Podaci Engleza: Aerodromi naše regije imaju rast letova za London i bh. aerodrom napredovao
N. D. Većina aerodroma u glavnom gradu bivše Jugoslavije ostvarila je solidan rast letova za i iz Londona tokom prve polovine godine u poređenju sa istim periodom 2023. British Airways je podstakao povećanje broja putnika u Beogradu i Ljubljani, dok je Ryanair bio odgovoran za snažan rast u Sarajevu, piše EX YU aviation. Prema podacima Uprave za civilno vazduhoplovstvo Velike Britanije, Beograd je pretekao Zagreb po najvećem prometu glavnih gradova bivši jugoslovenskih republika, prema i iz Londona, sa 123.511 prevezenih putnika. Pored ulaska British Airwaysa na tržište, Wizz Air je uspio povećati broj putnika za 17%, dok je Air Serbia dodala i više letova na londonskoj liniji. Britanski avioprevoznik trebalo bi da završiti sa radom u Beogradu u septembru, iako se na aerodromu Nikola Tesla nadaju da će se aviokompanija vratiti slijedećeg ljeta. Sa druge strane, easyJet je obezbijedio termine za pokretanje letova između Londona i Beograda ove zime, međutim, možda će izabrati da iskoristi dodijeljena vremena za drugu rutu. Zračna luka Zagreb je na svojim letovima u Londonu prenijela 120.867 putnika, što je povećanje od 10,5% u odnosu na prošlu godinu. Brojke i dalje podstiče Ryanair, koji je opsluživao 66.732 putnika na svojoj liniji Stansted, u poređenju sa ukupnim brojem od 52.135 putnika koje su primili Croatia Airlines i British Airways na svojim letovima za Heathrow. Sveukupno, Ryanair je u prvoj polovini 2024. povećao broj putnika na liniji Zagreb – London za 18,2% u odnosu na prošlu godinu. U isto vrijeme, Heathrow servis je uspio poboljšati 1,7%. Aerodrom Ljubljana je imao koristi od British Airwaysa, koji je svoje sezonske operacije između dva glavnog grada nadogradio na cjelogodišnje. Brojke o londonskoj liniji porasle su za 11,7% uz dodatnih 7.815 prevezenih putnika u prvoj polovini 2023. British Airways i easyJet uspjeli su nadoknaditi Wizz Air, koji je u februaru prekinuo uslugu Lutton – Ljubljana. easyJet je povećao broj putnika za 16,7%. British Airways će od ove zime vratiti svoju liniju do Ljubljane na ljetnu sezonu. U Prištini je 50.993 putnika letelo Wizz Airom za i iz Lutona, što je pad od 20%. Wizz Air, kao jedini avioprevoznik na londonskoj liniji, smanjio je kapacitet za 19,3% između dva grada, Podgorica je pretekla Skoplje i bilježi povećanje broja putnika za 8,5%. Uprkos tome što je sezonski opsluživao crnogorsku prijestonicu iz London Gatwicka, Wizz Air je uspio nadmašiti Ryanair, koji saobraća tokom cijele godine između Stansteda i Podgorice, tokom mjeseci kada su oba letjela (mart – juni). Sarajevski aerodrom je također prestigao Skoplje, prevezavši 31.384 putnika tokom prve polovine godine, a snažan rast generirao je Ryanair, koji je u aprilu pokrenuo operacije od London Stansteda do glavnog grada Bosne i Hercegovine. Nadmašio je Wizz Air u pogledu performansi, prevezavši 12.751 putnika između aprila i juna, u poređenju sa niskobudžetnim rivalom koji je imao 8.915 putnika. Konačno, Wizz Air je zabilježio pad od 1,5% na liniji Luton – Skoplje. Kapacitet na ruti ostao je uglavnom nepromijenjen, pao je za 0,9% u prvoj polovini 2024., piše EX YU aviation.
Kompanija s Bliskog istoka mogući kupac Hidrogradnje
Marx.ba Za nekadašnjeg građevinskog giganta Hidrogradnju iz Sarajeva zainteresovano je nekoliko kompanija, a neke od njih su iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i Iraka. Naime, u novom javnom oglasu za prodaju ovog građevinskog giganta, koji je u stečaju, cijena se nije mijenjala i iznosi nešto više od 88 miliona KM. Kako se navodi u oglasu, Hidrogradnja, koja je u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH, prodaje se u pravnom i fizičkom stanju na dan prodaje u viđenom stanju, bez prava naknadne reklamacije. – Navedena vrijednost je početna cijena u tenderskoj dokumentaciji i privredni subjekat se ne može prodavati ispod te cijene. Uslov prodaje je da kupac nastavi osnovnu djelatnost ‘Hidrogradnje’ i zadrži postojeći broj zaposlenih, ističe se u oglasu. Zijad Fazlagić, stečajni upravnik Hidrogradnje, rekao je za “Nezavisne novine” da je za ovu firmu zainteresovano pet kompanija, te da očekuje da će u narednih nekoliko dana neka od njih uplatiti iznos od 200.000 KM na ime obaveznog osiguranja. – Šta će biti narednih dana, vidjećemo. Sve dok se ne izvrši uplata, ne možemo ništa sigurno reći. Ovakav je postupak pri prodaji putem Zakona o izvršnom postupku, naveo je Fazlagić. Prema njegovim riječima, 15-20 dana nakon uplate obaveznog osiguranja od 200.000 KM uslijediće poziv za prodaju i uplatu kompletnog novca od 88,6 miliona KM. Inače, kako je ranije kazao Fazlagić, cilj je da se od eventualne prodaje Hidrogradnje namire povjerioci, te poveže radni staž radnicima uz isplatu svih dugovanja prema njima. Hidrogradnja je u stečaju od 2017. godine, a za vrijeme bivše Jugoslavije gradilo je auto-puteve i mostove širom svijeta, te imalo angažmane u mnogim zemljama Afrike i Azije. Bila je među najvećim kompanijama u bivšoj Jugoslaviji i prije tridesetak godina zapošljavala je više hiljada radnika, dok je godišnje uspijevala ostvariti zaradu i od oko 300 miliona dolara. Od ovog broja dvije trećine novca preduzeće je zarađivalo u inostranstvu, sklapajući višemilionske poslove u Libiji, Iraku i drugim zemljama, pišu Nezvisne.
Cijene nafte pale peti dan zaredom
Marx.ba Cijene sirove nafte pale su peti dan zaredom. Zabrinutost oko globalne potražnje za tekućim zlatom dominira tržištem, iako su dužnosnici u srijedu objavili da su zalihe sirove nafte u SAD pale prošle sedmice. Barel West Texas Intermediate nafte od 159 litara za isporuku u oktobru koštao je 71,74 dolara do poslijepodneva po singapurskom vremenu, 19 centi manje nego u srijedu. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u oktobru pala je devet centi na 75,96 dolara. Kako prenosi Reuters, tržišta nafte očekuju da će proširena udruga zemalja proizvođača nafte Opec+ ponovno početi postupno povećavati proizvodnju na jesen.
Istraživanje: Članstvo BiH u EU podržava 71,2 posto građana
Marx.ba Direkcija za evropske integracije provela je u junu 2024. godine istraživanje javnog mišljenja opodršci pristupanju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i o temama u vezi s evropskimintegracijama koje interesuju građane BiH. Istraživanje je provedeno CATI metodom na uzorkuod 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele države. U slučaju raspisivanja referenduma za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju za članstvobi glasalo 71,2% ispitanika, odnosno sedam od deset građana. Ulazak u EU bi podržalo 83,8%ispitanika u Federaciji BiH, 48,3% u Republici Srpskoj i 75,1% ispitanika u Brčko distriktu.Procenat podrške kod ispitanika iz Federacije BiH i Republike Srpske smanjen je za oko dvaposto u odnosu na prošlu godinu, a blagi porast podrške ulasku u EU od 3,6% zabilježen je kodispitanika iz Brčko distrikta BiH. Tri najvažnija razloga podrške članstvu u EU među ispitanicima su sloboda kretanja ljudi, robe ikapitala (35,1%), garancija trajnog mira i političke stabilnosti (32,3%) i poštivanje zakona ipropisa (19,9%). Najvažniji razlog među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak BiH u EU su većitroškovi života i porezi (43,7%), prevelika centralizacija (13,7%), iseljavanje stanovništva(12,8%), gubitak raznolikosti kultura (12,5%) i povećanje birokratije (7,5%). Kandidatski status i donošenje odluke EU o početku pristupnih pregovora sa BiH zadržali suoptimizam među građanima pa tako najveći broj ispitanika, njih 39,6%, smatra da će BiH ući uEU za najviše 10 godina, dok je ukupan procenat onih koji smatraju da BiH nikada neće ući u EUu padu (24,4%). Među ispitanicima je nastavljen trend rasta mišljenja da evropski put BiH nemaalternativu, a tog stava je 53,9% građana. Većina ispitanika (54,6%) očekuje da bi se, nakonulaska BiH u EU, životni standard građana značajno poboljšao. Također, ispitanici u najvećempostotku (45,3%) smatraju da će EU učvrstiti unutrašnje odnose i nastaviti s proširenjem. Prema mišljenju najvećeg broja ispitanika (42,2%) najveću korist od ulaska BiH u EU će imatimladi. I dalje su na drugom mjestu političari, potom slijede poduzetnici te studenti i istraživači,dok će prema mišljenju ispitanika najmanje koristi imati poljoprivrednici. Najviše ispitanika (34,4%) smatra da politizacija procesa u najvećoj mjeri otežava integraciju BiHu EU, a razlog koji kod ispitanika bilježi rast je unutrašnje stanje u EU (13,6%). Građani nastavljaju prepoznavati reforme kao neophodne za unaprijeđenje svakodnevnogživota, a prema mišljenju svakog drugog građanina (41,6%) najpotrebnija reforma je borbaprotiv korupcije. Najveći broj ispitanika (59%) i dalje prepoznaje EU kao najvećeg donatora sredstava BiH
Na Međunarodnom aerodromu Sarajevo otvorena gastro zona za putnike i posjetioce
Marx.ba S Aerodroma Sarajevo su obavijestili javnost da je na drugom spratu Terminala B otvorena gastro zona. Gastro zonu čine tri ugostiteljska objekta i to: Skybar caffe, a la carte restoran Toro Toro i Food Terminal samouslužni restoran. Svi navedeni objekti se nalaze u prostoru prije pasoške kontrole, kako bi uz putnike i svi drugi posjetioci mogli uživati u novoj gastro ponudi na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. – Skybar caffe u svojoj ponudi ima preko 40 sorti vina, i drugih alkoholnih pića te nudi ekskluzivnu espresso kafu marke Maromas. U ugodnom ambijentu Skybar cafea dozvoljena je konzumacija duhanskih proizvoda. Food Terminal je samouslužni restoran kapaciteta od 160 sjedećih mjesta koji nudi izvrsnu ponudu domaće i internacionalne kuhinje sa oko 1.000 glavnih jela koja se svakodnevno pripremaju za naše posjetioce. Restoran nudi i uslugu cateringa i organizaciju promocija.Toro To ro a la carte restoran je jedini restoran na nivou 5 zvjezdica kuhinje u BiH koji nudi bogatu i raznovrsnu gastro ponudu Meat and Fish koncepta, poručili su s Aerodroma Sarajevo.
Grade tematski park posvećen mineralnoj vodi
Marx.ba U toku su završeni radovi na uređenju tematskog parka posvećenog mineralnoj vodi u Kiseljaku. Nalazi se izvan centra grada a bit će to oaza odmora za Kiseljačane i dio turističke ponude za goste i posjetitelje. Uporedo s rekonstrukcijom Hotela i Banjskog lječilišta nakon privatizacije prošle godine, općina Kiseljak u junu je krenula u izgradnju tematskog parka posvećenog mineralnoj vodi na obližnjem izvoru. Poznati Kiseljačić sada dobiva potpuno novi izgled. Osim mjesta za osvježiti se i natočiti prirodne mineralne vode uređuju se i popratni sadržaji. Bit će dio turističke ponude općine Kiseljak. Park je u završnoj fazi izgradnje imat će info panele, ali i učionicu na otvorenom. Kako se nalazi na lokalitetu nešto udaljenijem od središta grada planira se urediti i šetnica u dužini od 1.800 m. Projekt je vrijedan oko 200.000 KM, a podržan je i s viših razina vlasti kao i Vlade RH, objavila je RTV HB
Flydubai povećava broj letova u regiji
Marx.ba Kako je objavio Zamaaero, Flydubai povećava broj letova u regiji. – Za Sarajevo je Flydubai letio četiri sedmična leta prošle zime, kako će letjeti 8.12. No, od 15.12. linija se povećava na svakodnevnu. Što je povećanje od čak tri leta sedmično. Linija će se operirati sa Boeingom 737-8, a tako će operirati do 5. januara kada se ponovo vraća na četiri semična leta (ponedjeljak, srijeda, petak i subota). Nakon 26. februara linija će se operirati tri puta sedmično (ukida se let srijedom), objavio je ovaj portal. Kompanija povećava i liniju Zagreb – Dubai ove zime. Prošle zime kompanija je letjela 5 sedmičnih letova, a ove zime će letjeti svakodnevno. Linija se operira sa Boeingom 737-8. Za Ljubljanu Fflydubai će letjeti za Dubai četiri puta sedmično u novembru (srijeda, petak, subota i nedjelja), kako je letio i prošle zime, ali od 5. decembra će letjeti svakodnevno i to će tako ostati do kraja zimskog reda letanja, što je povećanje od tri sedmična leta. I ova linija se operira sa B737-8. Kompanija će i dalje letjeti za Beograd dva leta dnevno.
Odobreno pet milijardi eura: Počela izgradnja mega tvornice čipova
Marx.ba U Dresdenu je danas započela izgradnja tvornice čipova, 10 milijardi eura vrijednog zajedničkog projekta kompanija Taiwan Semiconductor Manufacturing Company Limited (TSMC) i kompanija Bosch, Infineon i NXP Semiconductor, koja bi trebala potaknuti strateški zaokret u EU po pitanju proizvodnje poluvodiča. Euvropska komisija objavila je u utorak da je odobrila njemačku subvenciju od pet milijardi eura za izgradnju tvornice čipova u Dresdenu. Vlasti u Bruxellesu provjeravale su plan subvencija pod lupom propisa o državnim poticajima ekonomiji. Prema mišljenju Komisije, subvencija ima stimulativni učinak i bez nje tvornica ne bi postojala. Postavljanje projekta koštat će desetke milijardi eura, a njemačko Ministarstvo ekonomije pokriva pola toga. Fabriku sjeverno od Dresdena zajednički će izgraditi divovski tajvanski proizvođač čipova TSMC, Bosch, Infineon i NXP Semiconductor. Proizvodnja će prvenstveno biti usmjerena prema njemačkoj automobilskoj industriji. Tvornica je i važan projekt pod okriljem evropskog zakona o čipovima, kojim Evropska unija želi razviti održivu proizvodnju u svom dvorištu i time povećati otpor trgovinskim nestabilnostima.
Obaraju rekorde: Bihać bilježi rast turista za 30 posto
Marx.ba Bihać je turistički grad koji svakome nudi ponešto iz svog raznovrsnog kulturno-historijskog naslijeđa i bogate prirode. Nije baziran za samo jednu kulturu i običaje, već može zadovoljiti posjetitelje iz različitih zemalja i kontinenata, koji u ovom gradu mogu pronaći ponešto za vidjeti i doživjeti. Upravo je to glavni razlog zašto je broj posjeta u periodu 1. januar – 20. august 2024. godine povećan za 30 posto u odnosu na isti period 2023. godinu. Iz Turističke zajednice Grada Bihaća apeluju na ugostitelje i iznajmljivače apartmana da ostanu “pri zemlji” kada su u pitanju cijene, kako ne bi imali efekat nekih susjednih zemalja kada je u pitanju turizam, gdje dolazi do pada broja turista zbog enormno skupe turističko-ugostiteljske ponude. – Na nama je odgovornost da ne uništimo prirodu i njena bogastva u svoj toj želji da im što više ponudimo. To naše gostoprimstvo, susretljivost i povoljne cijene treba zadržati jer to nam turisti govore u povratnim informacijama, kaže vršiteljica dužnosti direktora Turističke zajednice Grada Bihaća Dijana Pečenković. Na porast broja posjeta utjecaj je imalo to što su mnogi iznajmljivači apartmana koji do sada nisu prijavljivali svoje goste, sada to počeli da rade što se odrazilo na statistiku turističke posjete. – Ovim putem apeliramo na naše građane koji se bave ugostiteljstvom i iznajmljivnjem apartmana da rade legalno svoj posao i prijavljuju goste jer to ima ogroman značaj za Turističku zajednicu Grada Bihaća kako bi se mogli što bolje pripremiti za iduću sezonu, u smislu da znamo odakle sve nam dolaze gosti i kakva je to struktura kako bismo znali na osnovu čega da formiramo našu turističku ponudu za iduću godinu. Sama prijava znači i priliv novca i veće mogućnosti investiranja u buduće manifestacije, projekte, bredniranje i marketing, ističe Pečenković. U Turističkoj zajednici Bihaća se nadaju da će vremenske prilike biti povoljne za produžetak turističke sezone, kako je bilo i prošle godine kada su gosti dolazili i tokom oktobra u posjetu gradu na Uni. Septembar i oktobar su više pogodni za grupne posjete, navodi Pečenkovič te ističe da nakon pandemije korona virusa najveći broj turista i gostiju u Bihać dolazi iz Bosne i Hercegovine, a iza njih slijede gosti iz Saudijske Arabije. – Prošle godine smo imali 3.821 posjetu turista iz te zemlje a ove godine dosada 12.848 posjeta. Odmah nakon Saudijske Arabije slijede zemlje regiona Hrvatska i Slovenija, pa Ujedinjeni Arapski Emirati, Njemačka, Austrija, Malezija, Mađarska, Oman. Ono što me posebno iznenađuje pozitivno jeste činjenica da se udvostručio i utrostručio broj gostiju iz Mađarske, Kine, Velike Britanije i Švicarske, Italije i Francuske. Osim posjete Nacionalnom parku Una, turisti vole posjetiti užu i širu okolicu grada pa se naša turistička ponuda na osnovu toga može dodatno razvijati, navodi v.d. direktora Turističke zajednice Grada Bihaća Dijana Pečenković.
Farmaceutski sektor BiH pokazao najveći rast
Bloomberg Adria Hemijska i farmaceutska ključne su industrije bh. razvoja, iako se pokazuju pomaci, naročito u farmaciji, situacija u ovoj grani još uvijek nije zadovoljavajuća. Tako u ukupnom uvozu Bosne i Hercegovine ova industrija učestvuje u vrijednosti od 2,2 milijarde KM, što je povećanje od 102,2 miliona KM ili 5 posto, pokazuju podaci analize Vanjskotrgovinske komore. Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene industrije hemije u Bosni i Hercegovini u prvih šest mjeseci 2024. godine iznosi 1,57 milijardi KM. Od ukupnog prometa, vrijednost izvoza je iznosila 558 miliona KM, što je za 5,2 posto manje od izvoza u referentnom periodu 2023. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 1,02 milijarde KM, što je za 7,7 miliona KM manje od uvoza u istom periodu prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom za hemijsku industriju u prvih šest mjeseci 2024. godine iznosi 54,6 posto. Farmaceutski sektor pokazao je najveći rast, dok su se ostale grupe suočile s izazovima i blagim padom. U povećanju uvoza učestvuju eterična ulja, sapuni, plastika i plastične mase, ali i lijekovi, kao jedan od tri najznačajnija uvozna proizvoda.