Prva velika centralna banka koja je snizila kamatnu stopu: Niko nije očekivao takvu odluku
Marx.ba Švicarska narodna banka smanjila je danas kamatnu stopu za 25 baznih poena na 1,50 posto, što je iznenađujući potez koji ju je učinio prvom velikom centralnom bankom koja je povukla strožu monetarnu politiku usmjerenu na suzbijanje inflacije. Centralna banka je, u prvoj odluci o stopi od kada je dugogodišnji predsjednik Thomas Jordan rekao da će se povući u septembru, također smanjila svoju kamatnu stopu na depozite po viđenju na 1,50%. Odluka SNB-a, na njeno prvo smanjenje stope u devet godina, bila je prva u napornom danu za centralne banke u Evropi, pri čemu su Banka Engleske i Norveška centralna banka također objavile svoje najnovije političke odluke. Norges Banka je zadržala svoje stope na čekanju, a ekonomisti također ne očekuju promjene od Banke Engleske. Potez SNB-a iznenadio je tržišta, dovodeći švicarski franak na osmomjesečni minimum u odnosu na euro i prinose na švicarske državne obveznice, što otvara novi pad, istovremeno povećavajući dionice u Cirihu. Većina analitičara koje je anketirao Reuters očekivala je da će obično konzervativni SNB zadržati stope na 1,75% i sačekati još najmanje tri mjeseca prije nego što se pomjeri. – Ublažavanje monetarne politike je omogućeno jer je borba protiv inflacije u protekle dvije i po godine bila efikasna, rekao je Jordan novinarima, napominjući kako se inflacija u Švicarskoj već nekoliko mjeseci drži ispod 2 posto. – Prema našoj novoj prognozi, inflacija će također vjerovatno ostati u ovom rasponu u narednih nekoliko godina, rekao je. SNB je saopštio da uzima u obzir smanjen inflatorni pritisak, kao i realnu apresijaciju švicarskog franka u protekloj godini. Rez bi podržao ekonomsku aktivnost, dodaje se. Upitan kako se osjećaju povodom toga što je SNB krenuo prvi sa snižavanjem stopa. – Za nas nije pitanje da li smo prvi ili posljednji, mi donosimo odluku u trenutku kada smo uvjereni da je to dobar trenutak za donošenje te odluke, rekao je Jordan.
Raste značaj atomske energije: U svijetu aktivno 396 nuklearnih elektrana
Marx.ba U Briselu se održava prvi Samit o nuklearnoj energiji. Svjetski lideri razmatrat će značaj nuklearne energije u rješavanju klimatskih promjena i jačanju energetske bezbjednosti. U svijetu je aktivno 396 nuklearki, a gotovo polovina ih je u Evropi. Također, u izgradnji je 30 projekata za nove elektrane, a u pripremi ih je tri puta više. Rumunija je uz postojeću nuklearku i podršku Sjedinjenih Dražava već odredila lokaciju za gradnju prve modularne nuklearne elektrane. Rumunski ministar energetike Sebastijn Burduja kaže da Rumunija ima šansu da bude „prva među prvima“. – Zato što su vlade Sjedinjenih Država i Rumunije već godinama posvećene tom putu. Izabrali smo najsavremeniju nuklearnu tehnologiju, navodi Burduja. Uoči briselskog Samita o nuklearnoj energiji, reakcije su stigle i iz Njemačke. Zvanični Berlin je prošle godine zatvorio i posljednje tri nuklearke. Dok neki podržavaju tu odluku, drugi smatraju da je treba preispitati. Niklas Hene, iz njemačkog Instituta za novu klimu, smatra da su nove nuklearne elektrane koje se trenutno grade „nevjerovatno skupe“. – Nisu isplative. Mislim da su oni koji se fokusiraju na nuklearnu energiju na pogrešnom putu, jer ona nije rješenje i nije kompatibilna sa obnovljivim izvorima energije, ističe Hene. S druge strane, Jens Spahn, bivši ministar zdravlja Njemačke i član Bundestaga iz redova Hrišćansko-demokratske unije, tvrdi da je, iz današnje perspektive, Njemačka išla pogrešnim redoslijedom. – Trebalo je prvo da ukinemo energiju uglja, a zatim nuklearnu energiju. Tako bismo bolje postigli klimatske ciljeve, zaključuje Spahn. Prvi svjetski Samit o nuklearnoj energiji organizuju Međunarodna agencija za atomsku energiju i Belgija, koja je posle katastrofe u Fukušimi donijela odluku o gašenju svojih nuklearki. Međutim, u vrijeme energetske krize, Brisel je odložio zatvaranje. Premijer Belgije Alexander De Croo tvrdi da će skup o nuklearnoj energiji biti prilika za sve lidere da iznesu stavove o ulozi koju nuklearna tehnologija mora da igra. – Kao i ulogu koju će igrati u narednim godinama u ispunjavanju ciljeva dekarbonizacije koje smo zajednički postavili, naglasio je. Nuklearke danas pokrivaju 10 posto svjetskih potreba za strujom.
Fed opet bez promjene kamatnih stopa
Marx.ba Američke Federalne rezerve odlučile su sinoć da zadrže ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom i ostale su pri svojoj prognozi o tri smanjenja kamatnih stopa ove godine, uprkos znakovima da bi inflacija mogla duže da ostane povišena. Zvaničnici Feda također su povećali svoje procjene ekonomskog rasta i inflacije u tekućoj godini. Referentna kratkoročna kamatna stopa Feda ostala je na maksimalnom nivou u posljednje 23 godine, na 4,25 do 5,50 procenata, nakon što na petom sastanku zaredom Federalnog komiteta za otvoreno tržište (FOMC) nije došlo do promjene, prenosi USA Today. Nakon što je od 2022. godine sprovela niz povećanja kamatne stope koje su do tada bile nulte, centralna banka je nastavila pauzu od jula, jer je rast potrošačkih cijena značajno ublažen. Odluka od srijede znači da će Amerikanci nastaviti da plaćaju visoke troškove zaduživanja, dok Fed nastoji da uspori oštar porast cijena. U saopštenju nakon dvodnevnog sastanka FOMC-a, Fed je ponovio da „ne očekuje da će biti prikladno smanjiti ciljani raspon dok se ne stekne veće povjerenje da se inflacija održivo kreće ka ciljana dva posto“. Podsjetimo, inflacija u SAD neočekivano je porasla na 3,2 procenta u februaru, iako su ekonomisti predviđali da će godišnji rast cijena ostati nepromijenjen u odnosu na januarsku stopu od 3,1 posto. Zvaničnici Feda zadržali su svoju projekciju da će sniziti stopu za tri četvrtine procentnog poena, odnosno na 4,50 do 4,75 posto do kraja godine. To bi moglo da podstakne optimistično raspoloženje na tržištu dionica, koje je već dostiglo nove rekorde zbog mogućnosti sniženja kamatnih stopa. Fed je saopštio sa očekuje da će privreda porasti za 2,1 posto u 2024. godini, što je znatno iznad prethodnih procjena od 1,4 procenta. Fed je predvideo rast od dva posto u idućoj godini, u odnosu na prethodnu projekciju od 1,8 posto.
Hoće li novi iPhone biti drugačiji od svega do sada
Marx.ba Kako se bliži septembar, sve više saznajemo o iPhone 16 pametnim telefonima. Otkako je Apple predstavio iPhone X, proizvođači pametnih telefona se utrkuju ko će predstaviti uređaj sa što tanjim okvirima ekrana. Dimenzije okvira na aktuelnom iPhone 15 Pro Max modelu iznose svega 1.55 mm, ali rane informacije navode da je tehnološki gigant iz Kupertina uspio dodatno da ih redukuje. Kako tvrdi korejski portal Sisajournale, Apple će koristiti novu tehnologiju, nazvanu BRS (Border Reduction Structure), kako bi postigao ultra tanke okvire na iPhone 16 modelima. Navodi se da se BRS metoda posebno bavi dimenzijama okvira na dnu ekrana, što je prethodno bio veoma težak zadatak. Tvrdi se da će Samsung Display i LG Display, kompanije koje će obezbijediti panele za iPhone 16 uređaje, primijeniti BRS u proizvodnji, kao i da ćemo njenu primjenu vidjeti na sva četiri iPhone 16 modela, a ne samo u Pro seriji. Neimenovani izvori navode da je krajnji cilj kompanije Apple da tržištu predstavi telefon sa ekranom bez okvira. Prema prethodnim glasinama, iPhone 16 i iPhone 16 Plus kamere na poleđini će biti pozicionirane vertikalno, a pored Action dugmeta koje je zamijenilo prekidač za utišavanje zvuka, očekuje se i implementacija Capture tastera, namjenskog rješenja za fotografisanje. Očekuje se da će Pro modeli ove godine biti nešto veći i teži nego prethodnici, a da će sistem kamera poboljšati ultraširokougaoni modul od 48 MP. Telefone će pokretati A18 čipset, zasnovan na proizvodnom proizvodnom procesu od 3 nm, s tim da će Pro serija ispod „haube“ donijeti moćnije A18 Pro rješenje.
Lagarde: ECB se neće obavezati na dinamiku smanjenja kamatnih stopa
Marx.ba Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde izjavila je da ECB neće biti u stanju da se posveti određenom putu smanjenja kamatnih stopa čak i kada počne da ublažava monetarnu politiku, uprkos znakovima da je rast plata dostigao vrhunac u eurozoni. Lagarde je rekla u srijedu u Frankfurtu da će nastavak visokog rasta plaća i slabe produktivnosti dovesti do toga da inflacija usluga „ostane povišena veći dio ove godine, prenosi Financial Times. – Naše odluke će morati da ostanu zavisne od podataka i od sastanka do sastanka, reagujući na nove informacije koje budu dolazile, navela je predsjednica ECB. Prema njenim riječima, to implicira da, čak i nakon prvog smanjenja stope, ECB ne može da se unaprijed obaveže na određenu putanju snižavanja stope, „koliko god to bilo primamljivo i koliko god bi svako želio to da vidi“. Ranije ove godine u Davosu Lagard je najavila da će ECB vjerovatno smanjiti kamatne stope na ljeto, ali je naglasila da će odluka zavisiti od podataka, kao i da još postoji nivo neizvjesnosti i neki pokazatelji nisu fiksirani na željenom nivou. Upravni savjet ECB odlučio je ranije ovog mjeseca da tri ključne kamatne stope ostanu nepromijenjene. Od prethodnog sastanka Upravnog savjeta u januaru, inflacija je dodatno opala, saopćila je tom prilikom ECB. U posljednjim projekcijama ECB, inflacija je revidirana naniže u 2024. godini, što uglavnom odražava smanjenje cijena energije. ECB predviđa da će inflacija u prosjeku iznositi 2,3 posto u tekućoj godini, a 2,0 u narednoj, dok je prognoza za 2026. godinu 1,9 posto. Projekcije bazne inflacije, također su korigovane naniže.
Dok se čeka odluka: Nafta, zlato, pešnica u padu
Marx.ba Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u padu, kao i cijene nafte, zlata i pšenice. Američka centralna banka FED će večeras u 19.00 sati saopštiti svoju odluku o referentnim kamatnim stopama, što će svakako utjecati na kretanja na berzama. Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati pao na 17.975,25 poena, londonski FTSE 100 na 7.732,04 poena, francuski CAC 40 na 8.141,15 poena, dok je moskovski MOEX porastao na 3.278,79 poena. Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi porasla na 39.110,76 poena, indeks S&P 500 na 5.178,51 poen, a vrijednost indeksa Nasdaq na 16.166,79 poena. Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 82,109 dolara, a cijena nafte Brent na 86,883 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 28,780 eura za megavat-sat. Cijena zlata je pala na 2.155,04 dolara za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cijena pšenice na 5,4767 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrednost eura u odnosu na dolar je iznosila 1,08592, što je otprilike isto kao u utorak.
Šta se događa sa kriptovalutama: Oštra korekcija cijene
Marx.ba Entuzijazam za kriptovalutama posljednjih je dana splasnuo. Nakon što je prošle sedmice dostigao rekordnu vrijednost od nešto više od 73.000 dolara, bitcoin je pao za više od 10.000 dolara. Trenutno iznosi nešto više od 61.000 dolara. Ranije ove sedmice dogodio se i “flash crash” kada je neko prodao veliku količinu bitcoina (gotovo hiljadu bitcoina u roku od nekoliko sati) na BitMEX berzi. Cijena, mjerena u stablecoin tetheru, nakratko se srušila na čak 8.900 dolara, a BitMEX je bio prisiljen zaustaviti povlačenja. Slučaj nije prvi takve vrste i dobar je podsjetnik svima što se događa kada veliki prodavatelj odustane od ulaganja, a kamoli u slučaju panične rasprodaje. Kupovina putem poluge od većih investitora kao što je MicroStrategy (koji posjeduje 205.000 bitcoina) također bi mogla biti problem, što bi moglo produbiti padove. Bernstein smatra da je pad bitcoina sa 73 na 63 hiljade dolara predstavljao dobru priliku za kupovinu prije aprilskog “halvinga”, kada će rudari dobiti polovicu nagrade za svaki potvrđeni blok (umjesto 6,25 samo 3,125 bitcoina). U prošlosti je “halving” pratio snažan rast bitcoina odnosno svih kriptovaluta. Posljednje “halving” dogodilo se u maju 2020., kada je bitcoin još uvijek bio ispod 9.000 dolara. Godinu dana kasnije njegova je vrijednost bila više od 500 posto viša. Nešto slično očekuju i u Bernsteinu, jer predviđaju da bi bikovski trend na tržištu kriptovaluta mogao potrajati još godinu i po, a do kraja 2025. tržišna kapitalizacija cijelog tržišta mogla bi se utrostručiti i dosegnuti 7,5 triliona dolara.
Farmacija i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava pogurale rast industrije u BiH
Bloomberg Adria Nakon što je prošlu godinu industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini završila s padom od 3,8 posto u odnosu na 2022. te nakon što je u decembru zabilježen četvrti uzastopni mjesečni pad, početak godine donio je rast na mjesečnom nivou. Tako je u januaru u poređenju s decembrom industrijska proizvodnja porasla za 1,7 posto. Međutim, u poređenju s januarom prošle godine, industrijska proizvodnja je manja za 6,4 posto. Na mjesečnom nivou rast industrije pogurala je proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava koja je u decembru porasla nevjerovatnih 405,7 posto. Inače, u ovom segmentu BiH uglavnom proizvodi bicikle i druga slična vozila bez motora te dijelove i pribor za bicikle i druga slična nemotorizirana vozila te za invalidska kolica. Također, značajan rast proizvodnje bilježe farmaceutska industrija i proizvodnja baznih metala. Na mjesečnom nivou zabilježen je rast proizvodnje svih agregata glavnih industrijskih grupa, dok je na godišnjem nivou zabilježen jedino rast proizvodnje energije i to za četiri posto. Posmatrano prema područjima djelatnosti u januaru, a u poređenju s decembrom najveći rast je zabilježen u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom – 4,1 posto, te je ova oblast jedina zabilježila rast na godišnjem nivou – 4,9 posto. Pored značajnog rasta u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, u januaru, a u poređenju s decembrom, proizvodnja u farmaceutskoj industriji je rasla za 43 posto, dok je proizvodnja baznih metala porasla za 36,2 posto. U okviru prerađivačke industrije, najveći pad proizvodnje na mjesečnom nivou zabilježen je u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica – 29,2 posto, te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme – 19,2 posto. Ono što u velikoj mjeri utiče na konačnu stopu rasta ili pada, a što ulazi u statističke podatke, jeste pad proizvodnje od 100 posto u duhanskoj industriji, koja od marta 2022. godine ne postoji u BiH. Na godišnjem nivou, najveći rast proizvodnje bilježe farmaceutska industrija – 45,4 posto i proizvodnja računara i elektronskih proizvoda – 35,5 posto.
MMF: Rast BDP-a u BiH ubrzava, inflacija se smanjuje
Marx.ba Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa da će ekonomski rast u BiH ove godine biti dvostruko veći nego u 2023. dok će se inflacija prepoloviti ali upozorava i na rastuću opasnost od budžetskog deficita i preveliku javnu potrošnju koji mogu ugroziti održivi razvoj. Šefica misije MMF za BiH Alina Iancu kazala je u Sarajevu kako je procjena da će bruto domaći proizvod (BDP) s 1,8 posto u 2023. porasti na 2,5 posto u ovoj godini. – Ohrabrujuće je i to što inflacija u BiH nastavlja opadati pa bi ona sa 6,1 posto u 2023. sada trebala biti prepolovljena na tri posto, kazala je Iancu. Analitičare MMF-a ipak brine to što su u BiH kamatne stope i dalje preniske kao i to što oba entiteta nakon nekoliko godina ponovo bilježe budžetski deficit. – Rastuće potrebe za finansiranjem vlada teško je zadovoljiti, upozorila je šefica misije MMF-a dodajući kako je sada najvažnije obnoviti fiskalnu održivost i to prije svega hitnim ograničavanjem tekuće potrošnje, a pri tom očuvati investicijska ulaganja. Kazala je i kako je nužno nastaviti i ubrzati provedbu reformi kako bi se deficit postupno smanjivao, a vlasti se istodobno trebaju pripremiti za nepredviđene okolnosti u kojima ne bi imali dovoljno novaca za finansiranje svojih potreba. Strukturalne reforme, kako je istaknula Iancu, nužne su za ubrzani rast i usklađivanje sa standardima EU, a to je ujedno najbolji način za suočavanje s demografskom krizom odnosno velikim odljevom radne snage s kojim je BiH suočena.
Berzanske robe: U porastu cijene energije i agri roba predvođenih kakaovcem
Marx.ba Generalno, iza nas je sedmica u kojoj imamo rast cijena berzanskih roba, što se vidi i po rastu indeksa. Primjerice Goldman Sacks Commodity Index (GSCI) je porastao više od tri posto na nivou sedmice, dok je Bloomberg Commodity Index (BCI) porastao nešto više od jedan posto. Sektor energije porastao je na nivou sedmice predvođen rastom cijena nafte i plina, cijene agri i soft roba uglavnom su bile u porastu, predvođene čajem i kakaovcem, dok za plemenite i industrijske metale možemo reći da je protekla sedmica bila mješovita, jer su s jedne strane rasle cijene bakra, srebra i litija, a pale cijene željezne rude, platine i čelika, piše Lider. Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice porasle oko četiri posto, nadoknadivši gubitke od prethodne sedmice, ponajviše zbog procjena da bi potražnja mogla porasti u periodu pred nama. Tako je cijena nafte Brent porasla četiri posto i sada se njom trguje na nivou iznad 85 $/bbl po prvi put još od novembra, dok je cijena nafte WTI porasla 3,9 posto i cijena je probila granicu od 80 $/bbl, pa čak i onu od 81 $/bbl. Rast cijena je uslijedio nakon procjena IEA-e da će globalna potražnja za naftom u prvom kvartalu porasti za 1,7 miliona barela dnevno. Povećanje procjena o potražnji zahvaljuje se poboljšanim ekonomskim izgledima u SAD i pojačanoj potražnji za gorivom pod utjecajem plovljenja brodova dužom rutom oko Rta dobre nade. IEA je podigla i procjenu rasta potražnje u cijeloj godini, za 110.000 barela dnevno, na 1,3 miliona barela dnevno. Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF skočile su oko osam posto i približile se nivou od 29 €/MWh, najviši nivo od početka februara zbog rastućih zabrinutosti u opskrbi. Prekidi u opskrbi električnom energijom i održavanjem u Norveškoj te popravci na LNG terminalu Freeport u Teksasu doveli su do smanjenih protoka, a očekuje se da će se radovi nastaviti do aprila. U isto vrijeme, ukrajinski napadi na ruske rafinerije, očekivana ispodprosječna snaga vjetra u sjeverozapadnoj Evropi i rastuća potražnja u Aziji dodatno su pridonijeli zabrinutosti tržišta. Međutim, s krajem sezone grijanja u Evropi, stabilnom proizvodnjom iz Norveške, sve većom ulogom solarne energije i evropskim zalihama koje ostaju na približno 59 posto popunjenosti kapaciteta, postoje neki faktori koji ublažavaju skok cijena plina. Evropski parlament planira da meka pšenica, ječam, zob i kukuruz također budu uključeni u popis osjetljivih proizvoda za koje se očekuje aktiviranje “kočnice za slučaj opasnosti” na uvoz koji stiže iz Ukrajine. “Kočnica”, odnosno vraćanje uobičajenih carina, trebala bi se aktivirati kada se premaši prosjek uvoza u periodu 2021./23.. Uz odobrenje predstavljenih amandmana, skupština Evropskog parlamenta izmijenila je stav Odbora za međunarodnu trgovinu, o predloženoj uredbi za produženje, do juna 2025., suspenzije carina i kvota na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine. Na MATIF-u cijena pšenice ugovor May se kreće iznad nivoa od 195 €/t, dok je cijena za novi rod ugovor September u rasponu od 205 do 210 €/t. Cijena kukuruza, ugovor June, je porastao na nivo iznad 180 €/t. Ako pak pogledamo preko Atlantika, cijena pšenice CBOT ugovor May se kreće oko nivoa od 53 $bu, kukuruza, ugovor May oko 4,3 $/bu, a soje ugovor May oko nivoa od 12 $/bu, analizira Lider. Trenutno, evropske žitarice, predvođene kukuruzom, profitiraju od manje ponude iz Ukrajine i solidnog dolara. Mjere Bruxellesa, usmjerene na ponovno uvođenje carina na ukrajinske proizvode također su se osjetile. Zbog svega toga proizvođači su postali defanzivni što smanjuje ponudu na tržištu, što se pomalo reflektira na cijene fizičke robe na tržištu. Ukrajina procjenjuje žetvu poljoprivrednih proizvoda u 2024. na 76,1 miliona tona, u usporedbi s 82,6 miliona tona u 2023. godini. U Francuskoj pak, stanje usjeva pšenice je najlošije u zadnje četiri godine. Trenutno je samo 66 posto usjeva ocijenjeno s dobro/odlično, što je 29 postotnih poena manje nego prije 12 mjeseci. Zanimljivo je pogledati šta se događa na tržištu kakaovca, gdje cijena raste u neslućene nivoe iz sedmice u sedmicu. Već sada smo na nivou od gotovo 8.000 $/t. Mnogima bi čokolada mogla postati gorka u bližoj budućnosti, jer glavne afričke tvornice kakaovca u Obali Bjelokosti i Gani zaustavile su ili smanjile preradu jer sebii ne mogu priuštiti kupovinu zrna. To znači da će cijene čokolade, širom svijeta, vjerovatno vrtoglavo porasti. Proizvođači čokolade već su povećali cijene potrošačima, nakon tri godine slabe žetve kakaovca, od čega je četvrtina očekivana, u dvije zemlje koje proizvode gotovo 60 posto svjetske proizvodnje kakaovca. Terminske cijene bakra porasle su iznad razine od 4,1 $/lbs, dosegnuvši najviši nivo od aprila 2023., budući da su živahni kineski gospodarski podaci potaknuli nade u oporavak potražnje od strane najvećeg svjetskog potrošača vrhunskih metala. Kineska industrijska proizvodnja porasla je za sedam posto godišnje tokom januara i februara, premašivši očekivanja, dok je maloprodaja porasla za 5,5 posto. Cijene bakra već su počele rasti prošle sedmicen nakon što su se vrhunski kineski talionici bakra složili smanjiti proizvodnju u pogonima koji su bili neprofitabilni zbog nedostatka sirovina.