Realni rast BDP-a u Bosni i Hercegovini za prošlu godinu bio je tri posto
Marx.ba Prema onome što je objavila Agencija za statistiku BiH, bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine za 2024. godinu nominalno je iznosio 53 milijarde i 528 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu nominalno je veći za 7,2 posto dok je realni rast iznosio tri posto. BDP po stanovniku iznosio je 15.688 KM (8.021 eura ili 8.679 dolara). Posmatrano po djelatnostima, značajniji nominalni rast bruto dodane vrijednosti bilježe administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 13,4 posto i finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 12,2 posto.
UIO: Počinje primjena novih pravila u oblasti PDV-a
Marx.ba Uprava za indirektno oporezivanje obavijestila je sve PDV obveznike da od 6. avgusta 2025. godine stupa na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Ovaj Pravilnik je usvojen na 9. sjednici Upravnog odbora UIO, a objavljen u „Službenom glasniku BiH“, broj: 25/25 od 29. aprila 2025. godine. Izmjenama i dopunama uvode se važna pojašnjenja i olakšanja u primjeni PDV propisa, a ključne novine odnose se na: – uključivanje nabavke specijalnih alata korištenih u procesu proizvodnje u sporedni promet, – izuzimanje od razmjene isporuke električne energije iz obnovljivih izvora od strane malog proizvođača – neobveznika PDV, – fleksibilniju proceduru pri otpisu zaliha, – preciznije definisanje poklona male vrijednosti, – preciziranje mjesta oporezivanja elektronski isporučenih usluga, – definisanje poreske osnovice kod prometa usluga iz člana 9. Zakona o PDV-u i osnovice kod međusobne isporuke električne energije iz obnovljivih izvora između PDV obveznika i malog proizvođača – neobveznika, – redefinisanje člana 54. Pravilnika koji se vezuje za uslove za povrat PDV-a u skladu sa članom 29. Zakona o PDV-u (DKP misije i međunarodne organizacije, te članovi misija sa članovima porodice i snadbijevanje dobrima i uslugama u okviru međonarodnih projekata), – redefinisanje člana 68. Pravilnika vezanog za odbitak ulaznog PDV za stalnu imovinu nabavljenu prije upisa u registar PDV obveznika, – potpunije definisanje pojma kooperanta kod posebne sheme u građevinarstvu, – redefinisanje prava na povrat PDV-a vezanog za iznos dobara od strane putnika uključujući povećanje cenzusa o ukupnoj vrijednosti dobara iskazanoj na obrascu „PDV-SL-2″ za ostvarivanje prava na povat PDV (sa sadašnjih 100 KM na 200 KM), – novi PDV-SL 2 obrazac i CD PDV 1 M obrazac i druge izmjene, prenosi Biznis. UIO je podsjetila sve obveznike na važnost blagovremene pripreme za primjenu novog pravilnika, kako bi se osigurala zakonita i efikasna primjena poreskih propisa.
Objavljeni rezultati: Rudnik srebra u Varešu nastavlja zamah
Marx.ba Zamah se nastavlja u rudniku srebra Vareš u Bosni i Hercegovini, s još jednim snažnim kvartalom rasta i ostvarenim prekretnicama, objavili su iz kompanije Adriatic Metals. – Proizvodnja je porasla za 23 posto posto na 1,7Moz AgEq, podržana povećanjem od 50 posto u mljevenju rude i solidnim napretkom u razvoju rudnika, kažu iz kompanije. Prema objavljenom, izgradnja transportnog sistema je završena, a odlaganje jalovine i pristup cesti sada su u potpunosti operativni, a radi se na nastvaku jačanja finansijske pozicije daljnjim otplatama duga. U junu je objavljen preporučeni sporazum o akviziciji između Adriatic Metalsa i Dundee Precious Metalsa, a od 1. jula, komercijalna proizvodnja je zvanično u toku, poručili su. – Zadovoljstvo mi je prijaviti još jedan kvartal poboljšanja sigurnosnih pokazatelja i operativnog povećanja. Prerađena ruda tokom drugog kvartala iznosila je ukupno 99 hiljada tona, što je povećanje od 50 posto u odnosu na prethodni kvartal. Dana 1. jula objavili smo postizanje komercijalne proizvodnje – važne prekretnice za kompaniju. Budući da je proizvodnja tokom prve polovine godine bila ispod očekivanja zbog upravljanja jalovinom, smjernice za cijelu 2025. godinu su revidirane i kreću se u rasponu od 475-525 hiljada tona prerađene rude i 9,5-10,5 miliona unci srebrnog ekvivalenta, rekla je između ostalog Laura Tyler, direktorica Adriatic Metalsa.
BiH povećala izvoz u prvoj polovini ove godine za 5,8 posto
Marx.ba U perodu janura-juni 2025. godine izvoz iz BiH je iznosio 8 milijardi 432 miliona KM, što je za 5,8 posto više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 14 milijardi 682 miliona KM, što je za 4,5 % više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 57,4 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6 milijardi 251 milion KM, objavila je Agencija za statistiku BiH. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1 milijardu 426 miliona KM, što je za 12,9 % više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 1 milijardu 791 milion KM, što je za 12,6 % više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 79,6 %. Izvoz u zemlje EU je iznosio 6 milijardi 228 miliona KM, što je za 4,9 % više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 8 milijardi 552 miliona KM, što je za 1,6 % više nego u istom peroiodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 72,8 %.
Udio stranih radnika u Bosni i Hercegovini 0,7 posto
Marx.ba Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja i analize realizacije Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH u 2024. iznosio je 0,7 %, što je značajno više u odnosu na prethodne godine. Ipak, taj udio i dalje ostaje vrlo nizak u odnosu na ukupni broj zaposlenih, pa zapošljavanje stranih radnika nema značajniji utjecaj na tržište rada u BiH. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku da ukupna godišnja kvota za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. iznosi 6.073 radnih dozvola, od čega 2.450 za produženje, a 3.623 za novo zapošljavanje. U 2024. godini zabilježen je porast broja izdanih radnih dozvola strancima za 26,43 % u odnosu na 2023. Tijekom 2024. izdano je ukupno 5.798 radnih dozvola, dok ih je u 2023. izdano 4.586. Od ukupno 5.798 izdanih radnih dozvola u 2024., njih 3.422 računaju se u godišnju kvotu, dok je 2.376 izdano neovisno o utvrđenoj kvoti. Radne dozvole mogu se izdati izvan kvote u sljedećim slučajevima: strancu s visokim obrazovanjem ili završenim postdiplomskim/doktorskim studijem u BiH; strancu čiji rad temelji međunarodni sporazum; strancu koji vrši ključne poslove u poslovnom subjektu, a nije izuzet od obveze posjedovanja radne dozvole na temelju međunarodnog sporazuma; učiteljima ili nastavnicima s posebnim znanjem; profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima; strancu koji se odrekao državljanstva BiH; te strancu u braku ili izvanbračnoj zajednici sa strancem sa stalnim boravkom u BiH ili djetetu takvog stranca. Uspoređujući broj izdanih radnih dozvola s godišnjom kvotom, iskorištenost kvote u BiH iznosila je 56 %. U Federaciji BiH iskorištenost je bila 42 %, u Republici Srpskoj 98 %, a u Brčko distriktu BiH 64 %. Značajnije je popunjena kvota za novoizdane radne dozvole u odnosu na produžene. Prema državama porijekla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2024. godini dolazilo je iz: Republike Turske, Savezne Demokratske Republike Nepal, Republike Srbije, Republike Indije i Narodne Republike Bangladeša. Najveći rast broja radnih dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine. Najveći pad zabilježen je kod državljana Turske, Kuvajta i Sirije. Prema kvalifikacijskoj strukturi, u 2024. najviše je radnih dozvola izdato polukvalificiranim radnicima (27,84 %), zatim radnicima s visokom stručnom spremom (22,34 %) i onima sa srednjom stručnom spremom (21,71 %). Ovaj raspored razlikuje se od prethodnih godina, kada su najviše dozvola imali radnici s visokom, zatim srednjom stručnom spremom, dok su polukvalificirani bili na trećem mjestu. Najviše radnih dozvola u 2024. izdato je u djelatnostima građevinarstva (1.305 ili 22,51 %), prerađivačke industrije (844 ili 14,56 %) te ostalim uslužnim djelatnostima (710). Slična je situacija bila i 2022. i 2023., dok je ranijih godina najviše dozvola bilo izdano u sektoru trgovine. Prema spolu, od ukupno izdanih radnih dozvola u 2024. ženama je dodijeljeno 804 (14 %), a muškarcima 4.994 (86 %), što je nešto drugačiji omjer u odnosu na ranije godine, kada je učešće žena bilo ispod 10 %. Iskorištenost kvota u razdoblju 2020. – 2024. za cijelu BiH varira od najniže 51 % u 2022. do najviše 71 % u 2021. godini. U Federaciji BiH iskorištenost se kretala od 42 % u 2024. do 93 % u 2021., u Republici Srpskoj od 53 % u 2021. do 98 % u 2024., a u Brčko distriktu od 14 % u 2020. do 64 % u 2024. U Republici Srpskoj kvota nije povećavana u posljednje tri godine, dok je u Federaciji BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana za 5 %, a u 2024. u odnosu na 2023. čak za 76 %, dok je u 2023. u odnosu na 2022. povećanje bilo 32 %. U Brčko distriktu BiH kvota za 2025. u odnosu na 2024. povećana je za 96 %, u 2024. u odnosu na 2023. za 136 %, a u 2023. za 78 % u odnosu na prethodnu godinu. Prijedlozi kvota pokazuju stalan rast potreba za radnicima iz inozemstva, što potvrđuju i zahtjevi poslodavaca, poglavito u sektorima trgovine, građevinarstva, usluga, prerađivačke industrije i ugostiteljstva. Međutim, postoji nesklad između iskazanih potreba i stvarne iskorištenosti kvota. Jedan od glavnih razloga za slabiju iskorištenost kvota u nekim dijelovima BiH je složen i dugotrajan administrativni postupak za izdavanje radnih dozvola. Neusklađenost rokova, različite procedure i nedovoljno učinkovita komunikacija između institucija dodatno otežavaju realizaciju potreba tržišta rada. Također, trend rasta novoizdanih radnih dozvola u odnosu na one koje se produžuju može ukazivati na kratkoročno boravište strane radne snage u BiH, bez dugoročnih planova ostanka u zemlji. Nadležna tijela za zapošljavanje stranaca u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH dostavljaju svoje prijedloge o broju potrebnih radnih dozvola Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, koja ih objedinjeno upućuje Ministarstvu civilnih poslova, a zatim Vijeću ministara, koje donosi konačnu odluku o godišnjim kvotama. Iako poslodavci traže povećanje kvota, sindikati upozoravaju na neiskorišten domaći radni potencijal. U tom je kontekstu važno osigurati transparentnost i ravnotežu – kvotni sustav služi kao zaštita domaće radne snage, ali u uvjetima značajnog manjka radnika potrebna je i fleksibilnost uz odgovarajuće kontrolne mehanizme.
Eronet na polugodištu ostvario dobit od 975,1 hiljadu KM
Marx.ba JP HT Mostar/Eronet ostvario je u prvom polugodištu dobit od 975,1 hiljadu KM, pokazuje finansijski izvještaj objavljen na Sarajevskoj berzi. Finansijski rezultat bolji je za 57,8 posto nego u istom periodu godinu ranije kada je dobit bila 617,9 hiljada KM, prenosi Indikator. Ukupni prihodi HT Mostar u periodu januar-juni 2025. bili su 105,0 miliona KM i povećani su za oko 2,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupni rashodi bili su oko 104 miliona KM i imali su rast od 2,4 posto u odnosu na prvo polugodište 2024. godine. Kompanija ima 18 poslovnih jedinica i predstavništava, a zapošljava 1199 zaposlenih.
Cijene nafte pale uslijed zabrinutosti zbog trgovinskog rata
Marx.ba Cijene nafte pale su u utorak zbog zabrinutosti da bi nadolazeći trgovinski rat između glavnih potrošača sirove nafte – Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije – mogao smanjiti rast potražnje za gorivom usporavanjem ekonomske aktivnosti. Terminski ugovori na Brent naftu pali su za 52 centa, odnosno 0,75 posto, na 68,69 dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta, piše Reuters, koštala je 66,69 dolara po barelu, što je pad od 51 centa ili 0,76 posto. Oba su referentna indeksa u ponedjeljak bilježila blagi pad. – Široka zabrinutost oko potražnje i dalje tinja usred rastućih ekonomskih trgovinskih napetosti, posebno dok tržišta prate najnovije prijetnje carinama između velikih ekonomija i potencijalne objave predsjednika Trumpa uoči roka 1. avgusta. Investitori također pomno prate moguće domino-učinke novih američkih sankcija na rusku naftu, rekla je Priyanka Sachdeva, viša analitičarka tržišta u kompaniji Phillip Nova, prenose Financije. Zabrinutost oko ponude uglavnom je ublažena jer su glavni proizvođači povećali proizvodnju, a prekid vatre 24. juna okončao je sukob između Izraela i Irana. Ipak, ulagači su sve zabrinutiji zbog globalne ekonomije uslijed promjena u američkoj trgovinskoj politici. Slabiji američki dolar pružio je određenu podršku cijenama nafte jer kupci koji koriste druge valute plaćaju relativno manje. – Cijene su pale jer zabrinutost zbog trgovinskog rata nadmašuje podršku slabijeg dolara, napisao je u bilješci analitičar tržišta IG-a Tony Sycamore. Sycamore je ukazao i na mogućnost eskalacije trgovinskog spora između SAD i EU zbog carina. Prema riječima diplomatskih izvora, EU razmatra širi spektar mogućih protivmjera protiv Sjedinjenih Država, jer izgledi za postizanje prihvatljivog trgovinskog sporazuma s Washingtonom slabe. SAD je zaprijetio uvođenjem carine od 30 posto na uvoz iz Evropske unije 1. avgusta ako se ne postigne dogovor. Također postoje znakovi da povećana opskrba naftom ulazi na tržište, budući da Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici postupno ukidaju ograničenja proizvodnje.
Neće moći kešom: Plaćanje cestarine na naplatnom mjestu blizu Sarajeva od sutra karticom ili TAG uređajem
Marx.ba Kako su objavile Autoceste FBiH od sutra će naplatno mjesto Tarčin naplatu cestarine vršiti isključivo putem platomata i TAG uređaja u vremenu i to 24 sata dnevno. – Molimo korisnike da na vrijeme izvrše pripreme za korištenje navedenih načina plaćanja, kako bi se izbjegle eventualne neugodnosti i zadržavanja u saobraćaju, navode iz Autocesta FBiH. Za plaćanje karticom, važno je da vozači prilagođenom brzinom uđu u naplatnu traku i magnetnu karticu, preuzetu na ulaznoj stanici autoceste A1, umetnu u odgovarajuće mjesto na platomatu. – Na osnovu ulazne stanice i kategorije vozila korisniku će biti određena cijena cestarine koja će biti ispisana na ekranu platomata. Nakon toga, korisnik treba bankovnu karticu nasloniti na POS terminal nakon čega će transakcija biti naplaćena, a korisniku izdat račun i slip, poručeno je.
Pruga Podlugovi–Vareš ponovo pokreće privredu: Ključna logistička arterija za izvoz koncentrata
Marx.ba Nakon višedecenijske stagnacije, željeznica ponovo postaje kičma industrijskog razvoja u centralnoj Bosni. Obnovljena pruga Podlugovi – Vareš danas ima ključnu ulogu u izvozu koncentrata iz vareškog rudnika, vraćajući željeznički transport u središte domaće privrede. Samo tokom jula 2025. godine, ovom dionicom prevezeno je više od 1.400 tona koncentrata, dok je do kraja mjeseca planiran ukupni obim transporta od 3.000 tona. Riječ je o jasnom pokazatelju da je željeznica ponovo postala funkcionalan i efikasan kanal za izvoz domaćih sirovina, ali i važan dio dugoročne vizije održive industrijske proizvodnje. Adriatic Metals, kompanija koja stoji iza modernog rudarskog pogona u Varešu, još je u ranoj fazi razvoja projekta prepoznala logistički značaj željezničke veze. U momentima kada je doprema opreme i repromaterijala bila ključna, pruga je bila neupotrebljiva. U saradnji s nadležnim institucijama, pokrenuta je sveobuhvatna sanacija: zamijenjeni su pragovi, obnovljeni kolosijeci, očišćena trasa, modernizirana signalizacija i ponovo uspostavljen siguran transportni tok između Vareša i ključnog izvoznog pravca. Prvi kontejneri koncentrata otpremljeni su upravo željeznicom. Danas se transport odvija kombinovanim putem, odnosno željeznicom i drumom. Upravo tako fleksibilna logistika omogućava stabilan izvoz, uprkos izazovima poput višemjesečne obustave saobraćaja kroz Jablanicu. Saradnja kompanije Adriatic Metals sa Željeznicama FBiH se nastavlja i širi, s ciljem daljeg povećanja kapaciteta i unapređenja efikasnosti. Međutim, rudarski projekti ne mjere se samo u tonama i kilometrima. Finalni proizvodi kompanije, srebro i olovo, imaju centralnu poziciju u zelenoj tranziciji: od solarnih panela i električnih vozila do naprednih energetskih sistema. Srebro, kao najefikasniji provodnik, podržava razvoj energetski učinkovitih tehnologija, dok olovo osigurava stabilno skladištenje obnovljive energije. Rudarska proizvodnja u Varešu danas je direktno povezana s međunarodnim tržištima, a funkcionalna željeznička pruga igra važnu ulogu u stabilnom i efikasnom izvozu. Time se domaća infrastruktura ponovo stavlja u službu savremenog privrednog razvoja.
Nekad su bili dio Jugoplastike: Sada ostvarili rast prihoda od 309,6 posto
Marx.ba AD Plastik Grupa, hrvatska firma koja je nastala 1992. godine izdvajanjem iz nekadašnje Jugoplastike, objavila je finansijske rezultate za prvih šest mjeseci 2025. godine, u kojima bilježi snažan rast profitabilnosti, unaprjeđenje operativne učinkovitosti i daljnje jačanje finansijske stabilnosti, unatoč nešto nižim prihodima zbog izostanka prošlogodišnjih jednokratnih prihoda od prodaje alata. Poslovni prihodi Grupe iznose 75,28 miliona eura, dok profitabilnost bilježi snažan uzlazni trend. EBITDA Grupe iznosi 9,5 miliona eura, što je rast od 45,6 posto, a EBITDA marža dosegnula je 12,6 posto. Neto dobit Grupe iznosi 7,46 miliona eura, što predstavlja rast od 309,6 posto u odnosu na isti period lani. „Ostvareni rezultati potvrđuju kvalitetu provedene strategije i otpornost kompanije. Neto dobit u rangu je one iz rekordne 2019. godine, a dodatno smanjenje razine zaduženosti jasno govori o održivosti poslovnog modela koji smo primjenjivali“, izjavio je predsjednik Uprave Marinko Došen. U prvom je polugodištu zaključen novi ugovor u vrijednosti od 126,8 milijuna eura, čime je osigurana dugoročnija popunjenost kapaciteta i stabilan portfelj narudžbi u narednim godinama. Istovremeno, u tijeku su intenzivni ponudbeni procesi i pregovori s istim kupcem koji bi mogli rezultirati dodatnim ugovorima u drugom dijelu godine. Financijska stabilnost kompanije dodatno je ojačana nastavkom procesa razduživanja pa je neto finansijski dug smanjen za 12,5 posto u odnosu na kraj prošle godine. Niži koeficijent zaduženosti i povoljniji odnos duga i EBITDA dodatno potvrđuju provođenje odgovorne financijske strategije i stabilnost poslovnog okvira. Inače, AD Plastik jedna je od vodećih istočnoevropskih kompanija za razvoj i proizvodnju komponenti automobilskog interijera i eksterijera.