Analitičari UBS-a predviđaju rast cijene zlata od 10 posto
Marx.ba Cijene zlata mogle bi zaključiti godinu za čak 10% iznad trenutnih nivoa zbog potencijalnog smanjenja kamatnih stopa, rekli su stratezi UBS-a, unatoč padu početkom 2024. godine. Bilješka UBS-a u petak opisala je nedavna kretanja cijena kao “manja” u kontekstu uspona plemenitog metala za 15% do 2023. i rekla da se “ne smije podcijeniti moć smjera politike Saveznih rezervi”. Zlatna poluga ostaje iznad psihološke razine od 2.000 dolara za uncu, rekli su stratezi UBS-a, predviđajući rast na 2.250 dolara za uncu do kraja godine, unatoč kratkotrajnoj volatilnosti. Analitičari Scotiabanka zadržali su opreznije izglede, ali su revidirali svoje smjernice za cijene na više. U saopćenju od ponedjeljka, rekli su da su usvojili više cijene zlata i srebra za ovu i sljedeću godinu, te pomakli svoju prognozu za zlato na kraju godine na 2.000 dolara po unci, s prethodnih 1.900 dolara po unci. Na cijene zlata mogu utjecati faktori uključujući geopolitičku nestabilnost i tržišnu nesigurnost — što može povećati privlačnost poluga kao imovine „sigurnog utočišta” — i kamatne stope, koje mogu ulaganja s višim prinosima učiniti privlačnijima kada se prikupe. Tržišta su sve nesigurnija da će Fed započeti sa smanjenjem kamatnih stopa u martu. Trenutne cijene smanjuju vjerovatnost na oko 48%, prema CME-ovom alatu FedWatch, u odnosu na čak 81% prije nešto više od sedam dana. To je s dva ključna saopćenja o američkom ekonomskom rastu u četvrtom tromjesečju i indeksu cijena izdataka za osobnu potrošnju koji tek dolaze ove sedmice. Ulagači također prate nadolazeće sastanke o monetarnoj politici u Banci Japana danas i Evropskoj centralnoj banci u četvrtak, piše Seebiz. Zlato je doseglo nekoliko rekordnih vrijednosti krajem prošle godine i zabilo se na rekordnih 2.078 dolara po unci, prema Svjetskom vijeću za zlato. Analitičari su porast povezali s očekivanjima kamatnih stopa i globalnom nestabilnošću koja proizlazi iz sukoba Izraela i Hamasa. Spot zlato je jučer u 13 sati palo za 0,26% na 2.024 dolara.
Najprofitabilnija američka banka nagradit će svog čelnika sa 36 miliona dolara
Marx.ba Najprofitabilnija američka banka JPMorgan Chase isplatila je 36 miliona dolara za prošlu godinu svom dugogodišnjem direktoru Jamieu Dimonu. Nagrada za 2023. oko četiri posto je veća nego prethodne godine i ujedno je najveća isplata od 2005. otkad je na čelu banke, piše Financial Times. – Godišnja naknada za 2023. odražava upravljanje kompanijom gospodina Dimona, s rastom u svim vodećim tržišnim dijelovima poslovanja, rekordnim finansijskim rezultatima i snažnom bilancom, objavio je JPMorgan u podnesku regulatoru. Na krilima rasta referentnih kamatnih stopa banka je prošlu godinu završila s rekordnom dobiti od gotovo 50 milijardi dolara, znatno nadmašujući poslovne rezultate svojih konkurenata. Od spomenutih 36 miliona dolara, na osnovnu plaću Jamiea Dimona odnosi se 1,5 miliona dolara, a preostalih 34,5 miliona dolara čini bonus, od čega se većina isplaćuje u dionicama banke. I ostatak top menadžmenta JPMorgana dobio je veće plaće. Predsjednik Upravnog odbora Daniel Pinto zaradio je otprilike pet posto više, 30 milijuna dolara. Jennifer Piepszak i Marianne Lake, koje zajedno vode segment potrošačkog poslovanja i smatraju se vodećim kandidatkinjama da jednog dana zamijene Dimona, dobile su svaka po 18,5 miliona dolara, povećanje od gotovo 6 posto. FT primjećuje da je Dimon često na vrhu popisa najbolje plaćenih izvršnih direktora u velikim američkim bankama, a Forbes procjenjuje njegovu neto vrijednost na oko 1,9 milijardi dolara, od čega je velik dio u dionicama JPMorgana. Dimon gotovo dva desetljeća nije prodao nijednu svoju dionicu JPMorgana. Prošle godine najavio je da planira prodati dio svojih dionica, što bi mu u vrijeme te objave donijelo više od 140 miliona dolara. Visina njegove plaće povremeno je izazivala negodovanje dioničara. Prije dvije godine ulagači su se usprotivili jednokratnoj nagradi Dimonu za koju se predviđalo da će tokom nekoliko godina iznositi oko 50 miliona dolara. Većina dioničara na kraju je po prvi put glasala protiv plana plaća na godišnjoj skupštini 2022. godini. JPMorgan ostvario je prošle godine 49,6 milijardi dolara dobiti, premašivši prethodni rekord iz 2021. kada je vlasnicima isporučeno 48,3 milijarde dolara. Skok neto prihoda od kamata, razlika između onog što banka plaća na depozite i zarade od zajmova, skočio je 34 posto, a snažan rast profita posljedica je i akvizicije propalog regionalnog kreditora, First Republica.
Hoće li u našem komšiluku biti raj za kriptovalute
Marx.ba Najavljeni zakon koji bi trebao regulirati tržište elektroničkog novca mogao bi donijeti odgovor na pitanje može li Crna Gora postati kripto raj. U iščekivanju zakona obavljaju se transakcije na kripto mjenjačnicama, nude se nekretnine za kriptovalute, bilo je pokušaja rudarenja, a postavljen je i prvi kriptostroj, javlja Radio Slobodna Europa. Vlada je formirala, pa ugasila Upravu za kriptovalute i blockchain. Nakon dolaska u Crnu Goru, takozvani kralj kriptovaluta Hjeong Do Kwon uhapšen je i čeka izručenje po međunarodnim potjernicama zbog prevare. Neuspjeli pokušaji Osnivač jedne od najjačih kriptovaluta Ethereum Vitalik Buterin dobio je crnogorsko državljanstvo, a Centralna banka (CBCG) dogovorila je saradnju s provajderom kripto i blockchain rješenja Rippleom. Analitičar kriptovaluta Novak Svrkota je, odgovarajući na pitanje otkud velika imena kripto industrije u Crnoj Gori, koja nema zakon u toj oblasti, niti razvijeno tržište, rekao da se radi o relativno maloj, ali dobro povezanoj zajednici. – Došli smo na ideju da napravimo kripto raj u Crnoj Gori. Kripto zajednica traži malu zemlju koja je otvorena i koja bi mogla donijeti zakone koji su prijateljski nastrojeni prema kripto, jer su trenutni zakoni u nekim zemljama prilično restriktivni, rekao je Svrkota, koji je bio dio Vladine Direkcije za blokčein. Sadašnji premijer Milojko Spajić prvi je put spomenuo da će Crna Gora ući u kriptovalutni biznis kada je bio ministar finansija u vladi Zdravka Krivokapića 2021. godine. Tada je formirana Uprava za kriptovalute i blockchain. Tokom 2022. godine na Luštici održana je konferencija o novim tehnologijama i blockchainu, kojoj je prisustvovao osnivač kriptovalute Ethereum Vitalik Buterin. Iste godine Buterin je dobio crnogorsko državljanstvo, a Krivokapićeva vlada tada je najavila da će on “doprinijeti razvoju blockchain industrije i crnogorske ekonomije”. U martu prošle godine Do Kwon, takozvani kralj kriptovaluta, našao se u Crnoj Gori. Uhapšen je u podgoričkom aerodromu zbog krivotvorenog pasoša, a traže ga Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja zbog štete koju je ulagačima prouzročio krah njegovih kriptovaluta Luna i Terra, a koja se procjenjuje na više od 40 milijardi dolara. Za sada nije otkriveno kako je i zbog čega Do Kwon došao u Crnu Goru, a on se i dalje nalazi u pritvoru gdje čeka okončanje ekstradicijskog procesa. Premijer Spajić prošle je godine priznao da je Do Kwona upoznao prije nego što je saznao da ga traži nekoliko zemalja. Ovim slučajem bavilo se nadležno tužiteljstvo, ali do sada nije utvrdilo postojanje takve veze. Zamke rudarenja Informatički stručnjak Boris Radović rekao je za Radio Slobodna Europa da se kriptovaluta nekada mogla zaraditi “rudarenjem”, odnosno računalnim “rješavanjem” matematičkih jednadžbi, za što je bio potreban specijalizirani hardver, ogromna količina električne energije i vremena. Cryptomining je, tvrdi, neisplativ, zbog visokih troškova i niske dobiti. – Imao sam osobnog iskustva s rudarenjem. Nakon pet mjeseci “rada” izrudarena su četiri virtualna novčića jedne kriptovalute, vrijedna oko 800 eura. Kako ih nisam na vrijeme pretvorio u pravi novac, izgubile su vrijednost, pojasnio je Radović.
Nova ekonomija: Koliko vrijede masovno korištene besplatne aplikacije i kakav utjecaj imaju na BDP
Marx.ba Koliko bi vam neko trebao platiti da prestanete koristiti Facebook na mjesec dana: 5 dolara? 10 dolara? 100 dolara? To je pitanje koje su Erik Brynjolfsson i njegove kolege postavili gotovo 40.000 korisnika Facebooka iz 13 zemalja. Pokazalo se da bi manje od jedne petine ispitanih odreklo društvene mreže u zamjenu za pet dolara, dok bi se više od tri četvrtine suzdržalo od Facebooka za 100 dolara naknade. Ovi nalazi bili su dio eksperimenta osmišljenog da rasvijetli vrijednost digitalne robe, mnoštva virtualnih proizvoda koji su postali sastavni dio svakodnevnog života, od platformi za video streaming do aplikacija za razmjenu poruka i stranica za e-trgovinu. Unatoč prednostima koje donose potrošačima, većina digitalnih proizvoda je besplatna. To znači da se uvelike zanemaruju u izračunima bruto domaćeg proizvoda koji se, uz nekoliko iznimaka, temelji na cijeni koju ljudi plaćaju za robu i usluge. Ograničenja BDP-a dobro su dokumentirana; metrika zanemaruje vrijednost svega, od antibiotika preko čistog zraka do pranja vlastitog rublja. Brynjolfsson je među onima koji kažu da nam je sada, kad sve više ljudi cijele dane provodi na Internetu, potreban novi, širi skup metrika. – Ne možete upravljati onim što ne možete mjeriti, kaže Brynjolfsson, profesor na Stanfordu i direktor tamošnjeg Stanford Digital Economy Laba. – Ako ne znate gdje se stvara vrijednost u gospodarstvu, donosit ćete loše odluke kao političari, kao upravljači i kao građani, dodao je. Eksperiment, opisan u radnom dokumentu Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja, procijenio je vrijednost Facebooka i devet drugih digitalnih dobara: Twittera (sada X), Instagrama, WhatsAppa, Snapchata, TikToka, Google Searcha, Google Mapsa, YouTubea i Amazon Shoppinga. Istraživači su rangirali relativnu korist koju su ljudi izvukli iz ovih stranica na temelju toga koliko bi bili spremni ne koristiti ih mjesec dana. Ljudi su najviše preferirali Google Search, čak i više od ličnog susreta s prijateljima, a zatim YouTube i Google Maps. Twitter i Snapchat bili su najmanje preferirani servisi, dok je Facebook bio negdje u sredini. Istraživači su upotrijebili svoja otkrića o tome koliko bi novca ljudi prihvatili da prestanu koristiti Facebook kako bi ekstrapolirali vrijednost drugih proizvoda u dolarima. Studija je provedena u partnerstvu s Metom, matičnom kompanijom Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, a kompanija nije imala pravo veta na objavljene rezultate. Studija je zaključila da je samo ovih 10 digitalnih dobara proizvelo više od 2,5 biliona dolara vrijednosti godišnje, što je ekvivalent oko 6% ukupnog BDP-a 13 zemalja uključenih u studiju: Belgije, Francuske, Irske, Japana, Južne Koreje, Kanade, Meksika, Norveške, Njemačke, Rumunije, SAD, Španije i Velike Britanije. – Magnituda učinka bila je zapanjujuća. To mi govori da mjerenje vrijednosti digitalnih dobara nije samo teoretska vježba: ovo je prvorazredna razlika u životima milijardi ljudi, kaže Brynjolfsson. Istraživanje je također otkrilo da zemlje s nižim BDP-om, poput Meksika i Rumunije, ali i ljudi s nižim prihodima unutar svake zemlje, izvlače proporcionalno veću vrijednost iz digitalne robe od svojih bogatijih sugrađana. – Ako nemate mnogo novca, ima smisla konzumirati i dobiti veću korist od besplatnih dobara. To znači da digitalna roba nastoji smanjiti nejednakost unutar zemalja i između zemalja, kaže Brynjolfsson. U ranijem istraživanju Brynjolfsson i njegove kolege procijenili su vrijednost nekoliko digitalnih dobara, uključujući Facebook i kamere pametnih telefona. Najnovija studija obuhvatila je veću korpu proizvoda i uključila mnogo veći uzorak ljudi sa šireg geografskog područja. Stanfordov Laboratorij za digitalnu ekonomiju namjerava provesti i opsežnu studiju kako bi izmjerio vrijednost više od 800 dobara: ne samo digitalnih proizvoda, već i tradicionalnijih dobara i usluga kao što su pasta za zube, automobili i zdravstvena njega. Ovo istraživanje trebalo bi pomoći uspostavi komplementarne metrike BDP-u zvane GDP-B koja mjeri koliko dobra pridonose dobrobiti ljudi, a ne koliko koštaju. – Umjesto da samo mjerite koliko tko trošite na stvari, ovo mjeri korist koju od njih dobivate, što će biti zanimljiviji i relevantniji koncept za mnoge svrhe. Ako želite dodatno smanjiti nejednakost prihoda, jedan od alata je poboljšanje nacionalne digitalne infrastrukture kako bi više ljudi imalo pristup besplatnim digitalnim dobrima, kaže Brynjolfsson.
Od Davosa do Adria regiona: Ekonomske dinamike i regionalne vizije
Bloomberg Adria Davos, poznat kao epicentar susreta političkih i poslovnih lidera iz cijelog svijeta, ponovo privlači pažnju javnosti. Tema ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma je “Ponovna izgradnja povjerenja”, što dolazi u vrijeme najveće globalne izborne godine u historiji, obilježene društveno-političkim napetostima. Na početku je fokus bio na američkim izborima, s posebnim osvrtom na potencijalnog republikanskog kandidata Donalda Trumpa. Ukrajina, suočena s izazovom ruske invazije, želi iskoristiti ovo godišnje okupljanje kako bi obnovila podršku međunarodne zajednice i skrenula pažnju na svoje napore za postizanje mira. Sastanak savjetnika za nacionalnu sigurnost pokušat će izgraditi podršku za mirovni plan Ukrajine. Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke, iznijela je svoje stavove o očekivanjima vezanim uz smanjenje kamatnih stopa. Upozorila je da preoptimistična očekivanja ne pomažu centralnim bankarima u ostvarivanju njihovih ciljeva. S druge strane, istaknula je da su centralni bankari “na pravom putu” u borbi s potrošačkim cijenama, ali su očekivanja investitora odvlačila pažnju s ključnih pitanja. Također, jedna od tema razgovora svakako je i korištenje umjetne inteligencije te borba protiv dezinformacija. Ni Adria region nije izostavljena tema. Davos je donio i razgovor o stabilnosti i saradnji na Balkanu, između Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Krišto je izrazila uvjerenje da je sudjelovanje na Svjetskom ekonomskom forumu izuzetna prilika za BiH da dobije podršku ne samo za ekonomske poteze već i za političke prioritete zemlje. Ovogodišnji skup donosi značajne razgovore o obnovi povjerenja, geopolitičkim izazovima te ekonomskom oporavku u svijetu obilježenom velikim promjenama. Berze Godina 2023. donijela je iznenađujući rekordan rast svjetskih berzanskih indeksa, unatoč izazovima poput zaoštravanja monetarne politike, borbe centralnih banaka protiv inflacije, te geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku nakon rata u Ukrajini. Tim Bloomberg Adrije pitao je analitičare iz pet zemalja (Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine) za njihove prognoze kretanja tržišta kapitala i privrede uopće u novoj 2024. godini. Banjalučka berza (BLSE) je u 2023. ostvarila značajan rast prometa, premašivši milijardu maraka, preko 53 odsto u odnosu na 2022. godinu. Ivan Kurtović, predsjednik Upravnog odbora InterCapital Asset Managementa, objašnjava za Bloomberg Adriju atraktivnost Exchange Traded Fund (ETF) proizvoda u Adria regionu, ističući transparentnost i cjenovnu privlačnost. Tržišta Energetska kriza i rast cijena električne energije za poduzetnike u regionu bili su znak da se okrenu toj djelatnosti pa se i ekspanzija proizvođača struje u Republici Srpskoj nastavila. Banja Luka je i dalje najprimamljivija za osnivanje novih poslovnih subjekata, dok su u top pet lokalnih zajednica za poslovanje ušli Gradiška i Laktaši zbog blizine granice s Evropskom unijom (EU). Srbi, Slovenci i Hrvati rado biraju RS za pokretanje biznisa, dok je usporio dolazak ulagača iz Austrije i Njemačke. Apoteke u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa čestim nestašicama lijekova, no Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH navodi da situacija ostaje pod kontrolom zahvaljujući zamjenskim preparatima. Nestašica lijekova je već stari problem našeg tržišta na koji su upozoravali stručnjaci, naglašavajući potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta u proizvodnji lijekova. Novo zapošljavanje u Federaciji BiH stagnira na mjesečnoj razini, dok se na godišnjem nivou bilježi povećanje zaposlenih tek 1,1 posto. Unatoč tome, radnici su u novembru prosječno imali gotovo 13 posto veće plaće u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Najveći rast plaća zabilježen je među zaposlenicima u sektoru informacija i komunikacija. Zdravko Zečević, izvršni direktor Društva za upravljanje EPF-om, piše za Bloomberg Adriju te kaže da svako ko štedi za sebe je G.O.A.T. i objašnjava kako biti najbolji u nečemu. Za ekonomije Zapadnog Balkana Svjetska banka očekuje rast od tri posto u 2024., nakon procijenjenog regionalnog ekonomskog rasta od 2,5 posto u 2023. godini. Procjene stručnjaka i ekonomista po državama se ne poklapaju u potpunosti s procjenom Svjetske banke. Zlato je početkom decembra dosegnulo novi rekord usljed rasta očekivanja da će kamatne stope u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) početkom 2024. napokon početi da padaju, uprkos naporima Federalnih rezervi da smire optimizam investitora. Pitali smo analitičare kakva su očekivanja za ovu godinu i ima li prostora za nove rekorde. Općenito rastuće cijene u regiji nisu zaobišle sektor napitaka. Snažna potražnja potrošača u Adria regiji podržala je rast cijena, omogućavajući proizvođačima da prebace svoje rastuće troškove na prodajne cijene, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj najnovijoj analizi.
Spektakularni događaj FIS Europa Cup na Bjelašnici uoči 40. godišnjice XIV Zimskih olimpijskih igara
N. D. Olimpijski centar Bjelašnica je 16. i 17. februara 2024. godine domaćin FIS Europa Cupa u alpskom skijanju za muškarce u izazovnoj Super-G disciplini. Organizacija ovog važnog događaja drugu godinu zaredom je rezultat kontinuiranog ulaganja u razvoj ski-centra i potvrđuje da je Bjelašnica proteklu sezonu ispunila očekivanja i visoke kriterije Međunarodne skijaške federacije (FIS) kada je dobila ocjenu devet od deset. Pripreme za takmičenje su u toku, a ZOI’84 okuplja najbolje stručnjake i resurse kako bi osigurao besprijekorno i nezaboravno iskustvo kako za sportiste, tako i za gledaoce. Prema trenutnom presjeku prijava na ovo prestižno takmičenje se do sada prijavilo preko 80 takmičara iz najelitnijih skijaških nacija: Sjedinjenih Američkih Država, Austrije, Francuske, Italije, Švicarske, Norveške, Kanade, iz 21 zemlje. – Bjelašnica, koja je bila u centru pažnje XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine, zadržala je status istaknutog središta zimskih sportova. Naslijeđe Olimpijade postalo je katalizator za izgradnju sportske infrastrukture na Bjelašnici, postavljajući temelje za kontinuiranu sportsku izvrsnost. Posebno mi je drago da smo se prošle godine vratili u FIS Cup, dobili smo sve pohvale. Ove godine Super-G dispiclina i momci koji dolaze su super spremni i smatram da ćemo Bjelašnicu i BiH otvoriti za velike stvari, istakao je Jasmin Mehić, direktor KJP ZOI’84. OC Bjelašnica, prožeta olimpijskim nasljeđem, pruža savršenu pozadinu elitnim sportistima iz cijelog svijeta da se takmiče u izazovnoj Super-G disciplini. Partneri, uključujući Vladu Kantona Sarajevo, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općina Trnovo, igraju važnu ulogu u realizaciji ovog događaja. – U protekle tri godine Vlada KS predvidjela je i odobrila značajna sredstva za unapređenje ski centra na Bjelašnici i Igmanu. Započeli smo neke kapitalne projekte koji su u poodmaklim fazama, što su prepoznali ljubitelji zimskih sportova ali i oni koji planinu vole ljeti. Spomenut ću samo neke: ski lift K2 koji finansiramo sa skoro 3 miliona KM, preko 3 miliona KM za zamjenu ski lifta Kotlovi, 20 miliona KM za izgradnju nove šestosjedne žičare Štinji, preko 5 miliona KM sufinansiranja za izgradnju jezera Akumulacija III, finansiramo rekonstrukciju starih i izgradnju novih staza. Intencija Vlade KS je Bjelašnicu kreirati kao poželjnu turističku destinaciju tokom cijele godine što će se reflektovati na porast dolaska turista na planinu, razvoj hotelijerstva, sportskog, ali i kongresnog turizma, što direktno utiče na privredni razvoj Kantona Sarajevo, istakao je Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo. Svjesni odgovornosti koju nosi organizacija ovog događaja Ministarstva kulture i sporta pruža nepokolebljivu podršku kako bi zajedno isporučili vrhunsku kvalitetu organizacije FIS Europa Cup koji ne samo da pokazuje snagu sportista već i unapređuje reputaciju Bjelašnice kao destinacija za zimske sportove svjetske klase. – Nisam vjerovao da ćemo danas razgovarati o FIS Europa Cupu. Veliko hvala direktoru Mehiću i cijeloj ekipi koji su pokazali da su čuda moguća. Drago mi je da na političkoj sceni u Kantonu Sarajevo imamo ljude koji vole i vjeruju u Bjelašnicu i Igman. Svi zajedno vjerujemo da Bjelašnica može biti regionalni centar turizma, razvoja privrede i kulturnih aktivnosti. Investicija u Bjelašnicu jedna je od najznačajnijih u okviru kantonalnih projekata i Vlade Kantona Sarajevo, rekao je Kenan Magoda, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo dalo je potpunu podršku kako finansijsku tako i onu ljudsku, podršku pokrenutu zajedničkom željom da bh. planine zablistaju ljepše nego ikada. Iz godine u godinu bilježimo sve izazovnije sezone što se padavina tiče. Kako bi se OC Bjelašnica i ZOI’84 nosili sa tim problemom, a sve u cilju pružanja što kvalitetnijeg iskustva posjetiteljima i takmičarima – u saradnji sa Ministarstvo privrede KS u protekloj godini nabavljeno je 50 novih topova za osnježenje te je za njih instalirana sva potrebna infrastruktura. – Uređeno je dodatnih 40% skijaških površina što je značajno poboljšalo uslove skijanja. Prošireni su kapaciteti noćnog skijanja i to na tri staze, staze broj 5, 5a i staza Štinji Do, kao i pokretna traka sa kupolom koja je značajno olakšala prve korake u skijanju našim mališanima. U posljednje 2,5 godine u OC Bjelašnica, Igman uloženo je blizu 33 miliona, a to se i vidi“, naglasio je Zlatko Mijatović u svom obraćanju, ministar privrede Kantona Sarajevo. NLB Banka Sarajevo, kao dugogodišnji partner OC Bjelašnica, cijeni izvrsnost, skijašku avanturu. Kontinuirano podržavaju razvoj skijanja, kako rekreativnog tako i takmičarskog, prepoznajući važnost podrške događajima koji doprinose rastu i promociji zimskih sportova u Bosni i Hercegovini. – NLB Banka Sarajevo je pouzdan partner Olimpijskom centru Bjelašnica od početka njihovog procesa digitalizacije i pružili smo značajnu podršku u implementaciji E-commerce i Unattended POS rješenja, čime je znatno unaprijeđeno korisničko iskustvo svih posjetioca Bjelašnice i Igmana. Zbog toga mi je iznimno zadovoljstvo, da ćemo zajedno sa Mastercard kompanijom i ove godine, kao i prethodne, podržati prestižno takmičenje kao što je FIS Europa Cup. Skijanje je sport koji je stvorio najpopularnije i najinspirativnije priče i mi želimo biti dio njih, a posebno me raduje što mogu, pored omogućenog popusta od 10% na online kupovine na web shopu za sve Mastercard kartice, najaviti i posebne aktivnosti i promocije koje smo pripremili za ovu skijašku sezonu i obilježavanje jubileja Olimpijade, od čega posebno izdvajam nagradnu igru gdje će Mastercard korisnici NLB Banke imati šansu osvojiti vrijedne nagrade poput ski karata, ski kaciga, brila i još mnogo toga, izjavila je Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke d.d., Sarajevo. Razvoj skijališta i takmičarskog skijanja prepoznat je kao prioritet i Općine Trnovo, koji su odlučni da pruže podršku daljem razvoju OC Bjelašnica kao turističke destinacije i pozornice za takmičenja svjetstkog ranga. – Općina Trnovo od svog budžeta izdvaja 70% u infrastrukturu. Želimo da nastavimo razvoj ovog prostora, moramo otvarati takmičarske i rekreativne staze. Dajemo podršku ZOI-u ’84 i mi zajedno odlično funkcionišemo. Najvažnije da nastavljamo da radimo u interesu građana Bosne i Hercegovine, istakao je Ibro Berilo, načelnik Opštine Trnovo. Kako odbrojavanje do održavanja FIS Europa Cup počinje, ZOI’84 poziva sve zaljubljenike u zimske sportove da im se pridruže 16. i 17.02. na Bjelašnici u praćenju skijaškog spektakla. Ulaz na oba dana održavanja utrke je besplatan. Svi gledatelji će uz praćenje vrhunskog skijanja imati priliku uživati u ceremoniji dodjele nagrada pobjednicama
Edin i Amra Džeko investirali u brend: Želimo živjeti u Hidn-Ander svijetu!
N. D. Pristupačno-luksuzni brend Hidn-Ander privukao je međunarodnog nogometaša Edina Džeku da se pridruži kao investitor. Vrhunski proizvođač tenisica širi se na nova tržišta i ovog je mjeseca otvorio izložbeni prostor u New Yorku uoči lansiranja brenda u SAD-u 2024. godine. Osnovan 2019., Hidn-Ander stvara originalne proizvode vođene dizajnom za 21. stoljeće. Hidn-Ander obuća je sklad kontrasta, jedinstvo različitih utjecaja. Proizvedene u Italiji, Hidn-Ander cipele su etički izrađene i napravljene da traju. Kolekcije se prodaju u trgovinama diljem Europe i putem hidnander.com. U 2024. brend ulazi u Južnu Koreju, osim u SAD i traži distribucijske partnere/agente u Velikoj Britaniji i Skandinaviji. Sa sjedištem u Milanu, Hidn-Ander će dodati nove investitore kako bude nastavio rasti. Edin Džeko jedan je od najprepoznatljivijih bosanskohercegovačkih nogometaša. Navijači su mu dali nadimak Dijamant, a ujedno je i kapiten reprezentacije i najproduktivniji golgeter u zemlji. Rođen u Sarajevu 1986., napadač je dobro poznat iz vremena koje je proveo u klubovima Manchester Cityju, Romi i Interu, a sada je kapiten turskog Fenerbahcea. Gospodin Džeko utjelovljuje Hidn-Anderov koncept miješanih kultura. Nogomet je igrao u BiH, Češkoj, Njemačkoj, Engleskoj, Italiji i sada u Turskoj, a tečno govori pet jezika. Humanitarac, posljednjih 13 godina obnaša dužnost ambasadora UNICEF-a u Bosni i Hercegovini. Kao investitor dodatno je potpisana i poduzetnica i humanitarka Amra Džeko. Bivša bosanskohercegovačka manekenka i međunarodna glumica, poznata i pod djevojačkim prezimenom Amra Silajdžić, ambasadorica je dobrotvorne zaklade Srce za djecu koja pomaže obiteljima i djeci koja se bore s rakom. Gospođa Džeko nastavlja razvijati svoju platformu OREA, online tržište za ručno rađene, originalne proizvode s lokalnom oznakom. – Edin je čovjek od stila i sadržaja, kao i prekrasan nogometaš. Stalo mu je do toga kako stvari nastaju, njihovog utjecaja na planet i ljude. On donosi više od ulaganja, donosi srce, poručio je Adam Kakembo, izvršni direktor Hidn-Andera. – Amra je uronjena u svijet internacionalnog stila. Ima jasan pogled na kvalitetu i zagovara domaću i ručnu izradu. Ona se istinski uklapa u Hidn-Anderovu filozofiju, dodao je. Edin Džeko je objasnio zašto se odlučio na ovaj korak. – Zaljubio sam se u Hidn-Ander. Dizajn je moćan, estetika je izvanredna, a kvaliteta izuzetna. Ovdje je brend koji se ne boji biti originalan, rekao je napadač Fenerbahcea. I Amara je imala jasnu poruku. – Htjela sam biti dio brenda koji ima odvažan stil i odvažne vrijednosti. Želim živjeti u Hidn-Ander svijetu, naglasila je Amra Džeko.
Binance otkriva trendove koji će dominirati kripto tržištem 2024. godine
Marx.ba Binance je predstavio osam ključnih trendova koji će oblikovati budućnost kripto tržišta 2024. godine. Ova prognoza, koja se temelji na rastu i inovacijama prošlih godina, nudi uvid u ono što je pred nama. Na čelu, bitcoin i dalje potvrđuje svoju dominaciju. Godina 2023. obilježena je značajnim inovacijama na bitcoin blockchainu, uključujući ordinalse i BRC-20 tokene. Početkom nove godine odobreni su spot bitcoin ETF-ovi, te se u aprilu očekuje halving. Prema Binanceu, ova kretanja i povoljne presude SEC-a potencijalno će ubrizgati povećanu aktivnost i volatilnost u bitcoinovu orbitu. Digitalna imovina kao što su ordinalsi i BRC-20 tokeni potencijalno će doživjeti dramatičnu volatilnost zbog svojih kvaliteta sličnih meme tokenima i altcoinima manje tržišne kapitalizacije. Paralelno s usponom bitcoina, uspon ekonomije vlasništva, omogućen blockchain tehnologijom, preoblikuje kontrolu korisnika nad podacima i kreativnim sadržajem. Prethodne godine zabilježen je porast decentralizirane fizičke mrežne infrastrukture (DePin) i decentraliziranih društvenih medija (DeSoc). Naime, platforme poput Friend.techa dovele su do značajnog rasta u DeSoc sektoru. – Smatra se da ovi protokoli imaju visok potencijal rasta zbog svog opsežnog ukupnog adresabilnog tržišta i njihove sposobnosti brzog skaliranja kroz strategije rasta, napisao je Binance. Kako se ovi DePin i DeSoc projekti nastavljaju širiti 2024., obećavaju poboljšanu kontrolu i prilike za za korisnike nad njihovom digitalnom imovinom. Još jedan rastući kripto narativ je integracija umjetne inteligencije (AI) s kriptovalutama. Potaknuta globalnom privlačnošću OpenAI-evog ChatGPT-a 2023., ova sinergija otvara nove puteve u automatizaciji trgovine, prediktivnoj analizi i upravljanju podacima. Budući da se umjetna inteligencija isprepliće s kripto ekosistemom, ima potencijal demokratizirati obuku modela umjetne inteligencije. Također ima potencijal poboljšati transparentnost i sigurnost kroz decentraliziranu pohranu, što postaje sve očitije. Istodobno, tokenizacija imovine stvarnog svijeta (RWA) revolucionarizira uslužni program blockchaina. Ovaj proces dovodi tradicionalnu imovinu poput dionica, obveznica i nekretnina na blockchain, povećavajući transparentnost i učinkovitost u procesu. Binance procjenjuje da će se u 2024., tokenizirane državne obveznice, potaknute povišenim kamatnim stopama, pojaviti kao atraktivan izvor prinosa za ulagače. Štaviše, ubrzano institucionalno usvajanje RWA-ova, vjerojatno će poduprijeti ovaj trend. Čak je i Larry Fink, izvršni direktor BlackRocka, istakao tokenizaciju kao revolucionarni tehnološki napredak koji bi mogao revolucionirati upravljanje imovinom. – Danas imamo tehnologiju za tokenizaciju. Ako imate tokenizirani vrijednosni papir i identitet, u trenutku kada kupite ili prodate instrument u glavnoj knjizi, to se sve zajedno kreira. Želite razgovarati o problemima oko pranja novca. Ovo eliminira svu korupciju jer ima tokenizirani sistem, objasnio je Fink. Što se tiče likvidnosti, temeljne komponente DeFi ekosistema, Binance vjeruje da je u toku značajna evolucija. Sofisticirani modeli likvidnosti, kao što su Uniswap V3 Concentrated Liquidity Market Maker (CLMM) i sustavi zahtjeva za ponudu (RFQ), preoblikuju ovaj tržišni sektor. Ovi modeli, osmišljeni za rješavanje izazova kao što su trajni gubitak i pravodobna likvidnost, ukazuju na rastuću sofisticiranost i potencijal unutar on-chain trgovanja. Štaviše, očekuje se da će povećati opseg i dostupnost finansijskih aktivnosti na blockchainu. Ruku pod ruku s razvojem likvidnosti ide i ubrzano institucionalno prihvaćanje kriptovaluta. Štaviše, ulazak velikih upravitelja imovinom poput BlackRocka i Fidelityja na kripto tržište označava čvrsto uvjerenje u dugoročni potencijal industrije. Predstojeći halving bitcoina vjerojatno će privući još više institucionalnih igrača u kripto industriju. Studija CoinSharesa otkriva da će prosječni trošak proizvodnje po bitcoinu nakon halvinga vjerovatno porasti na između 27.900 i 37.800 dolara. – Troškovi proizvodnje i strukture profitabilnosti za rudare promijenit će se nakon halvinga 2024. godine. Većina rudara će se suočiti s izazovima koji zahtijevaju smanjenje troškova kako bi ostali profitabilni. Očekuje se da će samo nekolicina rudara poslovati profitabilno ako cijena bitcoina ostanu iznad 40.000 dolara, primijetili su analitičari CoinSharesa. U pozadini ovih uzbudljivih događaja, sigurnost ostaje najveća briga. Industrija je napravila hvale vrijedne korake u poboljšanju sigurnosnih mjera. Međutim, fokus na učvršćivanju sigurnosti ostaje nepokolebljiv. Konačno, važnost apstrakcije računa (account abstraction) dolazi do izražaja. To je ključni korak u tome da se blockchain tehnologija učini pristupačnijom i inkluzivnijom. Inovacije u ovom prostoru, posebice u stvaranju korisnički prilagođenih novčanika, trebale bi revolucionirati način na koji korisnici provode aktivnosti na blockchainu. Uz intenzivnu konkurenciju među pružateljima novčanika, očekuje se brzi napredak u ovom području. Na kraju, kripto zajednica i programeri vjeruju da apstrakcija računa može otvoriti put sljedećim milijardama korisnika da se pridruže Web3 sektoru, prenosi Lider.
Zaduženost u BiH najniža u regionu, privreda nailazi na izazove vezane za kredite
Bloomberg Adria Zaduženost Bosne i Hercegovine posmatrana kroz kredite u odnosu na BDP od blizu 50 posto najniža je u regionu, no privreda nailazi na izazove u pristupu kreditima. Prema mišljenju analitičarke Bloomberg Adrije, u tromom međunarodnom okruženju očekuje se nastavak rasta kreditne aktivnosti u 2024. godini, ali s jačim fokusom na stanovništvo. Na kraju novembra 2023. godine, ukupni krediti u našoj državi dostigli su 23,3 milijarde KM, s rastom od 0,5 posto. U odnosu na oktobar, zabilježeno je povećanje kredita od 113,8 miliona KM, što čini rast od 0,5 posto, objavila je Centralna banka Bosne i Hercegovine. Kreditni rast registriran je kod sektora stanovništva za 59,4 miliona KM (0,5 posto), kod privatnih poduzeća za 58,4 miliona KM (0,6 posto) i kod nefinansijskih javnih poduzeća za 2,8 miliona KM (0,5 posto). Smanjenje kreditnog rasta registrirano je kod vladinih institucija za 1,7 miliona KM (0,2 posto) i kod ostalih domaćih sektora za pet miliona KM (2,2 posto). Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u novembru 2023. godine iznosila je 6,1 posto, nominalno 1,33 milijarde KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 810,4 miliona KM (7,4 posto), kod privatnih poduzeća za 483,4 miliona KM (5,3 posto), nefinansijskih javnih poduzeća za 18,8 miliona KM (3,2 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 54,3 miliona KM (32,9 posto). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 32,9 miliona KM (2,9 posto). Martina Petrović Savić, viša analitičarka makroekonomije i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, objašnjava kako su ukupni krediti u BiH povećani za 6,1 posto mg u novembru 2023, što je najveća stopa rasta od 2019. godine. Krediti stanovništvu su rasli po nešto većoj stopi od kredita privredi. Dodaje da, ukoliko pogledamo kamatne stope, iako je vidljiv rast kamata, one su u BiH ostale relativno niske (npr. u odnosu na Srbiju) i nisu imale značajan efekt na tok kreditne aktivnosti, odnosno omogućile su kreditima da nastave rasti u toku 2023. – To je podržano i time što je tražnja i od preduzeća i od stanovništva rasla. Budući da smo imali period visoke inflacije i da je dominantan dio kredita stanovništvu namijenjen tekućoj potrošnji (odnosno niži je udio stambenih kredita), konstantan rast kredita nam i ukazuje na veću potrebu stanovništva da budžet dopuni kreditom uslijed višeg nivoa cijena, objašnjava Petrović Savić. Ono što je iz perspektive bankarskog sektora pozitivno je to da raste i depozitna baza koja je osnovni izvor sredstava za finansiranje kredita (7,7 posto mg u novembru 2023), objašnjava analitičarka. Kako kaže, uz visoke pokazatelje likvidnosti i pokazatelj kredita u odnosu na depozite od oko 75 posto ukazuje nam da postoji prostor za daljnju kreditnu aktivnost, bez toga da se javi potreba za dodatnim finansiranjem banaka. Samim tim što ima likvidnosti u sistemu, tražnja za kreditima je ključni faktor koji oblikuje kreditnu aktivnost. Generalno je zaduženost, posmatrana kroz kredite u odnosu na BDP od blizu 50 posto, najniža u regionu i ekonomija bi sigurno imala benefit od njenog rasta. Naravno, pod uslovom da taj rast bude dominantno usmjeren na kredite privredi, što bi omogućilo i brži ekonomski rast. – Trenutno, u prilično tromom međunarodnom okruženju ne vidimo perspektivu da dođe do značajno bržeg kreditiranja privrede, jer je teže doći do mogućnosti za investiranje i širenje poslovanja. Očekujemo da se trend rasta kreditne aktivnosti nastavi i u 2024, ali i dalje s nešto jačim akcentom na segment stanovništva, zaključuje ona. Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju novembra 2023. iznosili su 30,94 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec, depoziti su povećani za 49,1 milion KM (0,2 posto). – Rast depozita na mjesečnom nivou registriran je kod sektora stanovništva za 8,9 miliona KM (0,1 posto) i kod privatnih poduzeća za 125,8 miliona KM (1,8 posto). Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih poduzeća za 1,8 miliona KM (0,1 posto), kod vladinih institucija za 70,5 miliona KM (1,5 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 13,3 miliona KM (0,7 posto), navodi Centralna banka. Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u novembru 2023. godine iznosila je 7,7 posto, što je u apsolutnom iznosu 2,2 milijarde KM. Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju novembra 2023. godine iznosile su 15,68 milijardi KM. Ukupna novčana masa (M2) na kraju novembra 2023. godine iznosila je 35,22 milijarde KM. U odnosu na prethodni mjesec, registriran je porast novčane mase za 36,2 miliona KM (0,1 posto).
U Saudijskoj Arabiji planira se izgradnja tehnološki najnaprednijeg stadiona na svijetu
Marx.ba Da Saudijska Arabija novcem želi kupiti svoje mjesto u vrhunskom sportu, to više nije nikakva tajna. Njihova ulaganja idu od golfa, preko Formule 1 pa do nogometa i brojnih ostalih popularnih sportova. Nakon što su kupili sve nogometne zvijezde koje su mogli, pa ih doveli u svoju ligu, nogometna ekspanzija Kraljevine nastavljena je i činjenicom da je ona jedina poslala ponudu za domaćinstvo Svjetskog prvenstva 2034. godine. Dobivanjem tog domaćinstva osigurali su nastavak prisutnosti na svjetskoj nogometnoj sceni, a do početka prvenstva planiraju izgraditi niz stadiona u desetak gradova (pa čak i cijeli jedan linearni grad u sklopu planiranog novog megalopolisa Neom). Od eSporta do nogometa Jedan od projekata, usko vezanih uz sport, ali i tehnologiju, jest Qiddiya, pametni grad orijentiran isključivo ka turizmu i zabavi. Vlasti Saudijske Arabije podižu ga u blizini Rijada, s ciljem da do 2030. godine on postane najveća svjetska pojedinačna turistička destinacija i privuče i do 17 miliona posjetitelja godišnje. U njemu će se nalaziti staza Formule 1, najveći zabavni park na Bliskom Istoku s najbržim, najvišim i najdužim vlakom smrti na svijetu, kao i četvrt posvećena samo eSportu, tj. računarskim igrama. Posebna priča je nedavno otkriven plan za tehnološki najnapredniji stadion na svijetu. On će iskoristiti lokaciju Qiddiye, na uzvisini iznad Rijada, pa će pružati panoramski pogled na grad jer će biti smješten na samom rubu litice. Bit će to i prvi na svijetu stadion s pomičnim terenom, zidovima i krovom, kao i s najvećim LED videozidom – pa će biti i prilagodljiv za različite namjene i sportove. Nazvan će biti po princu Mohammedu bin Salmanu, a u budućnosti će na njemu domaće utakmice igrati klub Al Nassr, u kojem danas igra Cristiano Ronaldo. Cijeli će stadion biti klimatiziran, održivo projektiran kao “zelena” građevina, maksimalnog kapaciteta 60.000 posjetitelja, od čega 45.000 sjedećih mjesta. Na ukupnoj unutrnašnjoj površini od 197.000 m2 moći će se odvijati najrazličitiji sportski i drugi događaji. Za spektakl će, osim sportista ili umjetnika, biti zaslužni i LED ekrani koji će potpuno obavijati cijelu vanjsku strukturu stadiona. Oni će se moći razmaknuti, kako bi se otkrio otvoreni pogled prema širem području Rijada, čiji centar je udaljen oko 45 kilometara. Koliko će sve to koštati – nije objavljeno.