Derubis pokreće proizvodnju i na tržištu Saudijske Arabije
N. D. Derubis, proizvođač čamaca i karavana iz Bosne i Hercegovine, ulazi na tržište Saudijske Arabije osnivanjem prvog brodogradilišta i fabrike karavana za odmor u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, u okviru Ekonomskog grada kralja Abdulaha (KAEC), objavio je Aboutcampbtob.eu. Ova ekspanzija označava značajnu prekretnicu u Derubisovoj globalnoj strategiji rasta, pozicionirajući kompaniju kao ključnog igrača u pomorskoj industriji i industriji zabave u regiji. Derubis je potpisao Joint Venture ugovor sa Zahrani Holding Group, investicijskim konglomeratom osnovanim 1975. specijaliziranim za širok spektar industrija u rasponu od građevinarstva i ugovaranja do putovanja i turizma. Ova saradnja koristi industrijsku stručnost obje grupe kako bi se proširila na tržište luksuznih plovila i karavana, regionalno i globalno. Izgradnja prvog brodogradilišta i tvornice karavana za odmor započela je u februaru 2024. godine, što je označilo povijesni trenutak za Saudijsku Arabiju i početak Derubisovog putovanja na tržište Saudijske Arabije. Prvo brodogradilište za odmor i tvornica karavana nalazit će se unutar razvojnog područja industrijske doline King Abdullah Economic City (KAEC), koja se proteže na 185 kvadratnih kilometara duž obale Crvenog mora, gdje se nalazi luka kralja Abdulaha, koja je nazvana Najefikasniji kontejner Port Global od Svjetske banke 2021. godine. U prvoj godini Derubis planira proizvesti 16 motornih katamarana (hibridni i električni pogon), te 240 karavana. Gledajući unaprijed, kompanija ima za cilj maksimalnu godišnju proizvodnju od 50 motornih katamarana i 480 karavana. Ovaj strateški potez usklađen je s Vizijom Saudijske Arabije 2030., planom koji ima za cilj diverzifikaciju ekonomije kraljevstva i smanjenje njenog oslanjanja na naftu. Ulaganjem u sektore kao što su odmor i turizam, Derubis doprinosi realizaciji ciljeva Vizije 2030, podstičući ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i održivi razvoj u regiji. Brodogradilište plovila za odmor bavit će se proizvodnjom visokokvalitetnih plovila za odmor, dok će se fabrika karavana će proizvoditi najsavremenije integrisane monokok kamp prikolice po mjeri potrebe kupaca u Saudijskoj Arabiji i šire. Bader Al Zahrani, predsjednik Zahran Holding Company, pohvalio je sporazum kao ključni korak kako bi se zadovoljile rastuće zahtjeve na tržištu rekreativnih čamaca i karavana. – Ponosni smo što smo dio ovog revolucionarnog posla i radujemo se kultiviranju prvog brodogradilišta i fabrike karavana za slobodno vrijeme u Kraljevini Saudijskoj Arabiji. U skladu sa ciljevima Saudijske vizije 2030. da diverzificira svoju ekonomiju, tvornica i njeni poslovi imaju za cilj dalje širenje pomorskog sektora i sektora karavana u zemlji. Poslovanje unutar King Abdullah Economic City daje našem brodogradilištu i fabrici karavana idealne uslovi za procvat i zadovoljenje potreba domaćeg stanovništva u procvatu tržište jahti, za koje se predviđa da će imati složenu godišnju stopu rasta od 19,4% tokom 2022- 2028., a procjenjuje se da će veličina tržišta karavana i motornih kuća rasti na CAGR od 5,7% u odnosu na prognozirani period, komentirao je Al Zahrani. Zadovoljni su i u bh. kompaniji. – U Derubisu vjerujemo da dobar dizajn i vrhunski proizvodi ne prepoznaju granice. Naša posvećenost izvrsnosti ne poznaje granice, a naše širenje na tržište Saudijske Arabije je dokaz našeg uvjerenja da kvalitet i inovacije nadilaze geografska ograničenja. Ponosni smo što dijelimo istu viziju sa našim partnerom u zajedničkom ulaganju, što nas dovodi do novih visina dostignuća na pomorskom i karavanskom tržištu, poručio je Denis Kraljević, osnivač Derubis Yachts.
Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN: Ne želimo samo perspektivu, treba nam nešto odmah
N. D. Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama kaže kako je za našu zemlju jako bitno da napredak prema Evropskoj uniji ostvaruje kroz pet ključnih faktora, na čemu se intenzivno radilo u Briselu i Njujorku kroz svije grupe prijatelja koje su formirane. – Kada se radi o integracijama u Evropsku uniju izabrali smo pet oblasti. Na prvom mjestu pravljenje jedinstvenog ekomskog prostora Zapadnog Balkana, koji će se inkorporirati u ekonomski prostor Evropske unije, a isto to da učinimo sa zelenom transformacijom. Na neki način pregovori i Bosne i Hercegovine će ići svojim tokom i cilj je da 2030. godine uđemo u EU svi zajedno, ali nama ne treba samo perspektiva. Nam treba nešto odmah, sutra, da ljudi vide. Znači, ekonomija, zelena trasformacija, obrazovanje, zdravstvo i na kraju digitalna tranformacija, naglasio je Lagumdžija na Ekonomskom forumu u Sarajevu.
Povučeno više od 20.000 bitcoina: Maksimalno iskorištena historijska vrijednost
Marx.ba Bitcoin (BTC) kitovi su u pokretu, povlačeći značajnu količinu BTC-a sa berzi tokom protekle sedmice. Usred porasta bitkoina iznad 73.000 dolara, BTC kitovi su pokušali da unovče svoj profit i izvukli preko 21.000 BTC prošle sedmice. Ali Martinez, kripto analitičar, nedavno je otkrio značajnu aktivnost BTC kitova. Napomenuo je da je ogromnih 21.401 BTC povučeno sa kripto berzi tokom ove nedeljeprošle sedmice da bi se unovčio dobitak od rasta cijena bitcoina. Utjecaj ove aktivnosti kitova postao je posebno izražen u četvrtak, 14. marta, kada je ogromnih 752 miliona dolara vrijedan BTC izvučen sa kripto berzi. To je označilo najveće jednodnevno povlačenje od maja 2023, prema podacima Into The Block. Štaviše, posljedice ovog masovnog povlačenja brzo su se osjetile pošto je cijena bitcoina doživjela značajan pad u petak, 15. marta. BTC je pao za više od 7 procenata, a medveđi trend se proširio na cijelo kripto tržište. Pored toga, vrući PPI izvještaj u četvrtak je ubrzao pad. Štaviše, prema Coinglassu, samo 1,81 milion dolara vrijedan BTC je trenutno dostupan na berzama. Ovo naglašava važnost šoka ponude bitcoina. Međutim, sa pozitivne strane, mreža je bila svjedok pojave 13 novih kitova sa posjedima od preko 1.000 BTC. Ovaj priliv novih velikih investitora sugeriše rastuće interesovanje za bitcoin među velikim igračima. S druge strane, cijena bitcoina je danas nastavila da pada. Pored toga, 24-satni obim trgovine bitcoinima pao je za 15,78 procenata na 51,16 milijardi dolara. Međutim, uprkos nedavnom padu, mjesečni dobici BTC-a su preko 25 procenata. Najnoviji veliki zaokret također je katalizovan masovnim likvidacijama.
Velika promjena: Stiže li nova faza energetske tranzicije
Marx.ba Za ulagače u nove tehnologije dekarbonizacije postoji jedno pitanje koje je veće od svih ostalih pitanja. Kada će postati konkurentni postojećim alternativama fosilnim gorivima? Solarna energija i energija vjetra prešle su granicu, električna vozila su blizu, piše Financial Times. Sljedeći kandidat za ovo željeno mjesto je baterija na bazi topline koja se koristi za industrijska za postrojenja i tvornice. Takve elektro-toplinske instalacije, odnosno različite vrste izrađene od kamenja, cigle i drugih materijala koji se zagrijavaju električnom zavojnicom, imaju za cilj riješiti jedan od najvećih problema energetske tranzicije – o kojem se najmanje govori. Isporuka visokih temperatura – bilo što od 100 do 1500 stepeni – za proizvodnju hrane, pića, papira, hemikalija i niza drugih materijala, čini oko četvrtinu trenutne potrošnje fosilnih goriva na globalnom nivou. To čini oko 20 posto sveukupne emisije ugljika. Potencijalna rješenja, poput izgaranja vodika ili hvatanja ugljika, gotovo su po definiciji skuplja od postojećih plinskih bojlera. Isto vrijedi i za direktnu upotrebu električne energije. To se sada napokon mijenja. Napredak u dizalicama topline, koje smanjuju troškove i isporučuju dva do tri puta više energije od one potrebne za rad, čini ih kandidatima za temperature do 200C. Pored toga, elektro-termalne baterije postaju vodeće rješenje na ovom polju. Njihova velika prednost je da mogu zagrijati cigle i slične materijale koristeći najjeftinijih šest sati električne energije u bilo kojem danu. Oni mogu upiti popodnevnu prezasićenost južnoevropskom solarnom energijom ili ponoćni višak sjevernoevropskog vjetra. Nakon toga, piše Financial Times, ove baterije ispuštaju toplinu tokom sljedećih 18 sati. Danas bi to smanjilo cijenu električne energije možda 30 do 40 posto u odnosu na veleprodajne cijene. Kako sve više obnovljivih izvora energije ulazi u kombinaciju, podnevne cijene mogle bi pasti na nulu ili čak biti negativne. Pored toga, cigle i kamenje su jeftini — koštaju možda 15-20 €/MWh u usporedbi s elektrokemijskim baterijama od 150 €/MWh — i gube vrlo malo energije u procesu. U Španiji su već konkurentni. Portugalsko komunalno poduzeće EDP prošl e sedmice se udružilo s proizvođačem vruće opeke Rondo iz San Francisca kako bi ovo rješenje predstavili klijentima širom Evrope. Još uvijek postoje prepreke koje treba ukloniti. Današnje toplinske baterije dosežu samo 400 stepeni, prema izvještaju Systemiqa, iako neki proizvođači kažu da mogu ići do 650 stepeni grijanja s parom. No, cijela priča obećava.
Tri azijska berzanska tržišta u prvih pet na svijetu, Francuska pretekla Veliku Britaniju
Marx.ba Kako izgleda lista najvećih tržišta korporativnog kapitala na svijetu i koliko ona pojedinačno vrijede? Čak i neupućeni sigurno znaju da je na prvom mjestu američko tržište, ali koje zemlje predstavljaju eventualno iznenađenja u vrhu svjetske liste? Prema podacima zvanično predstavljenim u petak, 15. marta, ali zapravo sa vrijednostima zabilježenim posljednjeg dana februara ove godine, „sedam veličanstvenih“ kompanija sa najvećom tržišnom kapitalizacijom na svijetu su Amazon, Apple, Alphabet (Google), Microsoft, Meta (Facebook), Nvidia i Tesla – sve dolaze iz SAD i sve su iz tehnološkog sektora. Ovih sedam kompanija zbirno su „teške“ 13,1 bilion američkih dolara i obuhvataju otprilike četvrtinu američkog tržišta korporativnog kapitala. Treba napomenuti da se kapitalizacija pojedinih kompanija može promijeniti značajno tokom samo jednog dana, ali ovo su najpotpuniji podaci prema globalnom tržištu izmjerenom u istom trenutku. Statistika je uzeta na osnovu čak 14.861 berzanski listirane kompanije širom svijeta, a objavio ju je S&P Global Brand Market Index. Na osnovu tih informacija, američko berzansko tržište vrijedno je približno 52,6 biliona dolara. Za njim slijedi kinesko (11,5 biliona), japansko (6,5 biliona), pa zatim indijsko (4,4 biliona dolara). Indijsko tržište dionica je najbrže rastuće, a pomalo je iznenađujuća činjenica da je britansko „tek“ na šestom mjestu (3,1 bilion), iza francuskog (3,2 biliona). Listu prvih deset upotpunjavaju još i Saudijska Arabija, Kanada, Njemačka i Tajvan. Ukupna tržišna kapitalizacija indijskog tržišta porasla je iznad četiri biliona dolara po prvi put početkom 2024. godine, a prema izvještajima Bloomberga tržišna kapitalizacija kompanija koje su listirane na indijskim berzama porasla je za bilion dolara za manje od tri godine. U međuvremenu, berze u Šangaju i Hong Kongu su se kretale u suprotnom smjeru, izbrisavši procjenjenu vrijednost od šest biliona dolara od svog vrhunca u 2021. Indeks Hang Seng, primarni indeks dionica u Hong Kongu, smanjio se za više od 40 posto u posljednjih pet godina. Inače, francuske zbirne rezultate „guraju“ rezultati svjetskog giganta industrije luksuza LVMH, u vlasništvu Bernara Arnoa (Bernard Arnault), dok je pokretač tajvanskog tržišta vodeći svjetski proizvođač čipova TSMC. U tržišta vrijednija od bilion dolara spadaju još i švicarsko, južnokorejsko, australijsko i nizozemsko. Kada se posmatra zastupljenost po privrednim oblastima, S&P Global Brand Market Index došao je do slijedećeg zaključka – najveću vrijednost imaju informaciono-tehnološke kompanije (22,4 posto od ukupne vrijednosti posmatranih 14.861 listiranih preduzeća), zatim finansijske kompanije (16,0 posto), a za njima industrijski proizvođači (12 posto).
MOL ulaže četiri milijarde dolara u zelene projekte u regiji
Marx.ba MOL Grupa (INA i Energopetrol dio grupe) ažurirala je svoju dugoročnu strategiju SHAPE TOMORROW. Cilj kompanije je učiniti regiju zelenijom, konkurentnijom i samodostatnom. Ažurirana strategija stavlja veći naglasak na obnovljiva goriva, zeleni vodik, biometan i geotermalnu energiju. Do 2030. godine zelena ulaganja nadmašit će iznos od četiri milijarde dolara s ciljem postizanja ugljične neutralnosti do 2050. godine. Prioritet ažurirane dugoročne strategije jeste osigurati sigurnost opskrbe energijom i omogućiti stabilnu zelenu tranziciju. Kompanija stoga dodatno jača svoj portfelj tradicionalne imovine, dok će do 2030. za zelena ulaganja izdvojiti više od četiri milijarde dolara. Djelatnost Rafinerija i marketinga nastavlja jačati svoje pozicije u preradi nafte u Evropi, istovremeno se dinamično prilagođavajući promijenjenim potrebama mobilnosti i ekonomije. Obnovljiva goriva otvaraju nove dimenzije u održivoj mobilnosti – ažurirana strategija usmjerena je na proizvodnju biometana i zelenog vodika, dok kružna ekonomija povećava doprinos biokomponenti i otpada u proizvodnji. S ciljem diversifikacije i odmaka od fosilnih goriva, MOL Grupa do 2030. planira uložiti milijardu dolara u integraciju otpada, recikliranje i projekte srednjeg nivoa u hemijskoj industriji. Kompanija će svoju preradu nafte učiniti fleksibilnijom kako bi zadovoljila zahtjeve ekonomskog i regulatornog okruženja i dodatno ojačala sigurnost opskrbe u regiji. Do 2030. MOL planira uložiti više od milijardu dolara u projekte koji omogućuju energetsku učinkovitost, povećanje udjela održivih goriva u svom portfelju i značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova. Djelatnost Istraživanja i proizvodnje nafte i plina ima ključnu ulogu u finansiranju transformacije na nivou Grupe, a usporavanje prirodnog pada proizvodnje i dalje je prioritet. MOL Grupa će tokom narednih pet godina zadržati proizvodnju na prosječnom dnevnom nivou od najmanje 90.000 barela ekvivalenta nafte.
Mirza Mulešković, analitičar iz Crne Gore za Marx.ba: Otvaranje EU pregovora je za BiH velika prilika
N. DEMIROVIĆ Mirza Mulešković, ekonomski analitičar iz Crne Gore itetkako je pozvan da govori o evropskim integracijama i ekonomiji. Kao predstavnik Crne Gore 2016. učestvovao je u programu European Union Visitors Programme. Učestvovao je u pripremi i implementaciji velikog broja projekata koji su finansirani iz fondova EU, bio je član radne grupe za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, vezano za dva poglavlja. Ovaj ugledni analitičar ekskluzivno za Marx.ba osvrnuo se na informaciju da će Evropska komisija preporučiti otvaranje pristupnih pregovora sa BiH. Uz, kako kaže, čestitke komšijama u BiH, on je govorio o ekonomskim i drugim benefitima za BiH, onome s čim se Crna Gora susreće, ali šta očekuje BiH i kako bi se trebali postaviti državni organi. Kako gledate na ono što donosi približavanje Evropskoj uniji? – Svako pomjeranje u evropskim integracijama je u velikoj mjeri napredak za Bosnu i Hercegovinu. Takvi koraci doprinose stabilizaciji i stvaranju jedne jedinstvene nacionalne države koja će imati trasiran put po evropskim i demokratskim normama. To će povećati poštovanje svih građanskih sloboda, uvažavanje razlika i naravno ono što je iz mog ugla najbitnije, takav put donosi mogućnost za ekonomski razvoj, ukoliko naravno donosioci odluka u BiH budu radili da se, kako vaše zakonodavstvo, tako i cjelokupne odluke koje budu donijete, budu u skladu sa propisima Evropske unije. Koliko se benefiti mogu vidjeti na primjeru Crne Gore? – Ono što želim da kažem iz primjera Crne Gore, jeste da smo tokom dugog niza godina koliko jesmo kandidati za članstvo, koliko pregovaramo za ulazak u Evropsku uniju, imali velike benefite. Crna Gora je ostvarila velike ekonomske benefite, a ja bih rekao da smo u novijoj historiji ostvarili dva od tri velika cilja. Obnovili smo nezavisnost i postali članica NATO. Ostaje da uđemo u Evropsku uniju. To zaokružuje stabilnost, kreira se jedan sistem građanske države, sistem povoljnog poslovnog ambijenta, sistem gdje vlada vladavina prava i kao sistem koji strani investori vide kao održiv, stabilan i predvidiv, jer to je veoma bitno za strana ulaganja. Kada se sve sagleda benefiti su ogromni. Kako gledate na položaj BiH i šta bi sada trebalo učiniti? – Sada je na vama da uradite onošto treba da uradite. Na vama je da uskladite legislativu sa evropskim zakonodavstvom. Na vama je da to primjenjujete, a ako bih gledao iz ugla ekonomije, ono što Crna Gora nije uradila, mislim da BiH treba uraditi. Mislim da trebate imati jednu dobru strategiju koja će pokazati gdje BiH može biti konkurentna na tržištu Evropske unije. Upravo sada kroz proces pregovaranja i pridruživanja morate naći te niše gdje će bh. preduzeća biti konkurentna na evropskom tržištu i da se na taj način pripremite za sam ulazak u EU. Koliko su bitni evropski fondovi i za što bi ih trebalo koristiti? – Ovaj period trebate iskoristiti za povlaćenje što više sredstava iz EU fondova kako za razvoj ekonomije, tako za razvoj infrastrukture. Postoje velika sredstva za tu namjenu, ali također i za razvoj svih ostalih segmenata društva i svega onoga što treba da prati ove reforme. Ulazak u EU nije samo ekonomska korist, pa je tako i u toku procesa pridruživanja, već je korist i u svim segmentima društva. Moram da priznam da jeste težak proces, ali finalni rezultat je ono čemu treba svi da težimo, a to je bolje i kvalitetnije društvo, ono u kojem vlada demokratija, u kojem svi imamo iste mogućnosti, imate slobodu kretanja ljudi i roba na teritoriji cijele EU. Koliko su Crna Gora i BiH spremne za Evropu? – Kako idu ovim putem integracija, kako Crna Gora, tako i BiH pokazuju da jesu demokratske države, jer ja tvrdim su obje ove države odavno evropske zemlje. Mi smo evropske zemlje, samo treba da to bude potvrđeno i na papiru kroz promjenu zakonodavstva, ali ono što je najbitnije implementaciju zakonodavstva. Koliko su po vama bitne integracije? – Evo koliko su bitne integracije i koliko su dobrog donijele, najbolje možemo vidjeti na primjeru Crne Gore. Period od 2020. do 2024. godine je za Crnu Goru donio negativne izvještaje Evropske komisije. Mi smo od lidera u integracijama, do ove godine bili rak rana evropskih integracija. Kako se to odrazilo? mi smo 2023. godine imali 60 posto manje stranih direktnih investicija. Tako da je stvar potpuno lako povezati. Uglavnom kada govorim o Bosni i Hercegovini, ovo može biti lijek za ovu državu.
Globalno tržište mostogradnje do 2029. dosegnut će 153,6 milijardi dolara
Marx.ba Mostogradnja na globalnoj razini raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,23 posto, navodi analitičarska kompanija Research and Markets u svom Izvještaju o mostogradnji – analiza tržišnog udjela, trendovi i statistika industrije, prognoze rasta 2019. – 2029. godine. U 2024. tržište mostogradnje vrijedilo je 113,6 milijardi dolara, a Research and Markets predviđa da će vrijednost sektora do 2029. narasti na 153,6 milijardi dolara. – Ključni faktori koji pokreću rast tržišta su sve veći promet na cestama i sve veći broj automobila, navodi se u izvještaju. Raste i potreba za željezničkim mostovima zbog širenja željezničkih mreža i sve češćih javno-privatnih partnerstva u projektima razvoja prometne infrastrukture. U izvještaju se ističe da u mostogradnji prednjači azijsko-pacifička regija, ali rast se predviđa i u drugim regijama koje naglasak stavljaju na izgradnju željezničke infrastrukture. – Zbog rastuće urbanizacije i povećanih ulaganja u infrastrukturu, očekuje se da će azijsko-pacifička regija držati neproporcionalno veliki udio u svjetskom tržištu mostogradnje u razdoblju obuhvaćenom istraživanjem (do 2029. godine). Većina velikih infrastrukturnih projekata u razvoju su željezničke linije, poput onih u Norveškoj i Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama, Aziji i jugoistočnoj Aziji te Japanu, navodi se u izvještaju. Indija se navodi kao zemlja s najviše infrastrukturnih projekata čija vrijednost premašuje 25 miliona američkih dolara. Što se tiče Azijsko-pacifičke regije, u izvještaju se navodi da će ta regija dominirati tržištem izgradnje mostova. – Urbanizacija, povećanje stanovništva i ekonomski razvoj pridonose potražnji za novom i nadograđenom infrastrukturom, navodi se. Kina je pak na vrhu popisa zemalja prema najvećoj ukupnoj vrijednosti infrastrukturnih projekata u razvoju ili u gradnji čija vrijednost premašuje 25 miliona dolara – ukupna vrijednost kineskih projekata premašuje 5 biliona dolara. SAD i Indija su na otprilike pola te vrijednosti, s oko 2 biliona dolara svaka. Inače, u našoj zemlji se gradi veliki most Počitelj. Nakon određenih problema i zastoja, radovi su nastavljeni.
Još jedan veliki igrač traži pristup rudnim rezervama na Grenlandu
Marx.ba Evropska unija će u petak otvoriti svoju kancelariju na Grenlandu u okviru nastojanja da dobije pristup rudnim rezervama. – U pitanju su kritične sirovine potrebne za prelazak na energiju sa niskim sadržajem ugljenika, izjavio je juče Thomas Baert, savjetnik za trgovinska pitanja predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Leyen. Kancelarija će biti otvorena tokom zvanične posjete Ursule fon der Leyen i premijerke Danske Mette Frederiksen, prenosi Reuters. – Želimo da dodatno povećamo našu saradnju u domenu eksploatacije kritičnih sirovina, rekao je na konferenciji za novinare Baert. Zvanična poseta Fon der Leyen i Frederiksen u četvrtak i petak obuhvatit će Farska ostrva i Grenland. Ove dvije konstitutivne, samoupravne teritorije Danskog Kraljevstva, strateški su pozicionirane u Atlantskom okeanu i nisu dio EU, ali su samoupravne teritorije koje pripadaju Kraljevini Danskoj koja jeste članica EU. Grenland ima neke od najvećih svjetskih rezervi rijetkih minerala koji se koriste za proizvodnju mobilnih telefona i značajni su za prelazak na ekonomiju sa niskom emisijom ugljenika. Farska ostrva raspolažu sa bogatim lovištima ribe i na njima je Danska postavila svoje radarske centre. EU, kojoj nedostaje pristup rudnicima i kapaciteti za preradu sirovina, nastoji da smanji svoju zavisnost od Kine koja dominira proizvodnjom rijetkih, kritičnih minerala. SAD su otvorile 2020. godine konzulat u glavnom gradu Grenlanda Nuku, godinu dana nakon što je bivši predsjednik Donald Trump ponudio da kupi to ostrvo, u okviru nastojanja zvaničnog Vašingtona da proširi svoje diplomatsko i komercijalno prisustvo na Grenlandu i na Arktiku.
Poznati pobornik kriptovaluta tvrdi: Bitcoin će “pojesti” zlato
Marx.ba Bitcoin je sigurno usidren iznad 70.000 dolara (jučer je gotovo dotaknuo 73 hiljade dolara) i na putu je da vidi povećanje svoje vrijednosti sedmi mjesec zaredom, što se nije dogodilo 12 godina. Poznati pobornik kriptovaluta Michael Saylor (njegova kompanija MicroStrategy posjeduje 205 hiljada bitcoina vrijednih više od 14 milijardi dolara, prosječna nabavna cijena je 33.706 dolara) predviđa da će bitcoin “pojesti” zlato i privući dodatni kapital iz mnogih venture ulaganja, prenosi Lider. Bitcoin je dosegao ovaj vrhunac i prije prepolovljenja nagrade rudarima, što će se dogoditi u aprilu. U prethodnim ciklusima to se događalo oko 500 dana nakon “prepolovljenja”. Još nešto će biti zanimljivo gledati – hoće li altcoini uhvatiti vezu i krenuti u rekord. XRP (ripple), na primjer, još uvijek je 80 posto ispod svoje najviše razine svih vremena. Osobito za ether, očekivanja su velika, čekajući odobrenje američkih ether ETF-ova, cijena bi mogla brzo dosegnuti 5.000 dolara. Bill Ackman, osnivač i voditelj venture fonda Pershing Square Capital Management, dodatno je uzburkao tržište kriptovaluta spomenuvši scenarij da bi cijena bitcoina mogla dramatično porasti, što bi donijelo nesagledive posljedice. – Viša cijena bitcoina dovodi do većeg rudarenja bitcoina i veće potrošnje električne energije. Veći troškovi energije doveli bi do rastuće inflacije i pada dolara, što bi dodatno potaknulo potražnju za bitcoinima i povećane razine rudarenja, čime bi se nastavio ciklus. Vrijednost bitcoina bi otišlo u beskonačnost, cijene energije bi skočile u nebo, a ekonomija bi kolabirala. Možda bih stvarno trebao kupiti nešto bitcoina, napisao je na mreži X.