Sprema se gasni posao vijeka: Sada je jasno ko će držati ruku na ventilu
Marx.ba Kako piše The Times of Israel, do kraja jula u Ankari treba da se sastanu turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Sastaju se ne samo da izglade već godinama narušene odnose dvije zemalje, nego i da postignu spektakularni sporazum o izvozu izraelskog gasa u Evropu preko Turske, prenosi Jutarnji list. Ankara predlaže da se gas iz izraelskog nalazišta Levijatan nedaleko od libanske obale, oko 135 kilometara od Haife, pomorskim gasovodom spoji na Tursku. Osim toga, Izrael bi dodatno obnovio “istraživanja” nedaleko od pojasa Gaze, a u to bi bila – navodno – uključena i palestinska samouprava. Time bi Turska postala centralni distributer gasa za Evropu, ono što je za sebe bila namijenila Njemačka “putem” megagasovoda Sjeverni tok 1 i 2 koji su sada van funkcije zbog sukoba Rusije i Ukrajine. Naime, preko Turske se već ionako distribuira ruski, azerbejdžanski i iranski gas, a ako se u to uključi i Izrael, Turska će imati “tapiju” na snabdijevanje gasom Evrope te će iz igre izbaciti Kipar i Grčku koji su namjeravali da budu glavni distributeri izraelskog gasa. U projekat je htjela da se uključi i Italija svojim “krakom”. Međutim, njihov Istočno-sredozemni gasovod (EastMed pipeline), vrijedan oko devet milijardi dolara, je pred propašću, odnosno najvjerovatnije se neće realizovati. Grčki list Hellas Post navodi da bi poništenje EastMeda i sporazum Izraela i Turske doveli do jačanja uloge Ankare u gasnom biznisu, ali i eliminisanja Grčke iz energetskih igara. Stoga se na meti opozicije već našao novi-stari premijer Kirijakos Micotakis, kojeg optužuju za propast tog projekta. Taj projekat su bili podržali i Evropska komisija i SAD, pogotovo nakon sukoba Rusije i Ukrajine kada je Brisel odlučio da se izbavi od zavisnosti od ruskog gasa. Tursko-izraelski projekat dodatno bi smanjio zavisnost od ruskog gasa, iako se pretpostavlja da bi Vladimir Putin, koji u avgustu stiže u Ankaru, kako navodi ruski ekonomski dnevni list RBK, mogao da ponudi da se “viškovi” koji je trebalo da idu preko Sjevernog toka 2 šalju u Evropu preko Turske. Istovremeno je SAD još početkom 2022. godine napustio projekat EastMed, a Ankara se ionako protivila njegovoj gradnji optužujući Grčku i SAD da su je “namjerno isključili iz projekta”. Vašington sada želi da popravi odnose s Erdoganom, pogotovo zbog njegovih veza s Putinom nakon početka rata protiv Ukrajine, te The Times of Israel navodi kako je Bijela kuća podržala taj turski plan s Izraelom. Ankara je pustila probni balon još pre dvije godine kada je premijer Izraela bio Naftali Benet, uvjeravajući Tel Aviv da je to najisplativija ruta za njihov gas, a rat u Ukrajini i odluka EU da ne želi više ruski gas obnovili su te prijedloge koji su, čini se, sada došli u završnu fazu. Kako podsjeća list, Turska i Izrael su posljednjih desetak godina u napetim odnosima, nakon što su Turci željeli da probiju pomorsku blokadu pojasa Gaze 2010. kada je došlo i do sukoba turskih volontera s izraelskom vojskom u kojem je bilo više ubijenih i ranjenih. Predsjednik Erdogan je nakon toga optužio Izrael da je “teroristička država” i odnosi su posve zahladnili, ali u avgustu 2022. godine obje su zemlje objavile “obnovu punih diplomatskih odnosa”. Međutim, sukob Rusije i Ukrajine je natjerao obje zemlje na pragmatičan pristup te je u posljednje vrijeme došlo do otopljenja odnosa pa je, recimo, u Ankari nedavno bio izraelski predsjednik Ajzak Hercog (što je bio prvi takav susret na najvišem nivou od 2008. godine), a značajno je da je Netanjahu bio jedan od prvih stranih državnika koji je pozvao Erdogana nakon njegove pobjede na majskim predsjedničkim izborima. Doduše, prokremaljski poslovni ruski portal Eurasia Daily tvrdi da je Putin Erdoganu predložio da Turska postane najvažniji gasni distributerski centar, ali teško je vjerovati da bi Moskva podržala ovaj sporazum koji bi dodatno suzio njenu prisutnost na gasnom tržištu Evrope, a pogotovo što i s Erdoganom nikada nisu načisto, piše list.
Koliko se u BiH ove godine prodalo lakih dostavnih vozila i ko je na vrhu liste
N. D. U Bosni i Hercegovini se u 10 mjeseci ove godine prodalo 1.130 lakih komercijalnih vozila. Prema podacima specijaliziranog portala Proauto na vrhu liste proizvođača koji su na bh. tržište prodali najviše ovakvih vozila, nalazi se Volkswagen. Njemački proizvođač je prodao ukupno 213 vozila tokom ove godine. Slijede Fiat sa 209, Ford sa 143, Renault sa 117, Opel sa 107, a Mercedes zaključuje grupu proizvođača koji su dostigli brojku 100 po prodaji u BiH. Uvezeno je tačno 100 Mercedes lakih komercijalnih vozila zaključno s krajem oktobra. Citroen je u Bosni i Hercegovini prodao 85, Peugeot 63, Toyota 43, Iveco 28 vozila, a poredak zaključuju Isuzu (14) i Gaz (4). Po medelima nakon prvih 10 mjeseci 2023. na vrhu su Renault Master i Volkswagen Caddy Furgon. Prodao se po 101 automobil, a blizu je i rezultat koji je ostvario Fiat Ducato Furgone (94) i on se našao na trećoj poziciji. Ostatak poretka prvih 10 lakih komercijalnih vozila predvodi Mercedes Sprinter (76), a prate ga Opel Movano (74), Citroen Jumper (73), Fiat Doblo Cargo (73), Ford Transit (70), Volkswagen Crafter Furgon (58) i Peugeot Boxer (53).
STADA EXPO u Banja Luci: Budućnost počinje sada
Marx.ba Kompanija Hemofarm predstavila je, u Studenskom gradu u Banja Luci, jedinstvenu STADA EXPO multimedijalnu platformu posvećenu održivom razvoju. STADA EXPO je multimedijalna izložba STADA grupe koja, kroz interaktivnu i održivu prizmu, prikazuje proizvodne procese u farmaceutskoj industriji, te na edukativan i inovativan način kombinuje nauku, tehnologiju, a prije svega, ljude koji stoje iza čitavog procesa. STADA EXPO svoj evropski put započeo je u Vršcu, nastavio kroz Rumuniju i Crnu Goru, da bi ovogodišnju turneju završio u Banja Luci. – Hemofarm jeste farmaceutski lider u zemlji i regionu, ali ujedno i jedan od lidera održivog razvoja. Štedimo resurse, konstantno unapređujemo procese, ali prije svega brinemo o zdravlju ljudi i lokalnim zajednicama. Sve to prikazano je kroz ovaj jedinstveni projekat na mjestu gdje je budućnost, a to je banjalučki Univerzitet. Nadamo se da ćemo motivisati svakog pojedinca da zajedno koračamo prema održivoj budućnosti, a postoji li bolje mjesto za to od mjesta znanja, rekao je rekao je Saša Urošević, direktor Hemofarma u BiH. STADA EXPO je modularna izložbena platforma koja se sastoji od četiri specijalno prilagođena korištena kontejnera. Svaki je prešao više od dva miliona kilometara i posjetio više od 20 zemalja, a kroz ovaj projekat svi su dobili novu šansu. To je najbolji primjer održivosti. Kontejneri su opremljeni najsavremenijim tehnologijama, od virtuelnih naočara, displeja osjetljivih na dodir do hologramskog prikaza ljudskog tijela. – Naš Univerzitet ide u korak sa savremenim trendovima. Uvijek smo otvoreni za nove ideje i projekte za naše sadašnje i buduće studente. U prilog tome govori i STADA EXPO koji, između ostalog, prikazuje i lični doprinos svakog od nas društvu i životnoj sredini. Uvjeren sam da ovi mladi ljudi, naši studenti, to shvataju i da planeti i društvu mogu ponuditi više nego što su ponudile ranije generacije. Jedan od primjera jeste i naš Univerzitet u kojem se odvija jedan cijeli proces održivosti, od botaničke bašte, preko zadržavanja najboljih kadrova, što predstavlja komponentu socijalne održivosti, do stalnog rasta i razvoja iz domaćih i međunarodnih fondova što predstavlja osnovu ekonomske održivosti, rekao je prof. dr Aleksandar Ostojić, prorektor za naučnoistraživački rad i razvoj banjalučkog Univerziteta. STADA grupa, u okviru koje posluje Hemofarm, objavljivanjem prvog globalnog izvještaja o održivom razvoju, pokazala je posvećenost ovoj životno i civilizacijski važnoj temi. Nedavno je objavljen 11. po redu Hemofarmov i drugi Stadin Izvještaj o održivom razvoju.
Veliki uspjeh: Ugledno priznanje German Design Awards u rukama bh. kompanije
N. D. Bh. kompanija Derubis Caravans ponovo je došla do jednog prestižnog priznanja. Dobitnici su nagrade German Design Awards u kategoriji „Odličan dizajn proizvoda – putnička vozila“. – Inspirirani gradnjom jahti, karavani iz serije „Derubis 7“ imaju stabilnu monokok karoseriju, čiji strukturalni dizajn upečatljivo karakterišu dinamično zakrivljene, skulpturalne linije i lukovi. Elegantan dizajn koji nepogrešivo odražava ekskluzivan ambijent, poručili su iz žirija. U kompaniji iz Viteza ne kriju zadovoljstvo zbog prestižne nagrade koja je stigla u njihove ruke. – Ova nagrada je testament našem timu koji je neumorno radio sa posvećenošću i inovacijama u stvaranju izuzetnih karavana koji ne samo da izgledaju fantastično već nude i neusporedivo iskustvo vožnje i udobnosti. Zahvaljujemo se German Design Council na ovoj velikoj časti i svima vama koji ste nas podržali na ovom putovanju. Vaša vjera u nas i vaša podrška čine ovaj uspjeh još slađim, poručili su. Inače, German Design Awards postavlja međunarodne standarde za inovativni razvoj dizajna i konkurentnost na globalnom tržištu. Vrhunski međunarodni žiri izdvaja izuzetna dizajnerska dostignuća, a German Design Awards čini trendove dizajna vidljivim u svim industrijskim sektorima u glamuroznom okruženju. Kompanija može učestvovati u konkurenciji za ovu nagradu za dizajn samo ako je njen proizvod već nagrađen nacionalnom ili međunarodnom nagradom za dizajn. Nagrada se dodjeljuje u velikom broju kategorija.
Gdje je granica: Hoće li biti nastavljen trend rasta cijene bitcoina
Marx.ba Bitcoin gradi na svom uzlaznom zamahu, s vodećom kriptovalutom koja je u utorak premašila 43.000 dolara prvi put od aprila 2022. godine. Cijena bitcoina porasla je gotovo 4% na 43.478,00 dolara, prema Coin Metricsu, povećavajući dobitak od prethodnog dana, dok je bubnjanje za spot bitcoin ETF u SAD postajalo sve glasnije. U jednom se trenutku novčić trgovao čak do 43.977,40 dolara. Dobici u utorak doveli su do porasta bitcoina za više od 160% tokom godine. Ether je bio viši za 1,6% na dan na 2263,76 USD. Porastao je za 88% za 2023. Osjećaji ulagača postali su optimističniji posljednjih sedmica, što je dovelo do porasta vrijednosti digitalnih tokena i dionica kripto kompanija. Podržavatelji su posebno zainteresirani za potencijal regulatora da odobre fond kojim se trguje na kripto berzi, dajući ulagačima veću izloženost digitalnoj imovini bez punog rizika njihovog izravnog posjedovanja. Očekuje se da će Komisija za vrijednosne papire i burzu razmotriti prijave sljedeći mjesec. Ethereum, sljedeća najveća kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji, napredovao je više od 80%. Dobici također pritječu kompanijama u sektoru kojima se javno trguje. Coinbase (COIN), koji je imao ogromnu korist tokom burnih dana trgovanja zbog pandemije COVID-a, uživa u još jednom trenutku na suncu. Vrijednost dionica platforme narasla je više od četiri puta od početka godine. A Marathon (MARA), kompanija za digitalnu imovinu koja rudari kriptovalute, do danas je više nego utrostručila svoju cijenu dionica. Markus Thielen, voditelj istraživanja na DeFi Research.com, nedavno je rekao za Yahoo Finance Live da bi odobrenja ETF-a mogla gurnuti cijenu bitcoina blizu 60.000 dolara, budući da investitori premještaju dio svojih sredstava u kriptovalute. Budući da institucionalni ulagači izdvajaju stotine milijardi u ETF-ove, čak bi i premještanje malog postotka tih sredstava značilo značajnu dobit, rekao je. – Postoji oko 120 milijardi američkih dolara u ETF-ovima za plemenite metale u SAD, – što znači u zlatu i srebru – i ako samo prebacite 10-20% toga i prebacite ih u Bitcoin, imate nešto u rasponu od 25 milijardi dolara priljeva, rekao je Thielen. – Sve popularnije uvjerenje na Wall Streetu da je Fed vjerovatno završio sa svojom kampanjom stezanja kamatnih stopa, kao i smanjena potražnja, također potiču rast kriptovaluta, rekao je, prenosi Seebiz.
Zemlje OPEK+ smanjuju proizvodnju nafte: Šta to može značiti za cijenu u narednoj godini
Marx.ba Cijena nafte bi mogla da dostigne 100 dolara za barel slijedeće godine ako države članice naftnog kartela OPEK+ ispune obećanja o dobrovoljnom smanjenju proizvodnje nafte. OPEK+ je nakon jučerašnjeg sastanka objavio saopćenje u kojem nije zvanično podržao smanjenje proizvodnje nafte, ali su pojedine zemlje najavile dobrovoljna smanjenja od ukupno 2,2 miliona barela dnevno za prvi kvartal 2024. godine, prenosi CNBC. Saudijska Arabija je pristala da produži dobrovoljno smanjenje proizvodnje nafte za milion barela dnevno (bpd) do kraja prvog kvartala 2024. godine. Rusija je rekla da će u istom periodu smanjiti proizvodnju sirove nafte za 300.000 bpd i proizvodnju naftnih derivata za 200.000 bpd. Irak smanjuje proizvodnju nafte za 223.000 bdp, Ujedinjeni Arapski Emirati za 163.000 bpd, Kazahstan za 82.000 bpd, Alžir za 51.000 bpd a Oman za 42.000 bpd. Goldman Sax očekuje da će OPEK+ na osnovu ovih mjera moći drži cijene nafte u rasponu između 80 i 100 dolara za barel u 2024. godini.
SUV modeli ispred svih: Ova karoserijska izveda je najpopularnija u svijetu
Marx.ba Prema izvještaju Globalne inicijative za ekonomičnost saobraćaja (GFEI), SUV-ovi su prvi put prošle godine nadmašili u prodaji sve ostale karoserijske oblike automobila. Misli se na prodaju u cijelom svijetu. Prosječna masa vozila je porasla na rekordnu vrijednost od 1,5 tona. Veća masa u pokretu – to ne znači samo veći rizik od nesreća, nego i veću potrošnju energije te veće emisije gasova. Po izveštaju GFEI-a, to potkopava drugačiji, pozitivan trend – svake godine energetski intenzitet vozila, odnosno potrošnja s istim performansama, smanjuje se za više od četiri posto. Glavni uzrok povećane efikasnosti je prelazak na električni pogon koji je sada u svakom sedmom novom automobilu na svijetu. Posebno na tržištima s visokim udjelom električnih automobila kao što su Kina ili Evropa, bilans se uspješno poboljšavao, posebno od 2020. godine. Da je prosječna veličina vozila ostala ista kao i, na primjer, 2010. godine, potrošnja energije i emisije CO2 novog voznog parka mogli su da budu 30 posto niže nego danas, navodi GFEI. Trend popularnosti SUV-ova je međutim anulirao sve prednosti električnih motora, ali i manjih benzinskih te dizelskih motora. – Moramo da se odmaknemo od ovih ogromnih vozila – objasnila je Sheila Watson iz odbora FIA-ine fondacije. Fondacija je naručila istraživanje od GFEI.
Apple raskida ugovor sa bankom vezan za kartice: Šta će biti sa računima preko iPhonea
Marx.ba Predložen je raskid partnerstva u narednih 12 do 15 mjeseci, a ako Apple i Goldman Sax prekinu svoje partnerstvo, kompanija će morati pronaći novog partnera za svoju popularnu Apple Card kreditnu karticu i štedne račune sa visokim prinosom. Apple nudi svoju kreditnu karticu i štedni račun putem aplikacije na iPhone uređajima, ali „bankarski backend“ vodi Goldman Sax. Pod izvršnim direktorom Davidom Solomonom, banka je napustila svoje potrošačke bankarske ambicije zbog rastućih troškova. Ranije ove godine, Goldman Sax je najavio da će „razmotriti strateške alternative“ za svoje bankarske operacije. Za sada nije poznato da li je Apple pronašao alternativu za Goldman Sax.
Kompanija objavila planove: Sprema se najveća nabavka aviona u historiji
Marx.ba Izvršni direktor Turkish Airlinesa Bilal Eksi istakao je da kompanija ima cilj da do 2033. godine poveća broj aviona na 813. Ovo se smatra da će biti dovoljno da učvrsti poziciju aviokompanije koja ima letove prema skoro svim državama svijeta. U Turkish Airlinesu su ranije najavljivali da žele udvostručiti avionsku flotu koju trenutno čini 437 letjelica. To je deveta po veličini flota na svijetu. Eksi je naglasio da će povećanjem broja aviona do 2033. to biti treća po veličini svjetska flota. Ova aviokompanija pregovara s Airbusom za nabavku 355 novih aviona. Ako nabavka bude zaključena, to će biti najveća nabavka u historiji kompanije. Očekuje se da će isporuka tih aviona početi 2026. Eksi je napomenuo da je Turkish Airlines prije 20 godina imao 65 aviona. – Trenutno imamo letove prema 129 država sa 350 destinacija, među kojima je Turska. Time se Istanbul i Turska nesumnjivo transformišu u značajno transferno čvorište, naglasio je Eksi. U ovom kontekstu je napomenuo na značaj Aerodroma Istanbul, opisavši ga kao katalizatorom za širenje. Ovaj aerodrom za Turkish Airlines predstavlja glavno čvorište za letove u Evropi, Aziji i Africi. Izgradnja Aerodroma Istanbul je koštala 12 milijardi dolara i otvoren je 2018. Strategija Turkish Airlinesa podrazumijeva da u narednih deset godina dostigne 170 miliona putnika.
Nova sedmica, trend stari: Cijene nafte nastavile padati
Marx:ba Cijene nafte nastavile su u ponedjeljak padati na međunarodnim tržištima te je cijena barela na londonskom tržištu pala za 45 centa u odnosu na prethodno zatvaranje, na 78,43 dolara, dok se barelom na američkom tržištu trgovalo po 43 centa nižoj cijeni, od 73,64 dolara. Pad cijena u ponedjeljak nastavlja se na 2-postotni pad iz prošle sedmice, nakon smanjenja opskrbe koje su u četvrtak najavili Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici uključujući Rusiju, zajedno poznati kao grupa OPEC+. Rezovi OPEC+ su dobrovoljne prirode i izazivaju sumnju hoće li ih proizvođači u potpunosti provesti ili ne. Ni investitori nisu bili sigurni kako će to izgledati. Usporena svjetska proizvodna aktivnost također je pritisnula cijene. Novi podaci upućuju na snažne ekonomske teškoće koji povećavaju zabrinutost za rast naftne potražnje. Geopolitička razmatranja ponovno su u fokusu nakon nastavka borbe u Gazi. Tri komercijalna broda napadnuta su u međunarodnim vodama u južnom Crvenom moru, saopćila je u nedjelju američka vojska. U drugom dijelu svijeta, zapadne zemlje pojačavaju napore da provedu ograničenje cijene od 60 dolara po barelu za pomorske pošiljke ruske nafte koje su Moskvi uvedene kako bi se kaznila zbog rata u Ukrajini. OPEC je odvojeno izvijestio da je barel košarice nafte njegovih članica u petak pojeftinio 2,41 dolar, na 82,59 dolara, piše Seebiz.