Istraživanje Deutsche Bank: Bitcoin i ostale kriptovalute nastavit će rast
Marx.ba Bitcoin i druge kriptovalute malo su se promijenile u četvrtak, s najvećim digitalnim sredstvom koje se kreće blizu rekordne visine zabilježene ranije ovog sedmice. Postoji razlog za vjerovanje da će cijene uskoro premašiti taj nivo i biti još više ove godine, prema istraživanju Deutsche Bank. Najveća digitalna imovina držala se ovih dana blizu svog vrhunca svih vremena iznad 69.000 dolara koji je dosegnut u utorak i koji je označio prvu rekordnu vrijednost tokena od novembra 2021. Bitcoin je dobio više od 50% od početka godine kao porast cijena kriptovaluta, koji ozbiljno počeo prošlog ljeta. Više analitičara pozvalo je na nastavak rasta cijena Bitcoina, uz korištenje tokena kako bi probio ovosedmični rekord svih vremena i postigao nove rekorde. Podrška Bitcoinu nije samo jaka tehnička tržišna pozadina i poboljšani sentiment prema riziku među ulagačima, već i neke temeljne sile. – Očekujemo da će cijene nastaviti ići još više ove godine, napisao je tim u Deutsche Banku predvođen ekonomisticom Marion Laboure u bilješci u četvrtak, navodeći pet razloga. Prvi su spot Bitcoin fondovi kojima se trguje na burzi (ETF-ovi), koji su odobreni u SAD u januaru i potaknuli su najnoviji dio rasta kripto valuta. Ta sredstva kupuju i drže sam Bitcoin i kao takvi njihovi priljevi mogu imati mehanički utjecaj na cijene. Otkako su regulatori odobrili prve prompt Bitcoin ETF-ove početkom januara, gotovo 7,9 milijardi dolara pritjecalo je u fondove, napisao je Laboure, što je dovelo do povećanja cijena Bitcoina koji bi se mogao nastaviti. A “vjerovatno će doći još ETF-ova”, prema Laboureu, navodeći bliske rokove u kojima Komisija za vrijednosne papire i berzu treba odlučiti o spot ETF-ovima koji drže Ether, koji je drugi po veličini token. – Općenito, razvoj ETF-a i učestvovanje institucionalnih igrača pomažu kripto sazrijevanju u etabliranu klasu imovine, napisao je Laboure. Tu je i takozvano prepolovljavanje bitcoina, istakao je tim iz Deutsche Bank. Prepolovljavanje se odnosi na periodičnu promjenu programske monetarne politike bitcoina koja prepolovljuje izdavanje tokena, ograničavajući ponudu i vršeći pritisak na cijene. Sljedeća bi trebala biti u aprilu. – Mnogo je pažnje usmjereno na tipičnu akciju cijene bitcoina koja okružuje prethodne događaje prepolovljenja. U posljednje vrijeme došlo je do značajnog povećanja cijena od 27% u mjesecu prije prepolovljenja u maju 2020.., napisao je Laboure. Ekonomija SAD također bi moglo katalizirati više kripto dobitaka, prema Deutsche Bank, sa snažnim ekonomskim rezultatima i porastom najvećih tehnoloških dionica, poput Microsofta i Nvidije, koje već podržavaju rizičnu imovinu do sada ove godine. U fokusu je hoće li Federalne rezerve uspješno uravnotežiti inflaciju s rastom i mogu li smanjiti kamatne stope više puta ove godine, kao što tržišta očekuju. – Kako Centralne banke počinju smanjivati kamatne stope s najviših nivoa u desetljeću viđenih 2022., očekuje se da će to potaknuti sve veću sklonost riziku i povećati likvidnost tržišta. Ulagači će vjerovatno tražiti alternativnu imovinu s višim prinosima kako povrati od trezora budu padali. Ovaj tok kapitala u netradicionalne investicijske klase poput kriptovaluta mogao bi dodatno podržati stalni rast cijena digitalnih valuta, napisao je Laboure. Još jedan vjetar u leđa za kriptovalute, istakla je Deutsche Bank, je regulacija, s ohrabrujućim razvojem događaja posebno u Evropi i određenim napretkom vidljivim u SAD. – U SAD, regulatorne mjere su također ubrzane unatoč nedostatku sveobuhvatnih pravila. Očekuje se da će jasniji regulatorni okvir potaknuti veće korporativno prihvaćanje i veću likvidnost… i, u konačnici, pomoći u rješavanju nestabilnosti. Ovi faktori bi zauzvrat trebali pridonijeti povećanju cijena Bitcoina, napisao je Laboure, prenosi Seebiz.
Lufthansa zabilježila neto dobit od 1,67 milijardi eura
Marx.ba Njemački avioprevoznik Lufthansa lani je zabilježio neto dobit od 1,67 milijardi eura, nakon što je lani iznosio 791 milion eura. Povećanje dobiti u kompaniji pripisuju povećanoj potražnji za vazdušnim prijevozom, piše AFP u sažetku poslovnih rezultata kompanije. Ovo je druga godina zaredom koju je Lufthansa završila s dobiti. Prije toga je, zbog ograničenja vezanih uz pandemiju covida-19, dvije godine bilježio gubitke. Neto dobit kompanije bila je malo ispod očekivanja analitičara koje je anketirao FactSet. Predviđali su dobit od 1,8 milijardi eura. Prihod Lufthanse lani je iznosio 35,4 milijarde eura, a godinu prije 30,9 milijardi eura. Prilagođena operativna dobit (EBIT) porasla je na godišnjem nivou za 1,2 milijarde na 2,7 milijardi eura. – Grupa Lufthansa ostvarila je treći najbolji finansijski rezultat u svojoj historiji u finansijskoj 2023. godini, zahvaljujući i dalje snažnoj potražnji za zračnim prijevozom i još jednom rekordnom rezultatu za Lufthansa Technik, napisali su. Prošle je godine avioprevoznicima u vlasništvu Lufthanse putovalo ukupno 123 miliona putnika, što je 20 posto više nego godinu prije. U 2022. godini ukupno je 102 miliona putnika putovalo Lufthansom, Eurowingsom te Austrian, Swiss i Brussels Airlines, pokazuju danas objavljeni poslovni rezultati. Lufthansa se uspješno oporavila od krize izazvane pandemijom, ali se i dalje suočava s brojnim izazovima, ističe AFP. Najveći od njih su niz štrajkova tamošnjih zaposlenika koji traže veće plaće i bolje uvjete rada.
Central Banking u Južnoafričkoj Republici: Uspješna investiciona politika CBBiH u doba krize
Marx.ba Viceguverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, mr. Marko Vidaković učestvovao je na proljetnom sastanku Central Banking, održanom u Cape Townu (Južnoafrička Republika) od 5. do 6. marta 2024. godine. Tokom ovog sastanka, viceguverner Vidaković je istakao ključne perspektive i izazove s kojima se globalna i domaća ekonomija trenutno suočavaju, primarno u kontekstu monetarne politike. Viceguverner Vidaković je naglasio da su, zahvaljujući restriktivnoj monetarnoj politici vodećih centralnih banaka, postignuti značajni napreci u smanjenju inflacije. Istakao je da se inflacija povlači brže nego što je očekivano, približavajući se nivoima prije pandemije, dok je recesija u velikim svjetskim ekonomijama uglavnom izbjegnuta. Govoreći o budućim trendovima, očekuje se promjena u ciklusu monetarne politike vodećih centralnih banaka, sa naglaskom na postepeno popuštanje politike, uz uvjerenje da je inflacija u velikoj mjeri pobijeđena. Viceguverner je naveo da CBBiH sa posebnom pažnjom prati sve postojeće rizike koji mogu dovesti do veće inflacije nego što je očekivano, naglasivši da globalna ekonomska situacija, kao i geopolitički rizici i dalje zahtijevaju prilagođavanje investicionih politika. Govoreći o Bosni i Hercegovini, viceguverner je istakao zavisnost domaće ekonomije od međunarodnog okruženja, posebno naglašavajući značaj razvoja događaja u EU i eurozoni. Upozorio je na inflacijske pritiske koji su prošle godine u Bosni i Hercegovini bili iznad višegodišnjeg prosjeka, te na potrebu za dugotrajnim naporima u cilju stabilizacije inflacije. Prema najnovijim projekcijama CBBiH, procjenjuje se da će ukupna inflacija za I kvartal 2024. godine iznositi 2,0% , a bazna inflacija 4,4 %. Viceguverner je istakao da je CBBiH u 2023. godini ostvarila najuspješniji finansijski rezultat od osnivanja banke koji je posljedica porasta kamatnih stopa i prinosa vrijednosnih papira u eurima, ali najbitnije, i blagovremenog restrukturiranja portfolija deviznih rezervi koje je poduzeto u 2022. i nastavljeno u 2023. godini. Poduzet je niz investicionih odluka na strateškom i taktičkom nivou, te izvršeno restrukturiranje portfolija deviznih rezervi, uključujući i znatno skraćenje prosječnog modifikovanog trajanja ukupnog portfolija deviznih rezervi. CBBiH ostaje dosljedna politici investiranja u skladu sa zakonski definisanim ciljevima i zadacima, što podrazumijeva da se službenim deviznim rezervama upravlja na siguran i profitabilan način.
Rukovodioci Nvidije koriste rast, prodali dionice od 180 miliona dolara
Bloomberg Adria Dva direktora Nvidije prodala su dionice kompanije vrijedne 180 miliona dolara u posljednja dva dana, pridruživši se tako klubu dioničara iz same firme koji su se okoristili o nedavni skok cijene akcija na rekordne nivoe. Tench Coxe, bivši izvršni direktor kompanije Sutter Hill Ventures, koji je u odboru Nvidije od 1993. godine, prodao je 200.000 dionica petog marta, po cijeni od 850,03 do 852,5 dolara, pokazuju podaci. Coxe je i dalje vlasnik 3,7 miliona akcija. Mark Stevens, koji se u pomenutom odboru nalazi od 2008. godine, prodao je 12.000 akcija po cijeni koja je varirala od 852,06 do 855,02 dolara. Prodaja akcija došla je usljed sjajnog učinka dionica kompanije čija je vrijednost ove godine uvećana za 79 posto. Razlog za rast bile su nade da će se prihodi od prodaje čipova na kojima se razvija vještačka inteligencija i dalje uvećavati. Nvidia je i u srijedu zabilježila novi rekord, a ovo je peti uzastopni dan dobitaka. Sada je njena vrijednost na tržištu oko 2,2 biliona dolara, a ispred nje su u S&P 500 indeksu samo Microsoft Corp. i Apple Inc. Prošlog mjeseca direktori kompanije su prodali 99.000 dionica nakon kvartalnog izvještaja. Tada je vrijednost prodatih akcija bila približno 80 miliona dolara.
Budućnost investiranja je u finansijskoj pismenosti i stručnom savjetovanju
Blomberg Adria Mi u BiH generalno nemamo dovoljno razumijevanja što znači savremena država i što u toj državi znače znanje i finanaijska pismenost, rekao je profesor Željko Šain na Bloomberg Adria konferenciji Budućnost finansijskih institucija. Na panelu Budućnost investiranja Šain navodi da Daytonski mirovni sporazum nije prepreka da Bosna i Hercegovina bude jedinstven ekonomski prostor. – Finansijsku pismenost treba razvijati od vrtića do penzionerskih domova, istakao je Šain kao ključ rasta investiranja u budućnosti. – Uz jak bankarski sektor moguće je praviti ostale jake finansijske institucije, poručio je Ademir Osmanović, direktor Raiffeisen Investa. Jedan od problema u BiH je što penzijski fondovi ne mogu poslovati u oba entiteta, rekla je Gordana Drobnjak, CEO Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda. – U Republici Srpskoj je relativno rašireno ulaganje u penzijske fondove, poručila je. Drobnjak smatra da je jako dobro da ima što više različitih finansijskih institucija u državi. Razlike u tržištima Federacije BiH i Republike Srpske nisu značajne, ali jedan od primjera različitosti je nepostojanje zatvorenih investicionih fondova u RS. Za povećanje investicija u oba entiteta i pokretanje tržišta kapitala potrebno je da se bankarski sektor više uključi kroz savjetodavne i slične usluge, rekao je Ognjen Mihajlović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS. – Imamo dvije kategorije potencijalnih investitora, to su građani BiH i drugi koji su spremni investirati novac, taj novac je u banci, dodao je. Edukacija je potrebna za sve, od građana do ponuditelja usluga, rekao je. Došli smo do problema radne snage koja nudi financijske usluge, poput investicionih menadžera i brokera. Imamo dvije komisije koje reguliraju tržište kapitala i to je određeni problem, istakao je Adnan Zukić, predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH. – Kako privući investitore da ne ulažu samo u nekretnine, morate ponuditi svoje znanje, ističe Mihajlović.
Bitcoin dosegao najveću vrijednost svih vremena
Marx.ba Cijena bitcoina dosegla je najviši nivo u historiji, a što je potaknula rastuća potražnja ulagača, tvrde stručnjaci. Kriptovaluta je dosegla iznos od 69.000 dolara tokom jučerašnjeg dana, premašivši prethodni najviši nivo iz novembra 2021. godine, Porast je uslijedio nakon što je kriptovaluta prošlog mjeseca dobila zeleno svjetlo za uključivanje u investicijske proizvode u SAD. Porast je uslijedio nakon što je kriptovaluta prošlog mjeseca dobila zeleno svjetlo za uključivanje u investicijske proizvode u SAD. Američka komisija za vrijednosne papire i berzu nevoljko je početkom januara odobrila trgovanje prvim bitcoin fondovima kojima se trguje na berzi (ETF-ovima). ETF prati cijenu imovine kao što su zlato, obveznice ili kriptovalute, što znači da ljudi mogu ulagati bez potrebe da sami kupuju imovinu. Američki regulator ostao je skeptičan prema kriptovalutama, rekavši da u svojoj odluci “nije odobrio niti podržao bitcoin”. Unatoč tome, taj je potez potako val ulagača koji ulažu novac u spot bitcoin ETF-ove koje su pokrenule velike investicijske kompanije poput BlackRocka i Fidelityja. Bitcoin se približava sljedećem “prepolovljenju” u aprilu koje ograničava stopu izdavanja novih virtualnih kovanica, a događa se otprilike svake četiri godine. Očekivanja ograničene ponude uz rastuću potražnju ulagača potakla su porast cijena, kažu stručnjaci.
Bitcoin jutros uzletio do rekorda, novac se u ogromnim količinama slijeva na tržište
Marx.ba Bitcoin je dosegao rano jutro rekordnu vrijednost postavljena 2021., govore najnoviji podaci. U trenutku pisanja ovog teksta bitcoin je premašio vrijednost od 68.791 američkog dolara, objavio je Seebiz. Bitcoin je 28. februara prvi put u dvije godine dosegao cijenu višu od 60 hiljada američkih dolara, a vrijednost kriptovaluta porasla je više od 40 posto tokom prošlog mjeseca. Prethodni rekord bio je 68.789 američkih dolara i postignut je 10. novembra 2021. godine. Očito je prijelomni trenutak bilo odobrenje prvih bitcoin ETF-ova koje se dogodilo početkom godine. Oni su ubrzo postali pravi hit, što je dovelo do pomame koja je dovela cijenu kriptovalute do rekordne visine. Ulagači su pohrlili u fondove na historijskom isječku od njihovog pokretanja 11. januara, a ukupna imovina u deset američkih ETF bitcoin fondova na tržištu narasla je na gotovo 50 milijardi dolara. BlackRock iShares Bitcoin Trust prikupio je 10 milijardi dolara u imovini u četvrtak, najbrže što je neki novi ETF ikad dosegao taj iznos. Uzlet bitcoina pokreću ulagači u Aziji. Trgovci u Južnoj Koreji, Kini i drugim azijskim zemljama odgovorni su za otprilike 70% obima trgovanja bitcoinima, slično kao i 2021. kada je bitcoin posljednji put dosegao tako visoke razine, prema podacima kripto razmjene iz The Blocka. Na Aziju se odnosilo 791 milijardu dolara od 1,17 triliona dolara vrijednih bitcoina kojima se trgovalo u fabruaru, a sjevernoamerički ulagači zaostaju sa 113 milijardi dolara, što općenito odražava trend koji se vidi od novembra, pokazuju podaci. U Kini je FOMO zahvatio mnoge male ulagače frustrirane anemičnim tržištem dionica. U popularnoj aplikaciji za razmjenu poruka WeChat, pretraživanja za “bitcoin” skočila su čak dvanaest puta u februaru. Trgovci su navalili na kupovinu bitcoina ususret događaju “prepolovljenja” u aprilu, što bi moglo smanjiti ponudu i pogurati cijene. Ponuda bitcoina ograničena je na 21 milion, od čega je 19 miliona tokena već izrudareno.
Nikola Maričić, iz mjenjačnice ACX za Marx.ba: Kripto tržište u BiH je u fazi rasta
N. DEMIROVIĆ Ova se godina već se oblikuje kao godina transformacije za digitalnu imovinu općenito, a posebno za bitcoin. S odobrenjem spot bitcoin ETF-ova početkom godine i sljedećim halvingom zakazanim za april, već su vidljivi, a naziru se još veći ključni pomaci u ponudi i potražnji. Razumijevanje ovih pomaka ključno je za razumijevanje uloge koju bi digitalna imovina mogla igrati u godinama koje dolaze jer pomažu u poticanju finansijske dostupnosti širom svijeta. Nikola Maričić, COO & AML Officer u ACX mjenjačnici govorio je za Marx.ba o trenutnom stanju na kripto tržištu i očekivanjima. – Trenutno stanje na kripto tržištu kako u svijetu tako i u Bosni i Hercegovini reflektuje rastući interes za kriptovalute. Kripto tržište u BiH je u fazi rasta i razvoja, s potencijalom za dalje širenje. Sve veći broj građana BiH pokazuje interes za kriptovalute te se stvara sve veća potreba za regulisanim kripto mjenjačnicama za prodaju i razmjenu kriptovaluta. Uprkos trenutnim regulativnim zahtjevima javlja se potreba za jasnijim pravilima i pravilnim razvojem postojeće regulative koja bi olakšale, ubrzale i zaštitile ove transakcije, kaže Maričić. Prema njegovim riječima slijedi period određene neoizvjesnosti. – Očekivanja za naredne mjesece su neizvjesna zbog volatilnosti globalnog kripto tržišta i potencijalne promjene regulativa koje bi mogle uticati na tržište u BiH. Postoji interes za dodatnim uređenjem regulative tržišta kriptovaluta u Bosni i Hercegovini, slično kao u susjednim zemljama, što bi moglo privući više klijenata i povećati transparentnost i sigurnost transakcija, naglašava stručnjak iz ACX mjenjačnice. Njegove riječi potvrđuju i da je potrebno još više iobrazovanja korisnika kriptovaluta, a opreza očiglčedno nikad dosta. – Preporuke za nove korisnike kriptovaluta uključuju obrazovanje o osnovama kriptovaluta, razumijevanje rizika povezanih s investiranjem i korištenjem kriptovaluta, te upotrebu pouzdanih i zakonom regulisanih platformi za trgovanje kao što je ACX. Savjetuje se da budu na oprezu s obzirom na visoku volatilnost kripto tržišta jer je ključ uspjeha u kripto svijetu informisanje i oprez pri ulaganju, naglasio je Maričić.
Na Wall Streetu novi rekordi, evropski ulagači oprezniji
Marx.ba Na Wall Streetu je ove sedmice S&P 500 indeks dosegao rekordni nivo, kao i Nasdaq, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru, dok su evropski ulagači bili oprezniji. Na Wall Streetu je Dow Jones oslabio 0,1 posto, na 39.087 bodova, no S&P 500 porastao je 0,95 posto, na 5.137 bodova, a Nasdaq indeks 1,7 posto, na 16.274 boda. Na početku sedmice ulagači su bili na oprezu jer nisu željeli riskirati uoči novog izvještaja o inflaciji u SAD, pa su indeksi stagnirali. Novi podaci o inflaciji bili su u skladu s očekivanjima. U januaru je indeks cijena za ličnu potrošnju, uključujući energiju i hranu, porastao za 0,3 posto na mjesečnoj i 2,4 posto na godišnjem nivou. To je donekle učvrstilo procjene na tržištu da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope u junu, dok čelnici Feda poručuju da nema razloga žuriti s rezom kamata. Ponajviše zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, nove rekordne nivoe S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su krajem sedmice jer su porasle cijene dionica tehnoloških divova, kao što su proizvođači čipova Nvidia i Advanced Micro Devices. I dok dio analitičara smatra da tržište ima još prostora za rast, zahvaljujući zamahu tehnološkog sektora, neki upozoravaju da su valuacije u tome sektoru izuzetno visoke, pa bi mogla uslijediti korekcija cijena dionica na niže. A na evropskim se berzama trgovalo opreznije. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,3 posto, na 7.682 boda, a pariški CAC 0,4 posto, na 7.934 boda. Frankfurtski DAX skočio je, pak, 1,8 posto, na 17.735 bodova. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta ostala je gotovo nepromijenjena, dok ulagači procjenjuju kada bi centralne banke zapadnih zemalja mogle početi smanjivati kamatne stope. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 0,02 posto, na 103,87 bodova. Pritom je vrijednost dolara prema evropskoj valuti pala 0,2 posto, pa je cijena eura dosegla 1,0840 dolara. Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, za 0,3 posto, pa je njegov kurs skliznuo na 150,10 jena. Jurs najznačajnijih svjetskih valuta nisu osjetnije oscilirali, a u fokusu ulagača bili su novi podaci o inflaciji. U SAD-u je u januaru indeks cijena za osobnu potrošnju, uključujući energiju i hranu, porastao za 0,3 posto na mjesečnoj i 2,4 posto na godišnjem nivou. To je donekle učvrstilo procjene na tržištu da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope u junu. A kako čelnici Feda poručuju da nema razloga žuriti s rezom kamata, dolarov indeks porastao je polovicom sedmice iznad nivoa od 104 boda. Ipak, krajem sedmice skliznuo je ispod tog nivoa. S druge strane, u petak je Eurostat objavio da je inflacija u eurozoni u februaru skliznula na 2,6 posto na godišnje, nivou, s 2,8 posto mjesec dana prije. Ti podaci učvrstili su procjene na tržištu da će Evropska centralna banka zadržati kamatne stope na rekordnim nivoima do polovice godine, piše Hina.
Zašto će 2024. biti godina bitcoina
Marx.ba Ova se godina već se oblikuje kao godina transformacije za digitalnu imovinu općenito, a posebno za bitcoin. S odobrenjem spot bitcoin ETF-ova početkom godine i sljedećim halvingom zakazanim za april, već su vidljivi, a naziru se još veći ključni pomaci u ponudi i potražnji. Razumijevanje ovih pomaka ključno je za razumijevanje uloge koju bi digitalna imovina mogla igrati u godinama koje dolaze jer pomažu u poticanju finansijske dostupnosti širom svijeta. Što se tiče potražnje, SEC-ovo odobrenje spot bitcoin ETF-ova otvorilo je vrata za velike institucionalne igrače i značajan broj novih ulagača koji žele biti izloženi cijeni bitcoina direktno na svojim tradicionalnim investicijskim računima. Sada institucije i pojedinci ne moraju više kupovati kripto direktno na kripto mjenjačnicama, mogu pristupiti poznatom investicijskom instrumentu,ETF-u. To će dugoročno potaknuti veću likvidnost i veću stabilnost cijena bitcoina. Jednako važno, SEC-ovo odobrenje predstavlja značajnu prekretnicu za sve veći legitimitet bitcoina kod etabliranih finansijskih institucija. Svakim danom Bloombergovi analitičari redovno izvještavaju o novom volumenu trgovanja i priljevima u ETF-ove. Od odobrenja rekordi su se rušili već nekoliko puta. Sami analitičari podacima su potkrijepili kako su novi ETF-ovi veliki hit na tržištu. Prije dva dana bitcoin ETF-ovi ostvarili su volumen veći od sedam milijardi dolara, veći od QQQ-a, najvećeg tehnološkog ETF-a s 250 milijardi dolara u imovine pod upravljanjem (AUM). Prije tri dana bitcoin ETF-ovi kupili oko 10 hiljada bitcoina, a izrudareno je samo 900 novih. Poslije halvinga taj će broj pasti na 450. Jednostavna matematika i osnove ekonomije. Zaključak je: potražnja uvelike premašuje ponudu. Što se tiče ponude, nestašica bitcoina povećava se otprilike svake četiri godine sa svakim halvingom. Halving je proces u kojem se nagrada za rudare bitcoina prepolovljuje, smanjujući stopu izdavanja novih bitcoina za 50 posto. Sa sljedećim halvingom koji se očekuje u aprilu 2024., nagrada za blok bit će 3,125 naspram 6,25 bitcoina danas. To je historijski dovelo do značajnih povećanja cijene bitcoina u mjesecima i godinama nakon svakog takvog događaja. Iako je stvarno vrijeme ovog događaja predvidljivo, tržištu treba vremena da pronađe novu cjenovnu ravnotežu. Gledajući prethodne halvinge, vidimo značajna povećanja u mjesecima i godinama nakon svakog. Posljednji halving bitcoina dogodio se 11. maja 2020., kada se nagrada za blok smanjila s 12,5 na 6,25 bitcoina. Bitcoin je od tog događaja rastao po ukupnoj godišnjoj stopi rasta od 52 posto, pri čemu se najbrži rast dogodio u prvih devet do 12 mjeseci nakon događaja. Halving događaji prije 2020. proizveli su sličnu putanju. Kombinacija ovih faktora čini uvjerljiv ulagački argument za bitcoin i nudi potencijalnu ulaznu tačku. Krajolik digitalne imovine, posebno bitcoina, ove godine će se značajno promijeniti. Velika potražnja za spot bitcoin ETF-ovima i halving u aprilu spremni su preoblikovati dinamiku ponude i potražnje bitcoina.