Šta se događa s cijenama berzanskih roba, u kojem smjeru ide nafta
Marx.ba Nakon dugo vremena, iza nas je sedmica u kojoj je cijena većine berzanskih roba porasla. Prvenstveno se to odnosi na sektor energije i naftu koja je na najvišim nivoima u zadnjih osam sedmica, uz izuzetak ugljena te na većinu industrijskih i plemenitih metala i soft agri robe. Obzirom na vanjske faktore kojima su trenutno tržišta izložena, ne čudi taj bullish pritisak na cijene koji proizlazi prvenstveno iz geopolitičkog rizika. Pitanje je samo, je li ovo posljedica uzimanja profita na svojim pozicijama na berzama od strane fondova i špekulanata ili smo možda vidjeli dno za pojedine robe za ovu sezonu. Tako su protekle sedmice hedge fondovi bili neto kupci agri futures na sedmičnom nivou prvi put još od kraja novembra, a sve zbog činjenice da su u međuvremenu cijene dosta pale i trenutni nivo se čini kao niska i prilika za kupovinu i ulazak u long poziciju, mješovito vrijeme u Južnoj Americi, rast cijena sirove nafte, poticaji Kine za oživljavanje i rast svoje ekonomije, piše Lider. Što se tiče sedmice koja je započea, čeka nas nova runda sastanka američkog FED-a koja završava u srijedu nakon čega će tržište ponovno analizirati moguće poteze centralnih banaka u mjesecima pred nama, špekulirajući oko trenutka kada će započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa. Geopolitika, rat u Ukrajini, kriza na Bliskom Istoku, Tajvan, Kina i ostala žarišta u svijetu su i dalje tu oko nas, nažalost. Od svega nabrojanog, najveći je fokus trenutno na Crveno more. Sve više brodova ga počinje izbjegavati i koriste alternativnu skuplju rutu oko Afrike. Strahovi su malo popustili u petak nakon što je Kina zatražila od Irana da im pomogne u obuzdavanju napada na brodove, koji štete kineskoj trgovini s Evropom i regijom Crnog mora, ali još uvijek postoje napadi/rizik. Kineska moć je u tome što je kupila više od 90 posto iranskog izvoza sirove nafte u 2023. Sada čekamo da vidimo hoće li Iran djelovati kako bi obuzdao agresivnost huta prema brodarskim interesima ili ne. Rast neizvjesnosti u tom kontekstu mogao biti imati negativan utjecaj na inflaciju, koja bi ponovno mogla postati tema broj jedan. BDP SAD-a porastao je za 3,3 posto u zadnjem kvartalu (manje nego 4,9 posto u trećem kvartalu, ali više od procjena koje su bile oko dva posto). To je potaknulo optimizam na finansijskim tržištima pa se posljedično američka tržišta dionica kreću oko rekordnih nivoa, dok je u Kini situacija obrnuta. Novi poticaji za tamošnju ekonomiju, u obliku smanjenja zahtjeva za bankovne rezerve za 50 baznih bodova, otvara mogućnost da se u ekonomiju ubrizga dodatnih 140 milijardi dolara likvidnosti. Pitanje inflacije u Kini još očito nije došlo na dnevni red. Tokom proteklih 14 mjeseci kineske rezerve zlata porasle su za 287 tm. Jednostavnim rječnikom rečeno, prodaju FIAT valutu, a kupuju zlato. Istodobno s druge strane Pacifika, godišnje kamate na državni dug SAD dosegle su 731 milijardi dolara, što je iznos koji premašuje zajedničku neto imovinu milijardera Jeffa Bezosa, Marka Cubana, Raya Dalia, Billa Gatesa, Kena Griffina, Elona Muska, Georgea Sorosa i Marka Zuckerberga zajedno. A što je s Evropom? U skladu s očekivanjima, ECB je potvrdio cijenu novca uz priznanje usporavanja inflacije koje je trenutno u toku. Unatoč pokušajima ECB-a da promijeni očekivanja monetarne politike, oklade na rezove jačaju na tržištu novca – vjerovatnost pomaka za četvrtinu boda u aprilu sada premašuje 80 posto i predviđanjima za rezove od 140 baznih bodova ove godine. Lagarde je govorila o negativnim rizicima za rast i rastućim rizicima za inflaciju, jasno dajući do znanja da većina čelnika centralnih banaka vjeruje da je preuranjeno govoriti o smanjenju kamatnih stopa. Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle drugu sedmicu za redom. Na Brentu je cijena barela porasla za više od šest posto protekle sedmice, a u novu sedmicu ulazimo na nivou od oko 82 $/bbl. Sličan rast i na američkom tržištu, a na početku nove sedmice cijena je oko 77 $/bbl. To znači da je cijena probila višesedmičnu gornju granicu unutar koje se kretala, od 80 $/bbl Brent, odnosno 75 $/bbl WTI. Vidjet ćemo hoće li se u sedmici pred nama vratiti nazad ili će postaviti nove nivoe unutar kojih će se kretati u narednim sedmicama. Skok cijena na najviše nivoe u gotovo dva mjeseca zahvaljuje se, među ostalim, podacima o snažnijem nego što se očekivalo rastu američke ekonomije, što je vjetar u leđa na strani potražnje. Isto se očekuje i od novih mjera Kine. Podršku cijenama pruža i nastavak sukoba na Bliskom istoku između Izraela i Hamasa, kao i situacija u Crvenom moru. Terminske cijene evropskog prirodnog plina TTF na nivou su od 28 €/MWh, blizu najnižeg novoa u šest mjeseci dosegnute prošle sedmice, zbog velikih zaliha, blažih vremenskih uvjeta i manje potražnje. Evropske zalihe plina popunjene su sa 73 posto, nadmašujući petogodišnji prosjek od 69 posto. Očekivanja o porastu temperature u Evropi u nadolazećim sedmicama dodatno smanjuju potražnju za grijanjem. Posljedično, Evropa bi mogla pristupiti proljeću s više od polovice raspoloživog kapaciteta podzemnog skladišta plina. Unatoč nedavnim napadima u Crvenom moru, Katar nastavlja izvoziti plin u Evropu, a očekuje se da će nivoe izvoza malo premašiti one iz novembra i decembra. I Rusija, odnosno Gazprom opskrbljuje Evropu plinom u tranzitu kroz Ukrajinu u količini od 40,5 milijuna kubičnih metara dnevno. Vrlo volatilna sedmica u agri svijetu. Na CBOT-u cijena pšenice bila je na putu da završi sedmicu s gotovo tri posto rasta, dosežući najviše nivoe od decembra. I cijena kukuruza trebala je imati rasti veći od jedan posto, također dosežući najviše nivoe od sredine decembra, dok je soja bila na putu da završi sedmicu s rastom od jedan posto, prvi nakon četiri sedmice pada cijene. No u petak smo vidjeli medvjeđu oluju. Sve češći sukobi na Crvenom moru smanjili su promet poljoprivrednih proizvoda, od Mediterana do Azije, preko Sueza, na 2,2 miliona tona u januaru. Usporedbe radi, u decembru smo bili na 6,6 miliona tona, a prije 12 mjeseci bili smo na 6,4 miliona tona. Gotovo tri-četiri miliona tona crnomorskih poljoprivrednih proizvoda morat će se preprodati u Sredozemlju svaki mjesec. Dvije trećine od toga su žitarice za stočnu hranu, koje se konzumiraju uglavnom u EU.
Osiguravajuće kuće bilježe rast premije, lideri zadržali pozicije
Bloomberg Adria Društva za osiguranje u Bosni i Hercegovini (BiH) u tri kvartala prošle godine bilježe rast premije u odnosu na isti period godinu ranije kako za životna tako i za neživotna osiguranja. Na ime neživotnih osiguranja premija iznosi 596,9 miliona maraka u odnosu na 528,7 miliona, koliko je iznosila u tri kvartala 2022. godine. Najveći udio u premiji ima osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i osiguranje cestovnih vozila te osiguranje od nezgode. U BiH postoji zakonska obaveza osiguranja od autoodgovornosti, koje upravo zbog toga čini najveći dio neživotnih vrsta osiguranja. Premija za životna osiguranja u periodu januar-septembar premašila je 147,3 miliona, što je više u odnosu na 139,9 miliona, koliko je iznosila u uporednom periodu. U ovoj vrsti premije najveći udio ima životno osiguranje i dodatna osiguranja uz osiguranje života, pokazuju podaci Agencije za osiguranje BiH. Ukupna premija društava rasla je za 75,6 miliona KM ili za 11,3 posto. Lider po naplaćenoj premiji je ASA osiguranje, a slijede ga Adriatic osiguranje, Uniqa osiguranje i Euroherc osiguranje. Ove kuće bile su na vrhu liste po naplaćenoj premiji i u prvoj polovini prošle godine. Najmanju premiju imaju Krajina osiguranje, SAS-Super P osiguranje i Central osiguranje. U periodu januar–septembar 2023. godine osiguravajuće kuće isplatile su ukupno 302,2 miliona na ime 128.187 šteta. Za neživotna osiguranja isplaćene su štete od 225 miliona, a za životna osiguranja 77,2 miliona KM. U BiH posluje ukupno 25 osiguravajućih društava. O načinima na koje možemo oblikovati ovu poslovnu zajednicu, doprinijeti većoj zaštiti stanovništva i boljoj saradnji s državom razgovarali smo prošle godine s direktorima UNIQA osiguranja Eldarom Dudom, Wiener osiguranja Borislavom Doderom i Dunav osiguranja Bojanom Popovićem, piše Bloomberg Adria. Doder je istakao da su zbog nepovoljne ekonomske situacije osiguravajuća društva morala uskladiti cijene jer bi došlo do podosiguranosti klijenata. Dodao je da je najmanje zadovoljan učešćem životnog osiguranja u ukupnoj prodaji osiguranja. – U BiH će i dalje prosječan čovjek prije osigurati kasko svoj automobil nego svoj život. Ja imam duboko uvjerenje da to nije dobro. Osiguranje stana, ako vas ne natjera bankarski sektor, rijetko je. Ne nađe se na listi prioriteta, ali tu imamo neke pomake, kazao je Doder. – Pandemija je promijenila same načine prodaje, komunikacije s klijentom, promijenila je i svijest osiguranika prema osiguravaču, sve su to neki procesi koji će se i nastaviti. Digitalizacija će, bez obzira na to što neko daje prednost živoj riječi, olakšati poslovanje i jednima i drugima, skratit će se vrijeme potrebno da se zaključi osiguranje, naglasio je Popović.
Bitcoin u 2024. godini: Od kripto kitova do institucionalnih igrača
Bloomberg Adria Ne samo da je Bitcoin od prvog dana zadržao statusni simbol vodeće kriptovalute, nego je i s vremenom postao ekonomsko antiinflatorno sredstvo. Pojedinci, grupe pa čak i institucije, s vremenom su prihvatili ulogu i značaj digitalnog zlata te je krenula utrka ko će ga više pohraniti. Kako smo s ulaskom u 2024. godinu na vratima još jednog tržišnog uzleta i ponovne “lude” vožnje do novih cijenovnih vrhova kriptovaluta, zanimljivo je pogledati ko stoji iza novčanika s najvećom količinom digitalnih zlatnika. Kripto kitovi Termin “kripto kit” odnosi se na pojedinačni kripto novčanik koji posjeduje značajan udio u određenoj kriptovaluti. Budući da kriptovalute poput Bitcoina djeluju na javno distribuiranom registru, moguće je utvrditi koji novčanici posjeduju najviše određene kriptovalute. Općenito, smatra se kako neko mora biti vlasnik barem deset posto određene kriptovalute kako bi se smatrao kitom. Bitcoin kitovi su tradicionalno igrali ključnu ulogu u oblikovanju tržišta, pogotovo za vrijeme trajanja tzv. tržišta bikova. Tokom tržišta bikova u 2017. godini primjetan je pad količine Bitcoina u vlasništvu kitova. Ovaj silazni trend može se pripisati dolasku novih sudionika na tržište, povećanoj volatilnosti cijena i zrelosti tržišnog okruženja, koje je pružilo mnogo prilika za redistribuciju. Kad pređemo uzlazni trend u 2021. godini, Bitcoin tržište prošlo je transformaciju obilježenu ulaskom institucionalnih investitora. Ovaj pomak umanjio je utjecaj Bitcoin kitova, ukazujući na zreliji ekosistem Bitcoina karakteriziran povećanom likvidnošću, stabilnošću cijena i raznolikošću sudionika na tržištu. Važnost Bitcoin kitova leži i u njihovoj sposobnosti značajnog utjecaja na trendove tržišta putem volumena svojih transakcija. Taj utjecaj ovisi o faktorima kao što su ukupna tržišna kapitalizacija, trgovinski volumen, dubina tržišta, likvidnost za određenu kriptovalutu te raspodjela kriptovalute među njezinim vlasnicima. Iako je utjecaj Bitcoin kitova na dinamiku tržišta oslabio, praćenje njihovih aktivnosti i dalje je vrijedno zbog praktičnih uvida, posebice u područjima kao što su umanjivanje rizika. Velike transakcije koje obavljaju kitovi mogu također služiti kao pokazatelji predstojeće volatilnosti tržišta, a poznavanje povijesnih trendova omogućuje investitorima da iskoriste te pokrete. Uključivanje podataka o aktivnostima kitova, posebice pomoću posebnih mjernih tačaka, može unaprijediti modele predviđanja, iako je nužna oprezna interpretacija tih podataka. Također, praćenje ponašanja Bitcoin kitova može pružiti uvid u likvidnost tržišta, iako je za preciznu evaluaciju potrebno detaljnije istraživanje. Trenutno stanje Dakle, tko čini elitni krug vlasnika Bitcoina? Prema saznanjima istraživačke tvrtke River Intelligence u 2024. godini, misteriozni Satoshi Nakamoto, tvorac Bitcoina, ističe se kao glavni vlasnik BTC-a. River Intelligence objašnjava da Nakamoto kontrolira nevjerovatnih 1,1 milion BTC tokena raspršenih po otprilike 22.000 različitih adresa. Osim toga, BitInfoCharts, platforma posvećena praćenju novčanika Bitcoin milijardera i milionera, detaljno je analizirala pejzaž najboljih pet adresa novčanika. Iz ovog istraživanja postaje jasno da je značajan broj tih adresa složeno povezan s kripto berzama Binance i Bitfinex. Adresa novčanika 34xp4vRoCGJym3xR7yCVPFHoCNxv4Twseo, povezana s Binance kriptomjenjačnicom, trenutno ima stanje od 248.597 BTC, što je otprilike ekvivalentno 11,2 milijarde dolara prema aktivnim podacima. To čini približno 1,27 posto ukupne opskrbe BTC-om u opticaju. Adresa novčanika bc1qgdjqv0av3q56jvd82tkdjpy7gdp9ut8tlqmgrpmv24sq90ecnvqqjwvw97 povezana s Bitfinexom kriptomjenjačnicom, ima saldo od 210.010 BTC, što iznosi oko 9,5 milijardi dolara, što čini 1,1 posto ukupnog broja kovanica u opticaju. Na trećem mjestu je adresa novčanika bc1ql49ydapnjafl5t2cp9zqpjwe6pdgmxy98859v2, koja je anonimna, drži više od 5,3 milijarde dolara vrijednosti BTC tokena, što je 0,6 posto ukupnog broja kovanica u opticaju. Nakon slijedi adresa novčanika 39884E3j6KZj82FK4vcCrkUvWYL5MQaS3v, povezana s Binanceom, također drži 5,2 milijarde dolara vrijednosti BTC. Na petom mjestu je adresa novčanika bc1qazcm763858nkj2dj986etajv6wquslv8uxwczt koja ima saldo od 94.643 BTC i pripada anonimnom vlasniku koji drži 4,3 milijarde dolara vrijednosti BTC. Individualci Iako su adrese novčanika povezane s Bitcoin transakcijama javne i dostupne svima, sam identitet vlasnika ostaje obavijen velom anonimnosti sve dok ti vlasnici ne odluče dobrovoljno ga otkriti. Ova inherentna anonimnost dodatno komplicira proces otkrivanja pravih identiteta ključnih vlasnika Bitcoina, čime se postavlja izazov pred istraživače i ljude koji žele bolje razumjeti strukturu vlasništva nad kriptovalutom. Unatoč tom izazovu, neki pojedinci izdvajaju se u visokim krugovima posjednika digitalnog zlata, gdje se prepoznaju po značajnim količinama Bitcoina u njihovim novčanicima. Brian Armstrong, izvršni direktor Coinbasea, vodeće kriptovalutne berze, spada među te istaknute ličnosti. Svojom ključnom ulogom u popularizaciji kriptovaluta, on privlači pažnju kao jedan od ključnih aktera u kripto industriji. Druga značajna figura u ovom kontekstu je Michael Saylor, poduzetnik i bivši izvršni direktor MicroStrategyja, koji je stekao reputaciju vlasnika značajne količine Bitcoina, prema navodima čak 17,000 BTC. Njegova strastvena predanost Bitcoinu i njegovo javno zagovaranje kriptovalute čine ga prepoznatljivim akterom među vlasnicima Bitcoina. Changpeng “CZ” Zhao, bivši izvršni direktor Binancea, jedne od najvećih berzi kriptovaluta na svijetu, također se izdvaja kao bitan sudionik u prostoru Bitcoina. Njegova uloga u vođenju jedne od ključnih platformi za trgovanje kriptovalutama čini ga prominentnom ličnošću u kripto zajednici. Institucionalni ulagači Kroz godine, kompanije, finansijske institucije i alternativni investicijski fondovi stjecali su značajne količine Bitcoina, jer je Bitcoin bio predvodnik među kriptovalutama. Početkom 2024. godine, Bitcoin je doživio veliku potražnju zbog rasta cijene od preko 150 posto u vrlo brzom roku. Optimizam u vezi mogućeg rasta Bitcoina u 2024. godini potaknuo je velike investitore da povećaju svoje uloge. U januaru 2024., Tether je postao 10. najveći vlasnik BTC-a nakon što je povukao 8888,88 BTC tokena s kripto berze i sigurno ih pohranio u svoj kripto novčanik. Transparentnost u finansijskim izvještajima javnih kompanija omogućuje nam bolje razumijevanje njihovih investicija u Bitcoin. Ova otvorenost pomaže nam pratiti razvoj Bitcoina unutar korporativnog sektora. Dok se tržište kriptovaluta dalje razvija, firme i finansijske institucije oblikuju ne samo vlastite finansijske putanje, već i doprinose priči o sve većem prihvatanju i utjecaju Bitcoina u tradicionalnom finansijskom svijetu. Daleko najviše Bitcoina posjeduje MicroStrategy, koji broji trenutno 174,530 Bitcoina, u protuvrijednosti od sedam milijardi američkih dolara. Zaključak Ulaskom u 2024. godinu, Bitcoin ostaje ne samo vodeća kriptovaluta već i ekonomsko antiinflatorno sredstvo, a utrka za pohranjivanjem digitalnih zlatnika postala je izazovna. Iako su Bitcoin kitovi tradicionalno oblikovali tržište, uočava se transformacija u dinamici vlasništva tokom godina. U razdoblju tržišta bikova 2021. godine, institucionalni ulagači su preuzeli veću ulogu, smanjujući utjecaj tradicionalnih kitova. To ukazuje na sazrijevanje ekosistema Bitcoina, uz povećanu likvidnost i stabilnost. Sada, u 2024. godini, Satoshi Nakamoto, tvorac
Dionice Alphabeta, Mete i Microsofta na rekordnim nivoima
Marx.ba S&P 500 trguje se rekordno, a Nasdaq je na najvišem nivou u dvije godine. Dionice Alphabeta dosegle su novi vrhunac u četvrtak, kao i Meta i Microsoft, čija je tržišna kapitalizacija premašila 3 triliona dolara. Dok Wall Street navija za Silicijsku dolinu, tehnološke kompanije ubrzano smanjuju broj zaposlenih. Do sada je u januaru oko 23.670 radnika otpušteno iz 85 tehnoloških kompanija, prema web stranici Layoffs.fyi. To je najviše od marta, kada je gotovo 38.000 ljudi u industriji pokazalo izlaze. Aktivnosti su porasle ove sedmice sa SAP-om koji je najavio promjene posla ili otpuštanja za 8.000 zaposlenika, a Microsoft ukida 1.900 radnih mjesta u svom odjelu za igre. Osim toga, visoko cijenjeni fintech startup Brex otpustio je 20% svog osoblja i eBay ukinuo je 1.000 radnih mjesta, ili 9% svoje radne snage s punim radnim vremenom. Jamie Iannone, glavni izvršni direktor eBaya, rekao je zaposlenicima u dopisu da, “Moramo bolje organizirati naše timove za brzinu – što nam omogućuje da budemo okretniji, spajamo isti posao i pomaže nam da brže donosimo odluke.” Ranije ovog mjeseca, Google je potvrdio da je ukinuo nekoliko stotina radnih mjesta u kompaniji i Amazonu je eliminirao stotine pozicija koje obuhvataju svoje odjele Prime Video, MGM Studios, Twitch i Audible. Roj aktivnosti dolazi uoči niza tehnoloških zarada sljedeće sedmice, kada bi Alphabet, Amazon, Apple, Meta i Microsoft trebali objaviti kvartalne rezultate. Ulagači su pohvalili mjere rezanja troškova koje su kompanije uvele prošle godine kao odgovor na rastuću inflaciju, porast kamata, zabrinutost zbog recesije i brutalni pad tržišta u 2022. Čak i uz sve bolje ekonomske izglede, štedljivost se nastavlja. Jedno od objašnjenja za porast u januaru kad firme planiraju proračun za nadolazeću godinu – naučili su da mogu učiniti više s manje. U Meti, prema riječima izvršnog direktora Marka Zuckerberga, 2023. je bila “godina učinkovitosti”, a dionice su skočile gotovo 200% uz otpuštanje 20.000 radnih mjesta. U cijeloj industriji umjetna inteligencija bila je glavni poklik jer su nove generativne AI tehnologije pokazale što je moguće u automatizaciji korisničke službe, rezerviranju putovanja i kreiranju marketinških kampanja. Pompa o umjetnoj inteligenciji izazvala je zabrinutost u mnogim dijelovima ekonomije zbog sve manje potrebe za ljudskim radom kako tehnologija postaje pametnija. Ali to ima neposredniji učinak na radnu snagu. Potražnja za umjetnom inteligencijom je toliko velika da neke tehnološke kompanije smanjuju broj zaposlenih u dijelovima poslovanja kako bi više ulagale u razvoj proizvoda umjetne inteligencije. – Ove firme općenito smanjuju broj zaposlenika povezanih s proizvodnim linijama ili odjelima koji nisu bili uspješni jer se žele repozicionirati za AI, rekao je Art Zeile, izvršni direktor DHI grupe, koja posjeduje tehničku platformu za zapošljavanje Dice. Zeile je brzo istakao da su rezovi koje vidimo ovog januara daleko ispod brojeva iz prethodne godine, dodajući da “to nije vijest kao ranije.” Izvršni direktori kompanije biraju različite riječi kako bi prenijeli svoju poruku o smanjenju zaposlenicima i investitorima, ali glavna je linija da se pokušavaju više usredotočiti, piše Seebiz.
Inflacija u eurozoni mogla bi se spustiti brže od očekivanog
Marx.ba Inflacija u eurozoni bi se ove godine mogla spustiti brže od očekivanog jer će ekonomski rast ostati slabašan, piše Reuters, što pojačava vjerovanja za rani početak smanjenja kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB). ECB je ove sedmice zadržala kamatne stope nepromijenjenima, a njeni čelnici insistiraju da je čak i rasprava o smanjenju kamata preuranjena jer pritisci na cijene još nisu u potpunosti ugašeni. Ipak, novi podaci pokazuju da se inflacija brzo hladi, a rast kreditiranja je iznimno nizak nakon vrlo slabe 2023. godine. Ključna anketa ECB-a sada pokazuje inflaciju od 2,4 posto ove godine što je pad u odnosu na 2,7 posto koliko je iznosila prije tri mjeseca i koliko su projicirali dužnosnici ECB-a. Sljedeće bi godine rast cijena mogao u prosjeku iznositi 2,0 posto, tačno onoliko koliko cilja centralna banka. – Što idemo dalje u 2024. to su veće šanse za smanjenje stope, rekao je član Upravnog vijeća ECB-a Gediminas Šimkus koji je napomenuo da je povećanje eksponencijalno, a ne linearno govoreći pritom i da je smanjenje u ovoj godini sigurno, čak i ako ne krene u ožujku kako mnogi očekuju. Ovo smanjenje inflacijskih izgleda bilo je u skladu s nalazima zasebnog istraživanja ECB-a te se podudara sa stajalištima mnogih ekonomista. – Rast prodajnih cijena ostao je umjeren u četvrtom tromjesečju prošle godine s očekivanim daljnjim smanjenjem u kratkom roku, izvijestio je ECB. Mnogi ekonomisti tvrde da je ECB pretjerano pesimističan u pogledu inflacije jer slab rast, umjerene cijene roba, niži rast plaća od očekivanog i utjecaj prošlih povećanja kamatnih stopa ukazuju na to da će se rast cijena vratiti na cilj ECB-a od dva posto prije njegove projekcije za 2025. godinu. I uistinu, anketa prognozera predviđa slabašan ekonomski rast ove godine, a predviđa se rast BDP-a od 0,6 posto u 2024. što je manje od prethodne prognoze od 0,9 posto. U 2025. vide rast od 1,3 posto, a svježi podaci o zajmovima također su bili u skladu s cjelokupnom slikom niskog rasta. Kreditiranje poduzeća povećalo se za samo 0,4 posto u decembru, dok je rast kreditiranja stanovništva usporio s 0,5 posto na 0,3 posto. Iako ove brojke ukazuju na slabu aktivnost, mjesečni je volumen kreditiranja bio najveći u više od godinu dana. Ipak, istraživanje preduzeća koje je ECB objavio ukazalo je na nastavakekonomske stagnacije. – Podaci su prikazali uglavnom nepromijenjenu sliku aktivnosti koja stagnira ili se blago smanjuje u četvrtom tromjesečju 2023., s malim ili nikakvim očekivanim porastom u prvom tromjesečju 2024. – poručili su iz ECB-a dodajući da anketa predviđa rast cijena od 2,0 posto što je pad u odnosu na prethodno prognoziranih 2,1 posto.
Multinacionalni proizvođač automobila proširuje poslovanje na softver za vožnju
Marx.ba Multinacionalni proizvođač automobila Stellantis objavio je da je kupio tehnologiju umjetne inteligencije i mašinskog učenja i patente startupa CloudMade sa sjedištem u Velikoj Britaniji, signalizirajući proširenje poslovanja na softver za vožnju. Pojedinosti transakcije nisu objavljene, a Stellantis napominje da će preuzeti i inženjere britanske kompanije. Tehnologija CloudMadea trebala bi na srednji rok poduprijeti razvoj Stellantisove platforme za vožnju STLA SmartCockpit, koja će od ove godine biti integrirana u vozila. CloudMade zauzima vodeće mjesto u segmentu tehnologije za prikupljanje i analizu podataka o vožnji, istaknuo je automobilski div u priopćenju. Tehnologija bi trebala pomoći u procjenama potrebe za održavanjem i u dijagnostici vozila i podržati funkcije poput kontrole klime, podučavanja vožnje, navigacije i upravljanja voznim parkom. Stellantis očekuje da će do 2030. ostvarivati gotovo 20,9 milijarde eura prihoda od softvera i pretplata. Inače, Stellantis je kompanija koja je objedinila čak 15 marki. To su Abarth, Alfa Romeo, Chrysler, Citroën, Dodge, DS, Fiat, Fiat Professional, Jeep, Lancia, Maserati, Opel, Peugeot, Ram te Vauxhall, i Mopar auto dijelovi.
Prvo rezanje kamata ECB-a vjerovatno u junu, očekuje se rast potražnje za kreditima
Bloomberg Adria Evropska centralna banka (ECB) je cijene zaduživanja na svom januarskom sastanku ostavila nepromijenjenim što je očekivala većina ekonomista i analitičara. Nakon odluke ECB, kamatna stopa na depozite ostat će četiri posto, na glavne operacije refinansiranja 4,5 posto, a na marginalne kreditne olakšice 4,75 posto. Ovakve kamatne stope su na snazi od septembra i najviše su od osnivanja eurozone. Glavno pitanje za analitičare i nije bilo šta će ECB odlučiti, već da li će zvaničnici iznijeti neke naznake o tome kada bi smanjenja kamata mogla da počnu. – Iako je ECB u svojoj odluci minimalno promijenila fraze, s fraze povišene inflacije na inflaciju u padu, cijeli sukut današnje odluke je da nema ranijeg početka spuštanja kamatnih stopa, kaže Mihael Blažeković, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije. Dodaje da se i dalje očekuje da ECB krene s popuštanjem restriktivne monetarne politike sredinom ove godine. Naglašava da prvi put nakon početka 2022. godine banke u eurozoni očekuju lagani rast potražnje za kreditima u prvom kvartalu 2024. godine, što ako se ostvari ne bi baš išlo u prilog ECB-u. ‘- One očekuje i daljnje zaoštravanje kreditnih uvjeta, što znači da će se riskantniji dužnici sve teže zaduživati kod banaka, što bi moglo stvoriti probleme kod zaduženijih kompanija i kućanstava, ističe Blažeković. Pojašnjava da sveukupno gledajući, restriktivna monetarna politika djeluje, ali još uvijek u sistemu prevladava vrlo visok višak likvidnosti iako je za 25 posto manja u odnosu na vrhunac u zadnjim godinama. ECB bi trebala smanjiti taj višak likvidnosti na pretpandemijske nivoe, odnosno prepoloviti ga u odnosu na trenutne nivoe, a za to će trebati barem nekoliko godina. – Prije dva mjeseca tržišta su očekivala da bi ECB mogla iznenaditi i krenuti s rezanjem kamatnih stopa već u rano proljeće ove godine, što je, na zadovoljstvo investitora, spustilo prinose na obveznice, kaže Blažeković. Na primjer, pojašnjava, od prošlogodišnjeg vrhunca, prinos na desetogodišnju njemačku obveznicu spustio se za 60 baznih bodova na 2,3 posto. Početkom godine došlo je do dodatnih geopolitičkih sukoba, ali i rekordne ponude izdanja novih obveznica, što je opet poguralo prinose opet prema gore. – Naime, države su pohrlile u zaduživanje čim ranije s obzirom na to da smo zadnjih godina vidjeli da nitko ne zna što nas još sve čeka. Drugim riječima, da nije bilo tih elemenata, prinosi bi sada bili još niži, dodaje. Naglašava da bi rast cijena kontejnerskog prijevoza za više od 300 posto mogao bi se preliti na evropske cijene, doduše ograničeno, ali ako ECB procijeni da se inflacijska očekivanja nisu skroz usidrila tada bi moglo doći do kasnijeg početka rezanja kamatnih stopa. – Tržišta vide šansu od 80 posto za prvo rezanje stopa u travnju. No, pojedini bitni podaci tek izlaze krajem tog mjeseca, poput stanja gospodarstva eurozone, ali i vrlo mogućeg daljnjeg nastavka rasta plaća, posebice u javnim sektorima. Mi očekujemo da će do početka smanjivanja kamatne stope doći u šestom mjesecu ove godine, najvjerojatnije za 25 baznih bodova, zaključuje Blažeković.
Apple nastavlja s razvojem automobila, poznato je kad bi mogli predstaviti
Marx.ba Prošlo je skoro deset godina od kada je Apple krenuo s projektom razvoja svog električnog automobila nazvanog Project Titan, a čini se kako se kompanija nije previše pomakla s mrtve točke. Početna ideja Applea bila je napraviti potpuno autonoman automobil, odnosno vozilo u kojem uopće neće biti volana, već će njima upravljati isključivo računar. Sredinom prošlog desetljeća zaista smo mogli čitati takve optimistične najave kako će tehnologija toliko napredovati da su potpuno autonomna vozila samo pitanje godine. No u praksi se pokazalo kako stvari ne idu tako lako. Napredak je polagan, a izazovi pri razvoju tehnologije su brojni. Čini se kako za sada jedino u Waymu imaju razloga za zadovoljstvo, iako je njihov robotaksi servis dostupan samo na nekoliko američkih tržišta. S druge strane, Cruise, čiji su robotaksiji također prevozili putnike, povukao je svoja vozila s tržišta na kojima su bila dostupna i neće ih vratiti dok se tehnologija ne usavrši. Apple je s vremenom promijenio fokus u razvoju pa su, umjesto automobila, namjeravali razviti samo tehnologiju za autonomno upravljanje vozilima, no i od tog su smjera odustali i sada su se ponovno fokusirali isključivo na automobil. Ovog puta, plan je napraviti klasičan automobil s volanom kojim će upravljati ljudi, no imat će neke autonomne opcije. Prema posljednjim informacijama koje dolaze od pouzdanih izvora, Apple Car bi se na tržištu trebao pojaviti – 2028. godine Za očekivati je kako će autonomna tehnologija značajno napredovati tokom sljedeće četiri godine te bi je Apple trebao implementirati u svoje vozilo, no ipak samo kao neku vrstu asistenta u vožnji, uz koju će vozač uvijek morati biti na oprezu spreman preuzeti volan u ruke. Apple Car tako bi, umjesto četvrtog nivoa autonomije kakvu su prvobino planirali, trebao imati Level 2+, uz mogućnost da bi se ta tehnologija mogla dodatno nadograditi tokom vremena. Dakle, po tehnologiji, može se očekivati automobil sličan današnjim Teslama. Prema Bloombergu, Appleov odbor vrši pritiska na Tima Cooka da konačno s njima podijeli plan za Project Titan ili, ako misli da taj projekt ne mogu realizirati, neka ga u potpunosti ugase. Dio zaposlenika navodno nije zadovoljan planom, a analitičari se pitaju može li Apple donijeti neke značajne inovacije na ovo tržište ili će to biti samo još jedan od električnih automobila s autonomnim opcijama, jedino što će sprijeda imati logo jabuke, piše Zimo.
Grupacija EIB prošle godine investirala 88 milijardi eura
Marx.ba Tokom 2023. godine grupacija Evropske investicione banke (EIB) potpisala je nove ugovore o finansiranju vredne gotovo 88 milijardi eura za projekte u oblastima prioriteta EU politike, uključujući klimatsko djelovanje, održivu infrastrukturu i zdravstvo. – Grupacija EIB sprovodi prioritete EU širom Evrope: jačanje evropske konkurentnosti i liderstva EU u zelenim tehnologijama, kao i pomoć u obezbjeđivanju sigurnije budućnosti ljudima u Uniji i širom svijeta, rekla je predsednica EIB Nadia Calvino. Kako kaže Calvino, to će proizvesti opipljive koristi, od bezbjednije vode za piće do unaprijeđenog javnog prijevoza, od boljeg pristupa vakcinama do veće pokrivenosti 5G mobilnom mrežom, od otvaranja novih radnih mjesta i povećanja konkurentnosti do energetske sigurnosti i efikasnosti… Sa 349 milijardi eura zelenih investicija mobilisanih od 2021. godine, grupacija je na dobrom putu da postigne cilj da do kraja decenije uloži do hiljadu milijardi eura u zeleno finansiranje. Direktno finansiranje klimatskog djelovanja i održivosti životne sredine povećano je sa 38 milijardi (koliko je iznosilo 2022. godine) na 49 milijardi eura. Tokom 2023. godine više od 21 milijarde eura banka je plasirala za realizaciju inicijative REPowerEU, s ciljem da se smanji zavisnost Evrope od fosilnih goriva i ubrza zelena tranzicija. Kapacitet proizvodnje električne energije za koji su obezbjeđena finansijska sredstva moći će da snabdijeva 13,8 miliona domaćinstava, saopšteno je. U godini koju je obilježila rastuća nestabilnost širom svijeta, EIB Global, namjenski ogranak za investicije van EU, obezbijedio je 8,4 milijarde eura za projekte, od čega je gotovo polovina usmjerena ka najmanje razvijenim zemljama. U cjelini posmatrano, finansiranje koje je obezbijedio EIB Global u okviru inicijative EU Globalna kapija već je mobilisalo investicije vrijedne 27 milijardi eura, u skladu sa planom da do 2027. godine dostignu 100 milijardi eura. Pored gotovo dvije milijarde eura pomoći Ukrajini otkako je počeo rat u toj zemlji, banka je 2023. godine osnovala fond EU4U koji podržavaju države članice i Evropska komisija radi daljeg jačanja ekonomske otpornosti i obnove Ukrajine. Grupacija EIB uložila je 19,8 milijardi eura u inovacije i 20 milijardi eura za podršku malim i srednjim preduzećima i preduzećima srednje kapitalizacije. To su u velikoj mjeri omogućila ulaganja Evropskog investicionog fonda, dela Grupacije EIB specijalizovanog za finansiranje rizika, koji je prošle godine ugovorio investicije od gotovo 15 milijardi eura. To uključuje milijardu eura u okviru inicijative Evropski tehnološki prvaci sa ciljem povećanja broja startap preduzeća u oblasti najnovijih tehnologija i unaprjeđenja konkurentnosti Evrope. Među ostalim investicijama za podršku inovacijama, Grupacija EIB finansirala je i 19 projekata vještačke inteligencije. Očekuje se da finansiranje Grupacije EIB iz 2023. godine podrži investicije u vrijednosti od oko 320 milijardi eura, dopre do 400.000 preduzeća i podrži 5,4 miliona radnih mjesta.
Njemački Notus Energy ulaže u vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini
Marx.ba Njemački Notus Energy sa sjedištem u Potsdamu širi se u jugoistočnoj Evropi nakon što je uspješno izgradio najveću vjetroelektranu na Kosovu. Iz svog ureda u Prištini, kompanija razmatra mogućnosti u drugim zemljama Zapadnog Balkana, uglavnom u energiji vjetra, rekao je šef Notus Europe Rico Koch u intervjuu za bne IntelliNews, prenosi Seebiz. Notus gradi postrojenja za obnovljivu energiju i neovisni je proizvođač električne energije (IPP) s iskustvom u zapadnoj Evropi i Evropi u razvoju te Latinskoj Americi. Na Kosovu je izgradio vjetroelektranu Selac u blizini sela Bajgora, najveću vjetroelektranu u zemlji danas i jednu od najvećih u regiji. Vjetroelektrana, koja je puštena u rad u martu 2022., ima kapacitet od preko 103 MW, opskrbljujući više od 100.000 domaćinstava ili do 10% potrošnje električne energije na Kosovu. Projekt je razvila kompanija Sowi Kosovo, koja je sada u većinskom vlasništvu i pod kontrolom izraelske kompanije za obnovljivu energiju Enlight Renewable Energy, zajedno s Notusom i lokalnim kosovskim partnerima. Izgradnja vjetroelektrane bila je donekle zahtjevna s obzirom na njen položaj u planinama na nadmorskoj visini do 1.800 metara. Turbine su morale biti transportirane preko luke Drač u susjednoj Albaniji. – Prednosti lokacije su jasne: to je brzina vjetra. Kosovo nema toliko dobrih područja za vjetar, a većina područja je u planinama, kaže Koch za bne IntelliNews. No, dodaje, firme već ima iskustva u radu sa sličnim sredinama u Austriji, Francuskoj i Južnoj Americi. Još jedan izazov bio je taj što je projekt “preživio najmanje šest različitih vlada”, primjećuje Koch. Iako su niz vlada podržale projekt, tokom razdoblja političke nestabilnosti prije općih izbora 2021., i dalje je postojala potreba da se to objasni svakoj administraciji s obzirom na to da Kosovo ima malo iskustva s energijom vjetra. -To je na kraju bio najveći projekt obnovljive energije na Kosovu. Za mene je jedan od vrhunaca ovog projekta to što je projekt bio joint venture između njemačke firme, firme iz Izraela i s Kosova, kaže Koch. Finansiranje projekta osigurala je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), uz Erste bank Austria i slovensku banku NLB. S vjetroelektranom pod paskom, Notus se sada širi u regiji, već je povećao svoj tim. – Postavili smo svoje sjedište za Balkan ovdje u Prištini zbog našeg iskustva i ljudi koji rade za nas. Već smo započeli ulaganja u Bosni, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, a naravno i na Kosovu vidimo daljnje mogućnosti, kaže Koch. Kompanija je također aktivna u Bugarskoj od 2007. godine. Što se tiče vrsta projekata, Koch kaže da je Notus “više fokusiran na vjetar jer treba nešto više znanja, iskustva i ulaganja, tako da nema toliko konkurencije kao u solarnom sektoru”. Međutim, dodaje, “ne bismo rekli ne solarno” pod pravim okolnostima. Notusovo širenje dolazi u trenutku kada zemlje u regiji – od kojih su mnoge ovisne o ugljenu – žele povećati svoje kapacitete obnovljivih izvora energije.