Online modni div bilježi strelovit rast dobiti
Marx.ba U finansijskoj godini 2023., Zalando, vodeća evropska platforma za online shopping, zabilježila je značajan porast dobiti, unatoč blagom smanjenju prihoda i aktivnih korisnika. Zalandova dobit tako je skočila na 83 miliona eura, što predstavlja impresivan porast u usporedbi s prethodnom godinom, kada je ista iznosila 16,8 miliona eura. Ovaj rast uglavnom se pripisuje uspješnom rezanju troškova, što je rezultiralo prilagođenom operativnom dobiti (EBIT) od 349,9 miliona eura u prošloj godini, u usporedbi s 184,6 miliona eura godinu dana ranije. Iako su prihodi od prodaje odjeće, obuće i kozmetike stagnirali na 10,1 milijardu eura prošle godine, nakon što su 2022. iznosili 10,3 milijarde eura, broj aktivnih kupaca na Zalando platformi blago je opao s 51,2 miliona na 49,6 miliona. Zalando je također objavio svoja očekivanja za tekuću godinu, predviđajući prilagođeni EBIT između 380 i 450 miliona eura, uz očekivani rast prihoda do pet posto.
Stada ostvarila dvocifreni rast prodaje i dobiti u 2023. godini, posluju i u BiH
Marx.ba Njemačka farmaceutska kompanija Stada, u čijem sastavu posluje Hemofram iz Srbije koji uspješno radi i u našoj zemlji, nastavlja i u 2023. dvocifreni rast prodaje i dobiti. Ta poslovna grupacija je prošle godine povećala prodaju za 14 posto, na 3,73 milijarde eura, dok je zarada pre odbitka kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) uvećana 19 posto, na 802 miliona eura. Kako je istaknuto u objavi kompanije, zarada je ostvarena poboljšanom cijenom uprkos inflatornim pritiscima, kao i pouzdanom isporukom. – Naši rezultati nastavljaju da napreduju u odnosu na naše glavne konkurente, rekao je generalni direktor Stada grupe Peter Goldschmidt. Na rast prodaje u 2023. su najviše utjecali zdravstveni proizvodi široke potrošnje, sa udjelom od 40 posto u ukupnoj prodaji Stada grupe. Prodaja te robe povećana je za 17 posto i iznosila je 1,49 milijardi eura, što je bolji rezultat od prvih 10 konkurenata. To je ojačalo Stadinu poziciju četvrtog najvećeg dobavljača zdravstvenih proizvoda široke potrošnje u Evropi. Stada je također i na četvrtoj poziciji na evropskom maloprodajnom tržištu generičkih proizvoda čiju prodaju je u 2023. povećala za šest posto, na 1,5 milijardi eura. Stadin najbrže rastući proizvodni segment u 2023. bili su farmaceutski specijalni proizvodi čija prodaja je uvećana 25 posto, na 749 miliona eura, što je 20 posto od ukupne prodaje na nivou cijele grupacije.
Utjecaj rasta cijena sirovina na industriju čokoladnih proizvoda u BiH
Bloomberg Adria Kakaovac bilježi veliki rast cijena od 170 posto od početka 2023. godine zbog loših vremenskih prilika i bolesti. Analitičari BBA predviđaju daljnji rast cijena čokolade u idućih 6-12 mjeseci dok se zalihe kakaovca tope, a naši sagovornici ističu prilagodbu cijena proizvoda kako bi održali stabilnost poslovanja, te izražavaju nadu da će druga berba olakšati situaciju. Ethem Numić, direktor strateškog marketinga i razvoja AS Holdinga, kaže kako je cijena kakaovca porasla iz više razloga – slaba prva berba, povećanje konzumacije kroz proizvode, kao i veći troškovi radne snage i energije. Dodaje da se očekuje druga berba koja bi trebala relaksirati situaciju. – Trenutno nismo planirali povećanja cijena, ponovno razmatranje situacije će biti početkom ljeta. Ljeto može donijeti malu relaksaciju situacije, ako budu više temperature tokom ljeta i ono se produži, tada bi konzumacija čokolada i drugih proizvoda trebala biti manja, a time i manji pritisak na dobavljače sirovina, kaže Numić za Bloomberg Adriju. Prema njegovim riječima, AS Holding ima i dugoročne ugovore s dobavljačima i ima stabilne isporuke količina. – Naši brandovi Vispak i MakZara neće mijenjati recepture niti se to radi u ovakvim situacijama, proizvodi ostaju odličnog kvaliteta, navodi Numić. Klimatske promjene su neizbježna realnost koja ima dubok i sve veći utjecaj na našu svakodnevnicu i okolinu. Međunarodni centar za tropsku poljoprivredu (CIAT) upozorio je na ovaj problem gotovo prije deset godina, a sadašnja istraživanja potvrđuju te prethodne prognoze. Obala Slonovače je ključno područje uzgoja kakaovca, odgovorno za čak 44 posto svjetske proizvodnje. Međutim, bolesti izdanaka uzrokovane gljivicama, uz prekomjernu kišu, niže temperature i nedovoljno sunčanih dana, zajedno s vremenskim fenomenom El Niño, predstavljaju ključne probleme koji smanjuju proizvodnju kakaovca na tom području. Nadalje, starenje nasada i nedostatna primjena agrotehničkih mjera dodatno doprinose rastu cijena kakaovca, što se odražava na svjetskim berzama, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj analizi. Kompanija Mira iz Prijedora, koja je dio Kraš grupe, specijalizirana je za proizvodnju keksa i srodnih proizvoda. Iz Kraša su istakli kako je posljednje 52 sedmice cijena kakaovca na londonskoj berzi porasla za više od 150 posto te doseže najviše razine u proteklih 50 godina. – To predstavlja značajan pritisak za poslovanje svih konditorskih proizvođača, pa tako i Kraša, kojem je kakaovac osnovna sirovina za velik dio proizvodnje, poručili su. Kako su naveli, trenutno nemaju problema s isporukom količina, ali dinamika rasta cijena već neko vrijeme snažno utječe na poslovanje kompanije. U proteklom periodu su bili fokusirani na internu amortizaciju ovog izazova, no s obzirom na trenutne pokazatelje, primorani su korigovati cijene proizvoda prema svojim kupcima i potrošačima i to minimalno kako bi osigurali stabilnost poslovanja. – S oprezom i dalje pratimo tržišne promjene uz nadu da će se situacija u vezi s kakaovcem ubrzo stabilizirati, naveli su za Bloomberg Adriju iz Kraša. Izvještaj Euromonitora pokazuje kako će proizvodnja čokoladnih proizvoda doseći 4,2 milijuna tona, a najbrži rast bilježi Istočna Evropa, s prognoziranim rastom od 3,1 posto godišnje do 2025. godine. Međutim, može potrajati dok takav porast proizvodnje dovede do nižih cijena proizvoda. Čak i s relativno malim porastom temperature od samo 2,3 stepena Celzijeva do 2050. godine, površina pogodna za uzgoj kakaovca može se prepoloviti. Tu je i zabrinutost kako će novi evropski propisi o krčenju šuma dodatno povećati troškove za industriju čokolade, što će na kraju utjecati na potrošače. Sve jasno ukazuje na hitnu potrebu za globalnom akcijom kako bismo ublažili utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu i očuvali vitalne resurse poput kakaa. Inovativna rješenja, održiva poljoprivreda i smanjenje emisija stakleničkih plinova ključni su u borbi protiv ovog rastućeg problema. Kroz godine, čokolada je zadržala važno mjesto u industrijskoj proizvodnji i prodaji, a u posljednje vrijeme sve više se pojavljuje u craft proizvodnji koja nudi različite vrste čokolada i čokoladnih slastica koje se proizvode na održiv način, ne sadrže šećere i mliječne proizvode, te na taj način privlače ljubitelje zdravih slastica. Iako su u Bosni i Hercegovini craft čokolade malo skuplje, sve više privlače pažnju zbog kvalitetnih sastojaka. – Kroz naš mali biznis za ove godine postojanja shvatili smo da su najveći problemi niska svijest o bitnosti kvaliteta čokoladnih proizvoda i to da naše društvo ne pravi razliku između ručnog rada i masovne proizvodnje, pa je zato ručni rad malo cijenjen. Međutim, kako vrijeme prolazi, sve je veći broj hedonista koji prepoznaju i cijene kvalitet, rekla je ranije za naš medij Aida Vražalica, koja stoji iza branda Choco Val. Analitičari smatraju kako će cijene kakaovca na svjetskim berzama ostati na povišenim nivoima ove godine zbog problema u Zapadnoj Africi i EU regulacija, prema kojim od decembra 2024. neće biti dozvoljena prodaja kakaovca uzgojenog u područjima sječe šuma. Potrošači u Adria regiji osjetit će rast cijena kakaovca kroz konačne cijene proizvoda vezanih za te sirovine, ali to neće bitno utjecati na ukupno cjenovno opterećenje.
Tailwind pokreće liniju iz Tuzle za Antalyju
Marx.ba Turski charter i leisure prijevoznik Tailwind će letjeti na sezonskoj charter liniji Antalya – Tuzla. Linija će se pokrenuti 22. juna i letjet će jednom sedmično, a termin će biti subota. Kompanija na liniji ima konkurenciju Freebirda koji liniju leti već godinama, a koji ove godine povećava broj letova sa dva na tri sedmično. To znači da će Tuzla ove godine imati duplo više letova za Antalyu nego prošle godine. Sada će ih biti četiri, piše Zamaaero. Inače, ovo je dobra vijest nakon što je prošlog mjeseca grčka aviokompanija Lumiwings obustavila je sve letove s Međunarodnog aerodroma Tuzla. Podsjećamo, grčka aviokompanija od 18. decembra prošle godine, dva puta sedmično iz Tuzle je letjela za švedske gradove Stockholm i Halmstad, nizozemski Maastricht, njemački Saarbrucken i danski Esbjerg. Sve ove linije su obustavljene. Ugovor Aerodroma Tuzla i Lumiwingsa potpisan je nakon što je Vlada Tuzlanskog kantona osigurala 2,5 miliona KM kao podršku ovom projektu u vidu subvencije, koja je koncipirana tako da će novcem iz budžeta TK biti pokriveni eventualni gubici aviokompanije. Prije obustave pomenutih pet linija, Lumiwings je odustao od letova za Istanbul s kojima su trebali startati 5. marta, a razlog i za tu odluku bila je loša prodaja karata.
Cijena bakra dostigla najviši nivo u 11 mjeseci
Marx.ba Cijene bakra skočile su u srijedu na najviši nivo u jedanaest mjeseci nakon što su kineske talionice, koje prerađuju polovicu svjetskog iskopanog bakra, dogovorile zajedničko smanjenje proizvodnje. Referentni tromjesečni bakar na Londonskoj berzi metala (LME) dosegao je 8.799 dolara po metričkoj toni, najviše od februara 2023. godine. Bakar za isporuku u maju porastao je na tržištu Comex u New Yorku, dosegnuvši 4,06 dolara po funti (8.932 dolara po toni), što je 3,3% više u usporedbi sa zatvaranjem u utorak. Rast je započeo na Šangajskoj berzi terminskih ugovora (SHFE), gdje je bakar dosegao najvišu dvogodišnju cijenu od 70.460 juana (9.796 dolara) po toni. Najveće kineske talionice bakra sastale su se u srijedu u Pekingu, dogovorivši simbolično smanjenje proizvodnje koja stvara gubitke, bez navođenja količina i vremena. – To je odgovor na trzaj koljena da se požuri. Interes za SHFE je porastao odmah nakon objave smanjenja proizvodnje u Kini, rekao je trgovac. Nestašice su dovele do intenziviranja konkurencije za iskopane bakrene koncentrate, uzrokujući nagli pad prihoda za talionice. – No, važno je napomenuti da postoji oko 1,7 miliona tona godišnje novih projekata talionica u bivšoj Kini za koje se očekuje da će biti uključeni u drugoj polovici, što će staviti veći pritisak na globalnu opskrbu koncentratom, rekao je Brian Peng, analitičar bakra savjetovanja CRU. U prva dva mjeseca ove godine nije radilo više svjetskih talionica bakra nego u istom periodu lani, uglavnom zbog kineske neaktivnosti, pokazali su podaci satelitskog nadzora metaloprerađivačkih pogona. Međutim, više cijene bakra mogle bi dodatno oslabiti potražnju u najvećoj potrošačkoj Kini, kao što se može vidjeti u zalihama. Zalihe bakra u skladištima koje prati SHFE naglo su porasle na 239.245 tona 8. marta s 30.905 tona na početku godine.
OPEC i IEA objavili različite procjene rasta potražnje za naftom
Marx.ba Organizacija zemalja izvoznica-nafte (OPEC) i Međunarodna agencija za energiju (IEA) razilaze se u procjenama rasta potražnje za naftom, a prognoze za ovu godinu pokazuju najveći raskorak u posljednjih 16 godina. IEA je u februaru prognozirala da će potražnja u ovoj godini porasti za 1,22 miliona barela dnevno, dok je OPEC u svom februarskom izvještaju naveo procjenu rasta od 2,25 miliona barela dnevno. Razlika u prognozi odgovar količini od jedan posto dnevne svjetske potražnje, prenosi Seebiz, pozivajući se na Reuters. Prema navodima stručnjaka, IEA je uvjerena da će se energetska tranzicija snažno ubrzati, dok OPEC ne računa na značajan pad potražnje za naftom usljed korištenja alternativne enerije, što utiče na razliku u prognozama. Analiza prognoza potražnje IEA i OPEC-a u periodu od 2008. do 2023. godine i u prva dva mjeseca ove godine pokazale su da je razlika u procjeni rasta prošlog mjeseca bila veća nego u vrijeme svjetske finansijske krize i u vrijeme pandemije, odnosno najveća do sada.
Volkswagen lani s rastom dobiti i prihoda, oprezan u prognozama za ovu godinu
Marx.ba Njemački automobilski div Volkswagen u 2023. godini zabilježio je neto dobit od 17,9 milijardi eura, što je 13,1 posto više nego prethodne godine i iznad očekivanja analitičara. Povećao je prihode za 15 posto na 322,3 milijarde eura. Automobilski div je oprezan u predviđanjima za ovu godinu. Volkswagen je prošle godine kupcima isporučio oko 9,2 miliona automobila ili 12 posto više nego godinu prije. Riječ je o prvom povećanju isporuka nakon tri godine pada, do kojeg je došlo prvenstveno zbog poremećaja u opskrbnim lancima, prenosi francuska novinska agencija AFP. U Evropi je broj prodanih vozila porastao za 20 posto, a u Sjevernoj Americi za 18 posto. U Kini mu je prodaja porasla znatno manje, za 1,6 posto. Time je, u odnosu na prethodnu godinu, znatno usporio, što je, kako navodi AFP, novi dokaz da kompanija smanjuje svoj udio na ovom važnom svjetskom tržištu. Konkurencija je u Kini vrlo velika, a Volkswagen je zaostao za konkurentima i morao je titulu najprodavanijeg automobila prepustiti kineskoj automobilskoj kompaniji BYD. Volkswagen, koji pod svojim krovom okuplja 10 marki, uključujući Audi, Porsche i Škodu, inače kao ključna tržišta za budući rast navodi kinesko i američko tržište. Njemački automobilski div oprezan je u predviđanjima za ovu godinu. Prema procjenama, rast broja prodanih vozila ove će godine biti samo tri posto zbog velike međunarodne konkurencije i mogućih izazova u opskrbnim lancima.
Autoceste FBiH završile godinu u plusu, dobit uvećana za 105 posto
Bloomberg Adria U finansijskom izvještaju dostupnom na Sarajevskoj berzi, Autoceste FBiH su u 2023. godini ostvarile ukupne prihode od 151,4 miliona KM, što je za 22,5 posto više nego na kraju 2022. godine. Ostali prihodi i dobici veći su za 25,6 posto. Prihodi iz ugovora s kupcima veći su 16,5 posto. Neto pozitivne kursne razlike u kasu ovog poduzeća donijele su 7,1 milion maraka. U 2023. godini Autoceste FBiH su ostvarile ukupne rashode od 131 milion maraka. Rashodi su u poređenju s 2022. godinom rasli za 15,3 posto. Rasli su troškovi plaća i ostalih ličnih primanja, kao i rashodi od kamata. Poslovni rashodi veći su za 11 posto u odnosu na 2022. godinu. Neto dobit Autocesta FBiH na kraju 2023. godine iznosila je 20,2 miliona KM. U odnosu na 2022. godinu, dobit je veća za 105 posto. Autoceste FBiH su u 2023. godini povećale vrijednost ukupne imovine za 18,2 posto u odnosu na godinu ranije. Vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme veća je za 16,6 posto. U godinu dana, Autoceste FBiH su smanjile svoje dugoročne obveze za 23,6 posto, dok su kratkoročne obaveze ostale približno na nivou od godinu ranije. Ova kompanija je povećala obaveze prema dobavljačima za 45 posto. Prema podacima iz finansijskog izvještaja, Autoceste FBiH su s krajem 2023. godine ostvarile akumuliranu neraspoređenu dobit od 163,1 milion maraka.
Lideri podsticajnih putovanja su se okupili u Istanbulu na SITE Global konferenciji
Marx.ba Udruženje za izvrsnost podsticajnih putovanja (The Society for Incentive Travel Excellence – SITE), vodeće udruženje u području podsticajnog turizma, organizovalo je svoju svjetsku konferenciju za 2024. godinu u Istanbulu od 26. do 29. februara 2024. Podsticajni turizam ili podsticajna putovanja podrazumijevaju putovanja koja su osmišljena kako bi motivisala, dala podsticaj i nagradila zaposlenike ili poslovne saradnike, za postizanje ključnih poslovnih ciljeva. Zahvaljujući organizaciji SITE-ovog ogranka u Turskoj, Turska je bila jedna od prvih zemalja domaćina SITE Global konferencije (poznate kao SITE Univerzitet) 1996. godine u Istanbulu. Konferencija, koja je ove godine prvi put održana u Turskoj kao svjetski događaj, okupila je lidere turističke industrije iz cijelog svijeta kako bi se povezali, razmijenili ideje i pronašli inovativne načine za oblikovanje budućnosti industrije. Putnici koji učestvuju u podsticajnim programima dolaze s jasnim ciljem. To znači da su spremni više trošiti na jedinstvena iskustva, dublje istražiti kulturu i koristiti premijum usluge u poređenju s tradicionalnim turistima. Također, često ostaju duže od turista koji putuju iz zabave, što dovodi do veće potrošnje na smještaj, hranu i zabavu, čime se generiše više prihoda kroz turistički ekosistem. Time se podržavaju lokalna preduzeća i stvaraju nove prilike za zapošljavanje, što doprinosi razvoju turističke infrastrukture. Tursko Ministarstvo kulture i turizma i Agencija za promociju i razvoj turizma Turske (TGA) podržali su događaj kako bi predstavili destinaciju sa svojim vodećim lokacijama za podsticajna putovanja i jedinstvenim iskustvima koja se događaju jednom u životu, s ciljem dovođenja više podsticajnih grupa u Tursku u budućnosti. Svjetska konferencija je ključni događaj SITE-a, gdje se okuplja industrija podsticajnih putovanja. Sa više od 2.600 članova SITE-a u 87 zemalja, konferencija okuplja učesnike iz cijelog svijeta. Učesnici na SITE Global konferenciji uživaju u privilegijama kao što su umrežavanje, uspostavljanje značajnih veza i mogućnost da iz prve ruke saznaju o novim prilikama. Ove godine konferencija je okupila oko 500 stručnjaka iz industrije, istražujući širok spektar tema, od budućnosti putovanja do najnovijih tehnoloških trendova, posebno s naglaskom na vještačku inteligenciju (AI) i destinacijski marketing. Tokom trodnevnog događaja održane su konferencijske sesije i umrežavanja, pružajući učesnicima nezaboravne prilike za povezivanje sa stručnjacima iz oblasti podsticajnog turizma, upoznavanje s najnovijim trendovima putovanja kroz različite obuke te razmjenu ideja s kolegama u industriji. Dok su istraživali kako podsticajna putovanja promovišu odnose na radnom mjestu, grade korporativnu kulturu i osiguravaju vrhunske rezultate, učesnici su diskutovali o tome kako putnička iskustva, kada su dobro osmišljena i provedena, zaista mogu transformisati pojedince i organizacije, djelujući kao most između kultura i gradeći toleranciju, prihvatanje i međusobno razumijevanje. Konferenciju je organizovalo SITE Turska, uz podršku mnogih lokalnih institucija i stručnjaka iz industrije, kako bi predstavili Tursku učesnicima iz cijelog svijeta. U okviru programa konferencije, učesnici su također imali priliku da otkriju Istanbul, vodeću svjetsku turističku destinaciju zemlje, sa svojim izvanrednim umjetničkim i kulturnim događajima, gastronomijom i iskustvima kupovine. Osim toga, ture prije i poslije konferencije omogućile su učesnicima da posjete druge podsticajne destinacije širom Turske. SITE, osnovan 1973. godine, predstavlja jedinu svjetsku asocijaciju za poslovne događaje koja se isključivo fokusira na podsticajna putovanja. Sa svojom dugogodišnjom historijom, SITE dijeli mjerljive rezultate svog bogatog iskustva s globalnim poslovnim svijetom, sarađujući sa korporacijama, agencijama, avio-kompanijama, kompanijama za krstarenje i cijelim lancem opskrbe destinacija. Ova organizacija broji 28 lokalnih i regionalnih ogranka širom svijeta, pri čemu je Turska među regijama koje šire svijest o motivacionoj snazi asocijacije u Evropi. SITE ima za cilj maksimalno povećati uticaj podsticajnog turizma i doprinijeti razvoju sektora okupljanjem i razvojem najboljih rješenja te globalnih veza sa svojim članovima i profesionalcima. Organizacija pruža dodanu vrijednost svojim članovima na međunarodnom i lokalnom nivou kroz aktivnosti umrežavanja, online resurse, obuke i certifikacije.
Sezona Aerodroma Sarajevo sa više od 30 aviokompanija i destinacija
Marx.ba Međunarodni aerodrom Sarajevo (MAS) najavio je u ljetnoj sezoni 2024. ponovno uspostavljanje redovne linije za Abu Dhabi, Gothenburg, Oslo, Stockholm, Varšavu, Memmingen i Atinu, kao i uvođenje novih atraktivnih destinacija među kojima Milano, Brisel i Izmir. – Također, u predstojećoj ljetnoj sezoni Sarajevo će opet biti povezano sa sezonskim destinacijama Bodrum, Antalya, Doha, Rijad, Monastir, Kuvajt, Hurgada i Solun. Dakle, možemo potvrditi da očekujemo do sada najbolju sezonu sa više od 30 aviokompanija i destinacija, potvrdili su za Fenu iz Aerodroma Sarajevo. Napomenuli su da je Međunarodni aerodrom Sarajevo u kontinuiranim pregovorima sa više aviokompanija u cilju uspostavljanja novih ruta, kojim bi svakako Sarajevo i BiH učinili još atraktivnijom i dostupnijom turističkom destinacijom. U vezi medijskih napisa da Salam Air, niskotarifna aviokompanija iz Omana, ipak neće letjeti iz Sarajeva za Muscat ovog ljeta, iz Sarajevskog aerodroma su naveli da odgovor na to pitanje treba dati ta aviokompanija, napominjući da uvođenje viza za građane bilo koje države pa tako i za Oman, ima uticaja na potencijal rute. – Možemo potvrditi da je navedena ruta u prethodnoj ljetnoj sezoni zabilježila dobre performanse. No, uprkos činjenici da je BiH od 1. marta 2024. uvela vize za građane Omana, nadamo se da vizni režim i činjenica da u ovoj ljetnoj sezoni kompanija Salam Air ne obavlja letove, neće značajnije uticati na dolazak građana Sultanata Oman u Bosnu i Hercegovinu, koji za dolazak u našu zemlju u ponudi imaju značajan broj direktnih linija prema Sarajevu iz UAE i Saudijske Arabije, poručili su.