Makro investitorica Lyn Alden predviđa da će bitcoin dosegnuti 200.000 dolara u sljedeće dvije godine
Marx.ba Globalna makro investitorica Lyn Alden nada se da će bitcoin dosegnuti 200 hiljada dolara u sljedeće dvije godine, vjerujući da bi 100 dolara dolara bio “razočaravajuć” ishod. U podcastu What Bitcoin Did, Alden je procijenila ulogu bitcoina u trenutnom makroekonomskom okruženju i zašto je teško predvidjeti njegovu potencijalnu cjenovnu destinaciju. Prema Alden, bitcoin je još uvijek u velikoj mjeri povezan s likvidnošću, za koju ona vjeruje da će rasti između 2024. i 2025. godine. – Postoje neki faktori turbulencije pred nama u 2024. za koje mislim da se možda neće ostvariti, ali postoji pristojna šansa da hoće. Moje uvjerenje se više odnosi na razdoblje od dvije godine nego na razdoblje od jedne godine, ako to ima smisla, pojasnila je. Cijena bitcoina historijski je doživljavala velike uspone svake četiri godine od 2013., nakon čega su uslijedile strme korekcije sljedeće godine. Iako se teorije razlikuju o izvoru obrasca, neki vjeruju da je povezan s makroekonomskim uvjetima potaknutim ekspanzivnom monetarnom politikom Feda tokom svakog relevantnog razdoblja. Na primjer, bitcoin je skočio s 3.500 na 64.000 dolara između marta 2020. i aprila 2021. nakon što je Fed snizio svoju referentnu kamatnu stopu na 0,25 posto. Prema trenutnim tržišnim predviđanjima, Fed će vjerovatno ponovno početi snižavati kamatne stope 2024., pozicionirajući 2025. za vrhunac bull marketa u svim klasama imovine, posebno kriptu. Iako je Alden primijetila da je korelacija bitcoina s likvidnošću jednostavna, rekla je da je predviđanje određene cijene daleko teže. Predviđanje cijene u rasponu između 150 i 500 hiljada dolara su “posve razumna”, prema Alden. – Raspon gdje bi bitcoin mogao doći temelji se na nizu varijabli koje je teško procijeniti, rekla je, misleći na izglede za odobrenje ETF-a, priljev kapitala, šokove u državama i potencijalno kratkoročno negativno razdoblje likvidnosti. Cijena bitcoina pala je s 45.000 na 40.800 dolara u srijedu nakon članka Matrixporta koji sumnja da će bitcoin ETF biti odobren sljedeće sedmice. Cijena mu se od tada vratila na 43.000 dolara nakon izvještaja Fox Businessa da regulatori dovršavaju detalje o ETF zahtjevima s Nasdaqom, CBOE i NYSE berzama. Bivši predsjednik NYSE-a Tom Farley predvidio je u novembru da će kapital “preplaviti” bitcoin nakon što ETF-ovi budu odobreni, prenosi Lider.
Blackstone Group prikupio je 1,3 milijarde dolara za fond privatnog kapitala
N. D. Blackstone Group prikupio je 1,3 milijarde dolara za fond privatnog kapitala namijenjen bogatim individualnim klijentima, signalizirajući nastojanje da pričuve investitore izvan baze institucija poput mirovinskih fondova. Početni iznos koji je prikupio fond Blackstone Private Equity Strategies Fund (BXPE) najveći je Blackstoneov iznos namijenjen retail ulagačima. Svjež kapital prikupljen je čak i nakon što je Blackstone prije nešto više od godinu dana bio prisiljen ograničiti povlačenja iz sličnog fonda od 67 milijardi dolara, piše FT. Blackstone, s bilon dolara imovine pod upravljanjem, najveći je globalni alternativni upravitelj imovinom. Fond BXPE približit će bogatim individualnim klijentima korporativni otkup, temelj Blackstoneovog poslovanja. Konkurenti, poput Apollo Globala, KKR-a, Carlyle Groupa i Brookfielda, imaju slične fondove za bogatim pojedincima. Veliki institucionalni ulagači nevoljko se izlažu dodatnim ulaganjima u neuvrštene kompanije u eri rasta kamatnih stopa zbog čega se industrija rizičnog kapitala sve više okreće velikim grupama privatnog kapitala. BXPE će biti Blackstoneov fond namijenjen pojedincima otkako se njegov imovinski fond Breit suočio s velikim povlačenjima koja su bacila sumnju na napore da se privuče svježi kapital od bogatih. Prikupljanje kapitala započelo je u novembru, a nastavit će se i dalje. Kapital bogatih ulagača povećala je Blackstoneovu ukupnu dobit i rast imovine posljednjih godina, ali fondovi usmjereni na male ulagače prethodno su donijeli dosta glavobolje kompaniji sa sjedištem u New Yorku krajem 2022., kada je bila prisiljena ograničiti povlačenja iz Breit fonda zbog vala povlačenja kapitala.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje za Marx.ba: Prošle godine uvezeno 47,5 miliona KM plemenitih metala
N. D. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Herecegovine, u prošloj godini je u našu zemlju uvezeno 47.512.430,79 KM plementih metala. To je manje nego 2022. godine kada je uvezeno vrijednosti 50.619.902,05 KM. Najveći dio uvoza odnosi se na draguljarske predmete i njihove dijelove od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima u iznosu od 28.696.656,19 KM, a po visini uvoza slijedi kategorija “otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platirani plemenitim metalima” sa iznosom uvoza od 16.642.720,55 KM. Na predmete zlatarstva ili filigranstva i njihove dijelove, bh. građani su izdvojili 1.050.815,91 KM, a tek nešto manje (941.915,93 KM) na kategoriju “zlato (uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, ili u obliku praha)”. Platina, neobrađena u obliku proizvoda ili u obliku praha uvezena je u iznosu od 123.463,58 KM, ostali predmeti od plemenitih metala ili metala platiranih plemenitim metalima 55.125,18 KM, a obični metali ili srebro platirani zlatom u obliku poluproizvoda 1.733,45 KM. Inače, kada se radi o svjetskom tržištu, zlato koje se i kod nas najviše uvozilo kada se govori o plemenitim metalima, je poraslo na rekordnu vrijednost krajem 2023. usred geopolitičkih sukoba i ekonomske neizvjesnosti. Predviđa se da će cijene zlata dostići nove maksimume i ostati iznad nivoa od 2.000 dolara u 2024. godini, rekli su analitičari, navodeći geopolitičku neizvjesnost, vjerovatno slabiji američki dolar i moguće smanjenje kamatnih stopa. Prema mišljenju stručnjaka, zlatna groznica još nije okončana, jer bez obzira na to što je ovaj plemeniti metal dostigao visoku cijenu krajem prošle godine, rast bi se mogao nastaviti.
Poslovna aktivnost u eurozoni: Kada bi moglo doći do pada kamata
Marx.ba Poslovna aktivnost u eurozoni smanjila se i u decembru, uz kontinuirano slabu potražnju za robom i uslugama, izvijestila je savjetodavna kompanija S&P Global. Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone zadržao se u decembru na nivou prethodnog mjeseca i iznosio je 47,6 bodova, utvrdila je Hamburška komercijalna banka (HBOC), koja sastavlja izvještaj za S&P Global, s 47,6 bodova iz novembra, podigavši prvu procjenu za 0,6 bodova. Njegova vrijednost zadržala se ispod nivoa od 50 bodova, signalizirajući pad aktivnosti 7. mjesec u nizu. – Potražnja za robom i uslugama eurozone ponovo je oslabila, a smanjio se iznova i broj zaposlenih, po drugi put u gotovo tri godine, utvrdio je HBOC. I industrija i uslužni sektor bilježili su pad aktivnosti, a najveći su uteg bila vodeće ekonomije, u prvom redu Francuska, Njemačka i Italija. PMI upozorava na moguću recesiju u eurozoni, naglasio je glavni poslovni ekonomist njemačke banke Cyrus de la Rubia, objasnivši da modeli banke predviđaju pad aktivnosti i u četvrtom tromjesečju. “Impresioniraju” ga uspješna nastojanja uslužnih kompanija da dio povećanih ulaznih troškova prenesu na kupce. – To će pobiti argumente članova ESB-a koji žele sniziti kamatne stope već u martu. Očekujemo da će ih sniziti u junu, navodi De la Rubia.
Izazovi u turizmu u 2024: Godina novih iskušenja
Marx.ba/Hina Turistička industrija u 2024. bi se mogla suočiti s nizom problema, među kojima su glavni sigurnosni, s pitanjima nastavka ratova, terorizma, porastom kibernetičkih napada i ekonomskih previranja, što može utjecati na turističku potražnju i potrošnju, predviđanja su iz Svjetske turističke mreže. – Sada kada su praznici prošli, turistički se djelatnici vraćaju u svijet rada i novih izazova. Prošla 2023. nije bila laka, možemo jenazvati i “godinom tobogana” u kojoj se svijet, pa i turizam istodobno oporavljao od covida i suočavao s ratovima u Evropi i na Bliskom istoku, kao i s zdravstvenim i ekonomskim problemima te socijalnim nemirima i sve češće nekvalitetnim uslugama. Posljedice toga morat će uzeti u obzir u pripremi i planiranju 2024., uz suočavanje i s novim problemima, komentiraju iz te mreže. Od sigurnosnih problema koji su velika prijetnja turizmu posebice izdvajaju porast radikalnih terorističkih skupina i nekontrolirane granice, zbog čega smatraju da će stručnjaci za sigurnost u turizmu u 2024. imati još više posla. – Terorizam se nije smanjio nego mutirao. Terorizam jedne ćelije ili “vuk samotnjak” postaje veća prijetnja turističkoj industriji, jer ih je teže nego do sada i otkriti, a teroristi su upućeni i u društvene mreže i ne čine više samo nasilje nego su naučili i kako prilagoditi medije svojim potrebama, ocjenjuju analitičari iz te mreže. Posebno upozoravaju na rast kibernetičkog kriminala, koji je nekad bio relativno rijedak u turizmu, a sada postao jedan od njegovih glavnih problema te se očekuje da će i u 2024. nastaviti “progoniti” turističku industriju. To vežu uz činjenice da su mnoga područja turizma uvela mogućnosti bezgotovinskog plaćanja i kreditnim karticama, koje se mogu ukrasti i koristiti bez dopuštenja. Ako se putnici boje zbog takvih krađa koristiti kartice, taj sistem plaćanja je ugrožen, zbog čega će službenici javne i privatne sigurnosti morati još više voditi računa o ovoj novoj prijetnji. Također su sve češći i kibernetički napadi na velike korporacije, te sada one poput hotelskih lanaca i aviokompanija mogu biti i “ranjivije” na te napade. Među glavnim ekonomski izazovima za turizam u 2024. sa Svjetske turističke mreže označavaju trošak kredita, jer velik dio kupovine srednje klase, koja ostaje “srce turizma”, ovisi o kreditima. Ako se nastavi trend rasta kamatnih stopa, kupovina će toj klasi postati skuplja, a na nekim mjestima sada prijeti i deflacija. – U deflaciji ljudi čekaju niže cijene, što pak stvara noćnu moru trgovcima, pa i turizmu, koji je vrlo osjetljiv na ekonomsku neizvjesnost i trebat će puno precizniji marketing. U takvoj situaciji srednja klasa se, kao prethodnih godina ako dođe do velikog povećanja poreza ili drugih potrebnih usluga, može suzdržati od luksuznih stvari, među kojima su za mnoge i putovanja, kažu s te mreže. Napominju i da bi u 2024. usponi i padovi u finansijskoj industriji mogli utjecati na turizam – kada berze imaju tendenciju rasta, mnogi se ljudi osjećaju bogatijima i spremniji su potrošiti novac, dok se kod pada događa suprotno. Predviđa se i da će putnici više tražiti usluge kompanija s dobrom službom za korisnike, a nakon što se to u 2023. u turističkoj i industriji putovanja primjetno pogoršalo, u čemu još uvijek prednjače avioprijevoznici, ali i drugi dijelovi turističke industrije moraju preispitati kvalitetu usluga koje pružaju.
Sveti gral elektrifikacije: Baterija bez gubitka dometa poslije pola miliona kilometara
Marx.ba Ako se tipuje da će jedna tehnologija promijeniti pravac čitave auto-industrije, onda su to baterije sa čvrstim elektrolitom. One bi trebalo da donesu dugovječnost električnim automobilima, ali i potpuno isključe mogućnost požara. Proizvođač QuantumScape je objavio da je njegova baterija briljirala na testu koji je sproveo Volkswagen. Prototip baterije prošao je više od 1.000 ciklusa punjenja i to je jedva imalo bilo kakav negativan efekat, pošto je ćelija zadržala više od 95% svog prvobitnog kapaciteta. Zaključak je da je to ekvivalent od 482.803 pređenih kilometara bez gubitka dometa. Prema WLTP sistemu mjerenja, prosječan domet vozila sa ovim baterijama bio bi od 500 do 600 km. Cilj kompanije QuantumScape i dalje ostaje 800 ciklusa sa 80% zadržavanja energije, a testovi su ohrabrujući. QuantumScape je objavio da mjeseci testiranja koje je sprovela Volkswagenova PowerCo laboratorija pokazuju potencijal performansi čvrstih litijum-metalnih baterija. One bi trebalo da omoguće veće domete, kraće vrijeme punjenja i maksimalnu bezbjednost – u poređenju sa tradicionalnim litijum-jonskim baterijama i drugim baterijama slijedeće generacije koje su trenutno u razvoju. Kompanija je takođe primijetila da rezultati daleko prevazilaze industrijski standard od 700 ciklusa punjenja uz zadržavanje 80% kapaciteta baterije.
Dionice, obveznice, nekretnine: Evo na kojim vrstama imovine ste lani mogli zaraditi najviše
Marx.ba Prema podacima S&P Globala i stranice Investing.com, Tportal je objavio popis vrsta imovine koje su u 2023. godini zabilježile najveći povrat uloženog. Jedan od najboljih rezultata imale su japanske dionice, koje su do kraja 2023. porasle za čak 30 posto. U maju prošle godine japanski Nikkei dosegao je najviši nivo u 30 godina, uslijed boljih finansijskih rezultata korporacija, slabim jenom (privlačenje inozemnih ulagača) i naletom otkupa dionica. Japan je pored toga imao koristi od problema u kineskoj ekonomiji, izazvanih krizom u nekretninskom sektoru koja se prelila na ostatak ekonomije vrijedne 19 triliona dolara. Ulagači koji su tražili opcije izvan Kine, nisu morali otići predaleko da bi pronašli japanske dionice. Međutim, Nikkei je sada suočen s novim preprekama – jačanje jena od novembra, slaba potražnja među potrošačima te izgledno smanjenje kamatnih stopa na međunarodnom nivou koje će vjerovatno preusmjeriti novac na druga tržišta dionice. Drugi najveći porast doživjele su dionice najvećih američkih kompanija, i to 24,2 posto (S&P 500), a slijede ih evropske dionice (STOXX 500) s porastom od 17,3 posto. Značajan rast od oko 13 posto, imale su dionice malih američkih kompanija, ali i zlata. Zlato je uobičajeno popularna zaštita od inflacije potaknute sve većim geopolitičkim trzavicama. S druge strane, rast ispod deset posto imale su kanadske dionice, američki nekretninski sektor, dionice tržišta u nastajanju i američke obveznice. Loša investicija je bila sirova nafta (WTI Oil) koja koja je lani pojeftinila za 11,5 posto, te ostale robe i kineske dionice koje su pale za 12,5 posto. Sve to se pripisuje usporavanju kineske ekonomije. Međutim, napadi Hutija u Crvenom moru i druge geopolitičke trzavice s kojima smo ušli u ovu godinu, mogli bi utjecati na ponovni rast cijena nafte.
Dobar početak godine: Bitcoin ponovo prešao cijenu od 45 hiljada dolara
Marx.ba Bitcoin je ponovno u porastu i na početku ove godine. Nakon užasne 2022., cijena BTC-a polako je rasla tokom prošle godine, a sada je prešla granicu od 45.000 dolara, najveću od aprila 2022. Porast je potakao ulagače i insajdere da daju predviđanja o tome koliko će visoka cijena digitalnog novčića doseći – vjeruje se da 500.000 dolara nije naodmet. Ta 2022. bila je godina za zaborav za Bitcoin. Nakon što je godinu dana ranije dosegao najveću vrijednost svih vremena od oko 69.000 dolara, u decembru 2022. pao je ispod 17.000 dolara, što je rezultat kolapsa TerraUSD-a i FTX-a. Ova takozvana kripto zima dovela je do gubitka 1 biliona dolara s vrijednosti tržišta kriptovaluta. Ipak, cijena Bitcoina je polako ali sigurno rasla prošle godine. Porastao je za 156% 2023. i sada je dosegao 21-mjesečni vrhunac od preko 45.000 dolara. To je još uvijek daleko od najvišeg nivoa svih vremena, ali postoji mnogo optimizma da će cijena nastaviti rasti ove godine. Očekuje se da će dva faktora pogurati Bitcoin još više u 2024. Prvi je prepolovljenje, događaj koji se događa svake četiri godine u kojem se količina bitcoina dodijeljena rudarima prepolovi. Ideja je da će to pomoći da Bitcoin bude oskudniji i otporniji na inflaciju. Prepolovljavanje će se nastaviti dok se ne izrudari svih 21 milion Bitcoina, što će vjerovatno biti negdje 2140. godine. Na temelju prethodnih prepolovljenja, očekuje se da će cijena BTC-a porasti nakon tog događaja. Drugi faktor je sve veća vjerovatnost da će Komisija SAD za vrijednosne papire i berzu odobriti spot Bitcoin fondove kojima se trguje na berzi (ETF). Osim što ulagačima omogućuje kupovinu proizvoda koji prati cijenu bitcoina bez direktnog držanja valute, to bi moglo pomoći u privlačenju velikih institucionalnih ulagača, a istovremeno legitimizirati coin – izvršni direktor JPMorgan Chasea prošlog je mjeseca rekao da je kriptovaluta korisna samo za kriminalce i treba je “ugasiti. “ Vrijedno je zapamtiti da većina ovih predviđanja dolazi od onih unutar kripto industrije koji žele da ljudi ulažu. Bilo je predviđanja prošle godine da će Bitcoin dostići 250.000 dolara , što se očito nije dogodilo.
Kakva ekonomija čeka svijet: Pet razloga za optimizam u 2024. godini
Marx.ba Mnogi su strahovali da će 2023. biti godina recesije. Ipak, ispostavilo se da je to bila godina izuzetne otpornosti. Čini se da najveća svjetska ekonomija – američka – uživa u mekom slijetanju za koje su mnogi tvrdili da je gotovo nemoguće. Inflacija se dramatično ohladila, nezaposlenost je i dalje niska, a Federalne rezerve bi mogle da smanje stope već u martu, piše CNN, citirajući Justina Wolfersa, profesora na Univerzitetu Mičigen. – Ne samo da se ekonomija oporavila od najbrže recesije ikada, već je prevazišla rat u Ukrajini, šokove cena nafte, političku disfunkciju i bezbroj drugih pitanja, napisali su. Doduše, američka ekonomija se i dalje suočava sa stvarnim rizicima i izazovima, od rata između Izraela i Hamasa do najnepristupačnijeg tržišta nekretnina u posljednje vrijeme, pa ipak, postoje opipljivi razlozi za optimizam u pogledu ekonomije u 2024. godini, dodaje CNN. “Izvanredno” hlađenje inflacije Mnogi u Vašingtonu očekivali su da će se inflacija ohladiti nakon što je dostigla maksimum u četiri decenije u junu 2022. Ali, malo ko je očekivao koliko brzo će se to dogoditi. Brzina hlađenja inflacije je „izvanredna“, nedavno je napisao u izvještaju ekonomista Ian Shepherdson. Mark Zandi, glavni ekonomista Moody’s Analytics-a, rekao je za CNN kako očekuje da će se inflacija vratiti blizu cilja Federalnih rezervi od 2% do kraja 2024. Nakon što su 2022. porasle na nivo iznad 5 dolara po galonu, cijene gasa su značajno smanjene u 2023. Prosječna cijena gasa u SAD će ponovo pasti 2024. godine, što će omogućiti potrošačima da troše 32 milijarde dolara manje na gorivo nego lani. Pobeda nad inflacijom Inflacija se toliko ohladila da je FED zaustavio čudovišno povećanje kamatnih stopa koje je prijetilo da izbaci ekonomiju iz kolosjeka i time je, bukvalno, izbezumio investitore. Zvaničnici FED-a sada, čak, predviđaju smanjenje kamatnih stopa za 2024. godinu, što bi predstavljalo proglašenje pobjede u ratu protiv inflacije. Zandi je, međutim, rekao kako sumnja da će FED sniziti stope četiri puta u 2024., a Goldman Sucks se kladi da bi Američka centralna banka mogla početi sa smanjenjem kamatnih stopa u martu. To bi, svakako, donijelo olakšanje Mejnstirtu, snižavajući troškove za dobijanje hipoteke, zajam za automobil i saldo kreditne kartice. Stope na hipoteke su već pale sa skoro 8% u oktobru na 6,6% na kraju godine. “Blokbaster godina” za akcije Hlađenje inflacije, strahovi od recesije koji blijede i nadolazeće smanjenje stope pokrenuli su Volstrit, te su američke akcije završile godinu u velikom stilu: indeks S&P 500 je jačao devet sedmica do kraja 2023. godine – što je najduži niz pobjeda od 2004. Nasdaq je porastao za 43 odsto, za dlaku propustivši svoju najbolju godinu u prethodne dvije decenije. Ipak, istina je i da berza nije ekonomija, napominje CNN. Ponekad, ono što je dobro za Volstrit nije dobro za Mejnstrit, i obrnuto. Ali, u ovom slučaju, berzanski skup je u velikoj mjeri odrazio optimizam u pogledu ekonomije, inflacije i povjerenja u meko slijetanje, što je dobra vijest i za Volstrit i Mejnstrit. “Izuzetno niska” stopa otpuštanja Uprkos povećanju stopa FED-a, nivo nezaposlenosti je na samo 3,7%, odnosno blizu najnižeg nivoa u pola vijeka. Inicijalni zahtjevi za nezaposlene, koji predstavljaju zamjenu za otpuštanja, ostaju historijski niski na samo 218.000, što je znak da mnogi poslodavci nerado puštaju svoje radnike. – Da bi se oglasila zvona za uzbunu, potraživanja bi morala biti bliže 300.000. Daleko smo daleko od toga, kaže Zandi. Ako ovaj trend potraje, trebalo bi da podrži ličnu potrošnju, koja je glavni pokretač ekonomije. Plaće iznad cijena Tokom većeg dijela ekonomskog oporavka od kovida-19, cijene su rasle brže od plaća, što znači da su se realne plaće, prilagođene inflaciji, smanjile. Međutim, taj trend je nedavno počeo da se mijenja, a plaće su sustizale inflaciju. I Zandi i Wolfers su, stoga, izrazili optimizam da će realni rast plaća dobiti zamah u 2024. godini. – Kako vrijeme odmiče ovde, a inflacija ostaje niska, prihodi će sustići i nadmašiti inflaciju, rekao je Zandi.
Saudijski državni fond lani uložio 31,8 milijardu dolara: Uz fudbal još jedan sport u fokusu
Marx.ba Saudijski državni investicijski fond (PIF) lani je činio približno četvrtinu ukupnih ulaganja državnih stabilizacijskih fondova širom svijeta, koja su se približila razini od 124 milijarde dolara, pokazao je najnoviji izvještaj. Saudijski PIF uložio je u 2023. čak 31,5 milijardi dolara, u usporedbi s ukupno uloženih 123,8 milijardi u zemljama širom svijeta, pokazuju podaci preliminarnog godišnjeg izvještaja Global SWF-a, specijalizirane kompanije za praćenje podataka u sektoru. Premda kompanija u izvještaju ne navodi pojedinačna ulaganja saudijskog fonda, pažnju sportske javnosti privukla je njegova izdašna potrošnja na nogomet i golf, primjećuje Reuters. Zahvaljujući snažnom rastu cijena dionica na globalnim tržištima u završenoj godini imovina kojom upravljaju državni imovinski fondovi dosegla je rekordna 11,2 biliona dolara. Ukupna potrošnja stabilizacijskih fondova na energetsku tranziciju, u rasponu od zelenog vodika do rudarenja litija, također je dosegla rekord, od 25,9 milijardi dolara, navodi se u izvještaju. Potrošnja je ipak lani bila manja za petinu nego u 2022., prema podacima izvještaja objavljenog u ponedjeljak. Singapurski GIC, koji je bio na vrhu svjetske ljestvice u posljednjih šest godina, gotovo je prepolovio ulaganja u 2023., unatoč uplaćene 144 milijarde dolara sa računa centralne banke. U prognozama za 2024. Global SWF procjenjuje da će imovina državnih investicijskih fondova, uključujući stabilizacijske, fondove centralne banke i mirovinske fondove, premašiti prethodni rekord iz 2021. kada je dosegla ukupno 50,8 biliona dolara, zahvaljujući nerealiziranim kapitalnim dobicima u proteklih godinu dana. Zaljevski fondovi uspjeli su povećati svoju dominaciju u sklapanju poslova, uglavnom na račun kanadskih i singapurskih fondova, pokazao je izvještaj Global SWF-a. Zaljevski fondovi sada čine gotovo 40 posto vrijednosti ulaganja državnih imovinskih fondova. Podaci koje dostavljaju kompanije poput Global SWF-a pomno se prate jer ne objavljuju svi državni fondovi godišnje izvještaje, a pet od 10 najvećih ne otkrivaju tačan ukupni iznos imovine kojom upravljaju. Izvještaj Global SWF-a ne precizira pojedinačna ulaganja PIF-a Saudijske Arabije, ali njegova raskošna potrošnja na nogomet i golf izazvala je valove širom sportskog svijeta. U junu je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman najavio da će PIF preuzeti kontrolu nad četiri vodeća nogometna kluba u zemlji, Al-Ittihadom, Al-Ahlijem, Al-Hilalom i Al-Nassrom Cristiana Ronalda. U junu je svijet golfa ostao šokiran ugovorom o spajanju PGA Toura, DP World Toura i rivalskog kruga LIV, iza kojeg stoji Saudijski PIF. To spajanje još nije dovršeno, navodi Reuters. Osim raskošnog finansiranja sporta, najveća ulaganja bila su u drugim sektorima, a 42% te potrošnje bilo je kod kuće. Velike kupovine uključuju 4,9 milijardi dolara za američku kompsniju za igre na sreću Scopely, 3,6 milijardi dolara za kupovinu odjela za iznajmljivanje aviona Standard Chartereda i 3,3 milijarde dolara za proizvođača čelika Hadeed.