Pravci razvoja: Kamioni i autobusi sa nultom emisijom ka većoj održivosti
Marx.ba Evropski parlament predstavio je novi predlog zakona koji ima za cilj da učini kamione i autobuse sa nultom emisijom još održivijim. Ovaj prijedlog dolazi nakon usaglašavanja Savjeta i Evropskog parlamenta o privremenom političkom sporazumu o standardima emisija CO2 za teška vozila. Glavni cilj je smanjenje emisija u sektoru drumskog saobraćaja i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Prema novom stavu usvojenom u Komitetu za transport i turizam, kamioni i autobusi sa nultom emisijom koji se bave međunarodnim transportom trebalo bi da budu većih dimenzija. Povećanje maksimalne težine i dužine za četiri tone omogućilo bi prostor za baterije ili vodonične ćelije, kao i dodatni kapacitet za teret. Ovo bi podstaklo prelazak na održive kamione i povećalo konkurentnost. Kamioni i autobusi su odgovorni za značajan dio emisija gasova staklene bašte i azotnih oksida u drumskom saobraćaju. Sa očekivanim rastom teretnog transporta u Evropskoj uniji, važno je preduzeti akciju. Prijedlog zakona dio je paketa mera za ozelenjavanje teretnog transporta, sa ciljem smanjenja emisija iz saobraćaja za 90% do 2050. godine. Podstiče se i uvođenje aerodinamičkih uređaja i kabina radi povećanja efikasnosti. Glasanje o ovom nacrtu zakona očekuje se na predstojećoj plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta.
Tehnologija od ćelije do tijela: Revolucionarni pristup u proizvodnji električnih vozila
Marx.ba Dok globalna prodaja električnih vozila (EV) raste, traganje za većim dometom bez dodatne težine pokreće inovacije. Tu dolazi tehnologija ćelija-uz-tijelo, revolucionarni pristup u dizajnu EV-a. Tradicionalno, glomazni baterijski paketi dodaju težinu, utičući na domet i upravljivost. Integracijom ćelija u tijelo automobila, ovaj pristup smanjuje težinu i pojednostavljuje montažu. Ovaj pristup, koji su podržali Tesla i nedavno BYD, nosi ogroman potencijal. Jeftiniji za proizvodnju i lakši za montažu, ovaj pristup transformiše ćelije iz mrtvog tereta u strukturalne resurse. Euan McTurk, stručnjak za baterije, ističe njegovu dvostruku korist, čineći ćelije skladištima energije i strukturno podržavajućim, dok ojačava šasiju. Sa preko 26 miliona EV-a na putevima 2022. godine, elektrifikacija postaje ključna u zelenom prelazu. Međutim, ispunjenje ciljeva nulte emisije zahtijeva značajna ulaganja, posebno u infrastrukturu EV-a. Tehnologija ćelija-uz-tijelo, ako se široko usvoji, mogla bi zatvoriti 15% jaza u proizvodnim kapacitetima baterija, približavajući nas ciljevima smanjenja ugljenika. Dok se lideri okupljaju na Posebnom sastanku Foruma u Rijadu, dijalog o globalnoj saradnji za ubrzanje održivog energetskog prelaza postaje sve hitniji.
Klimatska pobjeda: Barclays prekida finansiranje nalazišta nafte i gasa
Marx.ba Odluka britanske banke Barclays da prekine finansiranje novih nalazišta nafte i gasa predstavlja značajan preokret u globalnom pokretu za zaštitu klime. Kao drugi najveći finansijer fosilnih goriva u Evropi, odluka Barclaysa je pozdravljena kao “velika pobjeda” od strane ekoloških aktivista koji su dugo pozivali banku da preduzme korake. Nova klimatska politika, koja je predstavljena zajedno sa Okvirom za tranziciju finansiranja, nameće stroga ograničenja za finansiranje velikih naftnih kompanija poput ExxonMobila, Shella, TotalEnergies-a i BP. Od 2025. godine, Barclays će obustaviti direktno finansiranje projekata eksploatacije nafte i gasa i infrastrukture. Također planira smanjiti finansiranje kompanijama koje se ne diversifikuju i troše više od 10 procenata sredstava na dugoročno proširenje proizvodnje. Osim toga, banka prekida finansiranje nekonvencionalne eksploatacije nafte i gasa, što ukazuje na odustajanje od investiranja u ekološki osjetljive oblasti poput Amazonske prašume i Arktika. Iako pohvaljena od strane mnogih, kritičari tvrde da politika Barclaysa nije dovoljno dalekosežna u rješavanju korijena problema uništavanja klime. ShareAction, organizacija za odgovorno investiranje, izrazila je razočaranje što strategija energetike Barclaysa “mogla ići mnogo dalje”. Bez obzira na ove kritike, značaj odluke Barclaysa u signaliziranju odstupanja od finansiranja fosilnih goriva ne može se potcijeniti. Dok svijet pokušava da se suoči sa hitnom potrebom da ublaži klimatske promjene, ova odluka Barclaysa predstavlja prelomni trenutak u globalnom finansijskom pejzažu.
Ukinute carine na uvoz električnih vozila u BiH: Šta nam donosi 2024. godina
Marx.ba Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u srijedu je usvojilo odluku koja će značajno utjecati na tržište automobila u zemlji. Na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojena je Odluka o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa za uvoz novih električnih i hibridnih automobila do kraja 2024. godine. Ova odluka praktično produžuje razdoblje važenja prethodno donesene odluke u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH, te će imati značajan utjecaj na tržište vozila. Konkretno, do kraja 2024. godine ukinute su carine na uvoz električnih automobila u BiH, dok su carinske stope za uvoz hibridnih automobila značajno smanjene s 15 posto na pet posto. Ovo otvara put za masovniji uvoz ovih vozila u zemlju, što će doprinijeti smanjenju zagađenja zraka, zaštiti okoliša te povećanju sigurnosti u prometu. Ova mjera također predstavlja financijsku podršku građanima, javnom i privatnom sektoru za kupovinu i uvoz električnih i hibridnih automobila. Očekuje se da će povećani uvoz ovih vozila rezultirati rastom prihoda zbog većeg broja uvezenih vozila te otvaranjem novih radnih mjesta kod ovlaštenih trgovaca i servisera, kao i povećanim ulaganjima u električne punionice. Odluka također podržava dekarbonizaciju i Zelenu agendu za zapadni Balkan u borbi protiv klimatskih promjena. Uvoz novih električnih i hibridnih automobila u BiH odvijat će se iz zemalja koje nemaju preferencijalni status robe s BiH prema zaključenim sporazumima o slobodnoj trgovini. Prema podacima Udruge ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima, u BiH je do novembra 2023. godine uvezeno 209 električnih vozila, što predstavlja porast za više od 300 posto u odnosu na prethodnu godinu kada ih uvezeno 69. Hibrida je zaključno s krajem novembra 2023. godine uvezeno 826, a plug-in hibrida 58, dok je u ovom razdoblju ukupno 936 ovih vozila prvi put registrirano u BiH, navodi se u saopćenju sa sjednice Vijeća ministara BiH. Krajem 2023. godine Vlada Federacije BiH usvojila je dvije odluke kojima 51 kompaniji odobrava subvencije za kupovinu električnih vozila. Ukupan iznos sredstava iznosi 469.000 KM. Vijeće ministara BiH u martu prošle godine donijelo Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do kraja 2023. godine, čime se nastavila primjena ranije donesene odluke.
Aldin Međedović iz UNDP BiH za Marx.ba: Postoji interes za nastavak projekata energetske efikasnosti
N. DEMIROVIĆ U vremenu kada je energetska održivost jedan od prioriteta za sve zemlje, svaki projekat u Bosni i Hercegovini je vrijedan hvale. Aldin Međedović iz UNDP BiH, voditelj je projekta u Sektoru za energetiku i okoliš. Za Marx.ba on je govorio o onome što je aktuelno i projektima koji se trenutno realiziraju u našoj zemlji. Na čemu u BiH radi razvojni program Ujedinjenih nacija? – Razvojni program Ujedinjenih nacija konstantno provodi implementaciju promotivnih i drugih aktivnosti vezano za svijest o značaju održivog razvoja s jedne i unaprjeđenja s druge stane, korištenja obnovljivih izvora energije. U tom kontekstu implementiraju se različite projektne aktivnosti. Šta je relevantno pomenuti kada se radi o vašem učešću na skoro održanom Balkan solar summitu? – Kada se raditi o Balkan solar summitu zanimljivo je pomenuti aktivnost koja se provodi u okviru Solar CEP projekta koji se implementira u saradnji i partnerskom odnosu sa vladom Republike Slovačke. Radi se na instaliranji solarnih panela u domaćinstvima širom BiH. Ovo je jedna pilot aktivnost, a iako je pilot, ova aktivnost je izuzetno značajna s obzirom da na nekih 60 domaćinstava koja su pokrivena solarnim elektranama imamo cirka 300 direktnih korisnika kao članove domaćinstava. Koliki je interes lokalne zajednice i stanovništva za projekte koje vodi UNDP? – Jedinice lokalne samouprave, opštine i gradovi širom Bosne i Hercegovine zainteresovani su da se takve aktivnosti nastave. Za implementaciju ovog projekta osigurana su grant sredstva. Dakle, dio su obezbijedila domaćinstva, dio je finansiran putem granta. Taj omjer je inicijalno bio planiran da bude 50:50, međutim u konačnici domaćinstva su pokazala opredjeljenje i interes da čak više sudjeluju u tom sufinansiranju, što pokazuje njihovo opredjeljenje da implementiraju jednu takvu stvar i da budu konkurentni sa drugi aplikantima. Koliki je prostor da se i u budućnosti implementiraju slične aktivnosti? – Interes koji imamo najbolje govori koliki je prostor za neke buduće projekte ove vrste u okviru Razvojnog programa Ujedinjenih nacija i prijekata koje realizujemo u sektoru energije i okoliša. Mi smo radili na razvoju mehanizma za realizaciju ove vrste projekata, odnosno podršku energetskoj efikasnosti, kako u SMI sektoru, koji je najznačajniji ako govorimo o privatnom sektoru u BiH, tako i u dijelu koji se odnosi na domaćinstva, distinkciju na zgrade kolektivnog stanovanja i na javne objekte. Koje bi druge projektne aktivnosti izdvojili? – Dosta je projekata, ali evo radi se na sufinansiranju kamata za preduzeća u BiH koja rade na implementaciji projekata koji imaju za cilj unaprjeđenje energetske efikasnosti. Postoji prostor, postoji potencijal i radi se na projektima. Koliko je pažnje posvećeno zelenom finansiranju? – Pored navedenog konstantno se radi i na inovacijama. Iznalaženju drugih metoda takozvanog zelenog finansiranja, tako da smo radili na implementaciji ESCO modela koji uključuju bukvalno saradnju privatnog i javnog sektora u realizaciji projekata koji direktno doprinose unaprjeđenju energetske efikasnosti, s jedne, a i zaštite okoliša s druge strane jer cilj jeste dekarbonizacija kao što je i jedan od glavnih ciljeva projekta koji uz podršku GEF-a realizujemo u BiH. To sada kompletiramo, a radi se o unaprjeđenju finansiranja za osiguranje niskokarbonskog urbanog razvoja. Dakle ESCO modalitetom smo uspjeli realizovati i projekte koji se odnose na javnu rasvjetu, utopljavanje određenih objekata. Dosta smo radili na objektima u školstvu u SBK i ZDK. Kako vidite period koji je pred nama? – Imamo zaista dobru saradnju i sa jedinicama lokalne samouprave i sa kantonalnim vladama širom BiH i zaista postoji interes da se ovakve aktivnosti nastave implementirati i sa te strane UNDP i pripadajući projekti svakako će biti partneri lokalnim vlastima, sve s ciljem unaprjeđenja kako održivog razvoja, tako energetske efikasnosti i očuvanja okoliša u bih.
Svjetsko tržište dozvolama za emisiju CO2 nikad nije vrijedilo više
Marx.ba Vrijednost svjetskog tržišta dozvola za ispuštanje ugljičnog dioksida dosegnula je u 2023. godini rekordnu 881 milijardu eura (948,75 milijardi dolara), a lavovski dio iznosa otpada na Europsku uniju, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Londonske burze (LSEG). Mnoge zemlje i regije uvele su sustav trgovine dozvolama za emisiju ugljičnog dioksida (ETS) kako bi joj odredile cijenu i potaknule tvrtke da ulažu u tehnologiju s niskim udjelom ugljika. Vlasnika su lani na tržištima širom svijeta promijenile dozvole za ispuštanje oko 12,5 milijardi metričkih tona ugljika, slično kao i u 2022. godini, ali uz znatno veću vrijednost trgovine zbog rekordnih cijena na tržištima poput Europe i Sjeverne Amerike, stoji u izvješću LSEG-a. Najveću vrijednost transakcija zabilježilo je lani tržište u EU, od oko 770 milijardi eura, veću za dva posto nego u 2022. Njegov udio u globalnom tržištu iznosio je 87 posto. U veljači cijena dozvola za ugljik u EU dosegnula je rekordnih više od 100 eura po toni, ali je krajem godine pala zbog slabe potražnje industrijskih kupaca i energetskog sektora. Trend se nastavio i na početku 2024., sa cijenama u referentnim ugovorima povremeno nižim od 60 eura po toni. “Gospodarski rast vjerojatno će biti spor širom Europe i u kratkoročnom perspektivi i očekuje se da će rezultirati daljnjim uništavanjem potražnje u mnogim industrijskim sektorima obuhvaćenim EU ETS-om”, navodi se u izvješću. U Sjevernoj Americi cijene su u prošloj godini na glavnim tržištima također dosegnule rekordnu razinu, od 39 dolara po toni u Zapadnoj klimatskoj inicijativi i od preko 15 dolara po toni u Regionalnoj inicijativi za stakleničke plinove. U kineskom sustavu trgovine cijene su u listopadu bile najviše otkada je uspostavljen i iznosile su 80,51 juana (11,19 dolara) po toni, navodi se u izvješću. Vrijednost transakcija na tržištima Sjeverne Amerike dosegnula je lani 71,4 milijardu eura, a na kineskom tržištu 2,3 milijarde eura.
Okeanska energija: Budućnost ili iluzija
Marx.ba U potrazi za održivom energijom, evropski inovatori okreću se ogromnim prostranstvima okeana, prepoznajući njegov neiskorišteni potencijal kao moćan izvor čiste i obnovljive energije. Wavepiston, pionirski danski brend, predvodi ovaj pokret, koristeći prirodno kretanje talasa putem visokoenergetskih vodenih cijevi i turbina. Njihova trenutna ispitivanja pored obale Gran Kanarije prikazuju obećanje hvatanja okeanskih sila za proizvodnju električne energije, uz mogućnost desalinizacije, nudeći dvostruko rješenje za energetske i vodene izazove. U međuvremenu, u srcu francuskih Alpa, HydroQuest gura granice talasne energije sa ambicioznim planovima za najmoćniju morsku farmu. Kroz temeljno modeliranje talasnih obrazaca i podvodne topografije, cilj im je maksimizirati proizvodnju i efikasnost energije, demonstrirajući potencijal predvidivih morskih struja da održe obalne zajednice održivo. Portugal, sa svojom divljom obalom i moćnim talasima, izranja kao ključni igrač u pejzažu morske energije. Kompanije poput CorPowera to pokazuju svojim inovativnim pretvaračima talasne energije, sposobnim da izdrže olujno more dok pružaju ekonomična energetska rješenja. Momentum za morsku energiju je očigledan, sa Ocean Energy Europe na čelu saradnje između preko 120 grupa u ovoj oblasti. Remi Gruet, CEO organizacije, ističe značaj talasnih i morskih energija, koje bi zajedno mogle zadovoljiti značajan dio evropske potrošnje električne energije, paralelno sa doprinosom tradicionalnih hidroenergetskih izvora. Kako se industrijske luke transformišu u centre inovacija morske energije, Evropa usmjerava put ka energetskoj sigurnosti i ekološkoj održivosti. Ovaj transformacioni pomak ka prihvatanju moći okeana signalizira novu eru odgovornih energetskih praksi, otvarajući put zelenijoj i otpornijoj budućnosti za generacije koje dolaze.
Evropska solarna proizvodnja porast će za 50 TWh 2024. godine
Marx.ba Proizvodnja solarne energije u Evropi povećat će se za oko 50 TWh (terawatt-sat) 2024., više od bilo kojeg drugog izvora proizvodnje, nakon rekordnih 60 GW DC fotonaponskih (PV) instalacija 2023., objavio je Rystad Energy. Solarnu ekspanziju predvodi Njemačka, koja je prošle godine dodala 14 GW istosmjerne struje, uključujući 6,5 GW istosmjerne struje krovnih PV sistema za stambenu upotrebu. Prema Rystad Energyju, solarna energija će po prvi put predvoditi rast 2024. godine iu smislu kapaciteta i proizvodnje. Također se predviđa povećanje proizvodnje energije vjetra u 2024., ali neće uspjeti doseći prošlogodišnji porast od 50 TWh koji je postignut zahvaljujući povećanju kapaciteta i vjetrovitijoj godini, posebno u posljednjem tromjesečju. Očekuje se da će se 2024. proizvodnja vjetra povećati za 38 TWh.
Može li superhrana biti dio održive politike
Marx.ba Kada se govori o ekologiji, u posljednje se sve vrijeme stavlja akcenat na proizvodnju hrane i njen utjecaj na zagađenje. Kao što znamo, ponajviše se priča o industriji mesa i CO2 emisijama, ali to je samo jedan – najistaknutiji dio priče. Stvar je dosta kompleksnija. Naravno, nije riječ samo o tome da li neka hrana sama po sebi “zahtijeva” manje trošenje resursa, već i o tome – može li hrana, koja postaje sve popularnija, pa se više i proizvodi, vremenom postati dio održivijeg poslovanja? Inače, u superhranu se svrstavaju one namirnice koje podižu nivo energije, održavaju zdrav hormonalni balans i imunitet, te utječu na redukciju/eliminaciju određenih virusa i bakterija. Prema aktuelnim podacima, superhrana može imati pozitivan efekat na planetu, a samim tim i na kolektivno zdravlje ljudi. S obzirom na trenutni trend u potrošnji superhrane, izdvajaju se tri dimenzije održivosti novog tržišta: Treba uzeti u obzir i da kupovina hrane, koja nije lokalno proizvedena, zahtijeva intenzivnije korištenje energije i transporta, te generisanje značajnih opterećenja životne sredine. Aktuelne studije sugerišu da postoje određeni sukobi i sinergije između održivosti zdravlja i životne sredine. Inače, vrijednost tržišta superhrane u cijelom svijetu bila je 152 milijarde dolara u 2021., a očekuje se da će porasti za dodatnih 41% do 2027. godine.
Završen 2. Balkan solar summit: Čeka nas još mnogo posla na putu zelene energije, ali bar znamo kuda idemo
Marx.ba Jučer je u banjalučkom Banskom Dvoru završen drugi po redu Balkan Solar Summit, a sudeći po reakcijama publike, stručne javnosti, predavača i sponzora – nadmašena su očekivanja i postavljeni dobri temelji za naredno izdanje koje nas očekuje 27. i 28. februara 2025. godine. Nakon panela „Zeleni pasoš – Novi imperativ poslovanja u klimatskoj eri“ moderator Goran Janjić zaključio je da su kompanije u BiH i regionu pred izazovima transformacije ka klimatski održivim modelima poslovanja. Istakao je da je potrebno unaprijediti informisanost o implikacijama globalnih regulativa, koje posredno utiču na perspektive njihovog poslovanja, posebno na zapadnom tržištu, a kroz zahtjeve vodećih evropskih kompanija sa kojima posluju. – Razumijevanje ovog imperativa će u velikoj mjeri odlučiti njihovu uspješnost u godinama koje slijede, istakao je on. Ovo je upravo tema kojom će se i Balkan solar summit baviti u narednom periodu. Moderator Ivica Jakić, nakon panela „Vodonik kao energent dekarbonizacije industrije i prometa“ zaključio je: – Panel na Balkan Summitu o vodoniku kao energentu industrije i prometa je pokazao spremnost BiH da ide u dekarbonizaciju industrije i prometa. Izgradnja prve solarne elektrane od 60 MW u Prozoru/Rami koja će proizvoditi vodonik za potrebe čelične i cementne industrije, govori o novom smjeru energije iz solarne elektrane. Uz to i pripremni radovi na proizvodnji prvog elektrolizera u gorivnog članka govore o putu razvoja industrije u BiH. Direktorica Summita, Milena Mijatović zahvalila se svim učesnicima na povjerenju. – Mi ćemo odmah krenuti sa planovima za naredni Summit, jer smo i mi ove godine puno naučili o temama koje je važno pokrenuti. Sigurni smo da je ovaj događaj bio potreban regionu, što je pokazalo i ogromno interesovanje i ove, ali i prošle godine. Na nama je da, kao pravi Game Changeri, nastavimo da pomjeramo granice, istakla je. Kako je bilo u dva dana u Banjoj Luci pogledajte na društvenim mrežama summita. Sve informacije o ovogodišnjim temama potražite na www.solarsummit.ba.