Tržište automobila: Hibridi preuzeli primat
Marx.ba Električni automobili bili su zvijezde tržišta u posljednjih nekoliko godina, ali im sjaj u posljednje vrijeme nestaje, ako je suditi prema podacima prodaje u SAD i Eropi. Njih su gurale mnoge kompanije, potaknute najviše strelovitim uspjehom Tesle, ali i zbog bojaznosti da ne zaostanu i budu potpuno maknute kada regulatori uvedu restrikcije. Najnoviji podaci govore da je prodaje u prvom tromjesečju ove godine na američkom tržištu pala za 2,7 postotaka, a isti se trend vidi i u Evropi. Međutim, kako je prodaja električnih vozila (EV) dodatno usporila i pala, tako su hibridi s motorom na benzin i struju nastavili bilježiti rast, što je nastavak trenda započetog prošle godine. U razdoblju od januara do marta ove godine prodaja hibrida porasla je za čak 43 postotaka. Tržište diktira daljnje odluke, pa Ford najavljuje da će do 2030. godine proizvoditi sve modele svojih vozila kao hibride. Ušetate li na neki od prodajnih mjesta Toyote u SAD ovih dana i izrazite li želju da kupite model Prius, hibrid koji je na tržištu već 27 godine, dobit ćete odgovor da se na isporuku čeka do godine dana, ovisno o konfiguraciji modela. Prius je nedavno redizajnirao cijelu liniju i to je još više potaknulo nevjerovatnu potražnju. Plus, Toyota ima u Americi visoku reputaciju i horde poklonika Priusa koji se na Toyotinim forumima i grupama kunu u taj hibrid. U 2023. Amerikanci su kupili rekordnih 1,4 milijuna hibrida, u usporedbi s 1,2 električnih vozila. Cijene EV-a padaju, uglavnom zbog saveznih poreznih olakšica i smanjenja cijena od strane Tesle, tržišnog lidera. Ipak, oni su još uvijek skuplji od hibridnih ili plinskih vozila. Prosječna cijena na američkom tržištu prošle godine bila je 63 hiljade dolara, da bi sada pala na nešto više od 60.500 dolara, ne uključujući porezne olakšice. Prosječna cijena hibrida stabilizirala se na otprilike 42 hiljade dolara. Tipični hibrid košta nešto više od benzinske verzije. Na primjer, Toyota RAV4 hibrid s pogonom na sve točkove, počinje u 32.825 dolara, što je 1.600 dolara više od usporedive verzije benzinca. Hibridna vozila bilježe rast u i EU, nadmašujući rast električnih modela. Prema poznatim podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), registracije su krajem prošle godine porasle za 24,2% u usporedbi s decembrom 2022. godine u 27 zemalja EU, Velikoj Britaniji i zemljama članicama EFTA-e. To je nadmašilo rast električnih automobila, koji su u istom periodu zabilježili porast od 14,8 postotaka. Najveći rast prodaje hibrida zabilježen je u Francuskoj (13 posto), Italiji (12,8 posto), Španjolskoj (9,9 posto) i Njemačkoj (5,4 posto). Čak je i prodaja Ferrarija s hibridnim motorima po prvi je put premašila prodaju tradicionalnih modela, što je historijski trenutak za marku koja je neraskidivo povezana sa super automobilima koje pokreću bučni, snažni motori. Mala je razlika, samo 51 posto u korist hibrida, ali u usporedbi sa samo 19 posto prije godinu dana, to je veliki pomak. Četiri od 13 modela koje Ferrari nudio su hibridi. Ferrarijevu prodaju pospješili su 296 GTB, GTS i SF90 hibrid. Iako su benzinski automobili i dalje najpopularnija kategorija vozila u Evropi, njihov udio u tržištu se polako smanjuje. Krajem 2023. godine benzinski automobili su imali udio od 35,5 postotaka, što je blagi pad u odnosu na 36,9 postotaka od početka prošle godine.
Cijena zlata pala s izgledima za smanjenje kamata u SAD
Bloomberg Adria Cijene zlata pale su nakon što su objavljeni rezultati mjesečnog istraživanja američkog tržišta rada. Prošle sedmice cijene dosegnule rekordne razine, no snažno tržište rada dovelo je do pada broja onih koji misle da će Fed brzo smanjiti kamatne stope, što je utjecalo na cijenu. Zlato je palo za oko 1,2 posto, dok su prinosi američkih državnih obveznica porasli kako je broj novih radnih mjesta u SAD u martu porastao više nego u bilo kojem od prethodnih 11 mjeseci, a stopa nezaposlenosti pala na 3,8 posto. Podaci idu u prilog onima koji kažu da Fed neće žuriti s popuštanjem svoje monetarne politike. Više kamatne stope obično smanjuju privlačnost zlata koje ne nosi kamatu. S druge strane, cijena zlata ostaje iznad 2,3 hiljada dolara za uncu, a period rasta koje je počelo sredinom februara bez jasnog okidača i dalje zbunjuje neke analitičare. Od tog trenutka cijena zlata porasla je za 17 posto, a barem dio optimizma pripisuje se mišljenju da bi Fed uskoro mogao početi smanjivati stope. Potražnja centralnih banaka također je bitan faktor, pri čemu je Narodna banka Kine završila mart kao neto kupac plemenitog metala 17. mjesec za redom. Ulagači će pažljivo pratiti podatke o inflaciji u SAD koji bi trebali biti objavljeni u srijedu, a koji bi mogli dodatno ukazati na to što će Fed učiniti u narednom periodu. S druge strane, investitori će morati pratiti napetosti na Bliskom istoku. Izrael je rekao da će povući dio svoje vojske iz Gaze nakon što je premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju istakao da očekuje skoru pobjedu. Iran pak sprema odgovor na napad na konzulat u Siriji za koji krivicu pripisuje Izraelu. Hezbolah upozorava da je spreman za rat. Iako visoke kamatne stope loše utječu na cijene zlata, one često skaču u periodima kada su geopolitički rizici visoki. Cijena zlata pala je za 0,2 posto na 2325,26 dolara za uncu u 10:01 po singapurskom vremenu. Bloombergov indeks Dollar Spot napredovao je, a skočila je i cijena platine. Vrijednost paladija je pala.
Transatlantski partneri usmjereni na održivo poslovanje: Šta donosi Leuven samit
Marx.ba Transatlantski partneri se okupljaju u belgijskom Leuvenu radi šestog Savjeta za trgovinu i tehnologiju (TTC), sa odlučnom fokusiranom na unaprjeđenje “zelene tržišne” i jačanje održivih trgovinskih praksi. Vođeni istaknutim ličnostima poput evropskih komesara Margrethe Vestager i Valdija Dombrovskisa, zajedno sa američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom, SAD sekretarkom za trgovinu Ginom Raimondo i trgovinskom predstavnicom Katherine Tai, samit ima za cilj da izgradi na Inicijativi za održivu trgovinu preko Atlantika (TIST) započetoj 2022. godine. Ovaj zajednički napor ima za cilj da unaprijedi trgovinu prelaskom na zelenu tranziciju na način koji obostrano koristi obje strane. Razgovori tokom samita, zakazani od 4. do 5. aprila, usredsređeni su na ključne teme uključujući održivu trgovinu, zelene tržišne prostore, strategije javne nabavke, podsticaje za čistu energiju i kritične sirovine. Ključni ciljevi navedeni u nacrtu zaključaka obuhvataju promociju zelenog tržišta radi jačanja trgovine i lanaca snabdijevanja, ubrzanje usvajanja održivih rješenja u javnim nabavkama i rješavanje pitanja sigurnih i održivih transatlantskih lanaca snabdijevanja. Dok se kako EU tako i SAD pripremaju za nadolazeće izbore, buduća putanja TTC-a zavisit će od obaveza i prioriteta novih administracija. Ipak, usred ovog konteksta, Leuven služi kao arena za transatlantske partnere da potvrde svoju posvećenost zajedničkoj viziji zelenije i održivije budućnosti.
Intelov plan od 100 milijardi dolara za povratak na svjetski vrh
Marx.ba Intel planira potrošnju od 100 milijardi dolara u četiri američke države, za izgradnju i proširenje svojih fabrika, nakon što je obezbijedio 19,5 milijardi dolara federalnih grantova i zajmova, i nada se da će obezbijediti još 25 milijardi dolara poreskih olakšica. Centralni dio Intelovog petogodišnjeg plana potrošnje je pretvaranje praznih placeva zemljišta u blizini Kolumba, (Ohajo) u ono što je generalni direktor Pat Gelsinger opisao novinarima kao „najveću lokaciju za proizvodnju AI čipova na svijetu“, počevši od 2027. godine. Kako piše Reuters, Intelov plan će također uključiti renoviranje lokacija u Novom Meksiku i Oregonu i proširenje postojećih operacija u Arizoni, gdje dugogodišnji rival Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC) također gradi ogromnu fabriku za koju se nada da će dobiti sredstva od američkog predsjednika Joea Bidena zahvaljujući političkoj želji da se napredna proizvodnja poluprovodnika skoncentriše u SAD. Sredstva obezbijeđena Bidenovim planom za renesansu proizvodnje čipova mnogo će pomoći Intelu da popravi svoj oštećeni poslovni model. Naime, decenijama je ova kompanija bila vodeća u pravljenju najbržih i najmanjih poluprovodnika, prodajući ih po premium cijeni i ulažući višak profita u dalja istraživanja i razvoj kako bi ostala ispred svih. Ali Intel je izgubio tu proizvodnu prednost 2010-ih zbog TSMC-a, a njegove profitne marže su naglo pale pošto je snizio cijene kako bi zadržao tržišni udio sa inferiornim proizvodima. Direktor Gelsinger je još 2021. najavio plan za vraćanje Intela na poziciju broj jedan, ali je rekao da će mu trebati podrška vlade da bi plan bio profitabilan. Gelsinger je rekao da će oko 30 posto od najavljenih 100 milijardi dolara biti potrošeno na troškove izgradnje infrastrukture i angažovanja radne snage. Ostatak je namijenjen za kupovinu alata za proizvodnju čipova od firmi kao što su ASML, Tokyo Electron, Applied Materials, i KLA. Ti alati će pomoći da se lokacija u Ohaju “uključi u mrežu” u 2027. ili 2028. godini, iako je Gelsinger upozorio da bi vremenski okvir mogao da bude promenjen ukoliko tržište čipova uspori. Osim grantova i zajmova, Intel planira da većinu kupovine obavi iz svojih postojećih novčanih tokova. – I dalje će biti potrebno tri do pet godina da Intel postane ozbiljan igrač na tržištu proizvođača najsavremenijih čipova, rekao je za Reuters Kingaj Čan (Kinngai Chan), analitičar u kompaniji Summit Insights. Međutim, on je upozorio da će biti potrebno više ulaganja prije nego što Intel pretekne TSMC, dodajući da bi tajvanska firma mogla da ostane lider još neko vrijeme.
Fed opet bez promjene kamatnih stopa
Marx.ba Američke Federalne rezerve odlučile su sinoć da zadrže ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom i ostale su pri svojoj prognozi o tri smanjenja kamatnih stopa ove godine, uprkos znakovima da bi inflacija mogla duže da ostane povišena. Zvaničnici Feda također su povećali svoje procjene ekonomskog rasta i inflacije u tekućoj godini. Referentna kratkoročna kamatna stopa Feda ostala je na maksimalnom nivou u posljednje 23 godine, na 4,25 do 5,50 procenata, nakon što na petom sastanku zaredom Federalnog komiteta za otvoreno tržište (FOMC) nije došlo do promjene, prenosi USA Today. Nakon što je od 2022. godine sprovela niz povećanja kamatne stope koje su do tada bile nulte, centralna banka je nastavila pauzu od jula, jer je rast potrošačkih cijena značajno ublažen. Odluka od srijede znači da će Amerikanci nastaviti da plaćaju visoke troškove zaduživanja, dok Fed nastoji da uspori oštar porast cijena. U saopštenju nakon dvodnevnog sastanka FOMC-a, Fed je ponovio da „ne očekuje da će biti prikladno smanjiti ciljani raspon dok se ne stekne veće povjerenje da se inflacija održivo kreće ka ciljana dva posto“. Podsjetimo, inflacija u SAD neočekivano je porasla na 3,2 procenta u februaru, iako su ekonomisti predviđali da će godišnji rast cijena ostati nepromijenjen u odnosu na januarsku stopu od 3,1 posto. Zvaničnici Feda zadržali su svoju projekciju da će sniziti stopu za tri četvrtine procentnog poena, odnosno na 4,50 do 4,75 posto do kraja godine. To bi moglo da podstakne optimistično raspoloženje na tržištu dionica, koje je već dostiglo nove rekorde zbog mogućnosti sniženja kamatnih stopa. Fed je saopštio sa očekuje da će privreda porasti za 2,1 posto u 2024. godini, što je znatno iznad prethodnih procjena od 1,4 procenta. Fed je predvideo rast od dva posto u idućoj godini, u odnosu na prethodnu projekciju od 1,8 posto.
U SAD se stvara konzorcij koji bi otkupio poslovanje TikToka
Marx.ba Stupi li na snagu potpuna zabrana TikToka, izglasana nedavno u Predstavničkom domu Kongresa, kineska će društvena mreža imati pola godine za napustiti to tržište ili prodati poslovanje nekom američkom entitetu. Ovo se nekima učinilo kao dobra poslovna prilika – otkupiti zrelu društvenu mrežu na kojoj je registriran praktički svaki drugi stanovnik SAD, pa nastaviti tamo gdje su Kinezi stali (ili bolje rečeno, zaustavljeni). Pojavila se stoga inicijativa koji bi mogla okupiti nekolicinu investitora, dovoljno imućnih za preuzeti američki dio TikToka. Nju predvodi Steven Mnuchin, investicijski bankar i filmski producent, koji je tokom vladavine Donalda Trumpa obnašao funkciju prvog čovjeka riznice SAD, odnosno ministra finansija. Mnuchin se slaže s predloženom zabranom kineske aplikacije i smatra da je donošenje zakona, koji bi ByteDance primorao na povlačenje ili prodaju, dobar potez. Za sada nema informacija o tome ko bi sve uz njega uložio u otkup TikToka od kineskih vlasnika, a niti o tome je li ByteDance uopće voljan razmisliti o prodaji. TikTokov generalni direktor Shou Zi Chew poručio je tek da će se oni prvo pokušati pravno izboriti za to da se zabrana ne primijeni. U ljeto 2020., možda ćete se sjetiti, čim je Trump bio najavio da bi TikTok mogao biti zabranjen, kao potencijalni su se kupci njihovog američkog dijela poslovanja javili Microsoft i Oracle. No, niti od potpune zabrane, niti od akvizicije, tada nije bilo ništa. Cijela stvar prvo je bila odgođena, pa je Trump potom izgubio izbore i interes za ovo pitanje, koje se od tada nije pojavljivalo, sve do sada i početka nove predizborne kampanje. Ove sedmice doznali smo i da je Trumpov stav sada suprotan, vjerovatno zbog toga što njegovu ideju o zabrani sada ima priliku formalno realizirati novi predsjednik Biden. Trump je, naime, izjavio da nije za zabranu TikToka, jer bi tada Facebook dobio pretjerano na važnosti i snazi, a Zuckerbergovu je kompaniju pritom prozvao “neprijateljem naroda”.
Pokušaj iznenađenja: Rivian predstavio tri nova električna SUV modela
Marx.ba Američki proizvođač električnih automobila, primarno kamioneta, Rivian, pomalo je iznenadio objavom širenja ponude s čak tri nova modela. Upravo predstavljeni R2, R3 i R3X novi su električni automobili, primarno namijenjeni američkom tržištu, kojima se želi, cijenom i ponudom, konkurirati čak i jeftinijim Teslama, ali i ostatku tržišta kamioneta i srednje velikih SUV-a. Sva tri su nova modela zasnovana na novoj Rivianovoj platformi srednje veličine, na kojoj se mogu proizvoditi SUV-i i crossoveri s do 5 sjedišta. Rivian R2 bit će tako SUV srednje veličine, koji će spajati visoke performanse uz mogućnosti vožnje po teškim terenima, pa će biti pogodan i za grad i za off-road vožnju. Zadnji dio teretnog prostora zatvoren je staklom, ali se može potpuno otvoriti za prijevoz većih predmeta ili vožnju “na zraku”. Isto tako zadnja se klupa potpuno preklapa pa povećava obim prtljažnika. R3 je po obliku karoserije bliži crossoveru, a također donosi udobnost, snagu i mogućnost vožnje mimo ceste, po zahtjevnijim terenima. Varijanta tog modela je R3X, s još snažnijim pogonskim paketom. I R2 i R3 donose dvije razine opreme, kad je riječ o baterijskom sklopu te tri opcije pogona (s jednim, dva ili tri elektromotora). Najnaprednija inačica, naglašavaju u Rivianu, omogućit će doseg od preko 480 kilometara, kao i ubrzanje od 0 do 100 km/h za manje od tri sekunde. Svi će modeli podržavati brzo punjenje kroz univerzalne NACS i CCS priključke. Ono što bi mogla biti glavna prednost nove game Riviana jeste cijena. R2 će se u SAD prodavati za početnih 45.000 dolara, dok će početni model R3 biti i jeftiniji od toga. Za usporedbu, prvi modeli ovog proizvođača, R1T (SUV) i R1S (pickup), koštaju 70, odnosno 75 hiljada dolara. Rezervacije za R2 već su otvorene i moguće je upisati se u red čekanja uplatom pologa od 100 dolara. Na prve isporuke kupci će ipak pričekati – sve do početka 2026. godine. Oni koji se odluče za R3 ili R3X, svoje će automobile moći dobiti tek nakon toga u SAD, a još kasnije i na tržištima u ostatku svijeta, piše Autonet.
Huawei koristio i američku tehnologiju u kreiranju naprednog čipa
Marx.ba Huawei Technologies Co. i njegov partner Semiconductor Manufacturing International Corp. oslanjali su se na američku tehnologiju za proizvodnju naprednog čipa u Kini prošle godine, piše Bloomberg pozivajući se na dobro obaviještene izvore. SMIC sa sjedištem u Šangaju koristio je opremu kalifornijskih Applied Materials Inc. i Lam Research Corp. za proizvodnju naprednog 7-nanometarskog čipa za Huawei 2023. godine, rekli su ljudi, tražeći da ne budu imenovani jer detalji nisu javni. Prethodno neobjavljene informacije sugeriraju da Kina još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti određene strane komponente i opremu potrebnu za vrhunske proizvode poput poluvodiča. Zemlja je tehnološku samodostatnost postavila kao nacionalni prioritet, a Huaweijevi napori da unaprijedi domaći dizajn i proizvodnju čipova dobili su podršku Pekinga. Predstavnici SMIC-a, Huaweija i Lama nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Applied Materials i Ured za industriju i sigurnost Ministarstva trgovine SAD, koji je odgovoran za provedbu kontrole izvoza, odbili su komentirati. Hvaljen u Kini kao veliki korak u proizvodnji autohtonih poluvodiča, prošlogodišnji procesor proizveden od SMIC-a pokretao je Huaweijev Mate 60 Pro i val patriotske kupovine pametnih telefona u toj azijskoj zemlji. Čip je još uvijek generacijama iza vrhunskih komponenti globalnih kompanija, ali ispred onoga gdje su se SAD nadale da će zaustaviti napredak Kine. Međutim, mašine korištene za njegovu izradu i dalje su imali strane izvore, uključujući tehnologiju nizozemskog proizvođača ASML Holding NV, kao i opremu kompanije Lam and Applied Materials. Bloomberg News izvijestio je u oktobru da je SMIC koristio opremu iz ASML-a za proboj čipova.
Rast na Wall Streetu, u fokusu izvještaj o kamatama u SAD
Marx.ba Na Wall Streetu su danas burzovni indeksi porasli, nakon dva dana pada i nakon što je predsjednik američke centralne banke Jerome Powell poručio da se neće žuriti sa smanjenjem kamatnih stopa. Dow Jones ojačao je 0.20 posto, na 38.661 bod, dok je S&P 500 porastao 0.51 posto, na 5104 boda, a Nasdaq indeks 0.58 posto, na 16.031 bod. U fokusu ulagača bio je izvještaj predsjednika Feda u Kongresu u kojem je poručio da je inflacija znatno popustila, nakon što je u 2022. dosegla najviše nivoe u 40 godina, ali da čelnici Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prije nego što odluče smanjiti kamatne stopa. Powell je istako da bi se zbog prebrzog smanjenja kamata mogla izgubiti bitka s inflacijom, pa bi u tom slučaju kamate trebalo ponovno povećati, dok bi predugo čekanje sa smanjenjem kamata ugrozilo rast ekonomije. Unatoč agresivnom povećanju kamata Feda u posljednje dvije godine, američka ekonomija i dalje stabilno raste, a inflacija postupno popušta. Powellovi komentari nisu znatnije utjecali na procjene u vezi kamatnih stopa, pa većina analitičara smatra da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u junu. U devet od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše u uslužnom i tehnološkom sektoru, oko 1 posto. U prethodna dva dana berzanski indeksi pali su više od 1 posto. I na evropskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0.43 posto, na 7679 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0.10 posto, na 17.716 bodova, a pariški CAC 0.28 posto, na 7954 boda.
Ovo je najskuplja nekretnina u SAD: Imanje košta nezamislivih 295 miliona dolara
Marx.ba Imanje imena Gordon Pointe u gradu Naplesu na Floridi ima devet hektara. Uključuje glavnu kuću koja se prostire na više od hiljadu metara kvadratnih, te dvije kuće za goste, a svaka ima preko 460 kvadrata. Sva tri objekta nalaze se na poluotoku s 500 metara obale i pristaništem za jahte. Imanje se od nedavno prodaje za vrtoglavih 295 miliona dolara što je trenutno najveća cijena za neku nekretninu u Americi, prenosi Tportal. Prema objašnjenjima agenata glavni razlozi za tako visoku cijenu su privatnost, plaža i veliki potencijal imanja za daljnju izgradnju, piše CNBC. – Nekretnina može još primiti više od 18.580 metara kvadratnih stambene izgradnje, navodi se u saoopćenju za medije. Iako bi zemljište nakon kupovine moglo biti razbijeno na više dijelova, nagađa se da će potencijalni kupac ipak sve zadržati kao privatno porodično imanje. Kuća s najvećom cijenom, prije Gordona Pointea, u inače ultraskupom Naplesu pojavila se na tržištu u decembru po cijeni od 45 miliona dolara, a u blizini Gordon Pointea nalazi se prazna parcela od gotovo 1,5 hektara koja se više od godinu dana prodaje za 63 miliona dolara. Veliko je pitanje hoće li se pojaviti neko spreman iskeširati 295 miliona dolara, jer često dolazi do velikog jaza između početne tražene cijene i brojke za koju se nekretnina u konačnici proda. Za primjer druga najskuplja nekretnina u SAD, penthause od 1.600 kvadrata u New Yorku s pogledom na Central Park na tržištu se nalazi gotovo dvije godine. U početku se za mega stan tražilo 250 miliona dolara da bi se nakon godinu dana cijena spustila na 195 miliona dolara. Kupac se još nije pojavio. Sličnu sudbinu ima i vila u Los Angelesu sa sedam spavaćih soba i 20 kupaonica poznata kao Casa Encantada. U vlasništvu je autorice knjiga za djecu Karen Winnick, udovice pokojnog milijardera i financijera Garyja Winnicka. Prodaja vile oglašena je u junu prošle godine za 250 miliona dolara. Nakon što se niko nije javio povučena je s tržišta da bi se pojavila u novembru sa cijenom od 195 miliona dolara i još uvijek čeka kupca. Prodaja strašno skupih nekretnina u SAD može potrajati i nekoliko godina. Primjerice 2017. vila Chartwell Estate, na adresi Bel Air Road 750 u Los Angelesu, imala je početnu cijenu od 350 miliona dolara. Imanje je prodano 2019. za 150 miliona dolara, a kupio ga je Lachlan Murdoch, sin medijskog mogula Ruperta Murdocha.