Koji su izazovi i perspektive lizinga u Bosni i Hercegovini
Bloomberg Adria Raznolikost slike lizinga u Bosni i Hercegovini odaje mnoge slojeve i pitanja. Tržište lizinga nije dostiglo optimalnu tačku koju je imalo prije 2010. godine, a postavlja se pitanje razloga za taj pad. Zašto lizing društva postoje u Federaciji, ali ne i u Republici Srpskoj, te da li odsustvo lizinga u ovom dijelu zemlje implicira nedostatak korisnika? Ova pitanja su postavljena direktorima vodećih lizing kuća u Federaciji Bosne i Hercegovine u emisiji “Zoom In”. U posljednje tri godine, lizing društva bilježe dvocifreni rast, što je iznenađujući podatak. Samo u 2023. godini, tržište lizinga u BiH poraslo je za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu. Period do 2008. godine se smatra zlatnim dobom lizinga u BiH, ali i do vremena prije velike finansijske krize, kada je lizing postao regulisano područje nadgledano od strane Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Elma Hošo, direktorka Sparkasse leasinga, koja je govorila kao gost u emisiji “Zoom In Bloomberg Adrie”, istakla je svoje višegodišnje iskustvo na tržištu lizinga u Bosni i Hercegovini. Kroz izjavu je naglasila ključne promjene i izazove koje je industrija lizinga prošla. – Budući da sam ja na ovom tržištu već preko 15 godina, i da radim u ovoj industriji, imam apsolutno veoma pouzdane informacije, tačno znam šta se dešavalo u tom periodu, istakla je Hošo. Oslikavajući značaj promjena, Hošo je dodala: – Ono koliko je bilo zlatno doba, ono je bilo veoma rizično i veoma neregulisano. Za to niste imali nikakvu transparentnost, mogli ste napisati kamatnu stopu kakvu ste htjeli, a onda s druge strane, računati neku drugu jer nismo bili pod regulatorom. Govoreći o ulozi Agencije za bankarstvo, istakla je da je svima Agencija za bankarstvo jako olakšala poslovanje. – Svima nam je olakšala samim tim što nam je nekako postavljena jedna fer platforma gdje svi pod istim uvjetima se takmičimo da budemo bolji, poručila je. Jedan od gorućih problema za lizing društva je PDV na kamate, što ih čini nekonkurentnima u poređenju s bankarskim kreditima. Nedim Milišić, direktor Raiffeisen leasinga, izrazio je zabrinutost zbog problema oporezivanja kamata u lizingu, što, prema njegovim riječima, značajno utiče na razvoj tržišta. – To je zaista jedna od stvari koja u značajnoj mjeri utječe na, rekao bih negativno na razvoj tržišta kao takvog, a ukoliko uzmemo kredit, ukoliko napravimo poređenje između kredita i lizinga za isti iznos kredita i lizinga, lizing je u nepovoljnom položaju zbog obračuna PDV-a na kamatu, rekao je Milišić. Milišić je dalje dodao da su, kao industrija, aktivno komunicirali s vlastima, uključujući Vijeće ministara i Ministarstvo financija, putem Udruženja leasing društava, kako bi iznijeli svoje prijedloge. Čak su, kako je istakao, “mislim 2019. godine pravili i analizu u kojoj se jasno pokazalo da iznos PDV-a koji bi eventualno, a ukoliko bi se desilo da se PDV ne obračunava na kamatu, da bi se taj iznos PDV-a generirao kroz nova financiranja.”
Bitcoin dostigao 57.000 dolara prvi put od kraja 2021. godine
Marx.ba Bitcoin je dostigao vrijednost od 57.000 dolara po prvi put od kraja 2021. godine, podržan potražnjom investitora kroz fondove kojima se trguje na berzi, kao i daljim kupovinama kompanije MicroStrategy. Najtrgovanija svjetska kriptovaluta dodala je jučer čak 4,4 posto i dostigla 57.039 dolara prije nego što se korigovala na oko 56.100 rano jutros. Cijena bitcoina je porasla za 32 procenta od početka godine, podstičući i rast apetita investitora za manjim tokenima, kao što su ether ili dogecoin. Neto 6,1 milijarda dolara slila se u nekoliko bitcoin ETF-ova koji su počeli da trguju u SAD 11. januara, signalizirajući sve veću potražnju za bitcoinom u ovom novom kanalu trgovine, piše Bloomberg. Planirano smanjenje ponude bitcoina samo doprinosi optimističkom raspoloženju što se tiče njegovog cjenovnog rasta. MicroStrategy, kompanija koja se bavi poslovnim softverom, kupuje bitkoin naveliko kao deio svoje korporativne strategije. Saopštila je u ponedjeljak da je kupila još oko 3.000 tokena ovog mjeseca, te sada poseduje oko 10 milijardi dolara u bitcoinima. – Ne očekujemo veliko povlačenje od bitcoina s obzirom na njegov proboj i pozitivan srednjoročni zamah, napisala je Katie Stockton, osnivačica kompanije Fairlead Strategies. Kombinovana vrijednost digitalne imovine sada iznosi otprilike 2,2 biliona dolara, prema sajtu CoinGecko, u poređenju sa najnižim nivoom od oko 820 milijardi dolara tokom medveđeg tržišta 2022. kada su FTX i neke druge kripto platforme propale, ali i dalje manje od vrhunca koji je zabilježen na približno tri biliona dolara godinu dana ranije.
Zbog rekordnih rezultata evropske banke bi dioničarima mogle vratiti više od 120 milijardi eura
Marx.ba Evropske banke na dobrom su putu da dioničarima vrate više od 120 milijardi eura zbog rekordnih rezultata u 2023. godini. Šefovi evropskih banaka zbog toga su pod pritiskom su da povećaju svoje procjene i pridobiju ulagače koji su posljednjih godina bili u strahu od poreza na dohodak. Najveće evropske banke obećale su 74 milijarde eura u dividendama i 47 milijardi eura u otkupu dionica, prema UBS-u, što je povećanje od 54 posto u odnosu na prethodne godine. Otkupi su najveći izvor rasta u posljednje tri godine tokom kojih su evropske banke iskoristile svoje profite, koji su se povećali zahvaljujući brzom rastu kamatnih stopa, kako bi otkupile dionice po sniženim cijenama. Ulagači su pak kapitalne povrate dočekali s oprezom. – Bankama je potreban visok i održivi prinos, rekao je za Financial Times Antonio Roman, upravitelj portfelja Axiom European Banks Equity fonda dodajući da iako su prinosi visoki, postavlja se pitanje održivosti. Povrat kapitala je oštar preokret u odnosu na nivo od prije četiri godine, kada je Evropska centralna banka s početkom pandemije naredila bankama da zamrznu dividende i otkupe dionice što je ukaljalo ugled bankarskog sektora među međunarodnim ulagačima. Ipak, evropske su banke u posljednje dvije godine ugrabile 100 milijardi eura nepredviđene dobiti i to zahvaljujući neto prihoda od kamata. Zato je na primjer italijanski bankarski div UniCredit obećao ulagačima isplatiti 8,6 milijardi eura, dok je britanski Barclays obećao vratiti 10 milijardi funti u sljedeće tri godine. Također, britanski je Standard Chartered rekao da će dioničarima vratiti pet milijardi dolara u istom periodu, prenosi Lider. No, analitičari su upozorili da će nivo povrata dioničarima početi padati već sljedeće godine budući da je najavljeno da će centralne banke smanjiti kamatne stope do kraja godine pa su banke prisiljene tražiti druge izvore prihoda. – Banke su značajno povećale kapitalni povrat dioničarima, ali više od toga neće ići. Regulatori u budućnosti neće odobravati puno povoljniju raspodjelu novca ulagačima, kazao je analitičar JPMorgana Mislav Matejka. Evropski su regulatori bili opušteniji u vezi s otkupom dionica u proteklih nekoliko godina jer su banke izgradile snažan nivo kapitala, ali mnogi smatraju da im nije baš ugodno zbog visine povrata dioničarima koji su premašili brojke godišnjih profita banaka. Ovaj je mjesec švicarski UBS također rekao da će povećati svoju dividendu za 27 posto na 70 centi po dionici te će otkupiti do milijardu dolara dionica do kraja ove kalendarske godine. – Proteklih je nekoliko godina evropski bankarski sektor dramatično poboljšao svoju profitabilnost, smanjio rizik i obnovio svoj kapital na razine koje daleko premašuju regulatorne zahtjeve, rekao je za FT Lars Forberg, upravljački partner u Cevian Capitalu, dodajući da se u cjelini na sektor ipak gleda kao da je gori nego što je bio, a ne bolji kako mnogi daju naslutiti. Neovisno o tome, španski Santander i njemački Deutsche Bank najavili su povećanje povrata dioničarima, dok je državna italijanska banka Monte dei Paschi di Siena objavila da će ove godine isplatiti dividendu prvi puta nakon 13 godina.
Vijetnam postaje najpoželjnija poslovna destinacija za multinacionalne kompanije
Marx.ba Zahvaljujući tome što je dodatno učvrstio svoj status svetskog proizvodnog centra, Vijetnam očekuje najstrelovitiji rast bogatstva u narednoj deceniji, pokazala je analiza kompanije Henley & Partners. Trgovačke napetosti između SAD i Kine podstakle su brži privredni rast ove azijske države. Prema New World Wealthu, Vijetnamu se predviđa rast bogatstva po ukupnoj stopi od čak 125 posto u slijedećih 10 godina što je najveći porast bogatstva u pogledu BDP po glavi stanovnika i broju milionera na planeti. Razlog leži u tome što je „Vijetnam sve popularnije proizvodno središte međunarodnih tehnoloških, automobilskih, elektroničkih, modnih i tekstilnih korporacija, kako navodi New World Wealth. Drugo mjesto zauzima Indija, koja će do 2027. postati treća najveća privreda na svijetu, kojoj se predviđa 110 posto rasta bogatstva. U Vijetnamu živi 19.400 milionera i 58 multimilionera i za razliku od ostalih država u azijsko-pacifičkom regionu, smatra se relativno sigurnom državom, što je multinacionalnim kompanijama dodatni podsticaj da otvaraju svoje podružnice u toj zemlji. Prednost je strateški položaj. Činjenica da dijeli kopnenu granicu sa Kinom, blizu je svim važnijim morskim putevima, niska cijena rada te infrastruktura koja podržava izvoz, Vijetnam učinili “poslovno najprimamljivijom destinacijom“.
Procvat towcoma: Komunikacijski tornjevi niču u poljima
Marx.ba Mrežni operatori višestruko su profitirali uvođenjem 5G-a. Najnoviji rast prihoda stvaraju im tzv. toranjske kompanije (engl. tower company, towcom ili towercom) jer 5G tehnologija zahtijeva gušću infrastrukturu i više mobilnih tornjeva da bi se poboljšala pokrivenost i povećale brzine prijenosa podataka. Komunikacijski tornjevi služe za postavljanje antena, odašiljača i prijemnika te omogućavaju telefonski, internetski i televizijski prijenos signala na velike udaljenosti. Procjenjuje se da će svjetsko tržište toranjskih kompanija ove godine vrijediti 28,48 milijardi dolara, a do 2029. njegova vrijednost narast će na 32,75 milijardi dolara. Prema GSMA-u, udruženju koje zastupa interese operatora mobilnih mreža u svijetu, potkraj prošle godine 252 komercijalne 5G mreže u 86 zemalja opsluživale su više od milijardu 5G veza, a do kraja desetljeća očekuje se više od pet milijardi takvih veza na globalnom nivou, što znači i rast broja toranjskih kompanija. U Evropi se intenzivira takmičenje u preuzimanju i spajanju takvih firmi. Investitori žele iskoristiti to što Evropska unija do 2030. namjerava osigurati pristup 5G mreži u svakom naseljenom području, ali i Zakon EU o gigabitnoj infrastrukturi. Njime se određuje da vlasnici zemljišta moraju iznajmiti toranjskim kompanijama zemlju za postavljanje tornjeva “pod poštenim i razumnim uvjetima”. To je dodatno razljutilo farmere koji iz drugih razloga protestuju po EU, a koji su dosad mogli naplatiti iznajmljivanje zemlje toranjskim kompanijama po cijeni po kojoj su htjeli. Prema analizi TowerXchangea, 70 posto evropskih telekomunikacijskih stanica sada je u vlasništvu toranjskih kompanija, a prošle godine bio je vrhunac njihova spajanja i preuzimanja. Ostale igrače na tržištu srednje, istočne i jugoistočne Evrope preduhitrila je Telekom Austria Grupa. Svoje je tornjeve izdvojila još 2021. u zasebnu firmu EuroTeleSites koja je tako došla u posjed i tornjeva u Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji te Sjevernoj Makedoniji. Nadalje, britanski Actis preuzeo je 1.800 telekomunikacijskih lokacija od Telekoma Srbije, a i dalje planira preuzimanja na Balkanu. Deutsche Telekom (DT) nedavno je dovršio izdvajanje svoje infrastrukture u Češkoj u T-Mobile Infra CZ i u procesu je izdvajanja svojih slovačkih tornjeva. Ta kompanija također posjeduje tornjeve u Rumuniji i sada razmišlja o tome kome će ih prodati. Osim velikih zapadnih toranjskih tvrtki, za tornjeve srednje, istočne i jugoistočne Evrope zainteresirane su i kompanije bogatih bliskoistočnih država. Grupa PPF iz UAE-a prošle je godine objavila da će steći većinske udjele u svojoj imovini u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Srbiji, a United Group, u sklopu koje posluje Telemach, svoju je tvrtku TowerCo prodao saudijskom Tawalu, podružnici STC grupe, vodeće kompanije za ICT infrastrukturu na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Uskoro se u Londonu održava Investicioni samit Zapadnog Balkana
Marx.ba Lideri zapadnobalkanske šestorke – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, okupit će se u ponedjeljak u Londonu na Investicionom samitu Zapadnog Balkana 2024. Samit će biti održan u sjedištu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a događaju će prisustvovati premijeri svih šest vlada iz regiona koji su potvrdili učešće, saopštila je EBRD. Cilj Samita je da istakne potencijalne investicione i poslovne mogućnosti u regionu Zapadnog Balkana i da promoviše regionalne i prekogranične projekte. Ovo je šesti investicioni samit Zapadnog Balkana koji organizuje EBRD. Prvi je održan u EBRD u februaru 2014. i po prvi put je okupio sve premijere regiona. Zapadni Balkan je prioritetan region za EBRD kao jednog od najvećih institucionalnih investitora u zemljama regiona, sa više od 18 milijardi eura uloženih do sada, podsjeća EBRD. Kao tradicionalno najvažniji događaj na samitu najavljena je interaktivna „sesija premijera“ na kojoj će lideri regiona i predsjednik EBRD-a predstaviti svoje vizije za region, ključne regionalne projekte i mogućnosti za ulaganja kako na regionalnom nivou tako i pojedinačno i odgovarati na pitanja stranih investitora.
Inflacija u Evropi primjetno usporila na početku godine
Marx.ba Inflacija u Evropskoj uniji primjetno je usporila na početku godine, izvijestio je Eurostat, potvrdivši procjenu o blagom usporavanju rasta potrošačkih cijena u eurozoni. Na razini EU godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji omogućuje usporedbu među zemljama-članicama, smanjena je u januaru na 3,1 posto, s 3,4 posto u prethodnom mjesecu, i time se izjednačila s nivoom iz novembra. Na mjesečnom nivou cijene su kliznule za 0,2 posto, nakon što su u decembru bile uvećane 0,1 posto, pokazuju tablice evropskog statističkog ureda. U eurozoni je u januaru godišnja stopa inflacije mjerena HICP-om iznosila 2,8 posto, u skladu s procjenom Eurostata objavljenom početkom februara. U decembruu iznosila je 2,9 posto. Najviše je na početku godine u zoni primjene eura pojeftinila energija, za 6,1 posto u odnosu na isti period prošle godine, blaže nego u decembru, prenosi Seebiz.
Nvidia oborila sve rekorde: Godišnji prihod porastao za 126 posto
Marx.ba Kalifornijski proizvođač naprednih čipova Nvidia objavio je da njegov prihod za cijelu fiskalnu godinu, od februara 2023. godine do kraja januara ove godine, porastao za 126 posto međugodišnje na 60,9 milijardi dolara. Nvidia je u četvrtom fiskalnom kvartalu koji se završio 28. januara prihodovala 22,1 milijardu dolara, što je za 22 posto više u odnosu na prethodni kvartal i za 265 posto više u odnosu na četvrti fiskalni kvartal prošle godine, objavljeno je na web stranici kompanije. Prihod iz Centra za podatke (Data Center) firme Nvidia za četvrti fiskalni kvartal iznosi 18,4 milijarde dolara, što je za 27 posto više u odnosu na prethodni kvartal i za 409 posto više u odnosu na četvrti kvartal prošle godine. U pitanju su rekordni rezultati koji su prevazišli očekivanja Wall Streeta, a tržišna vrijednost kompanije sada je prešla 1,8 biliona dolara. Izvršni direktor kompanije Nvidia Jensen Huang je ukazao na ogromnu tražnju za računarskom snagom koja je u osnovi tehnologije vještačke inteligencije (AI). – Potražnja raste širom svijeta, u kompanijama, industrijama i državama, dodao je Huang. Njujorški Goldman Sachs je još prije objavljivanja rezultata za četvrti kvartal naveo da kompanija Nvidia „ima najvažnije dinice na svijetu”, prenio je Bloomberg. CNBC je povodom rekordnih rezultata firme Nvidia objavio i zanimljivu računicu o isplativosti ulaganja u akcije te kompanije. – Da ste uložili 1.000 dolara u firmu Nvidia prije godinu dana, vaša investicija bi se utrostručila za oko 225 posto i na današnji dan vrijedila bi oko 3.248 dolara, navodi se na vebsajtu CNBC-a. Ako bi neko uložio 1.000 dolara u pomenutu kompaniju prije pet godina, vrijednost investicije bi porasla za 1.015 posto i sada bi vredila 17.542 dolara. Investitori koji su bili dalekovidi i uložili 1.000 dolara u kompaniju Nvidia prije 10 godina bi mogli da uživaju u rasti svojih investicija za oko 22.340 posto i sada bi imali imetak od 148.226 dolara. Najbolje su prema računici prošli oni koji su uložili 1.000 dolara 22. januara 1999. godine kada je Nvidia prvi put izašla na berzu.
Nakon Wall Streeta skočile i evropske dionice, optimizam ulagača raste
Marx.ba Evropske dionice dosegle su rekordni nivo, pridruživši se tako svojim kolegama s Wall Streeta, budući da su optimizam oko ekonomskog rasta i potencijalnog popuštanja monetarne politike produžili prošlogodišnji uspon. Indeks Stoxx Europe 600 popeo se 0,9 posto na 495,71 bod, nadmašivši svoj prethodni vrhunac svih vremena, koji je dosegao u januaru 2022. Dobici u četvrtak potaknuti su tehnološkim dionicama nakon što je Nvidia objavila još jednu fantastičnu prognozu prodaje, a njene su dionice proglašene najvažnijima na svijetu s obzirom da je tromjesečni prihod kompanije porastao za čak 265 posto. Baš kao i u SAD, koncentracija prinosa bila je velika tema u Evropi u posljednje vrijeme, sa samo četiri dionice koje čine 65 posto dobitaka u referentnoj vrijednosti od početka godine. Proizvođač opreme za čipove ASML Holding NV, danski proizvođač lijekova Novo Nordisk A/S, njemački softverski div SAP SE i francuski proizvođač luksuzne robe LVMH zabilježili su dvoznamenkaste dobitke u 2024., objavio je Bloomberg. Osim pojedinačnih industrija, znakovi otporne globalne ekonomije potiču raspoloženje ulagača. U isto vrijeme, oklade da će globalne centralne banke početi smanjivati kamatne stope kasnije ove godine također potiču dionice i već su dovele američki referentni indeks S&P 500 do rekorda. Charles-Henry Monchau, glavni direktor za investicije u Banque Syz Groupu, kaže da evropske dionice neće biti uznemirene čak i ako rast u eurozoni razočara. Visoke procjene za najuspješnije europske igrače “djelomično su opravdane superiornim rastom zarade, snažnom bilancom i održivom konkurentskom prednošću”, rekao je. Nije novina da se povjerenje u luksuzne dionice također se vraća, uz otpornu prodaju u LVMH-u koja dovodi do većih dobitaka. Ipak, postupni poticaji iz Kine doveli su do slabijeg učinka u sektoru osnovnih resursa. Maloprodaja je također zaostala, pod pritiskom Hennes & Mauritza. Neki stratezi, uključujući Maxa Kettnera iz HSBC Holdingsa, upozorili su da je “bikovsko raspoloženje” možda otišlo predaleko. Drugi pak prigovaraju da se evropske dionice ne kupuju dovoljno, tvrdeći da je nedavni porast bio koncentriran na američkim i tehnološkim dionicama. – Postoji prostor za širenje rasta, rekao je Emmanuel Cau, strateg u Barclaysu, prenosi Lider.
Uspješna kompanija iz Cazina gradi turističko naselje na Hvaru
Marx.ba Bosanci i Hercegovci uveliko planiraju ljetovanja, a jedno od njihovih najdražih mjesta za odmor je Hvar, sunčani otok okružen kristalno čistim morem, koji je i jedna od najpoznatijih destinacija u regionu. Na ovom otoku posljednjih mjeseci su i radnici bosanskohercegovačke kompanije „Limometal“. Uspješna firma iz Cazina i ove godine radi na izgradnji još jednog turističkog naselja na ovom prelijepom otoku. – Investitor montažnih kuća na lokaciji Stari Grad Hvar je grupacija „Valamar Hotels & Resorts“, a glavni izvođač objekata montažne gradnje je firma „Massa Building“. Ona je preuzela ulogu glavnog izvođača radova ove godine. U periodu od novembra prošle godine do aprila 2024. gradi se 49 objekata, od kojih firma „Massa Building“ gradi 34 objekta, kaže Mensur Mulalić, direktor „Limometala“. Proizvodi uspješne kompanije iz Cazina već su decenijama prisutni u Hrvatskoj, a sve je više objekata na Jadranu koji imaju proizvode „Limometala”. – Dokazali smo da roba bosanskohercegovačkog porijekla može biti jednako kvalitetna i da uz prave partnere bez problema možemo parirati proizvodima iz Evropske Unije, ali i iz cijelog svijeta. Da se dobar glas daleko čuje, potvrđuje i ponuda iz SAD-a. Trenutno smo u pregovorima sa jednom američkom kompanijom za izvoz materijala za 150 montažnih objekata u Americi. U budućnosti planiramo razviti i svoje prototipe montažnih kuća za domaće i evropsko tržište, i trenutno smo u procesu njihovog razvoja, jer se sve više investitora odlučuje na EKO sistem gradnje, ističe Mulalić.