Analiza: Koje investicije će ove godine biti u fokusu
Marx.ba Nije tajna da se očekuje da će ključne globalne centralne banke ove godine početi snižavati ključne kamatne stope. Švicarska narodna banka (SNB) je to već učinila ove sedmice, a britanska (BoE) i američka (Fed) su na putu da to učine, prema njihovim ovosedmičnim najavama. U SAD je pak zbog sezonskih utjecaja inflacija donekle iznenadila jer je bila viša od očekivane. Međugodišnji rast cijena iznosio je 3,2 posto, a u Njemačkoj 2,5 posto. To ukazuje na mogućnost da bi Europska centralna banka (ECB) mogla smanjiti kamatne stope prije Feda. Unatoč činjenici da je inflacija prošle sedmice blago negativno iznenadila SAD, očekivanja o nižim kamatnim stopama se ne mijenjaju. Fed trenutno daje prednost indeksu izdataka za osobnu potrošnju (PCE indeks) u odnosu na klasični indeks potrošačkih cijena (CPI indeks) za praćenje inflacije. PCE indeks, koji mjeri cijene koje potrošači stvarno plaćaju, posebno je važan zbog svoje sposobnosti otkrivanja širokog raspona inflacije ili deflacije i prilagođavanja promjenama u navikama potrošnje. PCE indeks trenutno igra ključnu ulogu u procjeni inflacije budući da se fokusira na troškove usluga koje izravno utječu na potrošače. Utjecati na kretanje cijena usluga koje izravno utječu na krajnjeg potrošača posebno je izazovno u vrijeme visoke zaposlenosti. Centralne banke svoju stabilizaciju nastoje postići prilagođavanjem kamatnih stopa. U martu je PCE indeks zabilježio rast od 0,3 posto, što je manje od očekivanih 0,4 posto. Osim toga, najnoviji podaci o maloprodaji upućuju na usporavanje rasta, što je važno za inflaciju u SAD, jer ondje potrošnja domaćinstva čini 68 posto BDP-a. Osim što smo u izbornoj godini, to znači da možemo očekivati politički pritisak na Fed, inače neovisnu instituciju, da prilagodi svoju monetarnu politiku. Ti faktori utječu na očekivanja smanjenja kamatnih stopa. Očekuje se stoga da će Fed prije američkih izbora barem jednom smanjiti ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, odnosno za 25 baznih bodova. Do ublažavanja finansijskih uvjeta moglo bi doći već u drugom kvartalu, što bi moglo potaknuti daljnji ekonomski rast već u prvoj polovici godine. Američka ekonomija, koje je lani poraslo 3,1 posto, ove bi godine moglo malo usporiti, ali bez većih potresa. Za tekuću godinu očekuje se nastavak snažne potrošnje u SAD, koja će biti potaknuta snažnim tržištem rada i realnim rastom dohotka zbog viših plaća i umjerene inflacije. Fedovo smanjenje stope snizit će troškove zaduživanja za mala i srednja preduzeća i olabaviti kreditne uvjete koji se već poboljšavaju, čineći kapital dostupnijim većini zajmoprimaca. Pa koja bi ulaganja potencijalno mogla najviše dobiti u godini svojevrsnog gotovo (barem za sada) scenarija iz snova kombinacije pada kamatnih stopa, rasta plaća i stišavanja inflacije te gotovo pune zaposlenosti? Od ulaganja s najvećim “trajanjem”, što u finansijskom smislu znači ona za koja se očekuje da će donijeti najviše novca u budućnosti, očekuje se da će najviše dobiti. Trajanje je finansijski pokazatelj koji se koristi za mjerenje tipične osjetljivosti vrijednosti obveznice na promjene u kamatnim stopama, ali ovaj se koncept u osnovi može prenijeti na bilo koju klasu ulaganja koja generira novčani tok, tj. i na dionice, piše Seebiz. Drugi dio odgovora je da bi stekli i one vlasničke udjele u malim i srednjim preduzećima koja posluju direktno s krajnjim potrošačima i koja su još uvijek relativno jako zadužena, ali je njihova zaduženost još uvijek podnošljiva. Prema prvom dijelu odgovora, tehnološke dionice Microsofta, Googlea, Intela, AMD-a, Nvidije, Nasdaq indeksa svakako obećavaju. Očekuje se da će ta vlasnička ulaganja generirati najveći novčani tok u budućnosti. Pod obveznicama, naravno, misli se na najdugoročnije, tipične državne obveznice, odnosno rokove dospijeća od 20 godina ili više, poput onih koje nudi ETF IS05, koji se fokusira na evropske 20-godišnje obveznice (francuske, njemačke, italijanske) ili američki ETF TLT, koji sadrži 20-godišnje i višegodišnje obveznice SAD. Po drugom dijelu odgovora može se govoriti, primjerice, o indeksu Russell 2000 koji pokriva 2000 srednjih i malih kompanija, a kupuje se preko ETF IWM. Ta će preduzeća dobiti zbog jeftinijih kredita i na račun očekivane veće potrošnje, koja će biti potaknuta smanjenjem kamata. analizira Ilirika.
Evropske milijarde čekaju i BiH: Koliko su sredstava iz EU povukle Srbija i Crna Gora
N. D. Bosna i Hercegovina je u četvrtak i službeno dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Tako su odlučili čelnici EU u Briselu, nakon što je u utorak Vijeće za opće poslove podržalo takav prijedlog Evropske komisije. Nema dileme da to otvara novu stranicu u historiji BiH, a i priliku za kvalitetan ekonomski razvoj, jer sada će u zavisnoti od projekata koje ponudimo, i našoj zemlji biti na raspolaganju određena sredstva iz EU fondova koja svakako nisu mala. Kako bi to moglo izgledati i u našem slučaju možda putokaz mogu biti Srbija, ali i Crna Gora, s tim da definitivno zavisi i od onoga što sama BiH uspije ponuditi kao projekte. Srbija je u posljednjih 12 godina dobila preko 8 milijardi eura samo iz budžeta Evropske unije, uključujući 3,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, podaci su sa sajta Evropske delegacije u Srbiji. Bespovratna sredstva se dodjeljuju preko Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). IPA fondovi su fokusirani na dotacije u ključnim područjima, koja bi trebalo da olakšaju pripremu Srbije za članstvo u Evropskoj uniji. Ulaže se, tako, u borbu protiv korupcije, reformu državne uprave, izgradnju puteva, ekologiju… Sa druge strane, za deset godina je EU dala Crnoj Gori preko 500 miliona eura, od čega najviše kroz IPA programe – 310 miliona, objavljeno je krajem 2022. godine. Do 2013. godine Evropska komisija je dodijelila Crnoj Gori i 245 miliona eura bespovratne finansijske podrške. Od 2009. godine, kada je uspostavljen Investicioni okvir za Zapadni Balkan, Crnoj Gori je odobreno ukupno 60 projekata ukupne vrijednosti 241,65 miliona eura koji su završeni ili se trenutno sprovode, podaci su Ministarstva evropskih poslova. Treba naglasiti da je BiH i u dosadašnjem periodu imala priliku stići o određenih iznosa iz Evropske unije. Utisak je da BiH u ranijem periodu nije mnogo napravila na tom planu. Iazlozi ovakvog stanja leže u nedovoljnim apliciranjima i nekvalitetno pripremljenim projektima što sa sobom nosi ogromne posljedice u različitim sektorima, a rezultat svega je nedovoljan privredni rast, smatraju stručnjaci.
Bitcoinov oštar sedmični pad, kapital odlazi iz ETF-ova
Marx.ba Bitcoin se smanjio za više od 10 posto u odnosu na svoju najvišu vrijednost svih vremena jer je apetit za novonastalim spot fondovima kojima se trguje na berzi umjeren. Stratezi JPMorgan Chase and Co. upozorili su da korekciji možda još nije kraj. Grupa od 10 promptnih Bitcoin ETF-ova upravo je zabilježila najveći trodnevni odljev otkako su proizvodi debitirali 11. januara. U međuvremenu, najveća svjetska kriptovaluta je na putu da ostvari jednu od najgorih semica u godini nakon povlačenja od 4%. Token je mijenjao vlasnika po 65.415 dolara u petak u 6:57 ujutro u Singapuru, piše Seebiz. Bitcoin “još uvijek izgleda prekupljeno”, rekli su stratezi JPMorgana, obnavljajući poziv za februar za daljnje padove koji vode do dugo očekivanog događaja prepolovljenja u aprilu, koji će smanjiti ponudu novoskovanih bitcoina od strane rudara. Održano otvoreno zanimanje za CME bitcoin futurese zajedno s opadajućim tokovima ETF-a značajni su medvjeđi signali za cijenu bitcoina. Ovo dovodi u pitanje ideju da će se trenutna slika toka bitcoin ETF-a okarakterizirati kao održivi jednosmjerni neto priljev. Kako se približavamo događaju prepolovljenja, vjerojatnije je da će se ovo uzimanje dobiti nastaviti, posebno u pozadini pozicioniranja koje još uvijek izgleda prekupljeno unatoč prošlotjednoj korekciji., napisali su stratezi predvođeni Nikolaosom Panigirtzoglouom u bilješci u četvrtak. Brzina neto priljeva u prompt Bitcoin ETF-ove znatno je usporila, pri čemu je prošle sedmice zabilježen značajan odljev, napisali su stratezi. Prošlog mjeseca banka je predvidjela da će cijena bitcoina pasti prema 42.000 dolara nakon aprila kako se “euforija izazvana prepolovljenjem Bitcoina smiri”. Unatoč tome što je bitcoin postavio rekord od gotovo 73.798 dolara 14. marta, entuzijazam među malim investitorima možda jenjava, prema Naeemu Aslamu, glavnom direktoru za ulaganja u Zaye Capital Markets. – Činjenica da uzlet nije stvarno skočio s najvišeg nivoa svih vremena kao prije navela je mnoge da posumnjaju u snagu uzleta. Prepolovljenje je skoro ovdje i ako ovaj događaj ne uspije stvarno održati zamah, onda to znači da ćemo se suočiti s ozbiljnim povratkom, što znači da bi cijena mogla pasti ispod 50.000 dolara, rekao je Aslam.
Cijene zlata su jučer skočile na novi historijski maksimum
Marx.ba Cijene zlata su jučer skočile iznad 2.200 dolara za uncu na novi historijski maksimum, a stručnjaci navode da se trendu rasta cijena zlata ne nazire kraj i da bi one mogle da dodatno porastu u ovoj godini. Centralne banke nastavljaju da kupuju zlatne poluge u rekordnim količinama, prenosi CNBC. Svjetske cijena zlata bi u drugoj polovini 2024. godine mogle da skoče i na 2.300 dolara za uncu, posebno zbog očekivanja da bi američka centralna banka FED mogla da snizi kamatne stope u tom periodu, smatra stručnjak istraživačke agencije City, Akash Doshi. Kada kamate padaju, zlato postaje sve atraktivnije u odnosu na imovinu sa fiksnim prihodom kao što su obveznice koje donose slabije prinose u periodu niskih kamatnih stopa. Pored toga, zlato za mnoge predstavlja sigurno utočište za imovinu u periodu geopolitičkih neizvjesnosti i kriza. Najveći kupci zlata su u 2023. bile centralne banke Kine, Poljske i Singapura.
Cijena zlata dosegnula rekord, rast bi se mogao nastaviti
Marx.ba Uspon zlata se nastavlja s cijenama koje su u četvrtak dostigle najviši nivo svih vremena – i ima prostora za daljnji rast jer centralne banke nastavljaju kupovati poluge u rekordnim količinama. Cijene bi mogle porasti na 2.300 dolara po unci u drugoj polovici 2024., posebno u pozadini očekivanja da bi američka centralna banka mogla smanjiti stope u drugoj polovici 2024., rekao je za CNBC Aakash Doshi, Citijev voditelj istraživanja roba u Sjevernoj Americi. Trenutno se trguje zlatom na 2.203 dolara, prenosi PD. Cijene zlata obično su u obrnutom odnosu s kamatnim stopama. Kako kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije u usporedbi s imovinom s fiksnim prihodom kao što su obveznice, koje bi donosile slabije povrate u okruženju s niskim kamatama. Podsjetimo, Macquarie je predvidio da će cijene zlata dostići nove visoke nivoe u drugoj polovici godine. Iako priznaju da je fizička kupovina zlata podigla cijene, Macquariesovi stratezi pripisali su nedavni skok cijena od 100 dolara “značajnoj budućoj kupovini” u svojoj bilješci od 7. marta. – Centralne banke, koje su kupile historijske količine zlata u posljednje dvije godine, nastavljaju biti snažni kupci i u 2024., rekao je Shaokai Fan, Globalni voditelj centralnih banaka Svjetskog vijeća za zlato. Ove su kupovine ojačale cijene zlata unatoč visokim kamatama i jakom dolaru, rekli su promatrači tržišta.
Ministar Elmedin Konaković: Posebnu pažnju poklanjamo ekonomskoj diplomatiji
N. D. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, naglasio je kako naša zemlja ima priliku za ekonomski napredak, posebno nakon što dobije status kandidata za Evropsku uniju. – Što se više u Bosni i Hercegovini govori o ekonomiji i što je više informacija ekonomske naravi, sve manje je prostora za jednu pošast u politici koja se zove populizam. Mi živimo dvije realnosti, jedna je ova stvarna, ekonomska koja govori o šansama Bosne i Hercegovine, njenom skoro savršenom geografskom položaju, njenim prirodnim i drugim bogatstvima, konkuretnom radnom snagom, potencijalu u različitim industrijama, jeftinom električnom energijom i s druge strane činjenicom da smo zemlja s najmanjim procentom stranih investicija ubjedljivo u regionu. Mi smo zemlja čiji se BDP kreće i koji bi ovim tempom za nekoliko decenija trebao stići neke prosječne razvijene evropske zemlje. Što se više govori o ekonomiji, sve je više političkog realizma onoga što Bosna i Hercegovina danas treba. Tako evo i ovih dana baveći se temom evropskih integracija po prvi put čini mi se na pravi način pojavljuje informacija o našem izvozu, našem uvozu, investicijama u Bosnu i Hercegovinu i to tjera sve političare u ovoj zemlji da stave u fokus ono što je građanima najbitnije, a to je interes građana, njihova ljepša budućnost, kreiranje radnih mjesta. Sve to s posebno otežavajućom činjenicom da je Bosna i Hercegovina vjerovatno još uvijek prva zemlja svijeta po odlasku ljudi, one produktivne radne snage koja bi trebala ovu zemlju u ekonomskom smislu zadržati i vratiti na pravi kolosjek, rekao je Konaković na otvaranju Ekonomskog foruma koji se održava danas u Sarajevu. Kako je naglasio dosta se radi na ekonomskoj diplomatiji. – U Ministarstvu vanjskih poslova poseban akcenat stavili smo na dio ekonomske diplomatije. To je priča u kojoj se na ogroman interes i poseban potencijal stranih, ali i nama vrlo važno domaćih investitora kojima bismo trebali napraviti samo dobar ambijent i u tom slučaju postići svoj glavni cilj, a to je da mladi ljudi ostanu u Bosni i Hercegovini, a da s malo više optimizma zaintrigiramo one koji su otišli da se eventualno počnu baviti razmišljanjem da se vrate u svoju zamlju, naglasio je Konaković.
Derubis pokreće proizvodnju i na tržištu Saudijske Arabije
N. D. Derubis, proizvođač čamaca i karavana iz Bosne i Hercegovine, ulazi na tržište Saudijske Arabije osnivanjem prvog brodogradilišta i fabrike karavana za odmor u Kraljevini Saudijskoj Arabiji, u okviru Ekonomskog grada kralja Abdulaha (KAEC), objavio je Aboutcampbtob.eu. Ova ekspanzija označava značajnu prekretnicu u Derubisovoj globalnoj strategiji rasta, pozicionirajući kompaniju kao ključnog igrača u pomorskoj industriji i industriji zabave u regiji. Derubis je potpisao Joint Venture ugovor sa Zahrani Holding Group, investicijskim konglomeratom osnovanim 1975. specijaliziranim za širok spektar industrija u rasponu od građevinarstva i ugovaranja do putovanja i turizma. Ova saradnja koristi industrijsku stručnost obje grupe kako bi se proširila na tržište luksuznih plovila i karavana, regionalno i globalno. Izgradnja prvog brodogradilišta i tvornice karavana za odmor započela je u februaru 2024. godine, što je označilo povijesni trenutak za Saudijsku Arabiju i početak Derubisovog putovanja na tržište Saudijske Arabije. Prvo brodogradilište za odmor i tvornica karavana nalazit će se unutar razvojnog područja industrijske doline King Abdullah Economic City (KAEC), koja se proteže na 185 kvadratnih kilometara duž obale Crvenog mora, gdje se nalazi luka kralja Abdulaha, koja je nazvana Najefikasniji kontejner Port Global od Svjetske banke 2021. godine. U prvoj godini Derubis planira proizvesti 16 motornih katamarana (hibridni i električni pogon), te 240 karavana. Gledajući unaprijed, kompanija ima za cilj maksimalnu godišnju proizvodnju od 50 motornih katamarana i 480 karavana. Ovaj strateški potez usklađen je s Vizijom Saudijske Arabije 2030., planom koji ima za cilj diverzifikaciju ekonomije kraljevstva i smanjenje njenog oslanjanja na naftu. Ulaganjem u sektore kao što su odmor i turizam, Derubis doprinosi realizaciji ciljeva Vizije 2030, podstičući ekonomski rast, otvaranje novih radnih mjesta i održivi razvoj u regiji. Brodogradilište plovila za odmor bavit će se proizvodnjom visokokvalitetnih plovila za odmor, dok će se fabrika karavana će proizvoditi najsavremenije integrisane monokok kamp prikolice po mjeri potrebe kupaca u Saudijskoj Arabiji i šire. Bader Al Zahrani, predsjednik Zahran Holding Company, pohvalio je sporazum kao ključni korak kako bi se zadovoljile rastuće zahtjeve na tržištu rekreativnih čamaca i karavana. – Ponosni smo što smo dio ovog revolucionarnog posla i radujemo se kultiviranju prvog brodogradilišta i fabrike karavana za slobodno vrijeme u Kraljevini Saudijskoj Arabiji. U skladu sa ciljevima Saudijske vizije 2030. da diverzificira svoju ekonomiju, tvornica i njeni poslovi imaju za cilj dalje širenje pomorskog sektora i sektora karavana u zemlji. Poslovanje unutar King Abdullah Economic City daje našem brodogradilištu i fabrici karavana idealne uslovi za procvat i zadovoljenje potreba domaćeg stanovništva u procvatu tržište jahti, za koje se predviđa da će imati složenu godišnju stopu rasta od 19,4% tokom 2022- 2028., a procjenjuje se da će veličina tržišta karavana i motornih kuća rasti na CAGR od 5,7% u odnosu na prognozirani period, komentirao je Al Zahrani. Zadovoljni su i u bh. kompaniji. – U Derubisu vjerujemo da dobar dizajn i vrhunski proizvodi ne prepoznaju granice. Naša posvećenost izvrsnosti ne poznaje granice, a naše širenje na tržište Saudijske Arabije je dokaz našeg uvjerenja da kvalitet i inovacije nadilaze geografska ograničenja. Ponosni smo što dijelimo istu viziju sa našim partnerom u zajedničkom ulaganju, što nas dovodi do novih visina dostignuća na pomorskom i karavanskom tržištu, poručio je Denis Kraljević, osnivač Derubis Yachts.
Zlatko Lagumdžija, ambasador BiH pri UN: Ne želimo samo perspektivu, treba nam nešto odmah
N. D. Zlatko Lagumdžija, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama kaže kako je za našu zemlju jako bitno da napredak prema Evropskoj uniji ostvaruje kroz pet ključnih faktora, na čemu se intenzivno radilo u Briselu i Njujorku kroz svije grupe prijatelja koje su formirane. – Kada se radi o integracijama u Evropsku uniju izabrali smo pet oblasti. Na prvom mjestu pravljenje jedinstvenog ekomskog prostora Zapadnog Balkana, koji će se inkorporirati u ekonomski prostor Evropske unije, a isto to da učinimo sa zelenom transformacijom. Na neki način pregovori i Bosne i Hercegovine će ići svojim tokom i cilj je da 2030. godine uđemo u EU svi zajedno, ali nama ne treba samo perspektiva. Nam treba nešto odmah, sutra, da ljudi vide. Znači, ekonomija, zelena trasformacija, obrazovanje, zdravstvo i na kraju digitalna tranformacija, naglasio je Lagumdžija na Ekonomskom forumu u Sarajevu.
Povučeno više od 20.000 bitcoina: Maksimalno iskorištena historijska vrijednost
Marx.ba Bitcoin (BTC) kitovi su u pokretu, povlačeći značajnu količinu BTC-a sa berzi tokom protekle sedmice. Usred porasta bitkoina iznad 73.000 dolara, BTC kitovi su pokušali da unovče svoj profit i izvukli preko 21.000 BTC prošle sedmice. Ali Martinez, kripto analitičar, nedavno je otkrio značajnu aktivnost BTC kitova. Napomenuo je da je ogromnih 21.401 BTC povučeno sa kripto berzi tokom ove nedeljeprošle sedmice da bi se unovčio dobitak od rasta cijena bitcoina. Utjecaj ove aktivnosti kitova postao je posebno izražen u četvrtak, 14. marta, kada je ogromnih 752 miliona dolara vrijedan BTC izvučen sa kripto berzi. To je označilo najveće jednodnevno povlačenje od maja 2023, prema podacima Into The Block. Štaviše, posljedice ovog masovnog povlačenja brzo su se osjetile pošto je cijena bitcoina doživjela značajan pad u petak, 15. marta. BTC je pao za više od 7 procenata, a medveđi trend se proširio na cijelo kripto tržište. Pored toga, vrući PPI izvještaj u četvrtak je ubrzao pad. Štaviše, prema Coinglassu, samo 1,81 milion dolara vrijedan BTC je trenutno dostupan na berzama. Ovo naglašava važnost šoka ponude bitcoina. Međutim, sa pozitivne strane, mreža je bila svjedok pojave 13 novih kitova sa posjedima od preko 1.000 BTC. Ovaj priliv novih velikih investitora sugeriše rastuće interesovanje za bitcoin među velikim igračima. S druge strane, cijena bitcoina je danas nastavila da pada. Pored toga, 24-satni obim trgovine bitcoinima pao je za 15,78 procenata na 51,16 milijardi dolara. Međutim, uprkos nedavnom padu, mjesečni dobici BTC-a su preko 25 procenata. Najnoviji veliki zaokret također je katalizovan masovnim likvidacijama.
Velika promjena: Stiže li nova faza energetske tranzicije
Marx.ba Za ulagače u nove tehnologije dekarbonizacije postoji jedno pitanje koje je veće od svih ostalih pitanja. Kada će postati konkurentni postojećim alternativama fosilnim gorivima? Solarna energija i energija vjetra prešle su granicu, električna vozila su blizu, piše Financial Times. Sljedeći kandidat za ovo željeno mjesto je baterija na bazi topline koja se koristi za industrijska za postrojenja i tvornice. Takve elektro-toplinske instalacije, odnosno različite vrste izrađene od kamenja, cigle i drugih materijala koji se zagrijavaju električnom zavojnicom, imaju za cilj riješiti jedan od najvećih problema energetske tranzicije – o kojem se najmanje govori. Isporuka visokih temperatura – bilo što od 100 do 1500 stepeni – za proizvodnju hrane, pića, papira, hemikalija i niza drugih materijala, čini oko četvrtinu trenutne potrošnje fosilnih goriva na globalnom nivou. To čini oko 20 posto sveukupne emisije ugljika. Potencijalna rješenja, poput izgaranja vodika ili hvatanja ugljika, gotovo su po definiciji skuplja od postojećih plinskih bojlera. Isto vrijedi i za direktnu upotrebu električne energije. To se sada napokon mijenja. Napredak u dizalicama topline, koje smanjuju troškove i isporučuju dva do tri puta više energije od one potrebne za rad, čini ih kandidatima za temperature do 200C. Pored toga, elektro-termalne baterije postaju vodeće rješenje na ovom polju. Njihova velika prednost je da mogu zagrijati cigle i slične materijale koristeći najjeftinijih šest sati električne energije u bilo kojem danu. Oni mogu upiti popodnevnu prezasićenost južnoevropskom solarnom energijom ili ponoćni višak sjevernoevropskog vjetra. Nakon toga, piše Financial Times, ove baterije ispuštaju toplinu tokom sljedećih 18 sati. Danas bi to smanjilo cijenu električne energije možda 30 do 40 posto u odnosu na veleprodajne cijene. Kako sve više obnovljivih izvora energije ulazi u kombinaciju, podnevne cijene mogle bi pasti na nulu ili čak biti negativne. Pored toga, cigle i kamenje su jeftini — koštaju možda 15-20 €/MWh u usporedbi s elektrokemijskim baterijama od 150 €/MWh — i gube vrlo malo energije u procesu. U Španiji su već konkurentni. Portugalsko komunalno poduzeće EDP prošl e sedmice se udružilo s proizvođačem vruće opeke Rondo iz San Francisca kako bi ovo rješenje predstavili klijentima širom Evrope. Još uvijek postoje prepreke koje treba ukloniti. Današnje toplinske baterije dosežu samo 400 stepeni, prema izvještaju Systemiqa, iako neki proizvođači kažu da mogu ići do 650 stepeni grijanja s parom. No, cijela priča obećava.