CBAM: Izazov i šansa za brži razvoj bh. industrije
Marx.ba Od 1. januara 2026. godine stupaju na snagu nova pravila koja će značajno uticati na bosanskohercegovačke izvoznike u Evropsku uniju. Mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljika (CBAM) postaje obavezan za sve izvoznike iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. CBAM je regulatorni instrument kojim EU uvodi takse na uvoz proizvoda iz zemalja koje nemaju uspostavljen sistem naplate emisija CO₂ – ETS (Emissions Trading System). Hitna potreba za djelovanjem – CBAM je ozbiljan izazov zbog kojeg se na državnom nivou mora djelovati brzo i odlučno. U suprotnom će hiljade radnih mjesta biti ugroženo, a izvoz bh. industrije će drastično pasti, upozorio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, najavljujući zajedničke aktivnosti entitetskih i državnih institucija s ciljem uspostave ETS sistema do kraja 2025. godine. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ističe da je uspostava vlastitog ETS sistema najsvrsishodniji način da se zaštiti domaća privreda i da se sredstva od taksi zadrže unutar Bosne i Hercegovine. – Taj novac možemo usmjeriti u modernizaciju proizvodnih pogona, smanjenje emisija i ubrzanje zelene tranzicije. Bez ETS sistema, desetine miliona eura godišnje će završavati u Briselu – poručuje ministar Lakić. Ključni uslovi za uspostavu ETS Osnovni preduslov za uspostavu ETS-a i eventualno izuzeće BiH iz CBAM režima jeste donošenje Zakona o električnoj energiji na državnom nivou, koji bi omogućio formiranje berze električne energije. Prijedlog ovog zakona je usvojen na Vijeću ministara BiH, a uskoro bi se trebao naći i pred Parlamentarnom skupštinom BiH. – Ako želimo zadržati izvoz, moramo hitno uspostaviti okvir koji EU prepoznaje, naglasio je premijer Nikšić, podsjećajući da je BiH posljednja zemlja u regionu bez funkcionalne energetske berze. – Vrijeme je da svi nivoi vlasti djeluju zajedno i odgovorno. Vlada FBiH jasno pokazuje da ima kapacitet i volju da zaštiti svoje građane i privredu, kao i da osigura dugoročnu održivost, energetsku sigurnost i evropsku perspektivu zemlje, zaključio je premijer Nermin Nikšić. CBAM može biti i poticaj za transformaciju domaće ekonomije. Kroz uspostavu ETS sistema, energetsku reformu i plansko korištenje domaćih resursa, BiH ima šansu da zadrži konkurentnost i poveća investicije u održive tehnologije. Podrška za solarnu tranziciju Pored ETS, nužna je i prilagodba zakonodavnog okvira na entitetskom i kantonalnom nivou, posebno kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. – Ministarstvo priprema finansijsku podršku putem Razvojne banke FBiH za preduzeća koja instaliraju solarne panele, omogućavajući im proizvodnju električne energije za vlastite potrebe i izbjegavanje CBAM naknada. Također, potičemo i građane – koji postavljanjem solarnih panela mogu značajno smanjiti troškove struje ali i doprinijeti energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji, naglasio je ministar Lakić.
Uloga regulative EU u kvaliteti kozmetičkih proizvoda na tržištu Jugoistočne Evrope
Marx.ba Kozmetička industrija u Evropi važi za jednu od najreguliranijih u svijetu. Upravo zahvaljujući strogo definiranim zakonodavnim okvirima Evropske unije, potrošači mogu da računaju na visok nivo sigurnosti, transparentnosti i kvaliteta kada je u pitanju upotreba kozmetičkih proizvoda – od jednostavnih sapuna, preko parfema, pa do kompleksnih proizvoda za njegu i dekorativnu kozmetiku. Tržište Jugoistočne Evrope, iako još uvijek u procesu harmonizacije sa EU standardima, intenzivno se prilagođava zakonodavnom okviru Zajednice, što ima direktan uticaj na dostupnost, formulaciju i distribuciju kozmetike u ovom regionu. EU regulativa ne predstavlja samo pravni okvir, već i garant kvaliteta koji direktno oblikuje tržišne prakse i potrošačko povjerenje. Ovo su ključne komponente ove regulative, njenu primjenu u zemljama Jugoistočne Evrope, izazove harmonizacije, kao i uticaj na krajnje korisnike i brendove koji žele da opstanu i razvijaju se u skladu sa pravilima moderne i odgovorne industrije, piše Seebiz. Šta sve EU regulativa zabranjuje i koliko je stroga? Glavni stub evropske kozmetičke regulative predstavlja Uredba (EC) br. 1223/2009, koja je od 2013. godine postala obavezna direktiva. EU je – u poređenju sa, recimo, SAD daleko restriktivnija: dok je FDA zabranila samo 11 supstanci u šminki, EU je zabranila više od 1.300 sastojaka, a dodatnih 250 materija je strogo limitirano na koncentraciju ispod 0,1 posto u finalnom proizvodu. Potrošači u EU i na povezanim tržištima danas mogu birati među hiljadama brendova znajući da su to pouzdani kozmetički proizvodi – rezultat jasne, stroge i naučno utemeljene regulative. EU ulaže velika sredstva u monitoring i reformulacije – procjenjuje se da oko 40 % kozmetičkih proizvoda biva reformulisano ili zamijenjeno godišnje, da bi ispunili najnovije bezbjednosne norme . To znači da se kontinuirano razvijaju alternative za potencijalno štetne supstance, kao što su parabeni, ftalati, određeni silikoni i nanočestice. Još jedan bitan aspekt je apsolutna zabrana testiranja na životinjama – kako na nivou EU, tako i na svim tržištima koja se harmonizuju sa EU. Proizvođači moraju koristiti validirane alternativne metode (in vitro, računarska modeliranja), što čini kozmetiku etički prihvatljivom i sigurnijom. Koliko je regulativa implementirana u Jugoistočnoj Evropi? Zemlje Jugoistočne Evrope započele su proces harmonizacije zakona sa EU tek posljednjih decenija, ali su postignuti značajni rezultati. Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina integriraju propise kroz nacionalne zakone – najčešće u okviru Zakona o predmetima opšte upotrebe i pratećih pravilnika.
Evo gdje je zabilježen rast: Rezultati vanjskotrgovinske razmjene za prvih šest mjeseci ove godine
Marx.ba U periodu januar – juni 2025. godine, ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine iznosi 23,6 milijardi KM, što je za 4,83% više u odnosu na isti period prošle godine. Od toga, izvoz Bosne i Hercegovine iznosi 8,65 milijardi KM, što je povećanje od gotovo 445 miliona KM ili 5,42% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz je iznosi 14,95 milijardi KM, uz rast od 644 miliona KM ili 4,5%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 6,3 milijardi KM. Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu na kojoj su direktor Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Slaviša Ćeranić i Belma Alihodžić, prezentovali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom u periodu šest mjeseci ove godine, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima. – Uprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost ostaje izražena, posebno zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca. S druge strane, uvoz u BiH je takođe porastao, što je u najvećoj mjeri rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva. Kako domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutrašnju potražnju, naročito u sektorima prehrane, elektronike i automobilske opreme, povećanje uvoza odražava strukturnu ovisnost ekonomije o vanjskim dobavljačima. Takođe, nastavak velikih infrastrukturnih projekata doveo je do dodatnog uvoza građevinskog materijala, mehanizacije i industrijskih sirovina, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem. EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s preko 66% ukupnog izvoza i gotovo 68% ukupnog uvoza. – Ukupan uvoz iz eurozone iznosio je 9,91 mlrd KM i veća je za 211,29 mil KM dok je izvoz iznosio 6,36 mlrd KM što je više za 303,55 mil KM u odnosnu na isti period prethodne godine. U posmatranom periodu, trgovina unutar CEFTA-e bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama Zapadnog Balkana usljed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u CEFTA zemljama. Ukupan izvoz u ove zemlje iznosio je 1.42 mlrd KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 124,63 mil KM, dok je uvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio 2,34 mlrd KM i veći je za 230,48 mil KM. Na tržište EFTA-e izvezeno je 534,12 mil KM i izvoz je veći 18,66 mil KM dok je uvoz iznosio 321,27 mil KM. Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan pad na tzv. Treća tržišta za 2,26 mil KM dok je uvoz povećan za 147,98 mil KM. Pad izvoza je ostavren u Kinu dok je u Tursku i SAD povećan, kazao je Ćeranić. Posmatrajući robnu razmjenu u sektorima privrede, evidentno je povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim sektorima privrede, što je direktno rezultiralo povećanim obimom ukupne razmjene. – Najveći deficit je ostvaren u agro i prehrambenom sektoru i to u vrijednosti od 2 mlrd KM, što čini 32% ukupnog deficita u razmjeni BiH sa svijetom. U ovom deficitu najviše učestvuje razmjena mesa koja ima negativan saldo i to u vrijednosti od 245,3 miliona KM, što pokazuje da je izvoz 12% manji od uvoza. Ogroman je deficit i u razmjeni pića i alkohola. Za pola godine isti iznosi 228 miliona KM, a isti čini prekomjeran uvoz vode, vode sa zaslađivačem, sokova, piva i drugih alkoholnih proizvoda. Metalska industrija je ostvarila ukupan obim razmjene od 9,7 mlrd KM, od čega na rude i metale otpada 3,8 mlrd KM a na sektor mašina, aparata i uređaja 5,9 mlrd KM. Posmatrajući razmjenu ruda, metala i proizvoda evidentno je povećanja i izvoza i uvoza. Izvoz je u prvom polugodištu iznosio 1,7 mlrd KM, što je povećanje od 193,8 miliona KM. Uvoz je iznosio 2 mlrd KM, i povećan je za 121,8 miliona KM. Ovom povećanju je uglavnom doprinijelo povećanje uvoza aluminija i njegovih proizvoda, rekla je Belma Alihodžić. Alihodžić je istakla da su mašine, aparati i uređaji ostvarili ukupan izvoz od 2,2 mlrd KM, što je povećanje od 112 miliona, te da većinu ovog izvoza čini elektroindustrija i to u vrijednosti od 1,5 mlrd KM, dok je vrijednost uvoza 3,7 mlrd KM, od čega je 2,2 mlrd KM elektroindustrija. – Povećan obim je zabilježila i automobilska industrija. Izvoz je iznosi 380,9 miliona KM, što je povećanje za 49 miliona KM. Pozitivan trend izvoza ima i namjenska industrije, te je u prvom polugodištu isti iznosio preko 311 miliona KM, što je povećanje od 73,5 miliona KM ili 31% u odnosu na isti period prethodne godine, što može biti povezano s rastom globalne potražnje uslijed geopolitičkih nestabilnosti, rekla je Alihodžić. Negativni trendovi zabilježeni su u insustriji tekstila, kože i obuće. Ostvaren je izvoz od 811,4 miliona KM, što je smanjenje od 42,4 miliona KM. Istovremeno, drvna industrija u robnoj razmjeni jedina ostvaruje suficit. Za pola godine je isti, zajedno sa madracima, grafičkom industrijom i namještajem, iznosio 590, 5 miliona KM. Ovom suficitu najviše doprinosi tarifna glava 64- namještaj, dijelovi, madraci, posteljine čiji suficit iznosi 392,2 miliona KM i tarifna glava 44- drvo i proizvodi od drveta, čiji suficit iznosi 262,4 miliona KM. U narednim mjesecima, kako je kazano na konferenciji, očekuje se da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih promjena ili oscilacija. S druge strane, rast plata, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi u konačnici moglo uzrokovati povećanje uvoza u narednom kvartalu. Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova. Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda sa višom dodanom vrijednošću; posebno razviti sektor prehrane, tekstila, autoidustrije, IT itd. Takođe šansa je u diverzifikaciji tržišta tj. povećan izvoz na tzv Treća tržišta.
MMF povisio globalnu prognozu: Svjetska privreda raste uprkos neizvjesnosti
Marx.ba U svojoj privremenoj ekonomskoj prognozi, Međunarodni monetarni fond (MMF) predvidio je rast globalne ekonomije od 3,0 odsto ove godine, što je za 0,2 procentna poena više u odnosu na aprilsku prognozu. Očekivani rast za 2026. godinu podignut je za 0,1 poen, na 3,1 posto. Ova privremena prognoza obuhvata najvažnije svjetske ekonomije i ne sadrži pojedinačne projekcije za manje zemlje. Posljednja takva procjena bila je u aprilu, kada je MMF smanjio očekivanja za ovu godinu sa 3,3% na 2,8%, ističući tada kao glavne rizike nove carinske politike, promjene u trgovinskim odnosima, pogoršanje raspoloženja i povećanu globalnu neizvjesnost, piše Investitor. Međutim, MMF sada zaključuje da se globalna ekonomija pokazala otpornom tokom godine, uprkos zadržanoj visokoj neizvjesnosti. Globalni rast u prva tri mjeseca 2025. godine bio je za 0,3 poena veći od očekivanog u aprilu. Fond je tako blago povisio globalnu prognozu na 3,0% za ovu godinu i 3,1% za narednu. Kako objašnjavaju iz MMF-a, ova revizija naviše djelimično je rezultat povećane proizvodnje i izvoza usljed anticipacije viših američkih carina, kojima stalno prijeti predsjednik Donald Trump, uoči mogućeg povratka u Bijelu kuću. Ipak, Fond napominje da su trenutne efektivne carinske stope i dalje niže od onih koje je Trump najavljivao u aprilu. Zbog toga je MMF povisio i projekciju rasta globalne trgovine za ovu godinu za 0,9 poena – na 2,6 posto. Fond ističe da su se uslovi globalnog finansiranja poboljšali. Akcije na berzama su se oporavile nakon početnog šoka usljed carinskih prijetnji i sada bilježe nove rekorde, dok su ojačala i druga tržišta kapitala. Slabljenje dolara dodatno je poboljšalo finansijsku sliku u manje razvijenim i zemljama u razvoju. Također, pritisci na tržišta državnog duga ostali su relativno blagi. Javni fiskalni podsticaji u većim ekonomijama pozitivno utiču na rast – u EU se najavljuju značajna ulaganja u sektor odbrane, bezbjednosti i infrastrukture, dok Kina pokušava da stimuliše domaći rast dodatnim mjerama. Prognoza rasta kineske privrede za ovu godinu povećana je za 0,8 poena – na 5,6%, a za 2026. za 0,2 poena – na 4,4%. Prognoza za Indiju blago je korigovana naviše: za 0,2 poena ove godine i 0,1 naredne, na 6,4% u obje godine. Za razvijene ekonomije u cjelini, MMF je povećao očekivanja za 0,1 poen – na 1,5% za ovu i 1,6% za 2026. godinu. U slučaju SAD, prognoza za ovu godinu je povećana na 2,0%, a za narednu čak za 0,3 poena – na 2,3%. Za ekonomije u razvoju, projekcija rasta za ovu godinu povećana je za 0,4 poena – na 4,1%, dok je za 2026. blago korigovana na 4,0%. Prognoza rasta za eurozonu podignuta je za 0,2 poena – na 1,0% za ovu godinu, dok ostaje na 1,2% za 2026. godinu. Međutim, izgledi za najveće evropske ekonomije ostaju slabiji. Osim Španije, nijedna od vodećih ekonomija EU ne prelazi prag od 1%. Za Njemačku, MMF predviđa gotovo potpunu stagnaciju – rast od samo 0,1% u 2025. i 0,9% u 2026. Za Francusku prognoze su nešto bolje, ali i dalje skromne. I pored korekcija naviše, projekcije za ovu i narednu godinu su niže od ostvarenog rasta iz prethodnih godina – 3,3% u 2023. i 3,5% u 2022. godini. U oba slučaja, MMF vidi slabije izglede kako za razvijene zemlje, tako i za one u razvoju.
CBBiH o slučaju Viaduct: Postupanje u skladu sa zakonom i odlukama nadležnih institucija
Marx.ba Centralna banka Bosne i Hercegovine navodi da je njeno postupanje u vezi sa slučajem Viaduct bilo isključivo u skladu s odlukama nadležnih institucija i u okviru zakonom propisanih nadležnosti. – S tim u vezi, a uvažavajući ugovornu ulogu Centralne banke kao fiskalnog agenta Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine, na osnovu zahtjeva Ministarstva finansija i trezora BiH, otvorili smo poseban podračun i izvršili prenos sredstava, naveli su. Ta aktivnost, kako je poznato, uslijedila je nakon odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom se rješava problem isplate duga nastalog po arbitražnom sporu sa slovenskom firmom Viaduct. Firma Viadukt tužila je Bosnu i Hercegovinu pred međunarodnim arbitražnim sudom zbog oduzimanja koncesije za izgradnju hidroelektrane na rijeci Vrbas, koju je prethodno dodijelila Vlada Republike Srpske. Arbitražni sud ICSID u Washingtonu presudio je u korist Viaducta, obavezujući BiH da isplati dug. U javnosti su se u međuvremenu pojavile kontroverze oko računa na koji bi sredstva trebala biti prebačena Viaduktu, a pojedini političari pozvali su na dodatne provjere i istražne radnje, upozoravajući na moguće nepravilnosti. – Informacija prema kojoj Centralna banka Bosne i Hercegovine provjerava račun kompanije Viaduct u Bank of America, nije tačna, napomenuli su iz CBBiH.
UBS prestaje nuditi strukturirane devizne proizvode
Marx.ba UBS je naredio bankarima da smanje prodaju složenih valutnih derivata nakon što su klijenti pretrpjeli velike gubitke povezane s Trumpovim najavama carina “na Dan oslobođenja”. Švicarska banka rekla je savjetnicima da prestanu nuditi strukturirane devizne proizvode – poznate kao Range Target Profit Forwards (RTPFs) – mnogim klijentima, prema tri osobe upoznate s raspravama, usred rastuće zabrinutosti oko prodajnih praksi i jesu li proizvodi prikladni. UBS je već izvršio više od 100 isplata “u dobroj volji” klijentima koji su izgubili novac kada se američki dolar naglo pomakao nakon Trumpovih aprilskih najava carina. Banka sada provodi interne sesije igranja uloga kako bi poboljšala način na koji savjetnici procjenjuju profile rizika i prikladnost klijenata, rekla je jedna od osoba. – Ton na internim sastancima potpuno se promijenio u posljednjih nekoliko mjeseci. Sada se sve vrti oko procjene rizika, a ne o hvalisanju koliko ste klijenata uspjeli prijaviti na ove stvari, koje imaju unosne naknade, dodala je osoba. Jedan klijent UBS-a rekao je da je njegov savjetnik nedavno naglasio da bi takvi proizvodi sada trebali biti rezervirani samo za najsofisticiranije klijente, uz daleko veći nadzor prikladnosti. Osoba je rekla da je njegov savjetnik koji je plasirao proizvode postao daleko oprezniji. – Ovaj put, moj savjetnik nije donio nikakvu dokumentaciju – samo je htio razgovarati. Rekao je da im je rečeno da prestanu forsirati ovo, rečeno je. Druga osoba upoznata sa situacijom dodala je da banka i dalje prodaje proizvode, ali u puno manjim količinama. RTPF-ovi nisu novi, već su namijenjeni profesionalnim investitorima s visokom tolerancijom na rizik i ograničeni su ili strogo regulirani u mnogim jurisdikcijama, uključujući UK, Španiju i nekoliko azijskih tržišta, piše seebiz. Proizvodi nude ograničenu dobit, ali izlažu klijente potencijalno neograničenim gubicima. Oni koji su bili predmet spora u slučaju UBS-a uključivali su redovnu zamjenu američkih dolara za švicarske franke po fiksnom kursu, pod uslovom da kurs ostane unutar definiranog raspona. Ali kada je dolar naglo pao nakon Trumpovih tarifa, mnogi klijenti bili su prisiljeni nastaviti trgovati po sve nepovoljnijim uvjetima, što je dovelo do velike i neočekivane finansijske štete.
Apple Pay u BiH dostupan od danas
Marx.ba Apple Pay u Bosni i Hercegovini će biti dostupan od danas, potvrđeno je iz pojedinih komercijalnih banaka u našoj zemlji. Naime, Udruženje banaka u Bosni i Hercegovini je iniciralo uspostavljanje ove usluge, a nakon toga je uradilo svoj dio posla kako bi usluga bila dostupna, a nakon toga je bilo na bankama da dogovore uslove sa Appleom. Apple Pay je jedan od digitalnih novčanika kojim se omogućava plaćanje preko Appleovih uređaja. Digitalni novčanik znači to da su u mobilnom uređaju pohranjeni podaci koji se koriste za plaćanje. To mogu biti podaci debitne ili kreditne kartice, bankovnog računa ili računa u kriptovalutama. Dakle, uz digitalni novčanik nije potrebno imati bankovnu karticu ili gotovinu. Prilikom plaćanja digitalnim novčanikom, dovoljno je mobilni uređaj prisloniti uz terminal za plaćanje. Apple Pay je jedan od najpoznatijih digitalnih novčanika, a neki drugi digitalni novčanici su već dostupni u Bosni i Hercegovini.
Realni rast BDP-a u Bosni i Hercegovini za prošlu godinu bio je tri posto
Marx.ba Prema onome što je objavila Agencija za statistiku BiH, bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine za 2024. godinu nominalno je iznosio 53 milijarde i 528 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu nominalno je veći za 7,2 posto dok je realni rast iznosio tri posto. BDP po stanovniku iznosio je 15.688 KM (8.021 eura ili 8.679 dolara). Posmatrano po djelatnostima, značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti bilježe administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 13,4 posto i finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 12,2 posto.
UIO: Počinje primjena novih pravila u oblasti PDV-a
Marx.ba Uprava za indirektno oporezivanje obavijestila je sve PDV obveznike da od 6. avgusta 2025. godine stupa na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Ovaj Pravilnik je usvojen na 9. sjednici Upravnog odbora UIO, a objavljen u „Službenom glasniku BiH“, broj: 25/25 od 29. aprila 2025. godine. Izmjenama i dopunama uvode se važna pojašnjenja i olakšanja u primjeni PDV propisa, a ključne novine odnose se na: – uključivanje nabavke specijalnih alata korištenih u procesu proizvodnje u sporedni promet, – izuzimanje od razmjene isporuke električne energije iz obnovljivih izvora od strane malog proizvođača – neobveznika PDV, – fleksibilniju proceduru pri otpisu zaliha, – preciznije definisanje poklona male vrijednosti, – preciziranje mjesta oporezivanja elektronski isporučenih usluga, – definisanje poreske osnovice kod prometa usluga iz člana 9. Zakona o PDV-u i osnovice kod međusobne isporuke električne energije iz obnovljivih izvora između PDV obveznika i malog proizvođača – neobveznika, – redefinisanje člana 54. Pravilnika koji se vezuje za uslove za povrat PDV-a u skladu sa članom 29. Zakona o PDV-u (DKP misije i međunarodne organizacije, te članovi misija sa članovima porodice i snadbijevanje dobrima i uslugama u okviru međonarodnih projekata), – redefinisanje člana 68. Pravilnika vezanog za odbitak ulaznog PDV za stalnu imovinu nabavljenu prije upisa u registar PDV obveznika, – potpunije definisanje pojma kooperanta kod posebne sheme u građevinarstvu, – redefinisanje prava na povrat PDV-a vezanog za iznos dobara od strane putnika uključujući povećanje cenzusa o ukupnoj vrijednosti dobara iskazanoj na obrascu „PDV-SL-2″ za ostvarivanje prava na povat PDV (sa sadašnjih 100 KM na 200 KM), – novi PDV-SL 2 obrazac i CD PDV 1 M obrazac i druge izmjene, prenosi Biznis. UIO je podsjetila sve obveznike na važnost blagovremene pripreme za primjenu novog pravilnika, kako bi se osigurala zakonita i efikasna primjena poreskih propisa.
Objavljeni rezultati: Rudnik srebra u Varešu nastavlja zamah
Marx.ba Zamah se nastavlja u rudniku srebra Vareš u Bosni i Hercegovini, s još jednim snažnim kvartalom rasta i ostvarenim prekretnicama, objavili su iz kompanije Adriatic Metals. – Proizvodnja je porasla za 23 posto posto na 1,7Moz AgEq, podržana povećanjem od 50 posto u mljevenju rude i solidnim napretkom u razvoju rudnika, kažu iz kompanije. Prema objavljenom, izgradnja transportnog sistema je završena, a odlaganje jalovine i pristup cesti sada su u potpunosti operativni, a radi se na nastvaku jačanja finansijske pozicije daljnjim otplatama duga. U junu je objavljen preporučeni sporazum o akviziciji između Adriatic Metalsa i Dundee Precious Metalsa, a od 1. jula, komercijalna proizvodnja je zvanično u toku, poručili su. – Zadovoljstvo mi je prijaviti još jedan kvartal poboljšanja sigurnosnih pokazatelja i operativnog povećanja. Prerađena ruda tokom drugog kvartala iznosila je ukupno 99 hiljada tona, što je povećanje od 50 posto u odnosu na prethodni kvartal. Dana 1. jula objavili smo postizanje komercijalne proizvodnje – važne prekretnice za kompaniju. Budući da je proizvodnja tokom prve polovine godine bila ispod očekivanja zbog upravljanja jalovinom, smjernice za cijelu 2025. godinu su revidirane i kreću se u rasponu od 475-525 hiljada tona prerađene rude i 9,5-10,5 miliona unci srebrnog ekvivalenta, rekla je između ostalog Laura Tyler, direktorica Adriatic Metalsa.