Zaokret: Bitcoin se počeo oporavljati
Marx.ba Kripto entuzijasti od juler trljaju oči od čuđenja jer digitalna imovina nadmašuje američke dionice, čini se prvi put u sedmicama ili mjesecima. Neposredno prije podneva na istočnoj obali, bitcoin je porastao na 93.500 dolara nakon što je u jednom trenutku preko noći pao ispod 90.000 dolara, što je 1% više u posljednja 24 sata. Kretanje prema gore i udesno na grafikonu dolazi čak i dok dionice nastavljaju svoje nedavne probleme, predvođene padom Nasdaqa od 1,1%. Zlato također bilježi gubitke u utorak, s padom od 0,3%. Kretanja altcoina su dramatičnija, s etherom, solanom, BNB-om i XRP-om koji bilježe napredak od 2,5%-4%. Za sada je nadmašivanje samo višesatni događaj, a kamoli višednevni. Ipak, s obzirom na ono što se činilo kao mjeseci slabosti kriptovaluta u odnosu na dionice i zlato, ovo bi moglo dati nadu bikovima koji su oslabili. Provjera dionica povezanih s kriptovalutama pokazuje da je većina u plusu, što također prkosi padu na širem tržištu dionica. Vođa je Strategy (MSTR), koji je u utorak porastao za 8,3% nakon što je pao za više od 30% u odnosu na prethodni mjesec. Ostali dobitnici u sektoru digitalne imovine uključuju Bitmine Immersion (BMNR) usmjeren na ETH, koji je u prednosti za 7% nakon što je izgubio 40% u odnosu na prethodni mjesec. Coinbase (COIN), Circle (CRCL) i Bullish (BLSH) su svi u prednosti za oko 1,5%.
Bh. tržište: Koliko trošimo nafte u naftnih derivata
Marx.ba Za devet mjeseci 2025. godine, prema podacima iz akciznih prijava, uvoz dizel goriva u Bosni i Hercegovini je porastao za 3,3%, benzina za 5,3% a kerozina za 21,8%, u odnosu na isti period prethodne godine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Herceggovine (UIO). U istom periodu je uvoz lož ulja opao za 15,1%. Kada je riječ o naplati akciza na naftne derivate, početak 2025. godine je obilježio pad naplate prihoda. Nakon lošijeg starta, u martu je ostvaren rast od 3,9%, ali je već u aprilu zabilježen skroman rast. Ozbiljniji rast naplate akciza na derivate nafte ostvaren je tek u maju, a u junu je ostvarena maksimalna stopa rasta od 15,4 posto. Međutim, poboljšanje je bilo zakratko, jer su se trendovi pogoršali, prvo u julu, kada je ostvaren minimalni rast, a potom i u avgustu, kada je zabilježen pad naplate od -3,8%. Ipak, u septembru je ponovno ostvarena visoka stopa rasta od 11,2%. Nakon lošijeg starta kumulativna stopa rasta je dostigla nulti rast tek u martu. Poboljšanje trendova naplate u nastavku godine je rezultiralo kumulativnom stopom rasta od 4,2% na nivou polugodišta. Međutim, oscilatorni trendovi u posljednja tri mjeseca su smanjili kumulativnu stopu rasta na 3,4%. Imajući u vidu sve navedeno, a na osnovu projekcija makroekonomskih pokazatelja, kretanja cijena na svjetskom tržištu nafte i cijena derivata na tržištu BiH, te posljednjih trendova naplate akciza i sezonske sheme naplate koja ne uključuje godine sa specifičnostima, UIO BiH projektira stopu rasta neto prihoda od akciza na derivate nafte za 2025. godinu od 3,8 posto. Iz prethodnih podataka mogu izvući zaključci da su snažne turbulencije cijena u proteklom periodu zajedno sa kretanjima relevantnih makroekonomskih indikatora odredile potrošnju derivata nafte na tržištu BiH, a time i prikupljene prihode po osnovu akciza na derivate nafte koji imaju značajan udio u ukupnim prihodima od indirektnih poreza. Pošto je potrošnja derivata nafte cjenovno neelastična, neto prihodi od akciza na derivate nafte bili su izuzetno stabilni. Prema projekcijama UIO, u 2026., 2027. i 2028. godini planirane su stabilne stope rasta prihoda od akciza na derivate nafte i to: 2,6%, 3% i 3,1%, respektivno. Zanimljivo je da je u odnosu na 2006. godinu, u 2024. godini potrošnja dizel goriva porasla za visokih 96%, dok se komponenta potrošnja benzina i ostalih derivata koji ulaze u osnovicu (kerozin i lož ulje) skoro upolovila (-43% i -43,5%, respektivno).
Tri kvartala ove godine: Evo kako su poslovale banke u BiH
Marx.ba Banke u Bosni i Hercegovini su za devet mjeseci ove godine imale neto dobit od 697,5 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo. Kako se navodi u podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, ostvarena neto dobit na nivou bankarskog sektora iznosi 210 miliona KM i za 6,8 odsto je veća u odnosu na uporedni period u 2024. godini. “Bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 11,9 milijardi KM, i u odnosu na kraj 2024. godine veća je za 730 miliona KM ili 6,5 odsto. Ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznose 8,9 milijardi KM, i veći su za 588 miliona KM ili sedam odsto u odnosu na kraj 2024. godine. Depoziti pravnih lica iznose 3,5 milijardi KM, od čega se 1,7 milijardi (49 odsto) odnosi na depozite privatnih društava. Depoziti stanovništva iznose 5,4 milijardi KM, od čega se 2,8 milijardi (52) odnosi na štednju fizičkih lica”, piše u saopštenju Agencije za bankarstvo RS, piše Indikator. Dodaje se da ukupni bruto krediti iznose 7,1 milijardi KM i povećani su za 422 miliona KM ili 6,3 odsto u odnosu na kraj 2024. godine. “Krediti pravnih lica iznose 3,5 milijardi KM, od čega se 2,4 milijarde KM ili 68 odsto odnosi na kredite privatnim društvima. Krediti fizičkih li a iznose 3,6 milijardi KM od čega se 2,4 milijarde ili 67 odsto odnosi na potrošačke kredite. Stopa NPL-a (udio nekvalitetnih kredita u ukupnim bruto kreditima) iznosi tri odsto i smanjena je u odnosu na kraj prethodne godine. Stopa pokrivenosti nekvalitetnih kredita iznosi 79 odsto i poboljšana je u odnosu na kraj prethodne godine”, stoji u saopštenju. U podacima Agencije za bankarstvo FBiH se navodi da je ostvarena neto dobit bankarskog sektora u Federaciji BiH u devet mjeseci ove godine iznosila 487,5 miliona KM. Dalje piše da su ukupni depoziti na nivou bankarskog sektora iznosili 27,7 milijardi KM, od čega su depoziti stanovništvu oko 13,9 milijardi KM. Depoziti privatnih preduzeća i društava iznosila je 6,7 milijardi KM, a vladinih institucija 3,7 milijardi KM. Ukupni krediti iznosili su 20,6 milijardi KM, od čega 10,4 milijardi KM krediti stanovništvu, a oko 8,7 milijardi KM krediti privatnim preduzećima i društvima. Ovo znači da je dobit banaka u Srpskoj povećana u odnosu na isti period prethodne godine, jer je tada iznosila 197 miliona KM, dok je u FBiH smanjena, jer je u devet mjeseci prethodne godine iznosila 494,85 miliona KM.
Objavljen podatak: Prosječna mjesečna isplaćena plata u septembru u FBiH iznosila 1.603 KM
Marx.ba Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za septembar 2025. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.603 KM i nominalno je više za 0,5 posto, a realno za 0,3 posto, u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna isplaćena neto plata po zaposlenom za septembar 2025. nominalno je viša za 17,1 posto, a realno viša za 12,8 posto. U septembru u odnosu na august 2025. godine najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u djelatnostima: poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 2,9 posto, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija za 2,2 posto i djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 1,8 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u sljedećim jelatnostima: finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja za 3,1 posto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti za 0,7 posto i djelatnosti snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša za 0,4 posto. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata po zaposlenom za septembar 2025. u Federaciji BiH iznosila je 2.502 KM i nominalno je više za 0,6 posto, a realno viša za 0,4 posto, u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plata po zaposlenom za septembar 2025. nominalno je viša za 17,2 posto, a realno viša za 12,9 posto.
Ove godine se u BiH očekuje skoro 10 milijardi KM od indirektnih poreza
Marx.ba Projektovana stopa rasta prihoda od indirektnih poreza u BiH za ovu godinu iznosi 5,6 odsto i očekuje se da će naplata iznositi 9,97 milijardi KM, navodi se u biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Projektovane stope rasta neto prihoda od indirektnih poreza za narednu godinu su 4,5 posto, za 2027. godinu 4,2 posto, a za 2028. godinu 3,9 posto respektivno. Ove projekcije kretanja prihoda od indirektnih poreza u odnosu na prethodne revidirane su za narednu godinu za više od 87,1 miliona KM, za 2027. godinu za više od 45,7 miliona KM, a za 2028. godinu za više od 8,7 miliona KM, navodi se u biltenu. Projekcija prihoda u posmatranom periodu zasnovana je na projektovanim relevantnim makroekonomskim pokazateljima, istorijskoj sezonskoj šemi naplate i projekcijama pojedinih kategorija prihoda za ovu godinu. Ostvarenje projektovanog nivoa prihoda od indirektnih poreza u periodu 2025-2028 podložno je svim rizicima za ostvarenje projektovanih makroekonomskih pokazatelja i rizicima koji se odnose na samu naplatu prihoda od indirektnih poreza. U posmatranom periodu prihodi od PDV-a predstavljaju najveći generator godišnjeg apsolutnog rasta ukupnih prihoda od indirektnih poreza i projektovani su u skladu sa dugoročnim trendovima naplate, istorijskom sezonskom šemom, te projekcijama relevantnih makroekonomskih pokazatelja. Nakon projektovane stope rasta prihoda od PDV-a od 5,2 posto u ovoj godini, u narednim godinama su, na osnovu regresionog modela, planirane niže, stabilne stope rasta te vrste prihoda.
Zakon koji otvara put za smanjenje doprinosa
Marx.ba Prijedlog Zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine bio je jedina tačka današnje sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća. Poslodavcima je prezentovan tekst zakona, koji će se naći na sjednici Vlade FBiH u ponedjeljak. “Ukoliko se sve odvije prema planu, Zakon će 1.1 stupiti na snagu, a šest mjeseci će biti period prilagođavanja i testiranja. Od 1. Jula bi svi oni na koji se taj zakon odnosi, praktično uđu u sistem PDV-a i fiskalizacije. Time bismo došli u poziciju da sivu ekonomiju svedemo na najmanju moguću mjeru. Prema procjenama, 18,6 posto BDP-a otpada na sivu ekonomiju i priča fiskalizacije bi trebala da stvori pretpostavke da je svede na minimum”, rekao je Nikšić. Premijer FBIH je rekao da bi se ovime stvorile pretpostavke i za drugi dio smanjivanja doprinosa. “Posebno onaj dio koji se odnosi na penzionere, primjene novog zakona o PIO-u. Kada smo donijeli odluku o minimalnoj plati, bili smo izloženi takvom linču, pa danas ti isti govore da je treba povećati. Nećemo donositi odluke preko koljenja”, rekao je Nikšić. Podsjetimo, riječ je najvažnijem fiskalnom zakonu u Federaciji BiH kojem je predlagač Federalno ministarstvo finansija, a koji će se naći na Dnevnom redu naredne sjednice Vlade FBiH. Primjenom ovog zakona koji podrazumijeva primjenu savremenih tehničko-tehnoloških rješenja osigurat će se obuhvatnost podataka te omogućiti da fiskalizacija postane pouzdan izvor informacija o makroekonomskim kretanjima i trendovima. „Ministarstvo i Vlada su podržali sve primjedbe i prijedloge poslodavaca. Zakon je izuzetno kvalitetan i nadamo se da ćemo ga nakon ponedjeljka i sjednice Vlade FBiH imati kompletiranog“, rekao je predsjednik ESV Safudin Čengić.
Novo povećanje: Devizne rezerve BiH sada iznose 17,92 milijarde KM, veći i krediti privatnih preduzeća
Marx.ba Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju septembra 2025. godine iznosile su 17,92 milijarde KM i na godišnjem nivou su povećane za 1,06 milijardi KM ili 6,3 posto, objavljeno je iz ove institucije. Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju septembra 2025. godine iznosili su 27,79 milijardi KM, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 348,3 miliona KM (1,3 posto). Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 134,2 miliona KM (1,0 posto), kod privatnih preduzeća za 200,2 miliona KM (1,8 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 20,5 miliona KM (5,6 posto). Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou zabilježeno je kod vladinih institucija za 1,6 miliona KM (0,1posto) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 5 miliona KM (0,7 posto), stoji u komentaru monetarnih kretanja CBBiH za septembar 2025. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u septembru 2025. godine iznosila je 10,2 posto, nominalno 2,58 milijardi KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,42 milijarde KM (11,2 posto), kod privatnih preduzeća za 820,3 miliona KM (7,8 posto), kod vladinih institucija za 80,1 milion KM (6,6 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 153,5 miliona KM (26,9 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 107,4 miliona KM (38,3 posto). Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju septembra 2025. godine iznosili su 36,23 milijarde KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 189,2 miliona KM (0,5 posto). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 116,1 milion KM (0,6 posto), kod privatnih preduzeća za 211,9 miliona KM (2,6 posto), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 43,2 miliona KM (2,3 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 5,9 miliona KM (0,3 posto). Kod depozita vladinih institucija zabilježeno je smanjenje za 187,8 miliona KM (3,7 posto). U strukturi depozita stanovništva, najveći dio se odnosi na transakcione račune (49,7 posto), koji su porasli za 0,5 posto, depoziti po viđenju (20,4 posto) su veći za 0,6 posto, dok su oročeni depoziti (29,9 posto) veći za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u septembru 2025. godine iznosila je 10,3 posto, što je u apsolutnom iznosu 3,39 milijardi KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,95 milijardi KM (11,5 posto), u čijoj strukturi su transakcioni računi porasli za 17,3 posto, depoziti po viđenju za 6,1 posto i oročeni depoziti za 6,5 posto. Rast depozita je također zabilježen kod privatnih preduzeća za 764 miliona KM (9,9 posto), kod vladinih institucija za 624,8 miliona KM (14,8 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 71,4 miliona KM (3,6 posto). Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 11,9 miliona KM (0,6 posto).
Bitcoin to više nije, a zlato ostaje sigurno utočište
Marx.ba Strahovi od rušenja tehnološkog sektora stoje i iza rasta vrijednosti zlata nakon nekoliko sedmica nestabilnosti, dosegnuvši u utorak gotovo 4.150 dolara po unci od 31,1 grama. JP Morgan je rekao da će cijena zlata sljedeće godine vjerovatno premašiti 5.000 dolara. Glavni pokretač rasta bit će kupovine centralnih banaka u zemljama u razvoju. Do kraja 2026. zlato bi moglo porasti na 5.300 dolara, predviđa JP Morgan. Na zlato su posljednjih dana pozitivno utjecala i očekivanja da će Fed vrlo vjerovatno ponovno smanjiti kamatne stope za četvrtinu postotnog boda u decembru zbog pogoršanja uvjeta na tržištu rada. Najnoviji član Upravnog odbora FED-a, Stephen Miran, čak predlaže smanjenje od pola postotnog boda. Zlato je ove godine očito puno bolje sigurno utočište od bitcoina, jer je vrijednost zlata porasla za 57 posto (takav rast zlata unutar jedne godine nije se dogodio od 1979.), dok je bitcoin porastao za deset posto. ETF-ovi osigurani zlatom privukli su 17 milijardi dolara u septembru, a dodatnih 8,7 milijardi dolara u oktobru. U međuvremenu, američki bitcoin ETF-ovi zabilježili su neto odljev od 2 milijarde dolara u posljednje dvije sedmice. Dok se bitcoin nekoć smatrao odstupanjem od tradicionalnog finansijskog sistema, sada (uz široko prihvatanje glavnih financsijskih institucija i naklonost američke vlade) sve više gubi taj status, a njegova kretanja uveliko ovise o raspoloženju na Nasdaqu.
UIO raspisala tender: Trogodišnje održavanje poreskog softvera od 5,5 miliona KM
Marx.ba Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO) raspisala je javni poziv za pružanje usluga održavanja novog poreskog softvera u okviru Poreskog podsistema informacionog sistema UIO. Ukupna procijenjena vrijednost okvirnog sporazuma, koji se odnosi na period od tri godine, iznosi 5.549.999 KM. Rok pružanja usluge je 36 mjeseci od dana stupanja na snagu okvirnog sporazuma, piše e-kapija. Novi sistem se sastoji od dvije međusobno povezane web aplikacije – CORE sistema i javnog portala. CORE sistem koriste poreski službenici unutar UIO i obuhvata niz poslovnih procesa unutar same Uprave. Javnim portalom (e-Portalom) služe se poreski obveznici, pri čemu je najvažnija funkcionalnost podnošenje PDV i PDA prijava. Podaci između CORE sistema i e-Portala razmjenjuju se putem web servisa i nativnog MS SQL Server mehanizma replikacije. Visoka dostupnost servera baze podataka osigurana je korištenjem MS SQL Server AlwaysOn mehanizma. Poslovni procesi učitavanja i izvoza bankarskih fajlova, kao i razmjena podataka sa glavnom knjigom, implementirani su preko Microsoft SQL Integration servisa, dok izvještajni podsistem koristi Microsoft SQL Reporting servise. Podsistem za generisanje dokumenata temelji se na Infinica CCM document engine-u, koji komunicira s Core i ePortal platformom preko web servisa i izvršava se u okviru Apache Tomcat web servera. e-Portal u velikoj mjeri zavisi od CORE sistema, jer razmjena podataka između njih funkcioniše u realnom vremenu putem ugrađene replikacije MS SQL Server-a. Ovaj projekt predstavlja značajan korak u modernizaciji i digitalizaciji poreskog sistema u BiH, omogućavajući bržu i sigurniju razmjenu podataka između poreskih službenika i obveznika, te povećavajući efikasnost upravljanja poreznim procesima.
Lidl kupio zemljište na području Travnika, evo gdje će biti njihov centar u dolini Lašve
Marx.ba Kompanija Lidl, koja uskoro počinje s radom na tržištu Bosne i Hercegovine, kupila je svoje prvo zemljište u Lašvanskoj dolini doznaje portal viteski.ba. Prema potvrđenim informacijama, zemljište se nalazi na atraktivnoj lokaciji u općini Travnik, u neposrednoj blizini skretanja za Novi Travnik (tzv. “Okuka”), čime ova lokacija postaje idealna s aspekta prometne povezanosti i pristupačnosti za buduće kupce iz više općina. Riječ je o parceli površine nešto većoj od 9.000 četvornih metara. Ovom akvizicijom Lidl nastavlja dinamično širenje u Bosni i Hercegovini, gdje je već ranije najavio izgradnju svojih centara, primjerice Zenici, Kaknju i Kiseljaku. Lokacija u Lašvanskoj dolini, u neposrednoj blizini budućeg kružnog toka koji će povezivati brzu cestu i Lašva – Nevića Polje, predstavlja iznimno prometno i poslovno atraktivno područje. Prema neslužbenim informacijama, izgradnja trgovačkog centra na ovom lokalitetu mogla bi započeti uskoro, nakon što se dovrše sve administrativne i tehničke pripreme. Dolazak Lidla u Lašvansku dolinu predstavlja značajan investicijski iskorak za regiju te dodatni poticaj gospodarskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta na području Središnje Bosne. Očekuje se da će ovaj projekt u narednom razdoblju imati pozitivan učinak na lokalnu ekonomiju, a stanovnici Viteza, Travnika i Novog Travnika uskoro bi mogli dobiti još jednu modernu trgovačku destinaciju u svojoj blizini, navodi Viteski.ba.