Novi Diznijev brod za krstarenje: Primat će 4.000 putnika, a donositi 621 milion dolara godišnje
Marx.ba Kompanija Walt Disney objavila je danas da će njen novi brod kapaciteta 4.000 putnika isplovljavati na krstarenje iz Tokija počevši od fiskalne 2028. godine koja za ovu firmu počinje u oktobru 2027. Očekuje se da će novi brod, čije ime nije saopšteno, nekoliko godina nakon pokretanja plovidbe donositi godišnji prihod od 100 milijardi japanskih jena, odnosno oko 621 milion dolara, saopćio je operater Disneylanda u Tokiju, firma „Oriental land company“ Disney trenutno ima pet brodova za krstarenje koji su u funkciji, a pored novog broda u Tokiju planira da pokrene još tri linije, od kojih će jedna krenuti iz Singapura u 2025. Diznijev brod je spreman za polazak. Analitičar John Hodulik smatra da prihodi od Disneyevih krstarenja u budućnosti mogu da nadoknade bilo kakav eventualni pad poslovanja u Disneyevim tematskim parkovima, prenosi Reuters. Cijela industrija krstarenja i plovidbi se trenutno oporavlja od pandemije koronavirusa i bilježi značajan rast, a udruženje Cruise Lines očekuje da će broj putnika na kruzerima ove godine dostići 34,7 miliona, što predstavlja povećanje za 17 posto u odnosu na 2019. godinu.
Francuski eksperiment: Leteći taksi tokom održavanja Olimpijade
Marx.ba Francuska vlada donijela je uredbu o odobravanju rada heliodroma koji će omogućiti poletanje i slijetanje električnih letećih taksija u Parizu tokom Olimpijskih igara koje počinju 26. jula. Platforma za leteći taksi na obali reke Seni u Parizu bit će u funkciji i poslije igara, najkasnije do 31. decembra ove godine, navodi se u uredbi vlade, koja je objavljena u Službenom glasniku. Mjesecima se čekalo na odobrenje te eksperimentalne platforme. – Uzimajući u obzir njegovu eksperimentalnu prirodu, uredba ograničava radno vrijeme ovog heliodroma od 8 do 17 sati i broj letova na dva leta na sat, i 900 letova za leteći taksi tokom čitavog eksperimenta do kraja godine, navodi se. Olimpijske igre bit će održane od 26. jula do 11. avgusta, a Paraolimpijske od 28. avgusta do 8. septembra.
CIjene nafte se konsolidovale nakon trodnevnog pada
Marx.ba Cijene nafte su se oporavile u srijedu poslije trodnevnog pada, nakon što je industrijski izvještaj pokazao da su američke zalihe sirove nafte i goriva prošle sedmice pale. To ukazuje na stabilnu potražnju, a izgledi za smanjenje kamatnih stopa su poboljšani. Brent futuresi su porasli za 21 cent na 84,87 dolara po barelu do 0055 GMT, nakon pada od 1,3% na prethodnoj sesiji. Sirova nafta pod kodom “US West Texas Intermediate” (WTI) poskupjela je 26 centi na 81,67 dolara po barelu, nakon pada od 1,1% u prethodnom trgovanju. WTI je pao 3% u prethodne tri sesije zbog zabrinutosti zbog smanjenja globalne potražnje za naftom i znakova da je teksaška energetska industrija ostala relativno neoštećena od uragana Beryl koji je u ponedjeljak pogodio regiju. Brent je pao 3,2% u istom periodu. Zalihe sirove nafte i benzina u SAD pale su prošle sedmice, prema tržišnim izvorima koji se pozivaju na podatke Američkog instituta za naftu u utorak, što ukazuje da je ljetna potražnja za gorivom stabilna i pokreće oporavak nakon dana pada. Podaci API-ja pokazuju da su zalihe sirove nafte smanjene za 1,923 miliona barela u sedmici koja je završila 5. jula, rekli su izvori. Zalihe benzina pale su za 2,954 miliona barela, prneosi Investitor me. Međutim, ponuda destilata porasla je za 2,342 miliona barela. Podstrek od strane FedaCijene su takođe potkrijepljene komentarima predsjednika Federalnih rezervi SAD-a Džeroma Pauela koji sugerišu da su argumenti za smanjenje kamatnih stopa sve jači. Niže kamatne stope trebalo bi da podstaknu veći ekonomski rast, a time i veću potrošnju nafte. Nakon Pauelovih komentara, investitori su nastavili da postavljaju skoro 70% vjerovatnoće na smanjenje stope Fed-a u septembru. “Pauelove primjedbe Senatu potvrdile su poboljšanje podataka u junskom kvartalu, uz zadržavanje da bi više dobrih podataka povećalo povjerenje u izglede za inflaciju,” navode analitičari ANZ-a u bilješci od srijede. Izglede za veće cijene nafte podržane su i izvještajem američke Uprave za energetske informacije (EIA) od utorka koji pokazuje da će globalna potražnja za naftom nadmašiti ponudu sljedeće godine, poništavajući prethodnu prognozu suficita. U Teksasu, naftne i gasne kompanije ponovo su pokrenule neke operacije u utorak nakon što je uragan Beryl pogodio državu, dok su neki objekti pretrpjeli štetu, a struja nije u potpunosti obnovljena. Očekuje se da će Berylov uticaj na proizvodnju nafte i gasa biti ograničen, a u utorak su se neke luke ponovo otvorile, a većina proizvođača i postrojenja je povećala proizvodnju.
Rekordan broj prijava na javne pozive Ministarstva privrede KS
Marx.ba Šestog u ovom mjesecu zatvoreni su javni pozivi Ministarstva privrede Kantona Sarajevo po programima Refundiranje troškova tehnološke modernizacije, uvođenja/obnavljanja standarda kvaliteta i digitalizacije poslovanja, Poticaj za nova ulaganja u tehnološku modernizaciju i primjenu standarda kvalitete i Poticaj razvoja ženskog poduzetništva. Očekivano, Ministarstvo je zabilježilo rekordan broj prijava. – Po ova tri javna poziva pristiglo je 612 prijava, što je u poređenju sa prošlom godinom, kada smo imali 427 prijava, rast za 43,2 posto. Prijave koje smo dobili ušle su u proces obrade i ispred nas je zahtjevan posao koji će siguran sam uzeti dosta vremena. Očekujem da ćemo preliminarne rezultate imati najranije za 45 dana”, naveo je ministar privrede KS Zlatko Mijatović. Program poticaja razvoju male privrede još traje, a više informacija o programima za koje su još uvijek otvorene prijave može se pronaći na poticajimpks.ba.
Balkanska ekspanzija airBaltica: Bacaju li pogled i na BiH
N. D. AirBaltic se ove godine proširio širom Balkana i dodao nove destinacije u bivšoj Jugoslaviji, uključujući Ljubljanu, Skoplje i Prištinu, nadopunjujući Beograd i Tivat, koji su dodani mreži 2023. godine. Usluge za slovenačku prijestolnicu proširene su na cijelu godinu operacije, sa rutom koja koristi program subvencija zemlje koji ima za cilj poboljšanje povezanosti Ljubljane. S druge strane, njeni sezonski letovi za Prištinu su skraćeni za više od mjesec dana. – Ovo je bila jedna od najvećih promena naše mreže u Rigi od pandemije. Počeli smo da stvaramo potpuno nove saobraćajne tokove preko Rige povezujući baltičke i nordijske zemlje sa zemljama Balkana i nazad. Kao i kod većine novih ruta, imamo neke koje imaju bolji učinak, a neke slabije u odnosu na naš poslovni slučaj. Na primjer, na nekim rutama smo primijetili vrlo jaku usmjerenost potražnje, koju može biti teško savladati, dok smo na drugim bili iznenađeni kada smo vidjeli jaku dolaznu potražnju prema baltičkim i nordijskim zemljama, rekli su iz airBaltica za EX-YU Aviation News. Upitani da li planiraju nadograditi neku od svojih sezonskih ruta unutar bivše Jugoslavije na cjelogodišnje operacije izvan Ljubljane, da za to treniutno nemaju planova. Latvijski avioprijevoznik nije želio otkriti da li bi se Zagreb ili Sarajevo mogli pridružiti njegovoj mreži sljedeće godine. – Imamo listu mnogih potencijalnih novih ruta i ona se ažurira prije svake sezone kako bismo odredili najbolje opcije za proširenje, poručili su. Inače, airBaltic ove godine ima ukupno 132.260 sjedišta na letovima za i iz bivše Jugoslavije. Od toga, najveći kapacitet, 23,7%, je za Hrvatsku, gdje aviokompanija leti iz Rige i Talina za Dubrovnik i Split, kao i iz Vilniusa za Dubrovnik. Krajem prošle godine slovenačka vlada je razgovarala s predstavnicima airBaltica i razgovarala o mogućnosti otvaranja nove baze u Ljubljani. Tada su predstavnici airBaltica rekli da ne planiraju otvaranje baze u gradu, napominjući da bi takva akcija zahtijevala značajna finansijska i organizacijska ulaganja, uz potrebu uspostavljanja novog brenda na slovenačkom tržištu. Na pitanje EX-YU Aviation News-a da li je preispitao svoju poziciju, avio-kompanija je istakla: – Ne možemo komentarisati ovaj konkretan slučaj, ali s obzirom na rast naše flote u budućnosti, otvoreni smo za istraživanje različitih prilika i nedovoljno pokrivenih tržišta širom Evrope.
Turizam jeste skuplji, ali rekordi padaju redom
Marx.ba Turistička putovanja i dalje poskupljuju, ali to kao da ne utiče na tražnju. Zbog toga turisti treba da računaju da će ih odlazak od kuće koštati sve više. Naime, potražnja za krstarenjima i hotelskim smještajem raste snažnije nego ikada ranije i to firmama iz branše ostavlja širom otvoren prostor za manevrisanje cenom, saopćilo je osiguranje Allianz, a prenosi agencija DPA. Uz to i potražnja za avionskim kartama skočila je za 10 odsto. Interes za putovanja u Evropu je ogroman, a oslabljeni euro gostima sa dolarima u džepu znači jeftiniji boravak. – Realni prinos od kamata na štednju još je tanak, pa mnogi radije višak novca guraju u putovanja. Američkim turistima snažan dolar dodaje kupovnu moć, rekao je Milo Bogaerts iz Alianza. Globalno, popunjenost hotela od 68 posto u maju je bila najveća od pandemije 2020. Industrija krstarenja se oporavila još prošle godine, a ove već upisala rast od 15 posto. Većina igrača na turističkom tržištu od 2024. očekuje obaranje mnogih rekorda iz pretpandemijske 2019. godine.
Povećana uplata javnih prihoda u FBiH: U kasi 7,68 posto više u prvih šest mjeseci 2024.
Marx.ba Porezna uprava Federacije BiH objavila je da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar – juni 2024. uplatili 3.938.575.394 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 280.805.199 KM, ili za 7,68 posto. U strukturi javnih prihoda porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit naplaćeni su u iznosu 389.962.004 KM, porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica u iznosu 380.507.379 KM, porez na promet nepokretnosti i prava u iznosu 44.626.479 KM, porez na imovinu, nasljeđe i poklon u iznosu 30.384.267 KM, te zaostali prihodi od ostalih poreza u iznosu 193.445 KM. Također, naplaćene su takse i naknade u iznosu 379.264.616 KM, novčane kazne u iznosu 32.163.921 KM, članarine u iznosu 7.765.026 KM, te ostali javni prihodi u iznosu 1.792.482 KM. U posmatranom periodu naplaćeni su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2.671.692.043 KM. U strukturi doprinosa naplaćeni su doprinosi za PIO/MIO u iznosu 1.497.089.406 KM, doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 1.051.888.957 KM i doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 122.713.681 KM. Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30. juna 2024. je 549.119. i u odnosu na podatak od 30. juna 2023. veći za 6.279, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. maja 2024. veći je za 936. Na dan 30. juna 2024. u Federaciji BiH bilo je zaposleno 306.181 ili 55,76 posto muškaraca i 242.938 ili 44,24 posto žena. Broj zaposlenih do 35 godine iznosio je 174.890, ili 31,85 posto, a broj zaposlenih koji je stariji od 36 bio je 374.229 ili 68,15 posto. Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 30. juna 2024. na području Federacije BiH bilo je instalirano ukupno 102.920 fiskalnih uređaja, putem kojih je u junu 2024. evidentiran ukupan promet u iznosu 5.416.593.251,90 KM. U odnosu na 30. juni 2023. broj fiskalnih uređaja je veći za 5.050, a evidentirani promet u junu 2024. je veći u odnosu na juni 2023. za 67.452.566,26 KM. Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na taj dan bila je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 6.757 fiskalnih uređaja, a Općina s najmanjim brojem fiskalnih uređaja bili su Dobretići sa instaliranih šest fiskalnih uređaja, U Općini Ilidža je evidentiran najveći promet fiskalnih uređaja od 459.785.723,80 KM, a najmanji u Dobretićima sa 189.164,07 KM, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH, piše Federalna.
Nvidia zbacila Teslu s trona kao kralja ETF-a
Marx.ba Postoji nova dionica koja vlada spekulativnim dijelom ETF investicijskog okruženja. Zahvaljujući nemilosrdnom procvatu umjetne inteligencije, Nvidia Corp. (NVDA) sada ima vodeću poziciju u fondovima kojima se trguje na berzi koji prate jednu kompaniju — što predstavlja više od polovice ukupne imovine u takozvanim ETF-ovima s jednom dionicom, preko 6 milijardi dolara ukupno. U međuvremenu, fondovi usmjereni na Tesla Inc. (TSLA) predstavljaju samo petinu svih udjela u sektoru, što je pad u odnosu na dvije trećine prošle godine, prema podacima JPMorgan Chase & Co. i Bloomberg Intelligence. Čak i dok proizvođač električnih automobila uživa u oporavku dionica, njegov status među dnevnim trgovcima se smanjio. Ovih su dana sve više privučeni bogatstvom ponude trgovanja s eminentnim svjetskim dizajnerom čipova putem pojačanih ETF-ova. Sve u svemu, ETF-ovi usmjereni na Nvidiju zaradili su 4,4 milijarde dolara do sada ove godine, otprilike šest puta više od onoga što su zaradili tokom cijele 2023., prema podacima BI-ja. U međuvremenu, priljevi u fondove koji prate samo Teslu iznose nešto više od milijardu dolara ove godine, u usporedbi s prošlogodišnjim iznosom od 2,8 milijardi dolara. – NVDA fondovi postali su popularniji s obzirom na usredotočenost ulagača na temu umjetne inteligencije i snažnu nadmašivost dionice, napisao je istraživački tim JPMorgana uključujući Brama Kaplana u nedavnoj bilješci. ETF-ovi s jednom dionicom, koji nude povećane ili obrnute povrate na svoje temeljne kompanije, pokrenuti su prije dvije godine. Trenutno je u SAD uvršteno oko 60 takvih fondova, s oko 13 milijardi dolara ukupne imovine. Osim Tesle i Nvidije, postoje i kompanije za praćenje sredstava uključujući Apple Inc. (AAPL), Amazon.com Inc. (AMZN) i Microsoft Corp (MSFT). Kad su regulatori dopustili pokretanje ove vrste fondova 2022., rekli su da predstavljaju “poseban rizik”, jer su se pojavile brige o tome kako bi ih maloprodajni trgovci mogli koristiti. Doista, postali su toliko popularni da jedan izdavatelj čak želi uvesti 2x MicroStrategy Inc. ETF koji bi, ako se pokrene, postao najpromenljiviji fond koji će debitirati u SAD, prema Bloomberg Intelligenceu, prenosi Seebiz.
Wizz Air povećava broj letova Sarajevo – London, u Mostaru pregovaraju sa Ryanairom
Marx.ba Kompanija Wizz Air povećat liniju Sarajevo-London iduće zime sa dva na četiri leta sedmično, piše Zamaaero. Kompanija će letjeti utorkom četvrtkom, subotom i nedjeljom. Uz to već je poznato da Wizz Air od 29. oktobra uvodi i letove iz Sarajeva za Rim sa tri sedmičnba leta (utorkom, četvrtkom i subotom). Wizz Air je prošle zime letio samo dva sedmićna leta iz Sarajeva za London. Ovime će Wizz Air u Sarajevu ove zime imati isti broj letova kao i ovog ljeta, a što je pet letova sedmično više nego prošle godine. Inače, prema pisanju Zamaaero, direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel je rekao da ima 6 legacy linija u ovom momentu, koje planira povećati na 10 iduće godine. Đuzel smatra da je LCC ekstremno bitan za Mostar i strateški mu je bitno da dobije bar jednog prijevoznika sa bar 2-3 linije. Mostar je prije Covida-19 ima dvije sezonske linije Eurowingsa. No, ovaj puta cilj Mostara nije ponovno dovesti Eurowings, niti Wizz Air sa kojim su pregovarali, nego žele na aerodrom dovesti Ryanair. To je i logično Ryanair je najveća kompanija u Italiji, Irskoj i jedan od najvećih u Poljskoj, a sva tri ova tržišta su primarna tržišta za Mostar zbog međugorskih hodočasnika. Đuzel je rekao da Mostar doslovce pregovara sa Ryanairom i drugim LCC po načelu „što traže će i dobiti“. Zato je Đuzel uvjeren da će vrlo skoro dobiti LCC u Mostaru. LCC, konkretno Ryanair, su glavni cilj Mostara. No Mostar ima problema sa LCC jer mu je geografska lokacija takva da ima posebno teške prilaze aerodromu radi čega piloti moraju prolaziti posebnu edukaciju na simulatoru. LCC nemaju volje posebno educirati pilote i imati ograničenja broja pilota koje mogu stavljati na takvu liniju (rosteri, operacijski problemi, odlazak educiranih pilota i potreba školovanja novih, bolovanja…). Stoga Mostar sa Agencijom radi na novim procedurama koje bi trebale ukinuti ovu potrebu dodatnog školovanja, piše Zamaaero.
Sve više popularnih destinacija zabranjuje kratkoročni najam: Šta se time dobiva, a šta gubi
Marx.ba Berlin, New York, a sada i Barcelona – mnoge svjetske metropole pokušavaju riješiti stambenu krizu zabranom ili strogom regulacijom kratkoročnog najma. Airbnb i druge platforme pod povećalom su otkako se pokušava odgovoriti na pitanje kako uspostaviti ravnotežu između dobrobiti turista i lokalnog stanovništva. Šta se dobiva, a šta gubi bez tržišta kratkoročnog najma tokom putovanja? Barcelona je nedavno na iznenađenje svih objavila da će od novembra 2028. zabraniti iznajmljivanje apartmana turistima. Potez je to političko lijevo orijentiranog gradonačelnika grada Jaumea Collbonija, kojim želi riješiti ono što naziva najvećim problemom grada – stambenu krizu, piše Tportal. Riječ je o više od 10.000 apartmana, koji trenutno imaju dozvolu za kratkoročni najam i koji se oglašavaju preko platforme Airbnb. Gradonačelnik na ovaj način želi obuzdati rast troškova stanovanja i omogućiti građanima da mogu živjeti u svom gradu. No kako će se to doista odraziti na tržište nekretnina, a kako na budućnost putovanja? Tektonske promjene u industriji putovanja Barcelona nije jedini grad koji je odlučio strogo regulirati ili čak zabraniti kratkoročni najam. U New Yorku je od septembra 2023. protivzakonito kratkoročno iznajmiti stan, osim u slučaju da ste registrirani u gradu kao takav iznajmljivač i ako ste prisutni u stanu kad neko u njemu boravi. Berlin je zabranio kratkoročni najam još 2014., da bi ukinuo zabranu četiri godine kasnije, ali i dalje sa strogom regulacijom tržišta. I u mnogim gradovima u Kaliforniji, uključujući Santa Monicu, kratkoročni najam je zabranjen ili strogo ograničen. Može se reći da je Airbnb od svojih početaka 2007. napravio tektonske promjene u industriji turizma, nudeći fleksibilan smještaj u gradovima širom svijeta uz obećanje da ćete svoj kratki boravak doživjeti kao jedan od lokalaca, što vam hoteli dotad nisu mogli ponuditi. Posljednjih godina mnogi glavnog krivca za rast cijena nekretnina i nepovoljan položaj lokalnog stanovništva vide upravo u kratkoročnom najmu. Je li stvarno rješenje zabrana kratkoročnog najma? Kratkoročni najam daje vam priliku da odsjednete na nekoj malo autentičnijoj lokaciji – pruža vam više lokalno, manje kliničko iskustvo, nerijetko po jeftinijoj cijeni od hotela. Izbacivanje kratkoročnog najma s tržišta putovanja jasno će povećati cijene turističkih smještaja. Takvu situaciju mogli bi iskoristiti hoteli, no najdeblji kraj izvući će porodice. – Iako se hotelska industrija potrudila kako bi se prilagodila porodicama, zbog rasporeda soba i cijena, za većinu poridica nisu opcija, a posebno ne onima s dvoje ili više djece, koji su zainteresirani za kraći boravak u nekom gradu, istakla je Caitlin Ramsdale iz platforme za porodična putovanja Kid&Coe za BBC, dodavši da mora postojati način da se uravnoteže ciljevi nekog grada s potrebama tog segmenta putnika. – To je velik gubitak za roditelje koji svoju djecu žele upoznati sa svijetom, naglašava ona. No, postavlja se pitanje smanjuje li zabrana (ili ograničavanje) kratkoročnog najma doista cijena stanova i utječe li na fond nekretnina. Istraživanje Harvard Business Reviewa o utjecaju zabrane kratkoročnog najma u New Yorku, objavljeno ranije ove godine, pokazuje da u ovom slučaju kratkoročni najam nije najveći krivac za visoke cijene najma i da bi regulacija od zabrane bila puno bolje rješenje i za grad i za lokalno stanovništvo. Istraživanje je pokazalo da je jedan od najvidljivijih rezultata zabrane u New Yorku bio zapravo porast cijena hotelskih soba – i to na rekordnih 300 dolara po noćenju u prosjeku. Turizmofobija i ostali nus-produkti prekomjernog turizma Zašto se onda gradske vlasti odlučuju na takav potez? Ono što BBC navodi kao jedan od mogućih uzroka je da se tu ne radi samo o brojkama, nego i o tome kako lokalno stanovništvo doživljava turizam. Španija je na nivou Evrope na svojoj koži možda i najviše osjetila sve negativne posljedice prekomjernog turizma, te su lokalni ljudi možda razvili svojevrsnu turizmofobiju zbog onoga što smatraju turističkom industrijom koja im nikako ne ide u korist. U sredinama prenapučenima turistima, lokalni ljudi ne mogu naći stan za najam, zbog čega su nerijetko primorani živjeti puno gorim uvjetima nego što bi bio slučaj da velik broj stanova nije namijenjen kratkoročnom najmu. Negativan naboj se dodatno pojačava kad uzmete u obzir da velik broj tih stanova u većem dijelu godine zjapi prazan. To naravno nije jedini problem koji uzrokuje stambenu krizu, ali je vjerovatno najvidljiviji. Tu su i plaće koje nisu pratile rast troškova, ali i ograničeni programi izgradnje. Premijer kanadske pokrajine Britanske Kolumbije David Eby jasno je objasnio srž problema, predstavljajući nova pravila o kratkoročnom najmu. -Ako kupujete nekretninu za kratkoročni najam, ako kupujete nekretninu da vam samo zjapi prazna, nemojte se sa svojim ulaganjima takmičiti s porodicama i pojedincima koji traže mjesto za život, rekao je Eby. Bez obzira na to hoće li mjere zabrane uroditi plodom ili ne, one šalju poruku lokalnom stanovništvu da političari osluškuju njihove probleme i da će im dati prednost pored turista. Koja je alternativa zabranama? Primjerice Berlin ograničava najmodavce i najmoprimce na maksimalni period najma od 90 dana tokom godine. Tako se dopušta djelomičnim najmodavcima da ostvare dodatan prihod, ali i sprječava “profesionalne” najmodavce da kupe po nekoliko stanova i samo ih daju u kratkoročni najam. Najveći izazov je dakle kako regulirati to tržište i koliko će to koštati? Najdeblji kraj u cijeloj priči svakako izvlače putnici, dok će hoteli i pansioni s doručkom biti najveći dobitnici, posebno u sredinama gdje je potražnja veća od ponude, pa bi mogli naplaćivati cijene kakve žele. No, na nivou iskustva, to bi se moglo povoljno odraziti na putovanja. – Zabrana kratkoročnog najma može učiniti putovanja u gradove poput Barcelone autentičnijima. Kad su lokalni ljudi istjerani iz centra grada, izostaje iskustvo prave lokalne atmosfere i kulture, ističe urednica i stručnjakinja za hotele i putovanja u The Timesu Lucy Perrin. A moglo bi to natjerati i putnike da borave i u nekim manjim mjestima u blizini većih gradova i tako im obogatiti i iskustvo boravka, a i smanjiti tenzije među lokalnim stanovništvom.