Marx.ba

Cijene nafte nastavile su u srijedu ujutro pad od prethodna dva dana, usljed talasa slabih podataka i neizvjesnosti oko rata između palestinskog Hamasa i Izraela. Podaci iz Njemačke i Velike Britanije predstavili su lošu ekonomsku sliku za koju se očekuje da će utjecati na potražnju za naftom.

Nakon što su cijene nafte u ponedjeljak oslabile za više od dva posto, a u utorak oko 0,5 posto, u srijedu prije podne cijene nafte pale su za dodatnih 0,5 posto. Cijena referentne nafte Brent spustila se na oko 87,60 dolara za barel, dok se američkom sirovom naftom WTI trgovalo po cijeni od 83,25 dolara za barel, prema podacima specijalizovanog portala OilPrice.

Trend pada cijena nafte pokrenut je kao odgovor na, za sada, nedovoljne diplomatske napore na Bliskom istoku u cilju obuzdavanja sukoba između Izraela i Hamasa, a Bliski istok je najveći svjetski region za snabdijevanje naftom.

Indeks menadžera nabavke (PMI) u eurozoni pao je na 46,5 ovog mueseca, sa 47,2 posto u septembru. Ovi podaci ponovo su podstakli strah od recesije. Analitičari ocjenjuju da je pad cijena nafte u vezi sa ovim podacima, jer su utjecali na smanjenje potražnje za naftom, prenosi Reuters.

Američki institut za naftu (API) izvijestio je o smanjenju komercijalnih zaliha u SAD. Vijest o smanjenju zaliha u najvećoj ekonomiji svijeta obično dovodi do rasta cijena nafte, ali u ovom slučaju prevladala je kontinuirana ekonomska zabrinutost, kao i eskalacija na Bliskom istoku.