Bezos prodao dionice Amazona vrijedne 377 miliona dolara
Marx.ba Osnivač Amazona Jeff Bezos prodao je više od 3,3 miliona dionica svoje kompanije u prodaji vrijednoj otprilike 736,7 miliona dolara. Prodaja dionica dio je prethodno dogovorenog plana trgovanja koji je Bezos usvojio u martu. Prema tom dogovoru, Bezos planira prodati do 25 miliona dionica Amazona u periodu koje završava 29. maja 2026. Bezos, koji je odstupio s mjesta izvršnog direktora Amazona 2021., ali ostaje predsjednik uprave, posljednjih je godina redovno prodavao dionice kompanije, iako je i dalje najveći pojedinačni dioničar. Sličan plan trgovanja usvojio je u februaru 2024. kako bi do kraja januara ove godine prodao do 50 miliona dionica Amazona. Bezos je prethodno rekao da će svake godine prodavati dionice Amazona u vrijednosti od oko milijardu dolara kako bi financirao svoju kompaniju za istraživanje svemira, Blue Origin. Također je donirao dionice Day 1 Academies, svojoj neprofitnoj organizaciji koja gradi lanac vrtića inspiriranih Montessori metodom u nekoliko država. Najnovija prodaja dionica dogodila se nakon što su se Bezos i Lauren Sanchez prošle sedmice vjenčali na raskošnom vjenčanju u Veneciji. Proslava s puno zvijezda, koja se održala tri dana i izazvala proteste nekih lokalnih stanovnika, procijenjena je na oko 50 miliona dolara. Bezos je treći na Bloombergovom indeksu milijardera s neto vrijednošću od oko 240 milijardi dolara. Iza njega su izvršni direktor Tesle Elon Musk s 363 milijarde dolara i izvršni direktor Mete, Mark Zuckerberg s 260 milijardi dolara.
Dimitris Rompis je novi generalni direktor Coca-Cole HBC Adria
Marx.ba Dimitris Rompis preuzeo je početkom jula poziciju generalnog direktora Coca-Cole HBC Adria sa sjedištem u Zagrebu. Na ovoj poziciji će biti odgovoran za poslovanje u Adria regiji koja obuhvata Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Dimitris Rompis je svoju 25 godina dugu karijeru izgradio unutar Coca-Cola Hellenic Beverage Company, radeći u različitim zemljama i na brojnim liderskim pozicijama. U Adria poslovnu jedinicu dolazi s pozicije finansijskog direktora Coca-Cole HBC Rumunija. Rompis se kompaniji pridružio 2000. godine u Grčkoj, gdje je počeo s radom u sektoru finansija, a potom napredovao kroz različite pozicije u finansijama u Grčkoj, na Kipru, u Austriji i u Korporativnom servisnom centru. 2016. godine imenovan je za finansijskog direktora za Adria regiju, gdje je pokazao izuzetno liderstvo u finansijama i posvećenost izgradnji visoko angažovanih timova. – Sa velikim ponosom i iskrenim uzbuđenjem vraćam se u Adria regiju kako bih preuzeo ulogu generalnog direktora Coca-Cole HBC Adria. Znam sa kolikom strašću tim radi jer sam iz prve ruke imao priliku vidjeti kako su snažna partnerstva s našim kupcima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Coca-Cola HBC nije samo jedan od vodećih poslodavaca – mi smo i važan ekonomski dionik koji značajno doprinosi socio-ekonomskom razvoju ovih zemalja. Nastavit ćemo jačati partnerstva s kupcima i zajednicama i stvarati vrijednost, ne samo za naše zaposlenike, već i za društvo u cjelini. Naš 24/7 portfolio je jedan od najraznovrsnijih s ponudom pića u industriji, kreiran da odgovori na potrebe potrošača u svakom trenutku dana, sedam dana u sedmici. Uvjeren sam da ćemo, zahvaljujući snažnoj posvećenosti održivom rastu, nastaviti napredovati na sva tri tržišta, kaže Rompis.
MMF: Ekonomski rast u BiH se pokazao otpornim, inflacija porasla, a rizici su povećani
Marx.ba U zaključnoj izjavi misije Međunarodnog monetarnog fonda po okončanju razgovora s predstavnicima vlasti u Bosni i Hercegovini istaknuto je da se ekonomski rast u BiH pokazao otpornim, potpomognut ekspanzivnim fiskalnim politikama, međutim, inflacija je porasla, a rizici su povećani zbog vanjskih udara i domaćih političkih tenzija. Istaknuto je da bi napredak u pravcu pristupanja EU mogao stimulirati povjerenje, ali političke prepreke i dalje postoje. U MMF-u smataju da se fiskalna politika treba fokusirati na obnavljanje rezervi i poboljšanje kvaliteta potrošnje, a vlasti bi se trebale suzdržati od daljnjih diskrecionih mjera koje povećavaju deficit i ojačati planiranje za krizne situacije. Navode da se oba entiteta suočavaju s velikim potrebama za finansiranjem koje bi se trebale zadovoljiti putem vanjskog zaduživanja, uz emisiju euroobveznica u Federaciji BiH i bilateralne kredite u RS-u, uz određene emisije na domaćem tržištu. Misija tvrdi da bi vlasti trebale pripremiti interventne planove u slučaju nedostatka finansiranja a da su reforme, uključujući pregled zaposlenosti u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, potrebne za postizanje primarnog bilansa koji stabilizira dug. Da bi se očuvala monetarna stabilnost, smatraju neophodnim održati valutni odbor i podržati nezavisnost Centralne banke dok bi vlasti trebale nastaviti pažljivo pratiti rizike u finansijskom sektoru i poboljšati spremnost za krizu. Također, Misija naglašava da bi osnivanje fonda za finansijsku stabilnost na nivou zemlje, koji bi olakšao restrukturiranje banaka i osigurao likvidnost u izuzetnim okolnostima, značajno ojačalo mrežu finansijske sigurnosti. Da bi se ubrzao rast, smatraju da vlasti trebaju ubrzati reforme s ciljem poboljšanja fiskalnog upravljanja, zaštite finansijskog integriteta, borbe protiv korupcije iubrzavanja digitalizacije. – Prelazak s uglja na zelenu energiju, zajedno s pripremama za uvođenje EU poreza na ugljik, predstavlja velike izazove u narednom periodu. Pozicioniranje BiH na put većeg rasta i pružanje više mogućnosti njenim građanima ubrzat će konvergenciju dohotka u odnosu na EU i smanjiti emigraciju – navedeno je u zaključnoj izjavi Misije MMF-a.
Dolar pao na najniži nivo u tri godine, euro porastao
Marx.ba Na većini azijskih berzi cijene dionica danas su pale, kao i na Wall Streetu jučer, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta skliznula na najniži nivo u više od tri godine. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7 sati u minusu 0,2 posto. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 0,9 posto. U Hong Kongu i Australiji porasle su između 0,6 i 0,7 posto. Tako većina berzi prati jučerašnji smjer Wall Streeta, gdje su S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli s rekordnih nivoa. Doduše, Dow Jones ojačao je 0,91 posto, no S&P 500 oslabio je 0,11, a Nasdaq indeks 0,82 posto. Najviše su jučer pale cijene dionica nekoliko tehnoloških divova, koje su posljednjih sedmica snažno rasle. Upravo zbog tog rasta u drugom je tromjesečju S&P 500 skočio više od 10, a Nasdaq više od 17 posto, pa su dosegnuli najviše nivoe u historiji. No, analitičari kažu da je nakon skoka cijena u proteklom tromjesečju tržište precijenjeno, pa ne čudi jučerašnja korekcija. – Nasdaq indeks i tehnološki sektor posljednjih su sedmica previše porasli, pa smirivanje tržišta ne čudi, kaže Farz Azarm, direktor u kompaniji Mizuho Americas. Ulagači su oprezni i zbog toga što je predsjednik Feda Jerome Powell na skupu centralnih bankara u Portugalu ponovio da Fed ne treba žuriti sa smanjenjem kamata. Tako se ponovno usprotivio Trumpu, koji već mjesecima poziva Fed da odmah i oštro smanji kamate te prijeti Powellu da će ga smijeniti s čela centralne banke. Novi podaci iz ekonomije pokazuju da ono solidno raste, što znači da nema potrebe za hitnim smanjenjem kamatnih stopa. Poticaj tržištu stiže iz Kongresa, koji bi ovih dana mogao prihvatiti Trumpove prijedloge o proračunu i porezima. Trump, naime, namjerava smanjiti poreze, što je povoljno za tržište, ali ne i za proračun jer se očekuje snažan rast deficita. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najniže nivoe od marta 2022. godine zbog zabrinutosti ulagača oko proračunskog deficita SAD i rasta javnog duga. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,88 bodova. Pritom je cijena evropske valute porasla s jučerašnjih 1,1790 na 1,1795 dolara, blizu najviše nivoe od septembra 2021. godine. Američka je valuta jutros oslabila i u odnosu na japansku, pa je kurs dolara skliznuo na 143,55 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 143,70 jena. Cijene nafte blago su porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,13 posto, na 67,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,08 posto, na 65,50 dolara.
Dvije godine portala Marx.ba: Priče onih koji stvaraju, grade i pomjeraju granice, retrospektiva intervjua (1)
Marx.ba U vremenu kada postoje primjeri da se love klikovi prateći afere i skandale, portal Marx.ba već dvije godine gradi potpuno drugačiji pristup – umjesto senzacionalizma, nudi smisao. Umjesto svakodnevne buke, nudi prostor za razumijevanje društva. Umjesto da samo ukazuje na problem, Marx.ba otvara prostor za rješenja i afirmativne priče. Od samog početka, portal je postavio sebi jasnu misij – biti mjesto gdje se promišlja društvo iz ugla rada, razvoja, znanja… Bez jurnjave za dnevnim skandalima, Marx.ba donosi sadržaj koji ostaje aktuelan. Srž uređivačke politike čine afirmativne priče i ekskluzivni intervjui – posebno razgovori s uglednim ljudima iz svijeta biznisa, koji svojim iskustvom, uvidima i idejama nude drugačiju perspektivu domaće ekonomije i poslovnog ambijenta. Kroz ove intervjue, čitaoci imaju priliku čuti one koji stvaraju, vode, grade i pomjeraju granice, bez senzacionalizma i površnosti. Za dvije godine rada, Marx.ba je pokazao da je moguće graditi medijsku priču bez oslanjanja na aferu, bez zavisnosti od političkih ili finansijskih centara moći. U fokusu su ostali ljudi – njihova iskustva, ideje, doprinos i priče koje inspirišu. Poseban prostor dat je i temama koje se bave razvojem i društvenom odgovornošću – bilo da je riječ o biznisu, obrazovanju ili održivosti. Danas, nakon dvije godine, Marx.ba ne slavi samo broj pročitanih tekstova, nego i povjerenje zajednice čitalaca koji su prepoznali ovaj drugačiji ton. Slavi činjenicu da u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine postoji portal koji razgovara i traži suštinu. U godinama koje dolaze, cilj ostaje isti – ići dublje, misliti šire, povezivati znanje i praksu. Jer prave priče ne traže da ostanu. U narednim danima objavit ćemo retrospektivu najzapaženijih intervjua iz rubrike TOP PRIČE – kao podsjetnik na razgovore portala Masrx.ba koji ostavljaju trag. Venan Hadžiselimović, direktor Hifa Oila za Marx.ba: Vizija je jasna, želimo biti najveća energetska kompanija Venan Hadžiselimović, direktor Hifa Oila za Marx.ba: Vizija je jasna, želimo biti najveća energetska kompanija – Marketing X Business Anel Husović, direktor firme Deltron za Marx.ba: Zadovoljstvo klijenata je pokazatelj uspješnosti Anel Husović, direktor firme Deltron za Marx.ba: Zadovoljstvo klijenata je pokazatelj uspješnosti – Marketing X Business Adis Kepeš, direktor STARline Sarajevo za Marx.ba: Mercedes-Benz je brend koji nadmašuje očekivanja Adis Kepeš, direktor STARline Sarajevo za Marx.ba: Mercedes-Benz je brend koji nadmašuje očekivanja – Marketing X Business Vesna Kukić Lončarić, JYSKova Country direktorica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju: Kupcima želimo biti još bliže Vesna Kukić Lončarić, JYSKova Country direktorica za Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju: Kupcima želimo biti još bliže – Marketing X Business Borislav Trlin, prvi čovjek Razvojne banke FBiH za Marx.ba: Pouzdan smo partner privredi Borislav Trlin, prvi čovjek Razvojne banke FBiH za Marx.ba: Pouzdan smo partner privredi – Marketing X Business
Rheinmetall se ubrzano širi da zadovolji potražnju
Marx.ba Uz ratove u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta, knjige narudžbi njemačkoj industriji naoružanja i vojne opreme su postale prepunjene i mnoge firme iz branše planiraju velika ulaganja u proširenje proizvodnje. Najveći proizvođač naoružanja i opreme u Njemačkoj je Rheinmetall. Koncern je ujedno i ključni snabdjevač Ukrajine, a dio troškova za to pokriva njemačka vlada. Rheinmetall je investirao oko 100 miliona eura u izgradnju nove fabrike u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, za proizvodnju komponenti američkog nevidljivog bombardera F-35, projekta gigantske kompanije Lockheed Martin. Taj pogon počeo je s radom prvog dana jula, dok istovremeno u poslu vrijednom 300 miliona eura kompanija širi svoju najveću fabriku, u Donjoj Saksoniji, gdje proizvodi municiju, a proizvodit će još dijelova F-35. Krajem marta, Rheinmetall je u portfelju imao narudžbe vrijednosti od 62,6 milijardi eura, uključujući ugovore, okvirne sporazume i najavljene poslove. Za poređenje, krajem 2021. i uoči ruskog napada na Ukrajinu, portfelj je bio težak 24,5 milijardi eura. Prihodi i profit kompanije isto snažno rastu, a broj zaposlenih trebalo bi u naredne dvije godine da poraste za četvrtinu, na 40.000. Od februara 2022. godine, vrijednost akcija kompanije porasla je oko 18 puta. Istovremeno, sektor koncerna za proizvodnju dijelova civilnih automobila je u teškoćama, pa se očekuje da će Rheinmetall dio radnika iz tih fabrika prebaciti u vojnu proizvodnju.
AmCham BiH pozdravlja smanjenje doprinosa i poziva na značajnije rasterećenje domaće privrede
Marx.ba Komitet za poreska i pravna pitanja Američke trgovačke komore u Bosni i Hercegovini, pozdravlja usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima Federacije BiH kojim je stopa doprinosa na teret poslodavaca smanjena za 5,5 posto. Ova mjera predstavlja važan korak ka rasterećenju poslovnog sektora, unapređenju konkurentnosti domaćih preduzeća, kreiranju novih radnih mjesta i privlačenju investicija. Međutim, AmCham BiH ističe kako navedena mjera nije dovoljna da značajnije ublaži fiskalni pritisak s kojim se suočavaju privredni subjekti. Ključ uspjeha leži u provođenju sveobuhvatne i sistemske fiskalne reforme, koja se mora realizirati u što kraćem roku. Takva reforma bi trebala biti zasnovana na trogodišnjem fiskalnom planu s jasno definiranim mjerama koje će osigurati kontinuirani rast bruto domaćeg proizvoda (GDP). AmCham BiH u svom dopisu Vladi FBiH predlaže da druga faza reforme uključuje utvrđivanje zbirne stope doprinosa od maksimalno 31 posto, čime bi se dodatno olakšalo poslovanje, stimulirao rast i osigurao dugoročno održiv i konkurentan ekonomski ambijent u Federaciji BiH. – Pozivamo Vladu Federacije BiH da hitno razmotri mogućnosti za nastavak reformi i dodatno smanjenje fiskalnih opterećenja, kako bi odgovorila na izazove s kojima se suočava domaća privreda, poručuju iz AmCham BiH. Američka trgovačka komora u BiH ostaje otvorena za saradnju i stručne konsultacije sa svim relevantnim institucijama, s ciljem stvaranja modernog i stabilnog fiskalnog sistema koji će doprinijeti konkurentnosti i održivosti bosanskohercegovačke ekonomije.
Kraljević o početku primjene smanjene stope doprinosa: Cilj je rasterećenje privrede
Marx.ba U Federaciji BiH danas počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima kojim se nakon gotovo dva desetljeća poslodavcima smanjuje trošak poslovanja po pitanju izdvajanja za radnike. Novi način obračuna zbirnu stopu doprinosa po zaposlenom smanjuje za 13,25 posto, odnosno za pet i po indeksnih poena (u apsolutnom iznosu stopa doprinosa smanjena je s 41,5 posto na 36 posto), potvrdili su iz Federalnog ministarstva financija koje je bilo predlagač ovog zakona. Prilikom obračuna plaća za srpanj poslodavcima u Federaciji BiH se za svakog radnika stopa doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje smanjuje za tri i po indeksna poena, te za zdravstveno osiguranje dva indeksna poena. Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević ističe kako je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima dio fiskalne reforme Vlade Federacije BiH, a niža stopa doprinosa predstavlja važan korak u provedbi ekonomskih reformi čiji je cilj smanjenje opterećenja rada, vraćanja dostojanstva radnicima, poticanja zapošljavanja i ograničavanje sive ekonomije. – Donošenje ovog zakona i njegovo današnje stupanje na snagu predstavlja stvarni prelazak iz sfere fiskalnih intervencija u sferu fiskalnih reformi u Federaciji BiH, kazao je Kraljević. Inače, fiskalnu reformu Vlada Federacije BiH započela je donošenjem Odluke o najnižoj plaći za 2025. godinu u visini od 1.000 KM. Uslijedilo je donošenja uredbi kojima je utvrđena financijska podrška privatnim poslodavcima kroz refundaciju ili sufinanciranje doprinosa. Dio seta fiskalnih reformi Vlade FBiH je i Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH koji je u proceduri donošenja, a njime je predviđeno značajno povećati obuhvat fiskalizacije, odnosno smanjiti sivu ekonomiju.
UIO: U šest mjeseci prihod veći za 326 miliona KM
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci iznosili su 5,748 milijardi KM i veći su za 326 miliona KM ili 6,01 posto nego u istom periodu prošle godine kada su iznosili 5,422 milijardi KM, saopšteno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U saopštenju se ističe da je Uprava u prvoj polovini ove godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na to u iznosu od 1,092 milijardu KM. – Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za šest mjeseci ove godine, a to su organi BiH, entiteti i distrikt Brčko, iznosili su 4,655 milijarde KM i veći su za 5,83 posto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za šest mjeseci 2024. godine, navodi se u saopštenju. U junu ove godine prikupljeno je 1,034 milijardi KM indirektnih poreza, što je za 109 miliona KM više u odnosu na juni prošle godine. Za finansiranje institucija BiH u prvih šest mjeseci ove godine raspoređen je iznos od 490 miliona KM. – Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je FBiH sa jedinstvenog računa dobila 2,554 milijarde, Republika Srpska 1,430 milijardi KM i Brčko distrikt 144 miliona KM, dodaje se. Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva /0,25 KM/, FBiH je dobila dodatnih 115 miliona KM, RS 76 miliona KM i distrikt Brčko četiri miliona KM.
Bosqar Invest zaključio akviziciju Mlinar Grupe
Marx.ba Investicija Bosqar Investa u ukupnoj vrijednosti od 100 miliona eura za neizravni udio od 67 posto u Mlinar Grupi, jednoj od vodećih pekarskih grupacija u Adria regiji, dobila je potrebna regulatorna odobrenja, ispunila sve predmetne uvjete te je zaključena 30. juna 2025. godine. Kao dio transakcije Bosqar je stekao većinski udio od evropskog private equity investitora MidEuropa, a najnovija akvizicija označava značajno širenje prehrambene vertikale grupe, koja posluje pod brand imenom Future Food. Investicija je provedena u partnerstvu s dioničarima Panvite, predvođenima Peterom Polaničem, i menadžerskim timom Mlinara, na čelu s Mladenom Veberom. Uz njih, dugogodišnji Bosqarov strateški partner MidEuropa zadržao je manjinski udio i nastavit će podržavati razvoj i širenje grupe na regionalnim i međunarodnim tržištima. Završetak transakcije predstavlja veliki korak u sklopu Bosqarove strategije izgradnje vodeće regionalne platforme u prehrambenoj industriji kroz udruživanje potencijala snažnih lokalnih brendova, operativne izvrsnosti i održivih proizvodnih praksi. – Nevjerojatno smo ponosni što možemo poželjeti dobrodošlicu Mlinaru, koji sada i službeno postaje dijelom Bosqar Invest ekosistema. Zajedno s našim pouzdanim partnerima – MidEuropom, timom iz redova dioničara Panvite i vodstvom Mlinara – izgradnji i razvoju Mlinar Grupe pristupit ćemo s velikim entuzijazmom, fokusom na inovacije i zajedničkom predanošću izvrsnosti. Završetak ove transakcije ogroman je korak u razvoju naše Future Food vertikale, koja ima ambiciju postati vodećom platformom kad je riječ o dugoročnom rastu i stvaranju vrijednosti u regiji, rekao je Darko Horvat, predsjednik Uprave Bosqar d.d, holding kompanije Bosqar Invest grupe.