Metalska industrija BiH ostvarila izvoz od 7,31 milijardu KM
Marx.ba Metalska industrija BiH lani je ostvarila izvoz od 7,31 milijardu KM, što je više za 5,46 posto ili 378,6 miliona KM nego 2024. godine, a izvoz oružja i municije povećan je gotovo osam puta, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH. Uvoz ove grane privrede lani bio je 11,2 milijarde KM, što je u odnosu na 2024. godinu više za 4,71 posto ili 504,1 milion KM. U ukupnom uvozu u BiH u 2025. godini metalski i elektro-sektor učestvuje sa više od 36 posto. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH pojašnjavaju da je trend znatnog rasta izvoza oružja i municije uslovljen globalnim geopolitičkim kretanjima i rastom izdvajanja za odbranu u velikom broju zemalja, te da BiH u ovom segmentu koristi postojeće proizvodne kapacitete i dugogodišnje iskustvo, prenosi BHRT. Iako ovaj rast ima snažan kratkoročni efekat na ukupni izvoz, riječ je o sektoru koji je izuzetno osjetljiv na bezbjednosne okolnosti, ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Direktori ulaze u 2026. sa optimizmom uprkos rizicima: Dvije petine smatra da će AI imati najveći uticaj na poslovanje
Marx.ba Iako globalna ekonomija ulazi u 2026. godinu pod teretom geopolitičkih tenzija, trgovinskih barijera i sporijeg rasta, izvršni direktori širom svijeta pokazuju iznenađujuće visok nivo optimizma. Čak 92 posto članova uprava ima pozitivan pogled na rast sopstvenih kompanija u narednoj godini, pokazuje najnovije globalno istraživanje revizorske kuće Forvis Mazars: „C-suite Barometer: Outlook 2026“, koje je obuhvatilo više od 3.000 rukovodilaca iz 40 zemalja. Ovaj „globalni paradoks“, kako ga autori nazivaju, ogleda se u činjenici da optimizam raste iako su prihodi pod pritiskom – samo 82 posto ispitanika očekuje rast prihoda, što je najniži nivo od perioda pandemije 2021. godine. Umjetna inteligencija je prvi put izdvojena kao posebna kategorija u istraživanju i postala je dominantna tema u upravnim odborima. Čak 40 posto rukovodilaca smatra da će AI imati najveći uticaj na njihovo poslovanje u narednih 12 mjeseci – više nego inflacija, konkurencija ili regulatorni zahtjevi. Tri četvrtine kompanija već ima formalnu strategiju tehnološke transformacije, dok su ulaganja u AI i akviziciju klijenata prioritet za 76 posto ispitanika. Investicioni indeks porastao je na 69 posto, što je najviši nivo od 2022. godine. Međutim, uprkos visokom nivou samopouzdanja (94 posto lidera smatra da su spremni za AI), realna očekivanja povrata investicija su opreznija. Manje od polovine vjeruje da će AI u potpunosti isporučiti očekivane rezultate u kratkom roku, dok su troškovi i nedostatak stručnih kadrova identifikovani kao ključne prepreke, navodi se u publikaciji. Promjene u globalnoj trgovini više se ne posmatraju kao privremeni poremećaj. Carine i regionalizacija postaju strukturni dio novog ekonomskog poretka. Skoro tri četvrtine rukovodilaca već je prilagodilo poslovne modele zbog konkurencije i trgovinskih barijera. Devet od deset lidera vjeruje da su sposobni da upravljaju troškovima izazvanim tarifama, dok četiri od pet imaju spremne planove za dodatne poremećaje. To se posebno odražava na lance snabdijevanja, koji postaju centralno strateško bojno polje – istovremeno pod pritiskom održivosti, troškova energije i regulatornih zahtjeva. Ekspanzija na nova tržišta i dalje je među tri glavna strateška prioriteta, ali se geografska mapa mijenja. Iako Sjedinjene Američke Države ostaju vodeća destinacija, zemlje poput Kanade, Njemačke, Francuske i Kine sada su ravnopravno u fokusu. Više od polovine kompanija dodalo je nova ciljna tržišta za širenje, dok je 45 posto promijenilo prvobitne planove. Samo šest posto je u potpunosti odustalo od međunarodne ekspanzije.
Airbus ove godine ima cilj od 870 isporuka
Marx.ba Airbus je u četvrtak izjavio da očekuje isporuku 870 komercijalnih aviona u 2026. godini, što je nešto manje od otprilike 880 koliko su analitičari očekivali. To dolazi u trenutku kada raste pritisak na evropskog proizvođača aviona, a američki konkurent Boeing pokazuje znakove oporavka nakon godina krize, što je koristilo Airbusu. Raspoloženje oko Airbusa znatno se pogoršalo od početka godine, rekao je analitičar UBS-a Ian Douglas-Pennant uoči izvještaja za cijelu godinu objavljenog rano u četvrtak. „Iako prepoznajemo pokretače promjene raspoloženja, a sada su isporuke aviona modela 880 u 2026. u odnosu na 905 ranije, sada također vidimo rizike usmjerene prema gore u rezultatima za četvrto tromjesečje“, rekao je Douglas-Pennant. Airbus je prošle godine isporučio 793 komercijalna aviona, neznatno premašivši svoj revidirani cilj od 790. Kompanija je smanjila svoj raniji cilj od 820, navodeći probleme s kvalitetom dobavljača koji uključuju panele trupa koji su utjecali na isporuke njihove porodice A320. Analitičari Barclaysa opisali su poremećaj kao “privremeni zastoj u izvršenju” i rekli da je “dugoročna rampa” ostala “netaknuta”. Airbus je posljednjih nekoliko godina uživao snažan zamah dok se konkurent Boeing borio s krizom zbog problema s dizajnom i proizvodnjom svog najprodavanijeg uskotrupnog aviona, 737 Max. Isporuke su pomno praćena metrika jer proizvođači aviona primaju većinu plaćanja za avion kada se preda kupcu. Airbus je 2025. isporučio 193 aviona više od Boeinga, ali Boeing je prvi put od 2018. primio više narudžbi. To je, uz nedavne probleme s kvalitetom Airbusa, navelo neke da vide promjenu za Boeing pod vodstvom izvršne direktorice Kelly Ortberg. Ortberg, koji je preuzeo najvišu poziciju 2024. kako bi je izveo iz krize, bio je pozitivan u pogledu sposobnosti svoje kompanije da poveća proizvodnju u bliskoj budućnosti, nakon što je krajem januara izvijestila o prihodima u četvrtom tromjesečju iznad očekivanja Wall Streeta. Zaostale narudžbe Airbusa i Boeinga porasle su posljednjih godina zbog problema s lancem opskrbe koji su se pojavili tokom pandemije Covid-19. Boeing je također osigurao više isporuka i neto narudžbi u prvom mjesecu 2026. od Airbusa.
Dobit bh. banaka u 2025. godini 880 miliona KM
Marx.ba Banke u Bosni i Hercegovini ostvarile su u 2025. godini dobit od 880 miliona maraka, pokazuju preliminarni podaci entiteskiha gencija za banklarsstvo. Banke u Federaciji BiH ostvarile su dobit od 613 miliona KM, što je za 13,2 miliona KM više nego godinu ranije, a banke u Republici Srpskoj dobit od 267 miliona KMi, veća je povećanje za 20 miliona KM. U odnosu na 2024. godinu kada je dobit bila 847 miliona KM porast profitabilnosti iznosi 3,9 posto. Rast profita je, prije svega, posljedica stabilnog poslovanja i zadržane visoke profitabilnosti sektora, ali i nedovoljnog plasmana sredstava u privredu. Bankarski sektor u Federaciji BiH zabilježio je rast depozita od 9,1 posto na 28,45 milijardi KM, dok su krediti dosegli iznos od 21,67 milijardi KM i imali su rast od 13,4 posto. Ukupna imovina dosegla je iznos od 35 milijardi KM. Neto prihodi/(rashodi) od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi banaka u FBiiH iznosili su porš+le godine 906,0 miliona KM i činili su 63 psoto od ukupnih prihoda. Neto prihodi/(rashodi) od naknada i provizija bili su 464,4 miliona KM i imali su učešće od u ukupnim prihodima od 32,5 posto. Dobit na prosječnu aktivu (ROAA) iznosila je 1,84 posto, a gobit na prosječni ukupni kapital (ROAE)14,02 posto. Prema preliminarnim podacima Republičke agencija za bankarstvo, bankarski sektor Republike Srpske nastavio je snažan rast i lani, kada je bruto bilansna aktiva na kraju decembra dostigla 12,4 milijarde KM, što je povećanje od 1,2 milijarde KM ili 11 odsto u odnosu na isti period godinu ranije, piše Indikator. Depoziti su i dalje glavni izvor finansiranja banaka i čine 77 odsto ukupne pasive. Ukupni depoziti porasli su na 9,3 milijarde KM, uz godišnji rast od 12 odsto, pri čemu se 5,7 milijardi KM odnosi na stanovništvo, a 3,6 milijardi KM na pravna lica. Ukupni bruto krediti na kraju prošle godine iznosili su 7,3 milijarde KM, što predstavlja rast od 9,4 odsto i čini 59 odsto bruto aktive sektora. Kreditni portfolio gotovo je ravnomjerno podijeljen između stanovništva i pravnih lica. Istovremeno, kvalitet kreditnog portfelja je poboljšan. Stopa nekvalitetnih kredita (NPL) smanjena je na 3,0 odsto, u odnosu na 3,7 odsto godinu ranije, dok stopa pokrivenosti iznosi 79 odsto, što ukazuje na stabilno upravljanje rizikom.
Meta širi ugovor s Nvidijom: Koristit će milione AI čipova u izgradnji podatkovnih centara
Marx.ba Meta će koristiti milione Nvidijinih čipova u svojim podatkovnim centrima umjetne inteligencije, uključujući Nvidijine nove samostalne CPU-ove i Vera Rubin sisteme sljedeće generacije, u novom sveobuhvatnom ugovoru. Izvršni direktor Mete, Mark Zuckerberg, rekao je u izjavi da prošireno partnerstvo nastavlja nastojanja njegove kompanije “da pruži osobnu superinteligenciju svima na svijetu”, viziju koju je najavio u julu. Finansijski uvjeti ugovora nisu objavljeni. Dionice Mete i Nvidije porasle su tokom produženog trgovanja u utorak. Dionica Advanced Micro Devicesa pala je za oko 4% nakon te vijesti. U januaru je Meta objavila planove da će potrošiti do 135 milijardi dolara na umjetnu inteligenciju u 2026. “Ugovor je svakako vrijedan desecima milijardi dolara”, rekao je analitičar čipova Ben Bajarin iz Creative Strategies. “Očekujemo da će dobar dio Metinih kapitalnih ulaganja ići na ovu Nvidijinu izgradnju.” Partnerstvo nije ništa novo, budući da Meta koristi Nvidijine grafičke procesorske jedinice već najmanje desetljeće, ali sporazum označava znatno šire tehnološko partnerstvo između dvaju divova sa sjedištem u Silicijskoj dolini. Samostalni CPU-ovi najveća su novost u sporazumu, a Meta je postala prva koja je implementirala Nvidijine Grace centralne procesorske jedinice kao samostalne čipove u svojim podatkovnim centrima, za razliku od ugrađenih uz GPU-ove u poslužitelj. Nvidia je rekla da je to prvo veliko samostalno korištenje Grace CPU-ova.
Egrlić: Region treba biti izuzet iz barijera, CEFTA povećala razmjenu na zapadnom Balkanu
Marx.ba Na pitanje da li bi bilo opravdano da Bosna i Hercegovina uvede carine na uvoz čelika, Egrlić je odgovorio je da je u ovom trenutku teško dati takvu ocjenu, naglašavajući kako „ulazak u neke trgovinske ratove nikako ne bi donio koristi za BiH“. – Bosna i Hercegovina treba da štiti svoje tržište kao što to rade i druge zemlje u regionu, ali mislim da bi najbolje rješenje bilo da region bude izuzet iz bilo kakvih barijera zato što barijere koje je nametnula Srbija ne doprinose izgradnji jedinstvenog ekonomskog prostora i ne omogućavaju punu slobodu pristupa tržištu Srbije, odnosno regiona – naveo je Egrlić. Podsjetio je da je uvođenjem pravila CEFTA-e došlo do povećanja vanjskotrgovinske razmjene u regionu, te da šest ekonomija zapadnog Balkana nastoje graditi jedinstven ekonomski prostor bez bilo kakvih carinskih ili vancarinskih barijera. – Za više od 18 miliona stanovnika i potrošača želimo stvoriti jedno veliko tržište. U ovom slučaju, uvođenje kvota koje značajno pogađaju BiH nije dobro, pogotovo jer se radi o kršenju pravila CEFTA. Odluka Srbije nije bila najavljena, donesena je iznenada, što dodatno otežava situaciju – dodao je Egrlić.
Luka Brčko poslovala u plusu prošle godine
Marx.ba Javno preduzeće “Luka Brčko“ poslovnu 2025. godinu završilo je pozitivnim finansijskim rezultatom, a prema riječima direktora Perice Josića, ostvarena je dobit od oko 250.000 konvertibilnih maraka. Posebno je naglašen rast aktivnosti na kontejnerskom terminalu te prihodi od zakupa otvorenih i zatvorenih skladišnih prostora u krugu luke. Već krajem februara očekuju se intenzivne pretovarne aktivnosti – najavljen je dolazak 2.000 tona đubriva i dodatnih 4.000 tona uglja, koji će u luku stići baržama. Iz uprave poručuju da su spremni odgovoriti na sve zahtjeve komitenata, kao i do sada. Kada je riječ o investicijama, projekat revitalizacije luke nalazi se u završnoj fazi. Preostalo je polaganje oko 300 metara novog kolosijeka i demontaža pruge iz centra grada, nakon čega će projekat, koji je trajao četiri do pet godina, biti u potpunosti okončan. – U planu je i instalacija solarne elektrane na krovovima objekata luke. Očekuje se izdavanje građevinske dozvole u narednim sedmicama, a realizacija projekta planirana je do kraja 2026. godine. Time bi ovo preduzeće postalo prvo javno preduzeće u Brčko distriktu, a prema najavama i jedno od prvih u Bosni i Hercegovini, koje bi bilo energetski nezavisno – rekao je Josić. Takođe, planirano je proširenje Carinskog terminala u krugu luke. Na zahtjev Uprave za indirektno oporezivanje BiH, zbog povećanog obima posla i zapošljavanja novih radnika, biće izgrađeno dodatnih 60 do 80 kvadratnih metara kancelarijskog prostora. Uprava luke izražava očekivanje da će i 2026. godina biti obilježena rastom obima posla, infrastrukturnim unapređenjima i daljim jačanjem kapaciteta ovog značajnog privrednog subjekta.
Saudijci prodali svoj udio u izdavaču GTA videoigara
Marx.ba Saudijski državni investicijski fond (PIF) u potpunosti je izašao iz vlasničkog udjela u američkom izdavaču videoigara Take-Two Interactive Software, potez koji dolazi u osjetljivom trenutku za gaming industriju, ali i za samu kompaniju koja se priprema za jedno od najočekivanijih lansiranja u povijesti sektora. Prema regulatornim podacima, fond je rasprodao približno 11 miliona dionica, čija se vrijednost ranije procjenjivala na oko tri milijarde dolara. Iako na prvi pogled potez može izgledati kao povlačenje iz videoigara, tržišni analitičari upozoravaju da se zapravo radi o širem preslagivanju portfelja. Saudijska Arabija posljednjih godina agresivno ulaže u gaming i esport kroz različite strukture povezane s fondom, uključujući Savvy Games Group, nastojeći izgraditi globalnu prisutnost u industriji interaktivne zabave
Struktura zaposlenih u BiH: Koliko radi žena, a koliko muškaraca
Marx.ba Na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 31. decembra 2025. bile su 314.794 nezaposlene osobe. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 76 ili 0,02 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, žena je 187.786 ili 59,65 posto. U odnosu na isti period godinu ranije nezaposlenost u BiH je manja za 5.902 osobe ili 1,84 posto. Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 108 osoba (0,04 posto), a povećala se u Republici Srpskoj za 21 osobu (0,04 posto) i u Brčko distriktu BiH za 11 osoba (0,09 posto). Među osobama koje traže zaposlenje krajem decembra bilo je: NKV 90.949 ili 28,89 posto, PKV-NSS 4.089 ili 1,3 posto, KV 98.589 ili 31,32 posto, VKV 583 ili 0,19 posto, SSS 90.416 ili 28,72 posto, VŠS 4.776 ili 1,52 posto, te VSS 25.392 ili 8,07 posto. Od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u decembru 2025. godine, novoprijavljenih osoba koje traže posao bilo je 10.985. Broj osoba brisanih sa evidencije zavoda i službi zapošljavanja je 11.127. Od ukupnog broja brisanih sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja zaposleno je 7.015 ili 63,04 posto. U decembru 2025. godine poslodavci su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili 2.734 potrebe za zapošljavanjem novih radnika,dok je registrovani broj osoba kojima je prestao radni odnos u izvještajnom periodu iznosio 8.171. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u novembru 2025. godine u BiH je bilo 854.483 zaposlenih osoba, a od toga 390.876 žena. U odnosu na oktobar 2025. godine broj zaposlenih osoba se smanjio za 0,1 posto, a broj zaposlenih žena se isto smanjio za 0,1 posto. Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za III kvartal 2025. godine, u BiH radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) je činilo 1.441.000 osoba, dok je broj neaktivnih iznosio 1.432.000 osoba. U okviru radne snage zaposlenih je bilo 1.280.000 i 162.000 nezaposlenih osoba. Anketna stopa nezaposlenosti je značajno manja od registrovane i na nivou BiH za III kvartal 2025. godine iznosila je 11,2 posto. Broj zaposlenih osoba u III kvartalu 2025. godine veći je za 4,8 posto u odnosu na II kvartal 2025. godine, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 12 posto. Stopa nezaposlenosti u BiH u III kvartalu 2025. godine iznosila je 11,2 posto i manja je u odnosu na II kvartal 2025. godine (13,1 posto) za 1,9 postotnih poena. Anketna stopa zaposlenosti u III kvartalu 2025. godine iznosila je 44,5 posto i veća je u odnosu na II kvartal 2025. godine (42,5 posto) za dva postotnih poena. Stopa nezaposlenosti mladih (15-24 godine) u BiH u III kvartalu 2025. godine iznosila je 33,5 posto i manja je u odnosu na II kvartal 2025. godine (33,9 posto) za 0,4 postotna poena, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Energoinvest zainteresovan da gradi pogon u Banovićima
Marx.ba Kompanija Energoinvest Sarajevo pokazala je interesovanje za izgradnju proizvodnog pogona u Općini Banovići. Generalni direktor energoinvesta Mirzom Ustamujić sa saradnicima posjetio je 10. februara općinu Banovići, koju je kompanija prepoznala kao lokalnu zajednicu sa značajnim industrijskim potencijalom. Tokom razgovora sa predstavnicima Opštine istaknuto je da Banovići raspolažu nizom privrednih subjekata koji imaju dugu tradiciju u metaloprerađivačkoj industriji, kao i u pružanju specijaliziranih usluga remontiranja elektroenergetskih mašina. Posebno je naglašena uloga firme Elektroremont, koja je, po preporuci Energoinvesta, već ranije uspostavila inicijalne tržišne veze i saradnju sa određenim partnerima. Jedna od tema sastanka bila je razmatranje ideje da Energoinvest realizuje poduzetnički poduhvat izgradnje proizvodnog pogona u Poslovnoj zoni “Sadnice”. Prema preliminarnim razmatranjima, lokalne firme iz Banovića mogle bi preuzimati poslove metaloprerade, izradu komponenti, te određene segmente montažnih procesa, dok bi završna montaža mogla biti organizovana ili u budućem pogonu Energoinvesta u Banovićima, ili u nekom od njihovih postojećih pogona unutar ili van granica Bosne i Hercegovine. Općina Banovići je posebno interesantna za ovakav vid investicije iz više razloga. Osim funkcionalne blizine prema željezničkoj infrastrukturi na Oskovi, što omogućava povoljne uslove za teretni transport, Banovići raspolažu kvalitetnim kadrovskim potencijalom. Kroz obrazovni proces, te višedecenijsku saradnju lokalnih kompanija sa Rudnikom mrkog uglja Banovići, formiran je velik broj stručno profilisanih radnika, među kojima su tokari, varioci, monteri, bravari i drugi deficitarni profili. Također, na području općine postoji i određeni broj mladih nezaposlenih osoba koji bi se, uz kratkotrajnu obuku, mogli brzo prilagoditi zahtjevima ovih industrijskih djelatnosti. Nakon radnog sastanka u zgradi Općine, delegacija Energoinvesta, zajedno sa načelnikom Mehmedom Hasanovićem i njegovim saradnicima, obišla je Poslovnu zonu “Sadnice”, gdje su se na licu mjesta upoznali sa raspoloživim kapacitetima i infrastrukturom. Posjetili su i firmu Elektroremont kako bi se dodatno informisali o njihovim tehničkim mogućnostima i dosadašnjim referencama. Općinski načelnik Mehmed Hasanović izrazio je spremnost Općine Banovići da pruži svu potrebnu institucionalnu podršku s ciljem stvaranja povoljnih uslova za potencijalna ulaganja Energoinvesta, ističući da bi ovakav projekat predstavljao značajan iskorak za lokalnu privredu i otvaranje novih radnih mjesta.