Gradi se najveća elektrana na planeti: Bit će pet puta veća od Pariza
Marx.ba Khavda Renewable Energy Park Adani grupe gradi se u indijskoj državi Gujarat. Bit će pet puta veći od Pariza, vidljiv iz svemira i najveća energetska elektrana na Zemlji. Proizvodit će dovoljno električne energije za napajanje Švicarske. Opseg projekta koji pretvara ostatke puste slane pustinje na rubu zapadne Indije u jedan od najvažnijih izvora čiste energije na planeti je toliko velik da ga čak ni njegov glavni čovjek ne može pratiti. Uspjeh Parka obnovljive energije u Khavdi ključan je za indijske napore da smanji zagađenje i postigne svoje klimatske ciljeve, istovremeno zadovoljavajući rastuće energetske potrebe najmnogoljudnije nacije svijeta i najbrže rastuće ekonomije. Ugljen je i dalje iza 70 posto električne energije koju Indija proizvodi, piše Euronews. – Smješten samo 20 kilometara od jedne od najopasnijih svjetskih granica koja razdvaja Indiju i Pakistan, park će se prostirati na više od 200 kvadratnih milja i biti najveća elektrana na planeti bez obzira na izvor energije, rekao je Sagar Adani, izvršni direktor tvrtke Adani Green. Energy Limited (AGEL). Osobno bogatstvo Gautama Adanija palo je za više od 80 milijardi dolara u mjesecu nakon objave izvještaja. No u međuvremenu se oporavio i grupa sada ulaže milijarde u sektor čiste energije. Planira uložiti 100 milijardi dolara u energetsku tranziciju tijekom sljedećeg desetljeća, pri čemu će 70 posto ulaganja biti namijenjeno čistoj energiji. – Za Indiju nema izbora nego početi raditi stvari u dosad nezamislivim razmjerima i razmjerima, rekao je Adani. To je zato što će potražnja za energijom eksplodirati u nadolazećim godinama. Indija je treći najveći svjetski potrošač energije, iako su njena potrošnja energije i emisije po osobi manje od polovine svjetskog prosjeka, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) sa sjedištem u Parizu. To bi se moglo brzo promijeniti. Zahvaljujući sve većim prihodima, potražnja za energijom udvostručila se od 2000. godine, a 80 posto se još uvijek zadovoljava ugljenom, naftom i čvrstom biomasom. Tokom sljedeća tri desetljeća, brzo rastuća ekonomija imat će najveću potražnju za energijom od bilo koje zemlje na svijetu, rekla je IEA. – Ako Indija učini ono što je učinila Kina, ako Indija učini ono što je učinila Evropa, ako Indija učini ono što su učinile SAD, onda nas sve čeka vrlo, vrlo sumorna klimatska budućnost, rekao je Adani, govoreći o historijskoj upotrebi fosilna goriva poput ovih zemalja. Očekuje se da će potražnja za električnom energijom naglo porasti u nadolazećim godinama zbog faktora u rasponu od poboljšanog životnog standarda do klimatskih promjena. Ovo posljednje uzrokuje smrtonosne toplinske valove širom Indije, a kao rezultat toga, industrija klimatizacijskih uređaja doživjet će skok u nadolazećim godinama. Očekuje se da će do 2050. ukupna indijska potražnja za električnom energijom samo za stambene klimatizacije premašiti ukupnu potrošnju energije u današnjoj Africi, objavila je IEA. Indija se ne može osloniti na fosilna goriva za svoje rastuće potrebe bez katastrofalnih posljedica za napore da se nosi s klimatskom krizom.
Za hrabre i bogate: Ovaj restoran servira jela na samom rubu svemira
Marx.ba Privatne kompanije SpaceVIP i Space Perspective udružile su snage kako bi pružile luksuzno iskustvo objedovanja u svemiru. Kupci spremni platiti blizu 500.000 dolara odletjet će na rub svemira na svemirskom balonu i iskusiti jelovnik koji je osmislio danski kuhar Rasmus Munk, čiji restoran Alchemist ima dvije Michelinove zvjezdice. Svemirski brod Neptune kompanije Space Perspective ulazi u fazu testiranja sljedećeg mjeseca i očekuje se da će prve goste prevesti 2025. godine. Do šest putnika letjet će na svemirskom brodu do visine od otprilike 30 kilometara. Nadalje, 32-godišnji Rasmus Munk bit će domaćin tokom putovanja te će putnicima predstaviti poseban jelovnik. Putnici će večerati dok će gledati kako sunce izlazi. Balon će imati ugrađen WiFi ugrađen, što će omogućiti prijenos iskustva gledateljima na Zemlji.
Vanjskotrgovinska komora: Odluka Evropskog vijeća bh. kompanijama otvara mogućnost za nove poslovne prilike
Marx.ba Vanjskotrgovinska/Spoljnotgovinska komora BiH pozdravlja odluku Evropskog vijeća za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom jer ona donosi jednu vrstu ekonomske sigurnosti, daje dobar signal za strane investitore, mogućnost povećanja zaposlenosti i otvara dodatne mogućnosti za nove poslovne prilike, posebno u vanjskotrgovinskoj razmjeni i kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja u našoj zemlji. Ova odluka Europskog vijeća povećava povjerenje u BiH, posebno kada je u pitanju vanjski investicijski potencija. Bh. kompanije već godinama posluju na tržištu Evropske unije, a u ukupnom izvozu, EU učestvuje sa 72,3 %, a u uvozu sa 66,7 % i najznačajniji je bh. trgovinski partner. VTK/STK BiH, u saradnji s kompanijama, intenzivno radi na njihovom prilagođavanju ovom tržištu i na osnovu toga prezentirali smo i stanje i potencijale bh. privrede pred Europskom unijom, odnosno Europskom komisijom, Europskim vijećem i pred direktoratima za proširenje. – Na temelju toga bit će otvoreno posebno poglavlje “business chapter” gdje ćemo pitati poslovnu zajednicu kako da sudjeluje u akcionom planu za daljnje pretpristupne fondove, te daljnje integracijske procese, rekao je predsjednik VTK/STK BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković. VTK/STK BiH prepoznata je, kao zastupnik interesa bh. kompanija, i u Briselskoj deklaraciji od 13. 12. 2023. u kojoj se jasno kaže da će temeljni sudionici u izradi akcionog plana za zemlje zapadnog Balkana biti RCC, CEFTA i Komorski investicijski forum zapadnog Balkana. – Mi smo u sve tri organizacije ili članovi upravnog odbora ili aktivni sudionici. Naša uloga je tu neizostavna i mi ćemo i dalje biti aktivni sudionici ovog procesa, a sve radi interesa bh. privrednika, istakao je Vuković. Prema istraživanju čije je rezultate 20.3.2024. godine, objavila Eurokomora, a u kojoj su učestvovali i bh. ekonomisti, potreban je jasan vremenski okvir i transparentan i postupan proces kako bi se olakšala priprema poslovne zajednice za pristup EU. Također, istaknuta je važnost uključivanja privatnog sektora u cijeli proces proširenja te suradnje kreatora politike i poslovne zajednice. U tom kontekstu, preporučeno je ciljano i pravovremeno informiranje kompanija o procesu pristupanja EU i o njenoj pravnoj stečevini, kako bi im se omogućilo planiranje potrebne prilagodbe koju podrazumijeva pristup EU.
S&P Global: Ekonomija eurozone “stabilna” u martu
Marx.ba Poslovna aktivnost u eurozoni stabilizirala se u martu zahvaljujući oporavku uslužnog sektora koji je neutralizirao snažan pad u industriji, izvijestio je S&P Global. Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone porastao je u martu za 0,7 bodova u odnosu na februar, na 49,9 bodova, izvijestila je Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za S&P Global. Vrijednost od 50 bodova signalizira stagnaciju aktivnosti, one više njihov rast, a niže pad. Aktivnost je smanjila i u martu, deseti mjesec zaredom, ali marginalno, konstatiraju u hamburškoj banci, dodajući da podaci signaliziraju stabilizaciju. Snažan oporavak u sektoru usluga, uz jačanje potražnje prvi put u gotovo godinu dana, neutralizirao je dublji pad u industriji. – Ako ste se nadali oporavku proizvodnog sektora u prvom tromjesečju, vrijeme je da se pomirite sa stvarnošću, rekao je glavni ekonomist HCOB-a Cyrus de la Rubia. Raskorak između industrije i uslužnog sektora i dvije vodeće ekonomije eurozone, njemačka i francuska, utvrdio je HCOB. Pad aktivnosti u Njemačkoj neznatno je blaži u martu no što je bio u februaru zahvaljujući stabilizaciji u uslužnom sektoru. U Francuskoj bio je pak izraženiji, uz slabiju potražnju za robom i uslugama i smanjenom zaposlenošću. Indeksi troškova poslovanja i prodajnih cijena tek su nešto manji no što su bili u februaru ali poslovni čelnici ponovo su pokazali optimizam u procjenama proizvodnje, konstatiraju u HCOB-u. – Poslovna očekivanja poboljšana su u proteklim mjesecima uglavnom zahvaljujući očekivanjima da će kamatne stope biti snižene, a pritisak troškova života popustiti. No, menadžere i dalje brine povišen nivo ekonomske neizvjesnosti, globalni geopolitički rizici i još uvijek visok nivo cijena, tumače.
Društvene mreže u Evropskoj uniji najviše koriste građani ove zemlje
Marx.ba Društvene mreže poslednjih godina imaju sve veći uticaj na naš svakodnevni život. Ljudi koji učestvuju u kreiranju korisničkog profila, postavljanju poruka ili drugim akcijama na mrežama kao što su Facebook, X, Instagram, Snapchat, TikTok, su u prosjeku činili 59 odsto populacije Evropske unije. Kada je riječ o procentu pojedinaca iz EU koji su učestvovali na društvenim mrežama, Danska je zemlja koja je prijavila najveći udio sa 91 posto, a slede Kipar (83 posto) i Mađarska (81 posto), rezultati su Eurostata. Najmanje procentualno učešće na društvenim mrežama imale su Francuska (44 procenta), Njemačka (49 posto) i Italija (53 posto). U 224 od 273 regiona EU, učešće na društvenim mrežama je bilo iznad 50 procenata. Najveći udio registrovan je u šest danskih regiona: Midtjilland (93 posto), Hovedstaden (region glavnog grada – 92 posto), Siddanmark (90 posto), Nordjilland i Sjælland (oba 89 posto). Drugi regioni EU također su prijavili visok udio korištenja interneta za društvene medije, kao što su tri mađarska regiona Budimpešta (86 posto), Kozep-Magiarorszag (85 posto), Pešta (84 posto), kao i Flevoland u Nizozemskoj (84 posto). Najniži udio u korištenju društvenih mreža u EU podjednako i ispod 40 posto zabilježeni su uglavnom u Francuskoj i Njemačkoj. U Francuskoj su to bili Gvajana (22 posto), Martinik (29 posto), Gvadalup (30 posto), Bretanja (38 posto), Gornja Normandija (39 posto) i Burgonja (40 posto). U Njemačkoj su to bili regioni Sachsen-Anhalt (35 posto), Brandenburg (36 posto), Thuringen (38 posto) i Mecklenburg-Vorpommern (40 posto).
Prva velika centralna banka koja je snizila kamatnu stopu: Niko nije očekivao takvu odluku
Marx.ba Švicarska narodna banka smanjila je danas kamatnu stopu za 25 baznih poena na 1,50 posto, što je iznenađujući potez koji ju je učinio prvom velikom centralnom bankom koja je povukla strožu monetarnu politiku usmjerenu na suzbijanje inflacije. Centralna banka je, u prvoj odluci o stopi od kada je dugogodišnji predsjednik Thomas Jordan rekao da će se povući u septembru, također smanjila svoju kamatnu stopu na depozite po viđenju na 1,50%. Odluka SNB-a, na njeno prvo smanjenje stope u devet godina, bila je prva u napornom danu za centralne banke u Evropi, pri čemu su Banka Engleske i Norveška centralna banka također objavile svoje najnovije političke odluke. Norges Banka je zadržala svoje stope na čekanju, a ekonomisti također ne očekuju promjene od Banke Engleske. Potez SNB-a iznenadio je tržišta, dovodeći švicarski franak na osmomjesečni minimum u odnosu na euro i prinose na švicarske državne obveznice, što otvara novi pad, istovremeno povećavajući dionice u Cirihu. Većina analitičara koje je anketirao Reuters očekivala je da će obično konzervativni SNB zadržati stope na 1,75% i sačekati još najmanje tri mjeseca prije nego što se pomjeri. – Ublažavanje monetarne politike je omogućeno jer je borba protiv inflacije u protekle dvije i po godine bila efikasna, rekao je Jordan novinarima, napominjući kako se inflacija u Švicarskoj već nekoliko mjeseci drži ispod 2 posto. – Prema našoj novoj prognozi, inflacija će također vjerovatno ostati u ovom rasponu u narednih nekoliko godina, rekao je. SNB je saopštio da uzima u obzir smanjen inflatorni pritisak, kao i realnu apresijaciju švicarskog franka u protekloj godini. Rez bi podržao ekonomsku aktivnost, dodaje se. Upitan kako se osjećaju povodom toga što je SNB krenuo prvi sa snižavanjem stopa. – Za nas nije pitanje da li smo prvi ili posljednji, mi donosimo odluku u trenutku kada smo uvjereni da je to dobar trenutak za donošenje te odluke, rekao je Jordan.
Raste značaj atomske energije: U svijetu aktivno 396 nuklearnih elektrana
Marx.ba U Briselu se održava prvi Samit o nuklearnoj energiji. Svjetski lideri razmatrat će značaj nuklearne energije u rješavanju klimatskih promjena i jačanju energetske bezbjednosti. U svijetu je aktivno 396 nuklearki, a gotovo polovina ih je u Evropi. Također, u izgradnji je 30 projekata za nove elektrane, a u pripremi ih je tri puta više. Rumunija je uz postojeću nuklearku i podršku Sjedinjenih Dražava već odredila lokaciju za gradnju prve modularne nuklearne elektrane. Rumunski ministar energetike Sebastijn Burduja kaže da Rumunija ima šansu da bude „prva među prvima“. – Zato što su vlade Sjedinjenih Država i Rumunije već godinama posvećene tom putu. Izabrali smo najsavremeniju nuklearnu tehnologiju, navodi Burduja. Uoči briselskog Samita o nuklearnoj energiji, reakcije su stigle i iz Njemačke. Zvanični Berlin je prošle godine zatvorio i posljednje tri nuklearke. Dok neki podržavaju tu odluku, drugi smatraju da je treba preispitati. Niklas Hene, iz njemačkog Instituta za novu klimu, smatra da su nove nuklearne elektrane koje se trenutno grade „nevjerovatno skupe“. – Nisu isplative. Mislim da su oni koji se fokusiraju na nuklearnu energiju na pogrešnom putu, jer ona nije rješenje i nije kompatibilna sa obnovljivim izvorima energije, ističe Hene. S druge strane, Jens Spahn, bivši ministar zdravlja Njemačke i član Bundestaga iz redova Hrišćansko-demokratske unije, tvrdi da je, iz današnje perspektive, Njemačka išla pogrešnim redoslijedom. – Trebalo je prvo da ukinemo energiju uglja, a zatim nuklearnu energiju. Tako bismo bolje postigli klimatske ciljeve, zaključuje Spahn. Prvi svjetski Samit o nuklearnoj energiji organizuju Međunarodna agencija za atomsku energiju i Belgija, koja je posle katastrofe u Fukušimi donijela odluku o gašenju svojih nuklearki. Međutim, u vrijeme energetske krize, Brisel je odložio zatvaranje. Premijer Belgije Alexander De Croo tvrdi da će skup o nuklearnoj energiji biti prilika za sve lidere da iznesu stavove o ulozi koju nuklearna tehnologija mora da igra. – Kao i ulogu koju će igrati u narednim godinama u ispunjavanju ciljeva dekarbonizacije koje smo zajednički postavili, naglasio je. Nuklearke danas pokrivaju 10 posto svjetskih potreba za strujom.
Fed opet bez promjene kamatnih stopa
Marx.ba Američke Federalne rezerve odlučile su sinoć da zadrže ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom i ostale su pri svojoj prognozi o tri smanjenja kamatnih stopa ove godine, uprkos znakovima da bi inflacija mogla duže da ostane povišena. Zvaničnici Feda također su povećali svoje procjene ekonomskog rasta i inflacije u tekućoj godini. Referentna kratkoročna kamatna stopa Feda ostala je na maksimalnom nivou u posljednje 23 godine, na 4,25 do 5,50 procenata, nakon što na petom sastanku zaredom Federalnog komiteta za otvoreno tržište (FOMC) nije došlo do promjene, prenosi USA Today. Nakon što je od 2022. godine sprovela niz povećanja kamatne stope koje su do tada bile nulte, centralna banka je nastavila pauzu od jula, jer je rast potrošačkih cijena značajno ublažen. Odluka od srijede znači da će Amerikanci nastaviti da plaćaju visoke troškove zaduživanja, dok Fed nastoji da uspori oštar porast cijena. U saopštenju nakon dvodnevnog sastanka FOMC-a, Fed je ponovio da „ne očekuje da će biti prikladno smanjiti ciljani raspon dok se ne stekne veće povjerenje da se inflacija održivo kreće ka ciljana dva posto“. Podsjetimo, inflacija u SAD neočekivano je porasla na 3,2 procenta u februaru, iako su ekonomisti predviđali da će godišnji rast cijena ostati nepromijenjen u odnosu na januarsku stopu od 3,1 posto. Zvaničnici Feda zadržali su svoju projekciju da će sniziti stopu za tri četvrtine procentnog poena, odnosno na 4,50 do 4,75 posto do kraja godine. To bi moglo da podstakne optimistično raspoloženje na tržištu dionica, koje je već dostiglo nove rekorde zbog mogućnosti sniženja kamatnih stopa. Fed je saopštio sa očekuje da će privreda porasti za 2,1 posto u 2024. godini, što je znatno iznad prethodnih procjena od 1,4 procenta. Fed je predvideo rast od dva posto u idućoj godini, u odnosu na prethodnu projekciju od 1,8 posto.
Hoće li novi iPhone biti drugačiji od svega do sada
Marx.ba Kako se bliži septembar, sve više saznajemo o iPhone 16 pametnim telefonima. Otkako je Apple predstavio iPhone X, proizvođači pametnih telefona se utrkuju ko će predstaviti uređaj sa što tanjim okvirima ekrana. Dimenzije okvira na aktuelnom iPhone 15 Pro Max modelu iznose svega 1.55 mm, ali rane informacije navode da je tehnološki gigant iz Kupertina uspio dodatno da ih redukuje. Kako tvrdi korejski portal Sisajournale, Apple će koristiti novu tehnologiju, nazvanu BRS (Border Reduction Structure), kako bi postigao ultra tanke okvire na iPhone 16 modelima. Navodi se da se BRS metoda posebno bavi dimenzijama okvira na dnu ekrana, što je prethodno bio veoma težak zadatak. Tvrdi se da će Samsung Display i LG Display, kompanije koje će obezbijediti panele za iPhone 16 uređaje, primijeniti BRS u proizvodnji, kao i da ćemo njenu primjenu vidjeti na sva četiri iPhone 16 modela, a ne samo u Pro seriji. Neimenovani izvori navode da je krajnji cilj kompanije Apple da tržištu predstavi telefon sa ekranom bez okvira. Prema prethodnim glasinama, iPhone 16 i iPhone 16 Plus kamere na poleđini će biti pozicionirane vertikalno, a pored Action dugmeta koje je zamijenilo prekidač za utišavanje zvuka, očekuje se i implementacija Capture tastera, namjenskog rješenja za fotografisanje. Očekuje se da će Pro modeli ove godine biti nešto veći i teži nego prethodnici, a da će sistem kamera poboljšati ultraširokougaoni modul od 48 MP. Telefone će pokretati A18 čipset, zasnovan na proizvodnom proizvodnom procesu od 3 nm, s tim da će Pro serija ispod „haube“ donijeti moćnije A18 Pro rješenje.
Lagarde: ECB se neće obavezati na dinamiku smanjenja kamatnih stopa
Marx.ba Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde izjavila je da ECB neće biti u stanju da se posveti određenom putu smanjenja kamatnih stopa čak i kada počne da ublažava monetarnu politiku, uprkos znakovima da je rast plata dostigao vrhunac u eurozoni. Lagarde je rekla u srijedu u Frankfurtu da će nastavak visokog rasta plaća i slabe produktivnosti dovesti do toga da inflacija usluga „ostane povišena veći dio ove godine, prenosi Financial Times. – Naše odluke će morati da ostanu zavisne od podataka i od sastanka do sastanka, reagujući na nove informacije koje budu dolazile, navela je predsjednica ECB. Prema njenim riječima, to implicira da, čak i nakon prvog smanjenja stope, ECB ne može da se unaprijed obaveže na određenu putanju snižavanja stope, „koliko god to bilo primamljivo i koliko god bi svako želio to da vidi“. Ranije ove godine u Davosu Lagard je najavila da će ECB vjerovatno smanjiti kamatne stope na ljeto, ali je naglasila da će odluka zavisiti od podataka, kao i da još postoji nivo neizvjesnosti i neki pokazatelji nisu fiksirani na željenom nivou. Upravni savjet ECB odlučio je ranije ovog mjeseca da tri ključne kamatne stope ostanu nepromijenjene. Od prethodnog sastanka Upravnog savjeta u januaru, inflacija je dodatno opala, saopćila je tom prilikom ECB. U posljednjim projekcijama ECB, inflacija je revidirana naniže u 2024. godini, što uglavnom odražava smanjenje cijena energije. ECB predviđa da će inflacija u prosjeku iznositi 2,3 posto u tekućoj godini, a 2,0 u narednoj, dok je prognoza za 2026. godinu 1,9 posto. Projekcije bazne inflacije, također su korigovane naniže.