BiH povećala izvoz u prvoj polovini ove godine za 5,8 posto
Marx.ba U perodu janura-juni 2025. godine izvoz iz BiH je iznosio 8 milijardi 432 miliona KM, što je za 5,8 posto više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 14 milijardi 682 miliona KM, što je za 4,5 % više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,4 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6 milijardi 251 milion KM, objavila je Agencija za statistiku BiH. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1 milijardu 426 miliona KM, što je za 12,9 % više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 1 milijardu 791 milion KM, što je za 12,6 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 79,6 %. Izvoz u zemlje EU je iznosio 6 milijardi 228 miliona KM, što je za 4,9 % više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 8 milijardi 552 miliona KM, što je za 1,6 % više nego u istom peroiodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 72,8 %.
Udio stranih radnika u Bosni i Hercegovini 0,7 posto
Marx.ba Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja i analize realizacije Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH u 2024. iznosio je 0,7 %, što je značajno više u odnosu na prethodne godine. Ipak, taj udio i dalje ostaje vrlo nizak u odnosu na ukupni broj zaposlenih, pa zapošljavanje stranih radnika nema značajniji utjecaj na tržište rada u BiH. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da ukupna godišnja kvota za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. iznosi 6.073 radnih dozvola, od čega 2.450 za produženje, a 3.623 za novo zapošljavanje. U 2024. godini zabilježen je porast broja izdanih radnih dozvola strancima za 26,43 % u odnosu na 2023. Tijekom 2024. izdano je ukupno 5.798 radnih dozvola, dok ih je u 2023. izdano 4.586. Od ukupno 5.798 izdanih radnih dozvola u 2024., njih 3.422 računaju se u godišnju kvotu, dok je 2.376 izdano neovisno o utvrđenoj kvoti. Radne dozvole mogu se izdati izvan kvote u sljedećim slučajevima: strancu s visokim obrazovanjem ili završenim postdiplomskim/doktorskim studijem u BiH; strancu čiji rad temelji međunarodni sporazum; strancu koji vrši ključne poslove u poslovnom subjektu, a nije izuzet od obveze posjedovanja radne dozvole na temelju međunarodnog sporazuma; učiteljima ili nastavnicima s posebnim znanjem; profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima; strancu koji se odrekao državljanstva BiH; te strancu u braku ili izvanbračnoj zajednici sa strancem sa stalnim boravkom u BiH ili djetetu takvog stranca. Uspoređujući broj izdanih radnih dozvola s godišnjom kvotom, iskorištenost kvote u BiH iznosila je 56 %. U Federaciji BiH iskorištenost je bila 42 %, u Republici Srpskoj 98 %, a u Brčko distriktu BiH 64 %. Značajnije je popunjena kvota za novoizdane radne dozvole u odnosu na produžene. Prema državama porijekla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2024. godini dolazilo je iz: Republike Turske, Savezne Demokratske Republike Nepal, Republike Srbije, Republike Indije i Narodne Republike Bangladeša. Najveći rast broja radnih dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine. Najveći pad zabilježen je kod državljana Turske, Kuvajta i Sirije. Prema kvalifikacijskoj strukturi, u 2024. najviše je radnih dozvola izdato polukvalificiranim radnicima (27,84 %), zatim radnicima s visokom stručnom spremom (22,34 %) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71 %). Ovaj raspored razlikuje se od prethodnih godina, kada su najviše dozvola imali radnici s visokom, zatim srednjom stručnom spremom, dok su polukvalificirani bili na trećem mjestu. Najviše radnih dozvola u 2024. izdato je u djelatnostima građevinarstva (1.305 ili 22,51 %), prerađivačke industrije (844 ili 14,56 %) te ostalim uslužnim djelatnostima (710). Slična je situacija bila i 2022. i 2023., dok je ranijih godina najviše dozvola bilo izdano u sektoru trgovine. Prema spolu, od ukupno izdanih radnih dozvola u 2024. ženama je dodijeljeno 804 (14 %), a muškarcima 4.994 (86 %), što je nešto drugačiji omjer u odnosu na ranije godine, kada je učešće žena bilo ispod 10 %. Iskorištenost kvota u razdoblju 2020. – 2024. za cijelu BiH varira od najniže 51 % u 2022. do najviše 71 % u 2021. godini. U Federaciji BiH iskorištenost se kretala od 42 % u 2024. do 93 % u 2021., u Republici Srpskoj od 53 % u 2021. do 98 % u 2024., a u Brčko distriktu od 14 % u 2020. do 64 % u 2024. U Republici Srpskoj kvota nije povećavana u posljednje tri godine, dok je u Federaciji BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana za 5 %, a u 2024. u odnosu na 2023. čak za 76 %, dok je u 2023. u odnosu na 2022. povećanje bilo 32 %. U Brčko distriktu BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana je za 96 %, u 2024. u odnosu na 2023. za 136 %, a u 2023. za 78 % u odnosu na prethodnu godinu. Prijedlozi kvota pokazuju stalan rast potreba za radnicima iz inozemstva, što potvrđuju i zahtjevi poslodavaca, poglavito u sektorima trgovine, građevinarstva, usluga, prerađivačke industrije i ugostiteljstva. Međutim, postoji nesklad između iskazanih potreba i stvarne iskorištenosti kvota. Jedan od glavnih razloga za slabiju iskorištenost kvota u nekim dijelovima BiH je složen i dugotrajan administrativni postupak za izdavanje radnih dozvola. Neusklađenost rokova, različite procedure i nedovoljno učinkovita komunikacija između institucija dodatno otežavaju realizaciju potreba tržišta rada. Također, trend rasta novoizdanih radnih dozvola u odnosu na one koje se produžuju može ukazivati na kratkoročno boravište strane radne snage u BiH, bez dugoročnih planova ostanka u zemlji. Nadležna tijela za zapošljavanje stranaca u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH dostavljaju svoje prijedloge o broju potrebnih radnih dozvola Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja ih objedinjeno upućuje Ministarstvu civilnih poslova, a zatim Vijeću ministara, koje donosi konačnu odluku o godišnjim kvotama. Iako poslodavci traže povećanje kvota, sindikati upozoravaju na neiskorišten domaći radni potencijal. U tom je kontekstu važno osigurati transparentnost i ravnotežu – kvotni sustav služi kao zaštita domaće radne snage, ali u uvjetima značajnog manjka radnika potrebna je i fleksibilnost uz odgovarajuće kontrolne mehanizme.
Eronet na polugodištu ostvario dobit od 975,1 hiljadu KM
Marx.ba JP HT Mostar/Eronet ostvario je u prvom polugodištu dobit od 975,1 hiljadu KM, pokazuje finansijski izvještaj objavljen na Sarajevskoj berzi. Finansijski rezultat bolji je za 57,8 posto nego u istom periodu godinu ranije kada je dobit bila 617,9 hiljada KM, prenosi Indikator. Ukupni prihodi HT Mostar u periodu januar-juni 2025. bili su 105,0 miliona KM i povećani su za oko 2,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupni rashodi bili su oko 104 miliona KM i imali su rast od 2,4 posto u odnosu na prvo polugodište 2024. godine. Kompanija ima 18 poslovnih jedinica i predstavništava, a zapošljava 1199 zaposlenih.
Cijene nafte pale uslijed zabrinutosti zbog trgovinskog rata
Marx.ba Cijene nafte pale su u utorak zbog zabrinutosti da bi nadolazeći trgovinski rat između glavnih potrošača sirove nafte – Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije – mogao smanjiti rast potražnje za gorivom usporavanjem ekonomske aktivnosti. Terminski ugovori na Brent naftu pali su za 52 centa, odnosno 0,75 posto, na 68,69 dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta, piše Reuters, koštala je 66,69 dolara po barelu, što je pad od 51 centa ili 0,76 posto. Oba su referentna indeksa u ponedjeljak bilježila blagi pad. – Široka zabrinutost oko potražnje i dalje tinja usred rastućih ekonomskih trgovinskih napetosti, posebno dok tržišta prate najnovije prijetnje carinama između velikih ekonomija i potencijalne objave predsjednika Trumpa uoči roka 1. avgusta. Investitori također pomno prate moguće domino-učinke novih američkih sankcija na rusku naftu, rekla je Priyanka Sachdeva, viša analitičarka tržišta u kompaniji Phillip Nova, prenose Financije. Zabrinutost oko ponude uglavnom je ublažena jer su glavni proizvođači povećali proizvodnju, a prekid vatre 24. juna okončao je sukob između Izraela i Irana. Ipak, ulagači su sve zabrinutiji zbog globalne ekonomije uslijed promjena u američkoj trgovinskoj politici. Slabiji američki dolar pružio je određenu podršku cijenama nafte jer kupci koji koriste druge valute plaćaju relativno manje. – Cijene su pale jer zabrinutost zbog trgovinskog rata nadmašuje podršku slabijeg dolara, napisao je u bilješci analitičar tržišta IG-a Tony Sycamore. Sycamore je ukazao i na mogućnost eskalacije trgovinskog spora između SAD i EU zbog carina. Prema riječima diplomatskih izvora, EU razmatra širi spektar mogućih protivmjera protiv Sjedinjenih Država, jer izgledi za postizanje prihvatljivog trgovinskog sporazuma s Washingtonom slabe. SAD je zaprijetio uvođenjem carine od 30 posto na uvoz iz Evropske unije 1. avgusta ako se ne postigne dogovor. Također postoje znakovi da povećana opskrba naftom ulazi na tržište, budući da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici postupno ukidaju ograničenja proizvodnje.
Neće moći kešom: Plaćanje cestarine na naplatnom mjestu blizu Sarajeva od sutra karticom ili TAG uređajem
Marx.ba Kako su objavile Autoceste FBiH od sutra će naplatno mjesto Tarčin naplatu cestarine vršiti isključivo putem platomata i TAG uređaja u vremenu i to 24 sata dnevno. – Molimo korisnike da na vrijeme izvrše pripreme za korištenje navedenih načina plaćanja, kako bi se izbjegle eventualne neugodnosti i zadržavanja u saobraćaju, navode iz Autocesta FBiH. Za plaćanje karticom, važno je da vozači prilagođenom brzinom uđu u naplatnu traku i magnetnu karticu, preuzetu na ulaznoj stanici autoceste A1, umetnu u odgovarajuće mjesto na platomatu. – Na osnovu ulazne stanice i kategorije vozila korisniku će biti određena cijena cestarine koja će biti ispisana na ekranu platomata. Nakon toga, korisnik treba bankovnu karticu nasloniti na POS terminal nakon čega će transakcija biti naplaćena, a korisniku izdat račun i slip, poručeno je.
Pruga Podlugovi–Vareš ponovo pokreće privredu: Ključna logistička arterija za izvoz koncentrata
Marx.ba Nakon višedecenijske stagnacije, željeznica ponovo postaje kičma industrijskog razvoja u centralnoj Bosni. Obnovljena pruga Podlugovi – Vareš danas ima ključnu ulogu u izvozu koncentrata iz vareškog rudnika, vraćajući željeznički transport u središte domaće privrede. Samo tokom jula 2025. godine, ovom dionicom prevezeno je više od 1.400 tona koncentrata, dok je do kraja mjeseca planiran ukupni obim transporta od 3.000 tona. Riječ je o jasnom pokazatelju da je željeznica ponovo postala funkcionalan i efikasan kanal za izvoz domaćih sirovina, ali i važan dio dugoročne vizije održive industrijske proizvodnje. Adriatic Metals, kompanija koja stoji iza modernog rudarskog pogona u Varešu, još je u ranoj fazi razvoja projekta prepoznala logistički značaj željezničke veze. U momentima kada je doprema opreme i repromaterijala bila ključna, pruga je bila neupotrebljiva. U saradnji s nadležnim institucijama, pokrenuta je sveobuhvatna sanacija: zamijenjeni su pragovi, obnovljeni kolosijeci, očišćena trasa, modernizirana signalizacija i ponovo uspostavljen siguran transportni tok između Vareša i ključnog izvoznog pravca. Prvi kontejneri koncentrata otpremljeni su upravo željeznicom. Danas se transport odvija kombinovanim putem, odnosno željeznicom i drumom. Upravo tako fleksibilna logistika omogućava stabilan izvoz, uprkos izazovima poput višemjesečne obustave saobraćaja kroz Jablanicu. Saradnja kompanije Adriatic Metals sa Željeznicama FBiH se nastavlja i širi, s ciljem daljeg povećanja kapaciteta i unapređenja efikasnosti. Međutim, rudarski projekti ne mjere se samo u tonama i kilometrima. Finalni proizvodi kompanije, srebro i olovo, imaju centralnu poziciju u zelenoj tranziciji: od solarnih panela i električnih vozila do naprednih energetskih sistema. Srebro, kao najefikasniji provodnik, podržava razvoj energetski učinkovitih tehnologija, dok olovo osigurava stabilno skladištenje obnovljive energije. Rudarska proizvodnja u Varešu danas je direktno povezana s međunarodnim tržištima, a funkcionalna željeznička pruga igra važnu ulogu u stabilnom i efikasnom izvozu. Time se domaća infrastruktura ponovo stavlja u službu savremenog privrednog razvoja.
Nekad su bili dio Jugoplastike: Sada ostvarili rast prihoda od 309,6 posto
Marx.ba AD Plastik Grupa, hrvatska firma koja je nastala 1992. godine izdvajanjem iz nekadašnje Jugoplastike, objavila je finansijske rezultate za prvih šest mjeseci 2025. godine, u kojima bilježi snažan rast profitabilnosti, unaprjeđenje operativne učinkovitosti i daljnje jačanje finansijske stabilnosti, unatoč nešto nižim prihodima zbog izostanka prošlogodišnjih jednokratnih prihoda od prodaje alata. Poslovni prihodi Grupe iznose 75,28 miliona eura, dok profitabilnost bilježi snažan uzlazni trend. EBITDA Grupe iznosi 9,5 miliona eura, što je rast od 45,6 posto, a EBITDA marža dosegnula je 12,6 posto. Neto dobit Grupe iznosi 7,46 miliona eura, što predstavlja rast od 309,6 posto u odnosu na isti period lani. „Ostvareni rezultati potvrđuju kvalitetu provedene strategije i otpornost kompanije. Neto dobit u rangu je one iz rekordne 2019. godine, a dodatno smanjenje razine zaduženosti jasno govori o održivosti poslovnog modela koji smo primjenjivali“, izjavio je predsjednik Uprave Marinko Došen. U prvom je polugodištu zaključen novi ugovor u vrijednosti od 126,8 milijuna eura, čime je osigurana dugoročnija popunjenost kapaciteta i stabilan portfelj narudžbi u narednim godinama. Istovremeno, u tijeku su intenzivni ponudbeni procesi i pregovori s istim kupcem koji bi mogli rezultirati dodatnim ugovorima u drugom dijelu godine. Financijska stabilnost kompanije dodatno je ojačana nastavkom procesa razduživanja pa je neto finansijski dug smanjen za 12,5 posto u odnosu na kraj prošle godine. Niži koeficijent zaduženosti i povoljniji odnos duga i EBITDA dodatno potvrđuju provođenje odgovorne financijske strategije i stabilnost poslovnog okvira. Inače, AD Plastik jedna je od vodećih istočnoevropskih kompanija za razvoj i proizvodnju komponenti automobilskog interijera i eksterijera.
Kako su poslovale banke u FBiH u prvom kvartalu ove godine
Marx.ba Banke u Federaciji Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine bilježe blagi rast neto prihoda od kamata, kao i od naknada i provizija, u odnosu na isti period lani. Međutim, veći troškovi za zaposlene i amortizaciju, kao i rast ostalih troškova i rashoda, uticali su da dobit iz redovnog poslovanja banaka zabilježi pad od 14 posto, piše Bloomberg Adria. Banke su na kraju marta imale dobit od 147,88 miliona maraka, što je za 15 posto manje nego što je bila dobit banaka na kraju marta prošle godine (174,34 miliona KM). Depoziti su smanjeni sa 26,1 milijardu KM, koliko su iznosili na kraju 2024. godine, na 25,9 milijardi KM na kraju marta ove godine, pri čemu su najviše pali depoziti javnih i privatnih preduzeća te neprofitnih organizacija, dok su rasli depoziti nebankarskih finansijskih institucija, banaka i stanovništva. Krediti su rasli sa 19,1 milijardu KM na 19,7 milijardi KM od kraja prošle godine do kraja marta ove godine. Najviše su rasli krediti vladinim institucijama (+24 posto), dok su najviše pali krediti neprofitnim organizacijama (-8 posto).
Oni ne žele čekati starost: Gen Z uvodi novi trend – šta su to mikropenzije
Marx.ba Mnogi sanjaju o danu u kojem će otići u penziju i ostaviti iza sebe naporne smjene, beskonačne e-mailove i iscrpljujuće obaveze. No dok tradicionalna penzija dolazi nakon više desetljeća rada i štednje, pripadnici generacije Z uvode novu praksu – mikropenzije. Mikromirovine iliti mikropenzije podrazumijevaju duže neplaćene pauze tokom radnog vijeka – osmišljene kao način da se spriječi burnout, pronađe veće zadovoljstvo u poslu i očuva mentalno zdravlje. Iako ovaj trend predvodi generacija Z, istraživanje kompanije Side Hustles pokazuje da o mikromirovinama razmišlja čak 10 posto svih zaposlenih, a njih 75 posto smatra da bi poslodavci trebali omogućiti takve duže odmore bez plaće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovakve odluke mogu dugoročno utjecati na finansije i karijeru, piše Fast Company. Kako funkcioniraju Za razliku od klasičnih godišnjih odmora, mikromirovine podrazumijevaju namjerne i duže neplaćene dopuste, ponekad i odlazak s radnog mjesta s namjerom povratka tek kada osoba ponovno osjeti motivaciju za rad. Neki zaposlenici dogovaraju plan s poslodavcem koji uključuje češće neplaćene odmore, a poduzetnici koriste prednosti fleksibilnijeg rasporeda. Joshua Charles, mladi poduzetnik čija konsultantska kompanija pomaže institucionalnim investitorima i osiguravateljima da ulažu u projekte u Africi, uzima dvosedmične pauze svakih šest mjeseci. – Nagrađujem se putovanjima – ljeti u Evropu ili na druge destinacije – i to mi pomaže da ispunim postavljene ciljeve, kaže Charles. Tokom tih perioda potpuno prekida poslovne aktivnosti, a klijentima i timu unaprijed najavljuje svoju nedostupnost. Tvrdi da pauze nisu negativno utjecale na njegovo poslovanje jer dio prihoda ostvaruje pasivno, prenosi Tportal. Prednosti i rizici Mikropenzije mnogima zvuče primamljivo, posebno onima kojima klasični godišnji odmor nije dovoljan za oporavak. Stručnjaci priznaju da takve pauze mogu spriječiti burnout i pomoći zaposlenicima da redefiniraju svoje ciljeve. – Vrijeme za mentalni odmor jako je važno, a generacija Z drugačije gleda na radno mjesto. Za njih je sreća važan faktor, kaže finansijska savjetnica Gabrielle Siegel iz Northwestern Mutuala. No uz rastuće troškove života, nesigurnost na tržištu rada i velika zaduženja među mladima mikromirovine donose i ozbiljne izazove. – Ako odlazite na pauzu bez jasnog finansijskog plana, to može biti štetno za vašu dugoročnu strategiju štednje za penziju. Pauze umanjuju zaradu, smanjuju ulaganja i mogu značiti propuštanje uplata u mirovinske fondove, upozorava Siegel. Kenyetta Nesbitt-Simmons, partnerica u konsultantskoj kompaniji Simmons HR & Talent Advisory, ističe i profesionalne rizike. – Česti prekidi rada mogu ostaviti dojam nestabilnosti. Neki poslodavci mogu to smatrati velikim minusom kada odlučuju o unapređenju ili zapošljavanju, kaže ona. Kako se pripremiti Ako vas privlači ideja o mikromirovini, stručnjaci savjetuju da uštedite dovoljno novca kako biste pokrili troškove života tokom perioda bez prihoda, provjerite postoji li mogućnost dogovora o fleksibilnosti s poslodavcem, razmislite o posljedicama za plaću, beneficije i mirovinske uplate te planirate povratak na tržište rada ili karijerni zaokret ako vaša struka proživljava stagnaciju na tržištu. Benjamin Fields, nastavnik i doktorand na Univerzitetu Berkeley, koristi mikropenziju svaki mjesec da bi putovao ili prisustvovao festivalima. Troškove pokriva plaćom i dodatnim poslom prodaje parfema. – Novac je samo alat. Ako štedim dovoljno da u mirovini živim onako kako želim, zašto si sada ne bih priuštio malo odmora. Sve ću ionako ostaviti djeci, a oni će to vjerovatno potrošiti. Pa zašto ne uživati u životu, kaže Fields. Unatoč tome što je svjestan toga da će mu štednja možda trpjeti, Fields tvrdi da su mu te pauze dale novu perspektivu i planira nastaviti s mikromirovinama sve do konačne mirovine.
Osmo izdanje: Istočnoevropska ljetnja škola mašinskog učenja otvorena u Sarajevu
Marx.ba Istočnoevropska ljetnja škola mašinskog učenja (EEML), jedan od najprestižnijih edukacijskih događaja iz oblasti umjetne inteligencije u Evropi, koja je danas počela u u Sarajevu, okupila je 350 učesnika, stručnjaka Googlea, Applea i vodećih naučnika s prestižnih univerziteta poput Cambridgea i Oxforda iz više od 50 država svijeta. Dobrodošlicu učesnicima tog edukacijskog programa koji se prvi puta održava u Bosni i Hercegovini izrazio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, poželivši im uspješan rad, korisno znanje i da na kraju ponesu lijepe uspomene iz Sarajeva i BiH. – Činjenica je da se Istočnoevropska ljetna škola mašinskog učenja ove godine održava upravo ovdje u Sarajevu snažno je priznanje našoj državi njenom rastućem potencijalu u nauci, tehnologiji i obrazovanju. Vaše prisustvo u Sarajevu šalje snažnu poruku podrške razvoju nauke i istraživanja novih tehnologija u BiH i svakako obrazovanja, kazao je Komšić. Vještačka inteligencija, dodao je, predstavlja jednu od ključnih razvojnih tačaka savremenog društva i savremenog svijeta, a za BiH ona otvara mogućnost da kroz znanje i inovacije gradi održivu i konkurentu budućnost. U tom kontekstu, događaji poput ovoga ne znači samo razvijanje znanja, oni stvaraju nove generacije lidera i stručnjaka spremnih da oblikuju svijet u kojem živimo i u kojem će živjeti buduće generacije. – Za BiH, državu bogatu talentovanim, obrazovanim i kreativnim mladim ljudima, ovo je prilika da kroz znanje, inovacije i saradnju uhvati korak s globalnim trendovima i izgradi održiviju, moderniju i konkurentniju budućnost. Ljetna škola poput ove, ne služi samo za prenošenje znanja, ona stvara prostor za umrežavanje, za inspiraciju i za razvoj budućih lidera u oblasti tehnologije, naglasio je Komšić. Zahvalio je organizatorima, predavačima, partnerima i svima koji su omogućili da ta inicijativa bude održana upravo u Sarajevu i BiH. – Iskoristite ovu jedinstvenu priliku da učite jedni od drugih, gradite mostove prijateljstva i zajedno oblikujete budućnost u kojoj će znanje biti pokretačka snaga, a vi nosioci napretka inovacija, ali spremni da svojom stručnošću, vizijom, unaprijedite kvalitet života i odgovorite na izazove budućnosti, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Rektor Univerziteta u Sarajevu Tarik Zaimović je ukazao na važnost razvoja vještačke inteligencije u čemu BiH zaostaje. – To je jedno od područja u koje moramo ubrzanim koracima ići prema naprijed. Imamo mnogo naših ljudi koji rade za vodeće svjetske kompanije u području vještačke inteligencije. Mnoge naše bh. kompanije prave blage iskorake u tom pravcu. Međutim, to je jedno od područja kojem se moramo posvetiti, kazao je Zaimović u izjavi za medije. Univerzitet u Sarajevu, dodao je, napravio je cijeli program i “želimo intenzivno da radimo na tome“. Nedavno su dobili i saglasnost za izgradnju superkompjutera koji je preduslov da bi se moglo nešto ozbiljnije raditi u tom području. Na pitanje da li bh. obrazovni sistem može tehnološki i kadrovski da podrži takvu industriju, Zaimović smatra da apsolutno može i da bh. istraživači idu u korak s modernim sistemima. – Mi moramo uložiti mnogo u naučno-istraživačku infrastrukturu. Postoje određena područja nauke gdje vi možete praviti iskorake bez velikih investicija u naučno-istraživačku infrastrukturu. Ali postoje područja gdje to ne možete, već morate imati tehnologiju da biste mogli raditi. I naši mladi talentovani ljudi, nažalost, odlaze na univerzitete i na institute koji imaju tu tehnologiju. Mi je moramo osigurati kod nas, osigurati partnerstva s vodećim institucijama u svijetu kako bismo osigurali da naši mladi istraživači ostanu, poručio je rektor Zaimović. Cilj ljetnje škole umjetne inteligencije, po riječima Haruna Muhić,a jednog od organizatora, jeste dovođenje najvećih stručnjaka iz oblasti umjetne inteligencije i mašinskog učenja iz cijelog svijeta u BiH. – Učesnici će imati priliku da tokom šest dana od najboljih stručnjaka uče o različitim temama o umjetnoj inteligenciji i da rade projekte sa tim stručnjacima u BiH, kazao je. Ističe kako umjetna inteligencija ima svoje prednosti ali i nedostatke, odnosno, postoje potencijalni problemi koji se mogu pojaviti u budućnosti. – Stoga, u našim je rukama da se kao naučnici potrudimo da donesemo ono što je najbolje, odnosno da minimiziramo probleme, a maksimiziramo prednosti koje se mogu iskoristiti, naglasio je Muhić. Dodao je da BiH mora više ulagati u umjetnu inteligenciju, kako bi dostigla druge države. Kina na primjer, naglasio je, u osnovnim školama i to od prvog razreda, uvodi obavezan predmet umjetne inteligencije. Eastern European Machine Learning (EEML) ljetnu škola koja se održava do 26. jula u Sarajevu, organizuju istraživači Google DeepMinda i lokalni partneri Asocijacija za napredak nauke i tehnologije (ANNT) i Univerzitet u Sarajevu (UNSA).