I pored velikog rasta cijene kakaovca: Kraš grupa uvećala prihode i neto dobit
Marx.ba Kraš grupa u prvom kvartalu poslovala je s neto dobiti od 1,45 miliona eura, što je za 0,88 miliona eura više od dobiti ostvarene u istom periodu prošle godine, izvijestili su u utorak iz te konditorske industrije. U tom je periodu Kraš grupa ostvarila ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 43,95 miliona eura, što je za 6,27 miliona eura, odnosno 16,6 posto više u odnosu na ostvarenje u istom periodu 2023. godine. Istodobno, rasli su i ukupni konsolidirani rashodi i to za 14,6 posto te su dosegli 42,2 miliona eura, prenosi Tportal. Volumen prodaje konditorskog asortimana porastao je za 10 posto u odnosu na godinu ranije. Pritom je na njihovom domaćem tržištu ostvarena za 8,8 posto veća količinska prodaja u odnosu na prethodnu godinu, dok je na izvoznim tržištima porasla za 11,5 posto. Po riječima predjsednika Uprave Kraša d.d. Alena Hamića, za sada pozitivni rezultati prvog kvartala pokazuju stabilnost poslovanja Grupe i daju im vjetar u leđa za suočavanje s izrazito izazovnom godinom, posebno s obzirom na rast cijena kakaovca. – U posljednjih nekoliko mjeseci na globalnom nivou dogodile su se, usudio bih se reći, tektonske promjene kada je riječ o kakaovcu, našoj glavnoj sirovini, a trend pokazuje da se situacija neće tako brzo stabilizirati. Unatoč tome što ovako snažan rast cijene kakaovca rezultira iznimnim pritiskom za poslovanje Kraša činimo sve kako bismo amortizirali ovaj udar za više od 300 posto porasta u samo godinu dana. Konkretnije, pravi utjecaj ovog ozbiljnog povećanja očekujemo već u idućim mjesecima. Prilagođavamo poslovanje i aktivnosti te nastavljamo ulagati u našu proizvodnju i ljude što nam je imperativ, kako bi Kraš zadržao te dodatno ojačao poziciju jednog od najvećih konditorskih proizvođača na području jugoistočne Evrope, izjavio je Allen Halamić, predsjednik Uprave Kraša d.d.
Eurostat: Porasla privreda eurozone
Marx.ba Na godišnjem nivou je privreda eurozone u prvom kvartalu 2024. porasla za 0,4 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Privreda eurozone je, prema prvoj preliminarnoj procjeni, u prvom tromjesečju 2024. kvartalno porasla za 0,3 posto, istim tempom kao i ekonomija Evropske unije, objavio je Eurostat. Na godišnjem nivou je privreda eurozone u prvom kvartalu 2024. porasla za 0,4 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine, a ekonomija Evropske unije za 0,5 posto. Podatke o kretanju BDP-a u prvom kvartalu 2024. je za sada objavilo samo 13 članica Evropske unije. Ako uzmemo u obzir samo pomenute zemlje, najveći kvartalni rast je zabilježen u Irskoj i to za 1,1 posto, a iza nje su Latvija, Litvanija i Mađarska, u svim pomenutim slučajevima za 0,8 posto. Njemačka i francuska ekonomija su kvartalno porasle za po 0,2 posto, italijanska privreda za 0,3 posto, a španska ekonomija za 0,7 posto. Ako se analiziraju podaci za cijelu 2023. godinu, privreda eurozone je porasla za 0,4 posto, istim tempom kao i ekonomija Evropske unije. Eurozona je u 2022. godini zabilježila znatno veći međugodišnji rast od 3,4 posto, a u 2021. godini rast od 5,9 posto.
Iberia pokreće chartere sa Aerodroma Sarajevo
Marx.ba Iberia će letjeti dva chartera iz Sarajeva za Madrid 25. maja i 8. juna. Letovi su stavljeni u prodaju, a kompanija je jučer zatražila slotove na Aerodromu Sarajevo, piše Zamaaero. Inače, i u posljednje vrijeme vodstvo Aerodroma Sarajevo je jako aktivno oko novih letova. Proteklih dana učestvovali su na Routesu u danskom Aarhusu. Tamo su imali sastanke sa Wizz Airom, Eurowingsom, Voloteom, Norwegianom, Transaviom, Condorom, SAS-om, easyJetom, TUI-em i LOT-om. Aerodrom ima za cilj otvoriti letove za Berlin, Rim, Stockholm, Dusseldorf, Copenhagen, Paris, Amsterdam, Eindhoven, Strasbourg, Veronu i Hamburg. Predstavnici, najvećeg bh. aerodroma su ovih dsana učestvovali i na Passenger Terminal Expo u Frankfurtu koji je okupio predstavnike svjetskih aerodroma kako bi upoznali i iskusili inovacije u industriji putničkih terminala. Naši predstavnici su imali priliku da posjete aerodrom u Frankfurtu, te se upoznaju sa tehnologijama njihovog rada i to: organizacijom, nadzorom i radom zimske službe, službe prihvata i otpreme putnike te metodologijom i načinom rada BHS (Bagagge handling system). Također su održani sastanci sa predstavnicima proizvođača aerodromske opreme, te su se upoznali sa novim tehnologijama rada i rješenjima, koji bi se mogli u budućnosti implementirati na Međunarodnom aerodromu Sarajevu.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan 1. maj – Međunarodni praznik rada
Marx.ba Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretan 1. maj – Međunarodni praznik rada. Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke proteste održane u Chicagu (SAD) dana 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt. Dana 1. maja 1886. u Chicagu je protestovalo oko 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Policija je intervenirala oružjem i ubila šest, a ranila oko 50 radnika. Mnogo je onih koji su bili na protima su uhapšeni, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju. Tokom sljedećih godina radnici su u zapadnim zemljama, uz posredovanje sindikata i sporazumijevanje s poslodavcima, odnosno državom, postigli zapažene uspjehe u borbi za svoja prava pa su s vremenom smirene socijalne tenzije. Ubrzo je, kao dotadašnji znak mučeništva ubijenih u Chicagu, kao simbol radničkog bunta prihvaćen crveni karanfil. Radnici u Sarajevu su 1905. godine od austrougarske vlasti tražili dozvolu za obilježavanje 1. maja. Zahtjev je odbijen, ali uporni radnici su se izborili za prvi radni ugovor u Sarajevu koji je podrazumijevao desetosatno radno vrijeme (do tada je radno vrijeme bilo 12 do 14 sati) i povišicu nadnice. U Sarajevu su u maju 1906. godine radnici stupili u generalni štrajk, koji je zatvorio čaršiju, predstavljajući najsnažniju i najmasovniju radničku akciju pod austrougarskom upravom. Od prvog maja 1907. godine, radnici u Sarajevu i ostatku zemlje su slavili 1. maj – Međunarodni praznik rada. Danas se Prvi maj obilježava kao dan borbe za osnovna ljudska prava svakog radnika ili u slobodnom prevodu dan borbe prava na život dostojan čovjeka.
Imaju razloga za zadovoljstvo: Neto dobit Podravke skočila za 50 posto
Marx.ba Neto dobit Grupe Podravka u prvom kvartalu ove godine iznosila je 23,5 miliona eura, što je za 7,8 miliona eura odnosno 50 posto više nego u istom periodu prošle godine, izvijestila je Podravka. Neto dobit segmenta prehrane porasla je gotovo dvostruko u odnosu na prva tri mjeseca 2023., za 95 posto i iznosila 14,5 miliona eura. Neto dobit Podravkine farmaceutike porasla je za 9,1 posto i u prva tri mjeseca ove godine iznosila devet miliona eura. Operativna dobit grupe prije amortizacije (EBITDA) u prvom je tromjesečju dosegla 37,9 miliouna eura, što je 10,6 miliona eura više nego u prva tri mjeseca 2023. godine. U prva tri mjeseca ove godine Podravkini prihodi od prodaje iznosili su 191,8 miliona eura, što je 15,9 miliona eura odnosno 9,1 posto više u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Tokom prvog kvartala Podravka je, kako navode u kompaniji, realizirala investicije u iznosu od gotovo 25 miliona eura, što je dvostruko više nego u istom periodu prošle godine, prenosi Hina. Prioriteti investicijskog ciklusa ostaju ulaganja u modernizaciju, uvođenje novih tehnologija i digitalizaciju, podizanje efikasnosti i energetske učinkovitosti te daljnje unapređenje uslova rada, kažu u Podravci. Završetak najveće investicije u sklopu strategije poslovanja, izgradnje logističko-distributivnog centra u Koprivnici ukupne vrijednosti od 48 miliona eura, očekuju se u drugom dijelu godine. – Ovako snažan rast prodajnih prihoda pokazuje da naša fokusiranost na jačanje prodaje, povećanje broja kupaca te profitabilnosti i prepoznatljivosti proizvodnog portfelja na izvoznim tržištima daje dobre i jasno vidljive rezultate koji se ogledaju i u rastu količina prodane robe te u rastu profitabilnosti, izjavila je predsjednica Podravkine uprave Martina Dalić.
Više od 27 miliona KM za programe razvoja male privrede
Vlada Federacije BiH donijela je na današnjoj sjednici na prijedlog Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta četiri odluke kojim se usvajaju programi utroška sredstava tekućih transfera u ukupnom iznosu od 27.200.000 KM. Sredstva se raspodjeljuju po projektima utvrđenim Programom i isplatit će se korisnicima kao nepovratna (grant) sredstva. Prvom odlukom je usvojen Program utroška sredstava Tekućih transfera drugim nivoima vlasti i fondovima – Tekući transferi općinama i gradovima u iznosu od 7.500.000 KM. Ova sredstva namijenjana su za izgradnju poduzetničkih zona i bit će raspodjeljena po projektu utvrđenim Programom, a isplatit će se korisnicima kao nepovratna (grant) sredstva. Drugom odlukom usvojen je Program utroška sredstava Tekućih transfera neprofitnim organizacijama – Udruženjima građana, privrednim/obrtničkim komorama FBiH i kantona, te obrazovnim institucijama u iznosu od 1.000.000 KM. Trećom odlukom je usvojen Program utroška sredstava tekućih transfera – Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima u iznosu od 17.700.000 KM. Programom su sredstva namijenjena za jačanje konkuretnosti MSP, podršku MSP u IT sektoru, poticaje za razvoj obrta i srodnih djelatnosti, te poticaj novoosnovanim subjektima male privrede i pružanje monitoring usluga za subjekte male privrede. Posljednjom odlukom usvojen je Program utroška sredstava tekućih transfera – Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima za regresiranje kamata – Garancijski fond u iznosu od 1.000.000 KM. Za prve tri odluke sredstva će se korisnicima dodijeljivati u skladu s kriterijima utvrđenim u programima, javnim konkursom i Pravilnikom o postupcima u provođenju Programa razvoja male privrede. Za sredstva za regresiranje kamata – Garancijski fond se ne raspisuje javni konkurs i sredstva poticaja će biti doznačena korisnicima kredita po kreditno-garantnim programima resornog ministarstva i to po automatizmu ukoliko su uredno izmirili dotadašnje obaveze po kreditima. Predlagač je, između ostalog, naveo da je razlog za donošenje pomenutih odluka realizovanje godišnjeg Programa razvoja male privrede za Federaciju BiH.
Najveća evropska banka u potrazi za izvršnim direktorom
Marx.ba Izvršni direktor najveće evropske banke HSBC, Noel Quinn, neočekivano će se povući nakon skoro pet godina na najodgovornijoj poziciji. Odbor banke je započeo formalni proces pronalaženja njegovog nasljednika, uzimajući u obzir i interne i eksterne kandidate, navodi se u zvaničnom saopćenju koje je prenio Bloomberg. Quinn će ostati na svojoj funkciji tokom ovog procesa kako bi osigurao glatku tranziciju, navodi se. Tokom svog mandata, Quinn je načinio niz strateških poteza, koji su kulminirali planom za povećanje investicija banke u njeno poslovanje u Aziji, uz smanjenje na razvijenim zapadnim tržištima, kao što su SAD i Francuska. – Poslije intenzivnih pet godina, sada je pravo vrijeme da uspostavim bolju ravnotežu između ličnog i poslovnog života, rekao je Quinn u objavljenoj izjavi. Njegov odlazak ipak se dešava u nezgodnom trenutkua, kada se HSBC, ali i drugi veliki zajmodavci izloženi u Kini, suočavaju sa pogoršanom geopolitičkom situacijom koja potkopava višedecenijske napore mnogih velikih kompanija. Banka sa sjedištem u Londonu u utorak je također zabilježila kvartalni pad dobiti prije oporezivanja od 1,8 posto na 12,65 milijardi dolara, nadmašivši raniju konsenzusnu procjenu od 12,6 milijardi dolara.Quinn je imenovan za izvršnog direktora u martu 2020. godine, nakon što je vodio banku nekoliko mjeseci nakon smenjivanja svog prethodnika Johna Flinta koji je stupio sa te funkcije u avgustu 2019. godine.
Wall Street raste zahvaljujući rastu tehnoloških divova
Marx.ba Na Wall Streetu su danas berzanski indeksi porasli, nastavivši pozitivan trend od prošle sedmice, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica nekoliko velikih tehnoloških kompanija. Dow Jones ojačao je 0.38 posto, na 38.386 bodova, dok je S&P 500 porastao 0.32 posto, na 5.116 bodova, a Nasdaq indeks 0.35 posto, na 15.983 boda. Rast S&P 500 i Nasdaqa ponajviše se zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova. Tako je cijena Tesle skočila više od 15, a Applea više od 2 posto. U fokusu ulagača su, kao i prošle sedmice, kvartalni poslovni rezultati, a većina kompanija izvijestila je o nešto većim nego što se očekivalo zaradama. Osim toga, u fokusu ulagača bit će ove sedmice dvodnevna sjednica čelnika američke centralne banke, koja počinje danas. Doduše, kako je inflacija u SAD i dalje povišena, niko ne očekuje da će Fed na ovoj sjednici smanjiti kamatne stope, ali ulagači će pažljivo analizirati priopćenje centralne banke i konferenciju za medije njenog predsjednika Jeromea Powella. – Fed ove sedmice neće smanjiti kamatne stope, pa je najveće pitanje koliko će oštre poruke poslati čelnici centralne banke, koji su i dosad bili prilično oštri po pitanju inflacije i kamata, kaže Thomas Hayes, predsjednik u fondu Great Hill Capital. A na evropskim se berzama trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0.09 posto, na 8.147 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,24 posto, na 18.118 bodova, a pariški CAC 0.29 posto, na 8.065 bodova.
Cijene nafte pale, prate se pregovori koji se održavaju i Kairu
Marx.ba Cijene nafte oštro su pale u današnjem azijskom trgovanju. Trgovci uglavnom prate pregovore Izraela i Hamasa u Kairu, a istovremeno čekaju odluku američke Banke federalnih rezervi o daljnjoj monetarnoj politici u najvećoj svjetskoj ekonomiji. Barel teksaške nafte od 159 litara za isporuku u junu koštao je jutros po srednjoevropskom vremenu 82,37 dolara, 26 centi manje nego u ponedjeljak. Futuresi sjevernomorske nafte Brent za lipanj u Londonu do sada su pali za 24 centa na 88,16 dolara po barelu.
Najmoćniji direktori današnjice na jednom mjestu: Okupljanje zbog samo jednog pitanja
Marx.ba Američka vlada zatražila je od vodećih kompanija za vještačku inteligenciju savjet o tome kako da koriste tehnologiju koju stvaraju za odbranu avio-kompanija, komunalnih preduzeća i druge kritične infrastrukture, posebno od napada koje pokreće vještačka inteligencija. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost objavilo je da će panel koji kreira uključiti izvršne direktore nekih od najvećih svjetskih kompanija i industrija. Na listi se nalaze izvršni direktor Googlea Sundar Pichai, izvršni direktor Microsofta Satya Nadella i izvršni direktor OpenAI Sam Altman, ali i šef odbrambenih kompanija kao što su Northrop Grumman i avioprevoznik Delta Air Lines. Ovaj potez odražava blisku saradnju američke vlade sa privatnim sektorom dok se bori da odgovori na rizike i prednosti vještačke inteligencije u odsustvu ciljanog nacionalnog zakona o vještačkoj inteligenciji. – Skup stručnjaka će dati preporuke telekomunikacionim kompanijama, operaterima cjevovoda, elektroprivredama i drugim sektorima o tome kako mogu da „odgovorno“ koriste vještačku inteligenciju, poručio je DHS. Grupa će takođe pomoći da se ti sektori pripreme za „poremećaje u vezi sa vještačkom inteligencijom“. – Vještačka inteligencija je transformativna tehnologija koja može unaprijediti naše nacionalne interese na načine bez presedana. Istovremeno, to predstavlja stvarne rizike — rizike koje možemo ublažiti usvajanjem najboljih praksi i preduzimanjem drugih proučenih, konkretnih akcija, rekao je sekretar DHS Alejandro Mayorkas. Među ostalim učesnicima panela su izvršni direktori dobavljača tehnologije kao što su Amazon Veb Services, IBM i Cisco, proizvođači čipova kao što je AMD, Programeri AI modela kao što je Anthropic i grupe za građanska prava kao što je Komitet pravnika za građanska prava po zakonu.