Trebinje uskoro dobija najveću solarnu elektranu na Balkanu
Marx.ba V.d.direktora Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Marko Kubatlija održao je sastanak s predstavnicima mađarske kompanije Lugos Renewables koja investira u izgradnju najvećeg solarnog parka na Balkanu u Trebinju. Na osnovu Memoranduma o saradnji s Agencijom za promociju izvoza HEPA, FIPA je pružila podršku kompaniji Lugos Renewables. Projekat u Trebinju podrazumijeva saradnju mađarskog Lugos Renewables i Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) kroz mješoviti holding. Nova solarna elektrana snage 73 MWp gradi se u Trebinju, u blizini granice Crne Gore i Hrvatske, što predstavlja 2. fazu cjelokupnog projekta. Prva faza je već u izgradnji trafostanica i dalekovoda sa solarnom elektranom od 73 MWp, tako da će s dodatkom nove solarne elektrane razvoj kompleksa obezbijediti kapacitet od 146 MWp (DC) solarne energije, što će ga učiniti najvećom solarnom elektranom u regionu Balkana prema sadašnjim podacima. To će otvoriti nova radna mjesta, ali što je još važnije, imat će veliki utjecaj na ekonomski rast regije i razvoj zaštite okoliša povećanjem udjela zelene energije u ukupnoj proizvodnji energije. Lugos Renewables je prošle godine preuzela većinsko vlasništvo nad Solarnom elektranom Trebinje 1, nakon što je Konkurencijsko vijeće BiH dalo zeleno svjetlo za ovu akviziciju. Ukupna vrijednost projekta je veća od 50 miliona eura i bit će najveća u BiH. – Uz investicijske projekte koji stvaraju nova radna mjesta i donose višu dodanu vrijednost, izuzetno nam je važno privući i realizirati one investicije koje donose nove tehnologije, koji investiraju u istraživanje i razvoj, donose veći broj inovativnih proizvoda i usluga, te ulažu u edukaciju zaposlenih, navodi se u saopćenju.
Studija otkriva da li je zaista biljna ishrana skuplja od mesne
Marx.ba Vewliki broj ljudi se posljednjih godina okrenuo ishrani na bazi bilja, kako iz zdravstvenih, tako i iz ekoloških razloga, a možda u svemu tome ulogu igra i “novčanik”. Dok neki tvrde da je skupo hraniti se tako, zbog visokih cijena nekih biljaka ili, recimo, orašastih plodova, drugi navode da meso nikada nije bilo skuplje. Osim toga, ima i onih kojima je biljni režim previše komplikovan. Sve u svemu, “sto ljudi – sto ćudi”, a kako ne bismo više nagađali šta je istina i koliko nas košta jedna, odnosno druga ishrana, tu je zadatak “preuzela” velika studija. Grafikon “Our World in Data” pokazuje da je poljoprivreda odgovorna za oko 12,5% svih ljudskih emisija CO2 i metana. Budući da je ishrana nešto što je pod našom kontrolom, odabir one koja je “održivija” može biti naš lični doprinos usporavanju klimatskih promjena. Ali, to je samo jedan dio priče. Mimo ekološkog aspekta, ako pogledamo finansijsku stranu, stručnjaci kažu da se stiče “lažni utisak” o cijenama biljne ishrane u odnosu na mesnu ili, generalno, “kompletnu”, jer se porede cijene veganskih sireva i zamjena za meso sa pravim mesom i mliječnim proizvodima. Ali, ističe se da ovo poređenje ne odražava realno stanje stvari na tržištu. Naime, prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede, prosječna cijena za kilogram voća u SAD je 2021. bila 1,52 dolara, dok je prosječna cijena kilograma mesa bila 3,82 dolara. Ipak, ni to nije najbolji način da se dobiju relevantni podaci, te je u tom smislu zanimljivo veliko istraživanje objavljeno u časopisu Lancet Planetary Health, u kojem su naučnici uporedili cijene različitih vrsta ishrane, kojima se zadovoljavaju potrebe za svim nutrijentima u zapadnim zemljama, kao što su SAD, Velika Britanija i zemlje EU. Studija je pokazala da ljudi koji se hrane pretežno biljnom hranom – fleksitarijanci (jedu pretežno biljnu hranu, ali i pomalo životinjskih proizvoda), peskatarijanci (jedu biljnu hranu, ali i ribu i plodove mora), vegetarijanci (jedu biljnu hranu i mliječne proizvode), te vegani (ne jedu ništa životinjskog porijekla), na izboru hrane mogu uštedjeti do 30 posto. To je u zapadnim zemljama ekvivalent uštedi od oko 900 dolara godišnje.
Bakterije spašavaju planetu: Održivost u modnoj industriji
Marx.ba Svaki odjevni komad koji nosimo ima u sebi boje koje, često zaboravljamo, imaju dubok utjecaj na okolinu. Tradicionalno, industrija boja se oslanjala na sintetičke pigmente, često zanemarujući ekološke posljedice. Međutim, novi pristupi u sintetičkoj biologiji nude alternativu – boje bazirane na bakterijama. Umjesto klasičnog hemijskog procesa, dva naučnika su razvila revolucionarni metod koji koristi biološke procese za proizvodnju boja za tekstil. Prvo, kroz sofisticiranu tehnologiju, identifikuju organizme sposobne da proizvedu određene pigmente, zatim modifikuju bakterije kako bi same proizvodile te pigmente. Ovaj inovativni pristup ne samo da redukuje potrošnju vode, već i eliminiše toksične hemikalije iz procesa bojenja. Bakterije rastu na obnovljivim sirovinama i proizvode boje bez dodatka štetnih supstanci. Još važnije, boje se prirodno fiksiraju za tkaninu, eliminišući potrebu za agresivnim hemikalijama i teškim metalima. Otkrića poput ovog postavljaju temelje za održiviju modnu industriju, koja godišnje proizvodi stotine milijardi odjevnih predmeta. Bakterije kao osnova boja otvaraju put ka ekološki odgovornijoj proizvodnji, ističući potrebu za inovacijama u harmoniji sa prirodom.
Novi Taycan impresionira dometom do 587 kilometara u stvarnom svijetu
Marx.ba Porsche lansira opsežno poboljšani Taycan. Nove varijante modela nude veći domet, kao i kraće i snažnije procese punjenja. U početnom testiranju dometa od Los Angelesa do San Diega i nazad, predserijski modeli su pokazali svoju dodatno poboljšanu efikasnost. Potpuno električni sportski automobili prešli su do 587 kilometara sa jednim punjenjem baterije na javnim putevima. – Za izrazito efikasnu sportsku limuzinu Taycan s velikom baterijom, ovo praktično, završno testiranje rezultiralo je ukupnim dometom do 587 kilometara, kaže potpredsjednik za liniju modela Kevin Giek. – Odličan rezultat. Test dometa u južnoj Kaliforniji impresivno je pokazao koliko je efikasan poboljšani Taycan. Nastavljamo da se fokusiramo na našu strategiju ‘brzog putovanja’ za električnu mobilnost: kratkotrajno punjenje zajedno s velikim dometom u stvarnom svijetu zahvaljujući efikasnim pogonima, poručio je. Testiranje dometa je sprovedeno u svakodnevnim uvjetima. Dvanaest predstavnika međunarodnih medija su vozila četiri vozila tri dana na međudržavnom autoputu 405 i 5 između metropola južne Kalifornije, Los Angelesa i San Diega. Timovi su vozili maksimalnom brzinom od 75 mph, dozvoljenom na međudržavnim autoputevima. To odgovara brzini od oko 120 km/h. Sva četiri testna automobila bila su opremljena većom baterijom Performance Battery Plus. Automobili su se punili na Electrify America punjaču u Torranceu/Los Angelesu. Tu je Taycan pokazao snagu punjenja od preko 300 kW tokom većine punjenja i uspio je da napuni od 10 do 80 posto baterije nekoliko puta za manje od 20 minuta. Performanse punjenja, vrijeme punjenja i vrijeme potrebno za početak punjenja također su značajno poboljšani u ovom testu. Porsche je napravio skoro 150.000 primjeraka Taycana od početka proizvodnje. Glavna pojedinačna tržišta za ovaj model su trenutno SAD, Velika Britanija, Njemačka i Kina. Opsežno revidirani Taycan će biti predstavljen za nekoliko dana.
Italija najavljuje milijardu eura poticaja za kupovinu čistijih automobila
Marx.ba Italija će ove godine osigurati 950 miliona eura poticaja građanima za kupnju čištijih automobila kako bi podupiranjem potražnje oživjela proizvodnju u automobilskom sektoru. Rim će osigurati do 13.750 eura subvencija za građane s najnižim primanjima kako bi im pomogao kupiti novo, potpuno električno vozilo po cijeni do 35.000 eura bez PDV-a, najavilo je u četvrtak ministarstvo industrije. Ista prihodovna grupa imat će pravo i na poticaj u iznosu do 10.000 eura za novi plug-in hibrid koji košta do 45.000 eura. Vlada će osigurati poticaje i za kupovinu najsuvremenijih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijavanjem, ali će oni biti manji. Građani su do sada mogli računati samo na maksimalno 5.000 eura za kupovinu električnih vozila. Poticaji su dio programa pomoći automobilskoj industriji koji je vlada najavila 2022. Ukupna vrijednost mjera iznosi osam milijardi eura. Najava novih poticaja poklopila se sa sukobom vlade s automobilskim divom Stellantisom, vlasnikom Fiata. Premijerka Giorgia Meloni rekla je prošle sedmice da je Stellantis, proizvođač Fiata koji posluje i u Francuskoj i Americi, ponekad vukao poslovne poteze štetne po italijanske nacionalne interese. Izvršni direktor Stellantisa Carlos Tavares odgovorio je da su italijanski poticaji za razvoj električnih vozila manji od onih u drugim velikim evropskim zemljama, a takva politika koči proizvodnju. Od prošlog ljeta Rim i Stellantis pregovaraju o dugoročnom planu koji bi preokrenuo trend. Cilj je povećati Stellantisovu proizvodnju u Italiji na milion vozila. Lani proizveli su oko 750.000. Ministar industrije Adolfo Urso rekao je da se Stellantis obvezao povećati proizvodnju na milion vozila. To bi značilo da bi se vratila na nivo iz 2017. godine. Italija bi mogla parirati francuskoj vladi preuzimanjem udjela u Stellantisu, izjavio je ministar u četvrtak. – Ako izvršni direktor Tavares tvrdi da bi Italija trebala slijediti primjer Francuske, koja je povećala vlasnički udio u Stellantisu, mogu nam to reći. Možemo o tome razgovarati, rekao je Urso. Dok je bio u opoziciji, Urso je pozivao državnog zajmodavca Cassa Depositi e Prestiti (CDP) da kupi udio u Stellantisu. U junu prošle godine predsjednik Stellantisa John Elkann rekao je da njegova kompanija ne treba dodavati italijansku državu među svoje dioničare. Kompanija je izrazila zadovoljstvo novim poticajima. – Proizvodnja je usko povezana s potražnjom na tržištu i ako želimo ispuniti određene ciljeve, moramo voditi računa i o potrošačima i o proizvođačima, rekao je na sastanku s vladinim dužnosnicima i sindikatima voditelj korporativnih poslova u Stellantis Italy David Mele.
Hyundai potvrdio dobre vijesti: Simpatični Casper odlične cijene dolazi u Evropu
Marx.ba Hyundai ubrzano radi na razvoju novog Caspera za evropsko tržište. Mnogi su u ranijim izvještajima izradili nadanje da ovaj model dođe na Stari kontinent. Mnogobrojni komentari, posebno onih koji su u potrazi za atraktivnim gradskim modelom koji osim kompaktnih mjera ima i visoku dozu praktičnosti, navijali su za njegov dolazak. Hyundai je izgleda uslišao želje mnogih, bar većim dijelom, i krenuo u razvoj “evropskog” Caspera. Naime, simpatični Casper u Evropi će dobiti električnu izvedbu, i to navodno do kraja ove godine. Vijest je potvrdio osobno šef Hyundaija za Francusku Lionel French Keogh, a vijest je dobila i potvrdu u obliku špijunskih snimki prototipa uhvaćenog u Japanu gdje se model trenutno razvija. Svega 3.60 metara dug automobilčić u Koreji se nudi već neko vrijeme, a ponuda uključuje i dostavnu izvedbu. Pokretan je 1.0 benzincem koji osigurava uzorne performanse, ali i vrlo konkurentnu cijenu. Na istom tragu će po svemu sudeći biti i električna izvedba s jednako konkurentnom cijenom. Prevedeno, upravo bi Casper trebao biti glavni korejski adut u borbi s evropskim adutima kao što su Citroen e-C3, nova Dacia Spring te Fiat Panda. Zasad je poznato kako će pogonski sistem, IDM ili “integrated drive module”, isporučivati BorgWarner, a sposoban je ponuditi do 184 KS. Naravno, na Casperu se očekuje osjetno manja snaga i baterija kapaciteta vjerovatno oko 35 kWh. Sve zajedno bi trebalo značiti preko 200 km dosega i cijenu zasigurno ispod 20.000 eura.
Smanjenje ugljen-dioksida kroz nakit: Poznati brend podiže svijest o očuvanju okoline
Marx.ba Danski gigant u prodaji nakita, Pandora, najavio je prelazak na reciklirane plemenite metale u svojoj proizvodnji, započinjući revoluciju u smanjenju emisije štetnih gasova. Odluka kompanije da odbaci iskopano srebro i zlato u korist recikliranih metala predstavlja značajan korak ka očuvanju okoline. Prema godišnjem izvještaju, Pandora godišnje koristi impresivnih 340 tona srebra i jednu tonu zlata. Ovim potezom, očekuje se smanjenje emisije ugljen-dioksida za čak 58.000 tona godišnje, što predstavlja značajan doprinos očuvanju okoline. Iako prelazak na reciklirane metale nosi određene izazove, poput rizika od krađe metala koji se mogu prodati kao otpad za recikliranje, Pandora je odlučila da usvoji standarde odgovornosti u saradnji sa “Savjetom odgovornog nakita”. Ova inicijativa ima za cilj da osigura transparentnost i odgovornost u lancu snabdijevanja. Posebno izazovno je prelazak na reciklirano srebro, budući da je procenat srebra koji se reciklira izuzetno nizak. Međutim, Pandora je angažovala svoje dobavljače, poput švicarskog rafinera metala MKS PAMP, kako bi razvila specijalne linije snabdijevanja za reciklirano srebro. Ovaj korak također naglašava posvećenost Pandore održivom poslovanju, jer kompanija ne samo da prelazi na reciklirane metale, već i prodaje dijamante proizvedene u laboratoriji koristeći obnovljivu energiju. Industrija nakita, koja tradicionalno ima visok ekološki otisak, sada se suočava s novim izazovima i obavezama prema očuvanju okoline. Pandora, kao lider u ovoj industriji, postavlja standarde i pokazuje put ka održivijoj budućnosti. Ukupno, prelazak na reciklirane metale ne samo što smanjuje ekološki uticaj proizvodnje nakita, već predstavlja i inspirativan primjer kako kompanije mogu preuzeti odgovornost za zaštitu okoline dok nastavljaju poslovati uspješno i profitabilno.
Izazovi održivog avio-saobraćaja: Nedostatak investicija u e-goriva
Marx.ba Izazovi pred ciljevima Evropske unije za zeleniji avio-saobraćaj postaju sve očigledniji dok se bliži rok za primjenu “ReFuelEU aviation” zakona. Prema novom zakonu, udeo održivog avio-goriva (SAF) trebao bi rasti s vremenom, ali su investicije u e-goriva i dalje pod znakom pitanja. Nevladina organizacija Transport & Environment (T&E) upozorila je da, iako postoji ambicija za proizvodnjom e-kerozina, ključni projekti još uvijek nisu dobili potrebna finansijska sredstva. Ova zabrinutost dolazi usred nedostatka jasnih investicionih odluka i potrebe za dodatnim subvencijama. Naftne kompanije ističu da su rizici od ulaganja u nove pogone preveliki bez podrške subvencijama. Iako tehnologija postoji, nedostatak jasnih tržišnih signala i niskih kvota za e-goriva dodatno komplikuju situaciju. Čak i smanjenje budžeta u Njemačkoj dodatno otežava finansiranje ovih inicijativa, što može imati dugoročne posljedice za cjelokupnu EU. Izazov leži u balansiranju ekoloških ciljeva i ekonomske izvodljivosti. Dok se ciljevi za zeleniji avio-saobraćaj postavljaju sve više, ostaje pitanje kako će se ostvariti bez adekvatnih investicija i podrške. Kako se rokovi približavaju, pritisak na donosioce odluka raste da pronađu održiva rješenja koja će podržati tranziciju ka čišćem avio-saobraćaju u budućnosti.
Studija otkriva: Podzemne željeznice ključne u borbi protiv urbanih emisija CO2
Marx.ba Podzemne željeznice, hvaljene kao urbani svjetionici u borbi protiv gužvi i emisija, nedavno su otkrile revolucionarnu istinu: smanjuju emisije ugljen-dioksida za zapanjujućih 50%. Ova saznanja proistekla su iz sveobuhvatne studije obavljene u 192 grada širom svijeta, svaki opremljen podzemnom željeznicom, gdje su emisije CO2 opale za polovinu. Takvo značajno smanjenje ne samo da potvrđuje značajne ekonomske koristi, već ističe i transformišući potencijal investicija u podzemne željeznice na globalnom nivou. Iako se suočavaju s izazovima, kao što su visoki troškovi i produženi rokovi izgradnje, uloga podzemnih željeznica kao stubova nade za održivi urban razvoj neosporna je. Osim što olakšavaju gužve i smanjuju emisije, podzemne željeznice unapređuju dostupnost, podstiču ekonomski rast i promovišu zdravije urbane sredine. Za investitore, posebno one u razvijenim zemljama, podrška projektima podzemnih željeznica nije samo pitanje finansijskog povrata, radi se o pokretanju pozitivnih promjena. Investiranjem u infrastrukturu podzemnih željeznica doprinose zelenijoj, otpornijoj budućnosti, istovremeno rješavajući hitne urbane izazove. Takva ulaganja ne samo da donose opipljive koristi gradovima, već se usklađuju s širim ciljevima održivosti, čineći ih privlačnim prilikama za investitore vođene uticajem. U suštini, podzemne željeznice predstavljaju više od samo načina transporta; one simbolizuju viziju inkluzivnih, održivih gradova. Dok se urbano stanovništvo nastavlja povećavati, značaj ulaganja u efikasne, ekološki prihvatljive opcije prevoza ne može biti precijenjen. Podzemne željeznice nude opipljiv put ka ostvarenju ove vizije, pružajući nadu u svjetliju, održiviju urbanu budućnost.
BMW: Stiže šest novih modela automobila na struju
Marx.ba Za novo doba tu je i nova platforma. Njemački BMW ima jasan plan sa Neue Klasse platformom koja je simbol prelaska na električnu i digitalnu mobilnost. Namjenska električna arhitektura dolazi na sistemu od 800 volti i označava prekid veze sa benzinskim i dizel motorima, odnosno kombinovanim mehaničkim platformama, na kojima se uglavnom baziraju današnji BMW automobili na struju. Što se tiče baterija, BMW će na novoj platformi koristiti cilindrične ćelije, koje imaju prednosti u pakovanju, manju ukupnu visinu i veću gustinu energije. Pored toga, novi sistem je lakši, kompaktniji i više od 40 posto isplativiji od verzije električnog pogona koja se danas koristi. Predviđa se da će potrošnja energije biti i do 25 posto manja od današnje verzije. Neue Klasse predstavlja najveću investiciju u historiji BMW-a, dok je električna arhitektura dizajnirana da pokrije čitav portfolio proizvođača automobila. Kakav je plan sa novim modelima? Predviđeno je šest novih električnih modela. SUV iX3 trebalo bi da bude predstavljen krajem 2025. godine, a produžena verzija iX3 proizvodit će se u Kini. BMW će 2026. godine započeti proizvodnju limuzine u klasi modela Serije 3 u svojoj fabrici u Minhenu, a kasnije će početi proizvodnja u Meksiku i Kini. Kupe-krosover pod nazivom iX4 također se očekuje 2026. godine, a karavan varijanta bi trebalo da bude predstavljena 2027. godine. Šesti model je kompaktni SUV, koji bi trebao zamijeniti iX1. Sa dolaskom Neue Klasse, BMW bi trebalo da uvede i novu nomenklaturu kako bi izbjegao zbunjivanje kupaca tokom prelaska u “električno doba”. Električna limuzina Serije 3 bi bila označena kao i320 ili i330, u zavisnosti od specifikacije, dok bi automobili Serije 3 sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem bili označeni kao 320 i 330, izbacujući dodatak “i” za benzinske verzije i “d” za dizelaše, piše Automobilwoche.