi iz povećanja proizvodnje u automobilskoj (5,7 posto) i hemijskoj industriji (4,6 posto). Važno je pratiti oporavak najveće ekonomije u Evropskoj uniji poput Njemačke, s obzirom na njen značaj kao ključnog ekonomskog partnera za mnoge zemlje, smatra Mahmut Galijašević, potpredsjednik i CEO MAN+HUMMEL BA Tešanj, kompanije iz automobilskog sektora koja upošljava 800 radnika, što je čini najvećim njemačkim poslodavcem u BiH. Navodi da je pad BDP-a i industrijske proizvodnje u Njemačkoj u prethodnom periodu mogao imati negativan uticaj na izvoz kompanija iz drugih zemalja, uključujući i našu zemlju. Međutim, oporavak Njemačke svakako će imati i pozitivan uticaj na BiH. – Očekuje se da će njen oporavak imati pozitivan utjecaj na našu ekonomiju i naše izvoznike u svim granama industrije, a posebno se nadamo da će automobilska industrija profitirati iz tog rasta, kaže Galijašević. S druge strane, najveći pad proizvodnje u Njemačkoj zabilježen je u sektoru proizvodnje energije, gdje je opao za 6,5 posto. Galijašević navodi da je to i očekivano s obzirom na trend pada cijena na tržištu. – Ovaj trend može biti rezultat različitih faktora, uključujući veću efikasnost u korištenju energije, povećanje obnovljivih izvora energije, kao i promjene u potrošačkim navikama. Važno je pratiti kako se ovi trendovi razvijaju i kako mogu uticati na energetski sektor i šire ekonomske tokove, dodaje on. Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u prva dva mjeseca ove godine zabilježila je rast. Mjesečni rast potaknut je većom proizvodnjom baznih metala, dok na godišnjem nivou prednjači proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava.
Industrija “brze” mode: Novi zakon kompanije će ocjenjivati po pitanju ekologije
Marx.ba Francuska vlada radi na novom zakonu koji bi trebao bolje regulirati kompanije koje se bave tzv. brzom modom. Stručnjaci i aktivisti pozdravljaju tu mjeru, iako bi neki u zakonu voljeli vidjeti drugačije metode. Zakon o “brzoj” modi u Francuskoj nedavno je jednoglasno usvojen u Donjem domu parlamenta, što predstavlja rijedak primjer konsenzusa u Nacionalnoj skupštini, gdje vlada nema apsolutnu većinu i često se suočava sa snažnim protivljenjem oporbe. Međutim, ta jednoglasnost ne znači da svi pozdravljaju metode francuske vlade. Novi propisi će vrijediti za one kompanije koje svakodnevno izbacuju određeni minimalni broj proizvoda, čiji prag će kasnije biti definiran novom uredbom. U fokusu tog zakona su giganti u sektoru brze mode, poput proizvođača Sheina i online-platforme Temu – obje kompanije sa sjedištem u Kini. Takve kompanije će na svojim web-stranicama jasno morati istaknuti poruke koje ukazuju na ekološki utjecaj njihovih proizvoda, s ciljem da potiču kupce da recikliraju odjevne predmete – inače će se suočiti s kaznama i do 15.000 eura. Novim ekološkim sistemom bodovanja ocjenjivat će se modne kompanije. One koje loše posluju, morat će platiti taksu od početnih 5 eura, a od 2030. godine, do 10 eura po artiklu. Vlada će također zabraniti reklamiranje brze mode i njihovih proizvoda od 2025. godine. Kršenje tog zakona bit će sankcionirano kaznama u iznosu do 100.000 eura. Zakon još treba dobiti zeleno svjetlo francuskog Senata i mogao bi stupiti na snagu tokom nekoliko idućih mjeseci. Ipak, za Juliju Faure, modnu dizajnericu i predsjednicu grupe En Mode Climat koja okuplja oko 600 kompanija koje se na ekološki održiv način bave proizvodnjom modne konfekcije, nacrt zakona je “odlična vijest”. – Dobili smo kulturnu bitku, jer brza moda je ekološka, društvena i kulturna katastrofa koja uništava sve osim luksuznog sektora na tržištu, ističe ona u razgovoru za DW. Faure smatra da vlada time šalje pravi signal kada je riječ o modnim proizvodima od pamuka i lokalnoj proizvodnji, koji će dobiti dobru ekološku ocjenu, dok će oni proizvedeni na udaljenim destinacijama i od sintetičkih tkanina dobiti loše ocjene. – Ipak, mi i dalje moramo biti oprezni i osigurati da prag kojim se definira kompanije brze mode ne bude postavljen previsoko, dodaje Faure, prenosi Seebiz. No, Philippe Moati smatra da taj prag ne bi trebao biti prenizak, kako bi se osiguralo da ne uključuje francuske brendove. On je profesor ekonomije na Univerzitetu Paris Cite i utemeljitelj pariške kompanije za istraživanje tržišta ObSoCo.
Monetarna kretanja u BiH: Depoziti povećani za 137,8 miliona KM, veće i devizne rezerve
Marx.ba Kako je objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine, ukupna novčana masa (M2) na kraju februara 2024. godine u BiH iznosila je 35,98 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec registriran je porast novčane mase za 208 miliona KM (0,6%). Porast novčane mase (M2) u februaru 2024. godine rezultat je povećanja novca (M1) za 208,6 miliona KM (1,0%) i smanjenja kvazi novca (QM) za 0,6 miliona KM. U strukturi novca (M1) gotovina izvan banaka je povećana za 52,6 miliona KM (0,8%), a prenosivi depoziti u domaćoj valuti za 156,1 milion KM (1,0%). Kvazi novac (QM) je smanjen usljed smanjenja prenosivih depozita u stranoj valuti za 182,2 miliona KM (4,3%) i ostalih depozita u domaćoj valuti za 35,7 miliona KM (1,2%), dok su istovremeno ostali depoziti u stranoj valuti povećani za 217,3 miliona KM (3,0%). Na godišnjem nivou porast novčane mase (M2) u februaru 2024. godine iznosio je 2,79 milijardi KM(8,4%). Rast je ostvaren kod gotovine izvan banaka za 448,6 miliona KM (7,5%), kod prenosivih depozitau domaćoj valuti za 1,51 milijardu KM (11,1%), kod prenosivih depozita u stranoj valuti za 275,2 milionaKM (7,4%), kod ostalih depozita u domaćoj valuti za 40,1 milion KM (1,4%) i kod ostalih depozita u stranojvaluti za 517,5 miliona KM (7,4%). Protustavka povećanju novčane mase (M2) na mjesečnom nivou u februaru 2024. godine u iznosu od 208miliona KM (0,6%) je povećanje neto strane aktive (NSA) za 27 miliona KM (0,1%) i neto domaće aktive(NDA) za 181 milion KM (1,2%). Porast novčane mase (M2) na godišnjem nivou od 2,79 milijardi KM(8,4%) rezultat je porasta neto strane aktive (NSA) za 1,57 milijardi KM (8,2%) i neto domaće aktive(NDA) za 1,22 milijarde KM (8,7%). Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju februara 2024. godine iznosili su 23,66 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 197,5 miliona KM (0,8%). Kreditni rast registriranje kod sektora stanovništva za 79,3 miliona KM (0,7%) i kod privatnih preduzeća za 145,9 miliona KM(1,5%), dok je kod ostalih sektora došlo do smanjenja kredita. Krediti su smanjeni kod nefinansijskih javnihpreduzeća za 12,5 miliona KM (2,1%), kod vladinih institucija za 13,2 miliona KM (1,2%) i kod ostalihdomaćih sektora za 1,9 miliona KM (0,8%). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u februaru 2024. godine iznosila je 7,5%, nominalno 1,66 milijardiKM. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 885,3 miliona KM (8,0%), kod privatnihpreduzeća za 735,5 miliona KM (8,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 68,1 milion KM (41,6%).Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrirano je kod nefinansijskih javnih preduzeća za 16,5miliona KM (2,7%) i kod vladinih institucija za 14 miliona KM (1,3%). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju februara 2024. godine iznosili su 31,38 milijardi KM, u odnosuna prethodni mjesec depoziti su povećani za 137,8 miliona KM (0,4%). Rast depozita na mjesečnom nivouregistriran je kod sektora stanovništva za 235,2 miliona KM (1,5%) i kod nefinansijskih javnih preduzećaza 43,7 miliona KM (2,2%). Depoziti su smanjeni kod privatnih preduzeća za 127,2 miliona KM (1,8%),kod vladinih institucija za 2,7 miliona KM (0,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 11,2 miliona KM (0,6%).Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u februaru 2024. godine iznosila je 7,5%, što je u apsolutnom iznosu 2,2 milijarde KM. Godišnji rast depozita registriran je kod sektora stanovništva za 1,52 milijarde KM(10,2%), kod privatnih preduzeća za 798,3 miliona KM (12,7%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za14,8 miliona KM (0,7%). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod vladinih institucija za 113,8 milionaKM (2,7%) i kod ostalih domaćih sektora za 18,3 miliona KM (1,0%). Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju februara 2024. godine iznosile su 16 milijardi KM i veće suu odnosu na prethodni mjesec za 122,2 miliona KM (0,8%), dok su na godišnjem nivou devizne rezervepovećane za 664,9 miliona KM (4,3%)
Na Aerodromu Sarajevo od danas dostupan Premium salon
Od danas je na Aerodromu Sarajevo je dostupan Premium salon poslovne klase. Salon se nalazi na drugom spratu Terminala B i prostire se na 400 kvadratnih metara površine. Salon ima 85 sjedećih mjesta. Salon ima četiri glavne zone. Uz to salon ima svoje toalete i prostorije za tuširanje. Salon ima i svoju prostoriju za molitve, salu za poslovne sastanke i konferencijski prostor, te studio apartman za sedam osoba koji ima svoju privatnu kupaonicu, te je idealan za privatne događaje, ali i kada VIP osoba mora duže boraviti na aerodromu radi kašnjenja leta. Premium salon ima i svoju terasu i na njoj je dozvoljeno i pušenje. Korisnici salona imaju posebnu gastronomsku ponudu koja se sastoji od snackova, sendviča, salata, ali i toplih jela, te velikog izbora deserata. Salon ima velik izbor alkoholnih i bezalkoholnih pića, kao i toplih napitaka. Cijena korištenja premium salona u prva tri mjeseca biti će tek 30 aura + PDV, što istinski nije puno, piše Zamaaaero. Inače puna cijena salona će biti 50 eura, studio aparmana 250 aura, koferencijske sale 200 aura, na što treba platiti i PDV.
Šta donosi proljetni sastanak MMF-a i Svjetske banke koji počinje u Washingtonu
Marx.ba Proljetni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koji će trajati do 20. aprila, počinje danas u Washingtonu. Sastanak će početi Globalnim parlamentarnim forumom, a na jednom od uvodnih sastanaka učestvovat će i direktorica MMF-a Kristalina Georgieva, objavio je MMF. Ministri finansija, centralni bankari i kreatori politike će u Washingtonu razgovarati o najurgentnijim pitanjima svjetske ekonomije i utjecaju ratova, prije svega u Ukrajini i Gazi, na finansijsku stabilnost u svijetu. Skup u Washingtonu okupit će guvernere centralnih banaka, ministre finansija i razvoja, članove parlamenta, rukovodioce privatnog sektora, predstavnike organizacija civilnog društva i akademike kako bi razgovarali o pitanjima od globalnog značaja. Diskutirat će se o svjetskoj ekonomskoj perspektivi, iskorjenjivanju siromaštva, ekonomskom razvoju i efikasnosti pomoći. Glavni ministarski sastanci i događaji bit će održani od 17. do 19. aprila, navedeno je na web-stranici MMF-a, prenosi Al Jazeera. MMF će 16. aprila objaviti Svjetske ekonomske izglede, publikaciju koju pruža sveobuhvatnu analizu globalne ekonomske situacije. Analizu će predstaviti glavni ekonomista MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas. Ova publikacija, koja se koristi kao dokumentacija za sastanke Međunarodnog monetarnog i finansijskog komiteta, objavljuje se dva puta godišnje, obično u aprilu i oktobru.
Meta oglašivači: Nepravilan automatizirani sistem smanjuje prodaju i povećava troškove
N. D. Brendovi tvrde da tekući problemi sa Meta algoritmom značajno utječu na performanse kampanje na svim platformama. Meta oglašivači kažu da su troškovi vođenja kampanja na njihovim platformama porasli zbog tekućih problema s njegovim algoritmom. Brendovi navode da su prodaja i povraćaj troškova oglašavanja naglo pali, dok su cijena po kliku i cijena po 1.000 impresija porasli za faktor tri u posljednjih nekoliko mjeseci – bez objašnjenja iz Metae zašto. Zašto nas briga. Ako prijavljeni tekući problemi s algoritmom nastave utjecati na performanse oglasa, trgovci će morati poduzeti mjere za smanjenje troškova istraživanjem konkurentskih platformi kao što su Google i TikTok. Detalji: Meta je globalni lider u digitalnom oglašavanju sa svojim platformama koje zauzimaju oko 22% tržišta, navodi Emarketer. Naročito mala preduzeća tradicionalno su se oslanjala na Metu kako bi dosegla svoju ciljnu publiku zahvaljujući efikasnosti svoje tehnologije ciljanja koja pokreće AI. Međutim, mnogi oglašivači tvrde da pouzdani sistem oglašavanja giganta društvenih medija trenutno ima značajne probleme, što je neke navelo da preusmjere svoje budžete na konkurentske platforme. Utjecaj: Očekuje se da će potencijalni utjecaj ovog prijavljenog problema sa sistemom na prihod od oglasa postati očigledan do kraja mjeseca kada Meta objavi svoju zaradu u prvom kvartalu. Stručnjaci predviđaju da će Meta prijaviti 36,1 milijardu dolara prihoda od reklama. Reakcija: Cody Plofker, direktor marketinga u brendu Jones Road Beauty, rekao je u podcastu “Operators”: – Tamo je brutalno. Trenutno je nešto strašno neobično u vezi Mete. Šta Meta kaže. Meta je priznala da je bilo nekih tehničkih problema koji su utjecali na oglase, ali je negirala da su problemi bili široko rasprostranjeni. – Naš sistem oglasa radi kako se očekuje za veliku većinu oglašivača. Nedavno smo popravili nekoliko tehničkih problema i istražujemo malu količinu dodatnih izvještaja oglašivača kako bismo osigurali najbolje moguće rezultate za poduzeća koja koriste naše aplikacije, rekao je portparol Metae za Bloomberg. ”
Dolina vodika u našem komšiluku proizvodit će 5.000 tona zelenog vodika godišnje
Marx.ba Dolina vodika Sjeverni Jadran je transnacionalni projekt na kojem sarađuju Italija, Slovenija i Hrvatska, a financira ga Evropska komisija. Projekt je pokrenut u septembru prošle godine i trajat će šest godina. Partnerstvo uključuje 37 organizacija – poduzeća, univerziteta, instituta i drugih javnih ustanova iz sve tri zemlje sudionice. One će razviti 17 pilot projekata za proizvodnju više od 5.000 tona zelenog vodika godišnje. Proizvedeni vodik će se plasirati energetski intenzivnoj industriji kojoj je, kaže direktorica Sektora za održivi razvoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori Marija Šćulac, vodik jedina mogućnost dekarbonizacije. Ideja je da se osnuje institucija koja će nadživjeti sam projekt, a okupila bi sve interesente koji se bave vodikom, rekao je načelnik Sektora za energetsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Vjekoslav Jukić. “Dvadeset posto proizvedenog vodika će biti međuregionalno raspoređeno i dijelit ćemo ga među regijama.”. Projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran obuhvaća cijeli lanac vrijednosti korištenja obnovljivog vodika: od proizvodnje, skladištenja i distribucije do njegove konačne upotrebe u različitim sektorima, posebice u industriji te kopnenom i pomorskom prometu. Vjekoslav Jukić smatra da je prometni sektor najzreliji da prihvati vodik. – Volio bih vodik vidjeti u javnom gradskom prijevozu, a plan je i da se dizelske lokomotive jednom prebace na to gorivo, kaže on Ivana Jukić iz creske kompanije Active Solera u Francuskoj je učestvovala u razvoju tehnologije koja komunalni otpad pretvara u vodik. Sada Active Solera razvija jedan takav projekt. – Planiramo transformirati ukupni nereciklabilni otpad kako bi se proizvela dovoljna količina čistog vodika koja odgovara petini ukupne potrošnje energije na arhipelagu. Proizvodimo čisti energent iz nečega što je predstavljalo problem i trošak, a to je otpad, poručila je.
Analize: Koje su tri najbolje zemlje za poslovanje
Marx.ba Singapur, Danska i SAD najbolja su mjesta na svijetu za poslovanje, prema tabeli poslovnog okruženja Economist Intelligence Unita. – Singapur će ostati najbolje geografsko područje na svijetu za poslovanje, kao što je to bio slučaj u proteklih 16 godina, rekao je EIU-ov upraviteljka prognoze za zemlju i evropska analitičarka, Prianthi Roy, za CNBC. – Faktori koji pokreću mjesto ove zemlje jugoistočne Azije kao vrhunske poslovne destinacije su njena politička stabilnost i usredotočenost vlade na pomoć domaćim kompanijama iz privatnog sektora u tehnološkoj nadogradnji, rekla je. EIU rangiranje ocjenjuje privlačnost poslovanja u 82 zemlje i teritorija, a mjeri se na temelju pokazatelja kao što su inflacija, troškovi života, ekonomski rast i fiskalna politika. – Mjerač također nudi uvide u to koja su ekonomije u boljem položaju za rast od drugih i “učinkovit način da se utvrdi gdje bi uskoro moglo doći do povećanja investicijske potrošnje, rekli su analitičari EIU. Iza Singapura su Danska i SAD koje su zauzele drugo i treće mjesto. – Danska, sa svojim čvrstim makroekonomskim temeljima i visokokvalitetnom transportnom i digitalnom infrastrukturom, može se smatrati jednom od najatraktivnijih poslovnih lokacija na svijetu. Tržišne prilike ostat će povoljne u SAD, posebno uz malo ograničenja vanjske trgovine i ulaganja u SAD, rekla je Roy. Prema izvještaju, predviđa se da će Singapur, Danska i SAD imati najbolje poslovno okruženje u sljedećih pet godina. Njemačka i Švicarska zauzele su četvrto i peto mjesto, dok Kanada, Švedska, Novi Zeland, Hong Kong i Finska čine ostatak od 10 najboljih mjesta na svijetu za poslovanje. Neki od značajnih “velikih poboljšanja” koji su postigli dobre rezultate u indeksu bile su zemlje poput Grčke, Katara i Indije. Grčka je zabilježila najveće poboljšanje poslovne klime u indeksu EIU zbog reformi koje je donijela pro-poslovna vlada, pokazao je izvještaj.