Evropska centralna banka će sačekati do juna sa smanjenjem ključnih kamata
Marx.ba Evropska centralna banka (ECB) zadržala je u četvrtak nepromenjene kamatne stope na četvrtom uzastopnom sastanku, iako su kreatori monetarne politike primijetili napredak koji je postignut u njihovoj borbi protiv visoke inflacije. Depozitna stopa ostala je na četiri posto, najviša u historiji ECB dugoj dvije i po decenije. Zvaničnici razmatraju koliko brzo mogu da smanje kamatne stope, ali ističu da im je potrebno više dokaza o usporavanju rasta cijena. Za sada snažan rast plaća održava pritisak na domaće cijene, saopštila je banka. Zbog dosadašnjeg uspjeha u usporavanju bazne inflacije, „mi smo sigurniji, ali nismo dovoljno samouvjereni i očigledno nam je potrebno više dokaza“, rekla je predsednica ECB Christine Lagarde. Prošlog mjeseca godišnja stopa inflacije u eurozoni usporila je na 2,6 posto, približavajući se cilju centralne banke od dva posto. Ipak, kreatori politike u banci, koja određuje kamatne stope za 20 zemalja koje koriste euro, bili su oprezni u pogledu prebrzog smanjenja stopa i pojačavanja inflatornih pritisaka. Sa novim prognozama koje ukazuju na nižu inflaciju i rast, kreatori politike ECB u četvrtak su nagovijestili da se pripremaju za prvo smanjenje kamatnih stopa, vjerovatno u junu, pod uslovom da dolazeći podaci, posebno o platama, potvrđuju taj trend, prenosi Reuters. – Nismo razgovarali o rezovima na ovom sastanku, ali tek počinjemo da razgovaramo o povlačenju našeg restriktivnog stava, rekla je predsjednica ECB. Ona je nagovijestila da će se to vjerovatno dogoditi na sastanku 6. juna, jer će do tada biti objavljeni podaci o plaćama za prvi kvartal. ECB će u međuvremenu održati još jedan sastanak 11. aprila, kada će se, prema rečima Lagarde, znati malo više, ali će se u junu znati „mnogo više“. Predsjednica ECB istkala je da inflacija opada prema ciljanih dva posto i da se sada očekuje da će u naredne dvije godine biti niža nego što se očekivalo prije nekoliko mjeseci. U novim kvartalnim ekonomskim projekcijama, ECB je smanjila svoju prognozu rasta cijena u ovoj godini sa 2,7 na 2,3 posto i saopštila da očekuje da će inflacija opasti na 1,9 procenata u ljeto 2025. godine i da će ostati na tom nivou do kraja 2026. godine. Lagarde je izrazila opreznost, ističući da je potrebno više dokaza prije nego što ECB snizi stope.
Nafta na kraju radne sedmice blizu 83 dolara za barel
Marx.ba Cijene nafte zadržale su se u petak blizu 83 dolara za barel budući da je izvještaj o američkom tržištu rada potaknulo nagađanja o usporavanju ekonomije i poboljšanim izgledima za sniženje kamatnih stopa na početku ljeta. Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje trgovine i iznosila je 82,85 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 78,79 dolara. Na kraju radne sedmice trgovci su se fokusirali na izvještaj o američkom tržištu rada u februaru. Stopa nezaposlenosti blago je porasla, a rast plaća usporio, signalizirajući da ekonomija možda usporava, nagađaju analitičari. – Brojke navode na zaključak da je potražnja za radom popustila, što podupire tumačenja o usporavanju ekonomske aktivnosti i povećava šanse za snižavanje kamatnih stopa u junu, podsjeća Giovanni Staunovo iz UBS-a. Podsjećamo, u četvrtak predsjednik Feda Jerome Powell izjavio je da bi uskoro mogli “s dovoljno pouzdanja” zaključiti da inflacija slabi tempom koji opravdava sniženje kamatnih stopa.
FAO: Indeks cijena hrane dodatno pao u februaru
Marx.ba Referentna vrijednost svjetskih cijena prehrambenih proizvoda pala je sedmi mjesec zaredom u februaru, jer su niže međunarodne kotacije za sve glavne žitarice više nego nadoknadile rastuće cijene šećera i mesa, izvijestila je u petak Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene u međunarodnim cijenama niza prehrambenih proizvoda kojima se globalno trguje, u februaru je u prosjeku iznosio 117,3 boda, što je pad od 0,7 posto u odnosu na januar i 10,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. FAO indeks cijena žitarica smanjio se za 5,0 posto u februaru i dosegao nivo 22,4 posto ispod one iz februara 2023. Izvozne cijene kukuruza pale su najviše zbog očekivanja velikih žetvi u Južnoj Americi i konkurentnih cijena koje nudi Ukrajina, dok su međunarodne cijene pšenice uglavnom pale zbog snažnog tempa izvoza iz Ruske Federacije. Međunarodne cijene riže također su pale, za 1,6 posto u februaru. FAO indeks cijena biljnog ulja smanjio se za 1,3 posto u odnosu na januar na 11 posto ispod vrijednosti iz februara 2023. Međunarodne cijene sojinog ulja značajno su pale, poduprte izgledima za obilnu proizvodnju soje u Južnoj Americi, dok je velika globalna izvozna dostupnost ulja od suncokreta i uljane repice gurnula njihove cijene naniže. Svjetske cijene palminog ulja neznatno su porasle u februaru zbog sezonski niže proizvodnje. Nasuprot tome, FAO indeks cijena šećera porastao je 3,2 posto u februaru. Povećanje odražava stalnu zabrinutost oko nadolazeće proizvodnje Brazila nakon dugotrajnog perioda ispodprosječne količine oborina, kao i prognoziranog pada proizvodnje u Tajlandu i Indiji, dvjema vodećim zemljama izvoznicama. FAO indeks cijena mesa porastao je za 1,8 posto u odnosu na januar, pri čemu su najviše porasle cijene mesa peradi, a slijede goveđe meso, pod utjecajem jakih kiša koje su ometale transport stoke u Australiji. FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 1,1 posto, predvođen većom uvoznom potražnjom azijskih kupaca za maslacem. Cijene mlijeka u prahu i sira također su neznatno porasle.
Nakon ispitivanja novog lijeka za mršanje: Dionice kompanije Novo Nordisk ponovo ojačale
Marx.ba Vrijednost dionica kompanije Novo Mordisk ojačale su u četvrtak za osam posto, dostigavši novi rekord nakon što je danski farmaceutski gigant izvijestio o pozitivnim podacima ranog ispitivanja novog eksperimentalnog lijeka za mršanje. Kompanija je na sastanku sa investitorima navela da je faza I ispitivanja njenog dugo očekivanog lijeka pokazala da su pacijenti izgubili 13,1 posto mase za 12 sedmica, piše Reuters. Ovo zasjenjuje rezultate njihovog popularnog lijeka Wegovy od kojeg se gubi šest posto mase. Eksperimentalna faza II počet će u drugoj polovini tekuće godine, a rezultati se očekuju početkom 2026. godine, saopćila je kompanija. Akcije Novo Nordiska, najveće evropske kompanije po tržišnoj kapitalizaciji, ojačale su više od 27 posto od početka godine. Ranije ove sedmice, Novo Nordisk izvijestio je o rezultatima ispitivanja u kasnoj fazi koji pokazuju da njihov lijek Ozempic smanjuje rizik od progresije bolesti bubrega i smrti od bubrežnih ili kardiovaskularnih komplikacija za 24 posto kod dijabetičara sa hroničnim bubrežnim bolestima. Rezultati su doprinijeli sve većem broju dokaza o širim zdravstvenih dobrobitima povezanim s Ozempicom i sličnim lijekovima, osim gubitka težine i liječenja dijabetesa tipa dva.
Padaju rekordi na Aerodromu Sarajevo: Skoro 20.000 putnika više nego u istom mjesecu prošle godine
Marx.ba Aerodrom Sarajevo je februaru ostvario čak 75.112 putnika što je skoro 20.000 putnika više nego u istom mjesecu prošle godine kada ih je bilo 56.979. Ovo je 141,4 posto putnika iz istog mjeseca 2019. (53.130). Aerodrom je imao 843 operacije (708 u II/2023). Sarajevo je ostvarilo 191,2 tone carga (169,9 tona u II/2023). Ukupno je u prva dva mjeseca 2024. Sarajevo ostvarilo 152.566 putnika, 1.746 operacija i 466,8 tona carga, izvijestio je Zamaaero. Sarajevski aerodrom očekuje svoju rekordno najprometniju ljetnu sezonu, s 12 najavljenih novih linija i više od 1,6 miliona sjedala u prodaji između 31. marta i 26. oktobra.
Nije samo za 8. mart: Rast industrije cvijeća u svijetu, koji su trendovi
N. D. Iako bi moglo biti primamljivo nazvati želju potrošača za cvijećem površnom, takav stav bi bio pogrešan, jer industrija rezanog cvijeća podstiče rast brojnih ekonomija u usponu. U stvari, globalno tržište rezanog cvijeća brzo raste. BBC prenosi da je samo u Ujedinjenom Kraljevstvu tržište rezanog cvijeća i ukrasnog bilja vrijedilo 1,3 milijarde funti u 2018. U međuvremenu, trgovačka publikacija Florists Review predviđa da će tržište rezanog cvijeća dostići prodaju od ukupno 47,9 milijardi dolara do 2030. godine, predviđajući kombinovana godišnja stopa rasta od 5,85%. Iako je rast industrije rezanog cvijeća očito trend kojem se možemo radovati u narednim godinama, postoji i pomak među etabliranim tržištima i novijim igračima u ovoj oblasti. Osim toga, društvena i ekološka održivost su područja u kojima je veći fokus kako industrija raste, a profiti i prihodi prate njihov primjer. Postoje neki vidljivi trendovi u industriji cvijeća. Tržišta u razvoju traže svoj udio Kada je energetska kriza 1970-ih pala na zapadnu Evropu i Sjedinjene Države, staklenici koji uzgajaju rezano cvijeće počeli su se zatvarati vrtoglavom brzinom. Energija potrebna za održavanje ovih plastenika bila je preskupa i tako je rođena globalizacija moderne trgovine rezanim cvijećem. Dok je ostatak Evrope zatvorio svoje staklenike, Nizozemska je sa svojom bogatom cvjetnom tradicijom ostala u funkciji i počela da dominira industrijom. Veliki igrači u Nizozemskoj nisu samo uzgajali i prodavali vlastito cvijeće, već su i unosili cvjetove iz podsaharske Afrike na evropsko i američko tržište. Iako je Nizozemska i dalje najveći izvoznik rezanog cvijeća na svijetu, sa 5,17 milijardi dolara izvoza samo u 2021. godini, ona je također odgovorna za veliki broj uvezenog cvijeća. U stvari, Nizozemska je četvrti najveći uvoznik rezanog cvijeća u svijetu, sa 54,3 miliona dolara cvijeća iz Kenije između 2020. i 2021. Uprkos veličini nizozemskog tržišnog udjela, trend je da sve više kenijskih farmera cvijeća počinje da izvozi direktno na evropska tržišta. Rezano cvijeće je sada drugi najveći izvoz Kenije (čaj je na prvom mjestu) i posebno je važan kao izvor ruža, jer ta zemlja sada snabdijeva 40% svih ruža koje se prodaju u Evropskoj uniji. Osim toga, rezano cvijeće je sada jedan od najvećih izvora zapošljavanja u Keniji, s preko 100.000 ljudi direktno zaposlenih u cvjetnoj industriji, a procjenjuje se da je oko dva miliona indirektno uključeno. Dio razloga zašto Kenija sada može povećati svoj tržišni udio u Evropskoj uniji je zbog zrelosti rashladnih tehnologija za transport. Fokus na društvenu održivost unutar lanca opskrbe Rast industrije rezanog cvijeća ima kapacitet da utječe na ekonomije ovih tržišta u nastajanju, s dijelovima stanovništva koje živi od industrije. Stoga je društvena održivost industrije sve više u fokusu. Kenija ima najveći udio Fairtrade organizacija cvijeća na svijetu, sa 39 od 67 certificiranih, pokrivajući 30.500 ljudi, ili 30% cvjetne industrije u toj zemlji. Premija za cvijeće Fairtrade Foundation omogućava ponovno ulaganje u zajednicu, pozitivno utječući ne samo na zaposlene u industriji rezanog cvijeća, već i na dobrobit cijele zemlje. Predviđa se da će, kako mlađi potrošači budu dostigli svoju vrhunsku kupovnu moć, povećan fokus na kupovini sa društvenom i ekološkom održivošću u srži. Stoga bi se moglo očekivati da kompanije koje ilustruju svoju povezanost sa Fairtrade Foundation mogu očekivati veći angažman od sljedeće generacije potrošača. Ekološki prihvatljivija rješenja za lance nabavke Iako je industrija rezanog cvijeća značajno porasla, raste i zabrinutost zbog ekološkog utjecaja transporta tako krhke robe – na rashlađenim temperaturama, brzo i širom svijeta. Međutim, s idealnim uvjetima okoliša na mjestu uzgoja, Fairtrade Foundation je otkrila da ruže koje se uzgajaju u Keniji i prodaju u Evropi proizvode 5,5 puta manje emisija stakleničkih plinova od svojih kolega u Nizozemskoj, čak i kada se uzmu u obzir emisije iz transporta. Ovaj disparitet je zbog energije potrebne za uzgoj takvog cvijeća u sjevernoj klimi, budući da su kenijski uzgajivači izloženi suncu i temperaturama koje omogućavaju mnogo manju potrošnju energije od onih u Evropi. Međutim, rezano cvijeće i dalje zahtijeva sofisticiranu seriju transporta i skladištenja hladnog lanca, a logističke kompanije ne samo da su zadovoljile ovu potražnju, već su počele da nude i ekološki održivija rješenja. S rastom subsaharskog tržišta cvijeća, ovo cvjetanje često zahtijeva putovanje avionskim transportom. Vazduh je često najpovoljniji vid logistike za transport ovog cvijeća, jer svaki dan putovanja rezano cvijeće gubi 15% svoje vrijednosti. Stoga, uvođenje biogoriva i održivijih rješenja za zračni teret su ogromne prednosti za industriju jer ima za cilj da raste uz minimaliziranje negativnog utjecaja na okoliš. Dok je zračni transport i dalje popularan logistički izbor za izvoznike cvijeća, pojavila su se inovativna rješenja koja produžuju vijek trajanja i mogućnost slanja rezanog cvijeća preko okeanskih ruta. Zapravo, problemi u lancu snabdijevanja uzrokovani COVID-19, uključujući manju dostupnost zračnog tereta, doveli su do istraživanja okeanskog transporta rezanog cvijeća, što je postalo sve raširenije u posljednje dvije godine. Izvoznici rezanog cvijeća, posebno u subsaharskoj Africi, u budućnosti mogu imati još više koristi od pouzdanog hlađenog okeanskog transporta – kao ekološki prihvatljiviji i pristupačniji način transportne logistike.
Rast cijena kakaovca ništa nije promijenio: Potražnja za čokoladom ne jenjava
Marx.ba Kakaovac je dosegao rekordnu cijenu u februaru – 5.874 dolara. To je dvostruko veća cijena nego početkom prošle godine. No tona kakaovca sada već košta 6.549 dolara. Analitičari vjeruju da će cijena još rasti, ali čini se da to neće pretjerano negativno utjecati na potražnju. Cijene su snažno porasle zbog slabog uroda u zapadnoj Africi, u kojoj raste oko tri četvrtine svjetskog kakaovca. Suša prouzrokovana vremenskim fenomenom El Ninom naškodila je nasadima u Gani i Obali Slonovače, najvećim svjetskim proizvođačima kakaovca. Unatoč historijski visokim cijenama, ipak nije došlo do smanjenja potražnje. Ona se poprilično dobro drži jer potrošači najčešće impulsivno kupuju čokoladu, pa za nju ne vrijede ista pravila kao za ostale prehrambene proizvode. Kako objašnjava Paul Joules, analitičar iz Rabobanka za CNBC, kupoprodajni ugovori za kakaovac koji vrijede za tekuće razdoblje u većini slučajeva dogovoreni su ranije, tako da se pravi utjecaj visokih cijena na potražnju ni ne može odmah vidjeti na brojkama. Joules očekuje da će do smanjenja potražnje doći tek u drugoj polovici godine. Poskupljenje kakaovca povećava troškove velikih proizvođača čokolade, a on ih prebacuju na potrošače. Poznati američki proizvođač čokolade Hershey prošlog mjeseca upozorio je na negativan učinak cijena kakaovca na profit kompanije. I Reese’s Peanut Butter Cups ove godine očekuje manju zaradu. Ključno je pitanje koliko cijene kakaovca još mogu rasti. Warren Patterson iz ING-a ističe da moraju ići do nivoa na kojima počinjemo uočavati značajno smanjenje potražnje. Trenutno neznatne promjene u potražnji nisu dovoljne da se tržište vrati u ravnotežu. Opskrba kakaovcem iz zapadne Afrike ostaje velika briga. Obala Slonovače čini oko 44 posto svjetske proizvodnje, a Gana ima udio od 14 posto. Suša kao rezultat El Nina u većem dijelu jugoistočne Azije, Indije, Australije i dijelovima Afrike, pored kakaovca, utjecala je na rast cijena šećera i kafe.
Ovo je 5 najvećih banaka na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji
Marx.ba Uprkos ekonomskim izazovima poput sukoba između Rusije i Ukrajine, bankarska industrija je postavljena na 614,62 biliona dolara 2023. godine i očekuje se da će se do 2027. godine popeti na ogromnih 1.231,49 biliona dolara tržišta. Ovaj rast je vođen sve većim usvajanjem digitalnog bankarstva, jer sve više klijenata traži personalizovane i fleksibilne usluge. Kompanije također prihvataju arhitekturu koja je izvorna u oblaku kako bi poboljšala svoju ponudu. Oracle, na primjer, prednjači s inovativnim bankarskim uslugama zasnovanim na oblaku. Sve u svemu, industrija se razvija kako bi zadovoljila promjenjive potrebe kupaca i spremna je za kontinuirani rast. Insider Monkey je objavio listu najvećih banaka, a veo kojih je prvih pet Royal Bank of Canada Tržišna kapitalizacija: 136,5 milijardi dolara Royal Bank of Canada je vodeća kanadska multinacionalna organizacija za finansijske usluge i najveća banka u Kanadi zasnovana na tržišnoj kapitalizaciji. Za kvartal koji je završio 31. januara 2024. godine zabilježen je porast neto prihoda od kamata za 2,1 posto, što predstavlja razliku između zarađenih kamata na kredite i kamata na depozite. Korigovani profit za ovaj period iznosio je 4,07 milijardi dolara, ili 2,85 dolara po dionici, što je premašilo prognozu analitičara od 2,80 dolara po dionici. Međutim, ova cifra je niža u poređenju sa 4,26 milijardi dolara ili 3,04 dolara po dionici prijavljenih u istom kvartalu prethodne godine. HSBC Tržišna kapitalizacija: 148,6 milijardi dolara HSBC Holdings plc, izvorno The Hongkong and Shanghai Banking Corporation, je britanska grupa za finansijske usluge sa sjedištem u Londonu, s poslovnim dosegom u istočnoj Aziji. Za godinu koja se završava 31. decembra 2023. prihod je porastao za 30% na 66,1 milijardu dolara, nadmašivši predviđanja. Neto kamatna marža porasla je na 1,66% sa 1,48% u 2022. godini, a koeficijent osnovnog kapitala 1 je poboljšan na 14,8% sa 14,2% u 2022. godini. Wells Fargo Tržišna kapitalizacija: 197,0 milijardi dolara Wells Fargo & Company je istaknuta američka multinacionalna korporacija za finansijske usluge sa značajnim prisustvom širom svijeta. Za kvartal koji se završava 31. decembra 2023, Wells Fargo je prijavio neto prihod od 3,45 milijardi dolara ili 86 centi po dionici, pokazujući blagi porast sa 3,16 milijardi dolara, ili 75 centi po dionici, u odnosu na prethodnu godinu. Na zaradu u ovom tromjesečju utjecala je naknada od 1,9 milijardi dolara iz posebne procjene Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC) koja se odnosi na propuste Silicon Valley Bank i Signature Bank, kao i naplata od 969 miliona dolara za otpremnine. Bank of America Tržišna kapitalizacija: 270,4 milijarde dolara Bank of America Corporation, američka multinacionalna investiciona banka i holding kompanija za finansijske usluge, sa sjedištem u Sjevernoj Karolini, s dodatnim predstavništvima za investiciono bankarstvo i podršku na Menhetnu. Bruto dobit za dvanaest mjeseci zaključno sa 31. decembrom 2023. godine iznosila je 98,581 milijardu dolara, što je povećanje od 3,82% u odnosu na prethodnu godinu. Godišnja bruto dobit Bank of America dostigla je 2023. godine 98,581 milijardu dolara, što predstavlja povećanje od 3,82% u odnosu na 2022. kada je bruto dobit iznosila 94,95 milijardi dolara, što predstavlja povećanje od 6,55% u odnosu na 2021. JPMorgan Chase Tržišna kapitalizacija: 533,7 milijardi dolara JPMorgan Chase & Co. je američka multinacionalna finansijska institucija sa sjedištima u Njujorku i Delaveru. Za dvanaest mjeseci koji su završili 31. decembra 2023, JPMorgan Chase je ostvario prihod od ukupno 158,10 milijardi dolara, 22,85% više u odnosu na prethodnu godinu. U kvartalu koji je završio 31. decembra 2023, prihod je iznosio 38,57 milijardi dolara, što pokazuje rast od 11,66% u odnosu na isti period prošle godine. Tokom cijele 2023. godine, JPMorgan Chase je zabilježio godišnji prihod od 158,10 milijardi dolara, što predstavlja stopu rasta od 22,85%.
Poslovni lider u 21. vijeku: Ne mora biti savršen, ali mora znati motivirati i pokrenuti ljude
Marx.ba O novom dobu liderstva svoja su iskustva iz modernog poslovnog svijeta podijelili Russell Dalgleish iz Škotske i Michael Anderson iz Kalifornije. Russell je serijski preduzetnik, investitor, inovator i poslovni savjetnik i ističe kako nikada nije postojalo bolje vrijeme za pokretanje posla od ovoga danas. Savremene tehnologije, omogućuju jeftina putovanja i besplatnu komunikaciju s bilo kime u svijetu, što znatno olakšava širenje poslovne strategije i globalni uspjeh bilo koje kompanije iz bilo koje zemlje. U preduzetništvu 21. vijeka najvažnije je iskoristiti mogućnosti koje se nude, a tu su prije svega važne društvene mreže kako bi korisnicima iskomunicirali svoju ponudu, smatra Russell. Za primjer navodi Twitter koji smatra odličnom platformom za dijeljenje iskustva i misli poput onoga što mi mislimo da će se dogoditi u svijetu, što je prilično važno za lidere, piše Žene i novac. Također, ključno je istražiti konkurenciju i odlučiti koje će biti vaše prednosti na tržištu. No, šta nas onda sprječava da pokušamo ostvariti svoje snove, bez obzira na to gdje se nalazili? Odgovor je, kaže, u našoj glavi. I Russell i Michael se slažu da najveći otpor sebi pružamo sami i to zbog straha od nečega novog. Svi se malo bojimo promjena, to je prirodna reakcija na nešto novo. Međutim, da bi bio inovativan, moraš riskirati, ističe Michael, osnivač instituta The Executive Joy. Hrabrost ne znači da nas nije strah, nego da me strah, ali ću svejedno to učiniti, jer znam da je potrebno. Michael je istakao i da postoje neki mitovi o liderstvu koji često obeshrabruju pojedince. Primjerice, mnogi misle da se ne može naučiti kako biti vođa ili da vođa mora imati određene kompetencije i znati odgovore na sva pitanja. Međutim, to nije točno. Bilo ko može biti lider, poručuje preduzetnik iz Kalifornije, ali na vještinama treba raditi, nije dovoljno samo se roditi s time. Ipak, to ne znači da vođa mora biti savršen, jer niko ne može znati sve odgovore. Michael priznaje da ni sam nije bio dobar lider kada se počeo baviti preduzetništvom, ali je mnogo ulagao u svoju daljnju edukaciju nakon čega je njegova kompanija bila sve uspješnija te naposljetku proglašena najboljim mjestom za rad u San Diegu. Lider treba znati kako iskoristiti potencijal svojih zaposlenika i steći njihovo povjerenje. A da bi stekao povjerenje, lider mora biti autentičan. To znači da ne smije skrivati informacije o poslovanju od svojih zaposlenika ili tražiti od njih nešto što sam ne poštuje. Na primjer, ako zaposlenicima nije dopušteno da kasne na posao, onda ni vođa ne bi trebao kasniti. Isto tako, svatko treba pronaći svoj vlastiti stil, a ne kopirati druge. Russell i Michael poručuju svima da rade na svojoj emocionalnoj inteligenciji kako bi prije svega dobro upoznali svoje zaposlenike i predvidjeli moguće izazove. Leaderima predlažu i da se povezuju s drugim preduzetnicima, jer sarađujući, svi imamo veće šanse za uspjeh – već dugo znamo da je networking poluga za svaki biznis. Spoznaja samog sebe, dobre komunikacijske i socijalne vještine, emocionalna inteligencija (prepoznavanje i reguliranje svojih i tuđih negativnih raspoloženja), upravljanje vlastitim emocijama (stresom, strahom od neuspjeha), vođenje drugih prema zajedničkom cilju, povećanje učinkovitosti zaposlenika, sve su to vještine koje se mogu naučiti. Jedan od najmoćnijih alata kojeg ne samo današnji lideri, nego i zaposlenici, redovno primjenjuju je mindfulness, odnosno mindful leadership. Ova vještina omogućuje vam da se uvijek „uprisutnite“ te vam daje alate kako da ih pretočite u svoj život – poslovni, ali i privatni, jer su granice više nego ikad izbrisane. Uvođenje mindfulnessa (skup tehnika i vještina koje nam omogućuju da upravljamo svojom pažnjom) u organizaciju donosi niz dobrobiti koje su potvrđene istraživanjima. Prvo, prakticiranje mindfulnessa povezano je s poboljšanom sposobnošću koncentracije i upravljanja stresom među zaposlenicima. Ovo će donijeti bolju produktivnost i smanjenjem pogrešaka na radnom mjestu. K tome, mindfulness vježbe potiču razvoj emocionalne inteligencije, što će poboljšati međuljudske odnose i sposobnost rješavanja sukoba. Također, istraživanja pokazuju da organizacije koje promiču mindfulness često bilježe nižu stopu fluktuacije zaposlenika i veći nivo angažiranosti. Konačno, integracija mindfulnessa u radnu kulturu može doprinijeti većoj prilagodljivosti organizacije na promjene u okruženju i povećati njenu otpornost na stresne situacije. Kroz redovnu praksu mindfulnessa, zaposlenici postaju osvješteniji o svojim potrebama, što rezultira većim osjećajem zadovoljstva na poslu. Također, mindfulness potiče dublje i bolje međuljudske odnose i razumijevanje unutar timova. Osjećaj sreće među zaposlenicima nije samo rezultat postignuća ciljeva, već i osjećaja povezanosti s vlastitim emocijama i okolinom, što mindfulness potiče. Stoga, implementacija mindfulness programa u organizaciji može biti ključni faktor u stvaranju radnog okruženja u kojem se potiče zadovoljstvo, sreća i osobni razvoj zaposlenika.
Prva Izvještajna Skupština: Članovi BUM-a djeluju zajedno na kreiranju prilika u biznis sektoru
Marx.ba Udruženje BUM je osnovano od strane grupe entuzijasta, vlasnika i menadžera uspješnih kompanija koji žele unaprijediti poslovni ambijent, jačati poduzetništvo i kreirati kvalitetne uslove za društvo i biznis zajednicu na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. U upravnoj zgradi kompanije Alma-Ras d.o.o. u Visokom održana je prva Izvještajna Skupština ovog Udruženja koju je vodio Predsjednik Skupštine, Rasim Memagić, a na kojoj su predstavljeni rezultati rada i planovi za naredni period. Upravnom odboru u sastavu sa Aleksandar Krunić, Emin Efendira i Maja Kulenović, pridružila su se dva nova člana, Matea Franjić i Aida Salkić, koje će svojim znanjem i iskustvom doprinijeti jačanju udruženja i širenju misije. – Jedno od osnovnih načela menadžerskog zanata je ostvarivanje rezultata. Vođeni time, inicijativa udruživanja menadžera iz cijele BiH je postala stvarnost i svakim danom raste i razvija se, što mene lično ispunjava velikim zadovoljstvom. Skupština je još jednom pokazala svu raskoš i širinu udruženja, jer su se na jednom mjestu okupili lideri organizacija iz cijele zemlje i iz vrlo različitih branši. Vizija nam je da budemo nosioci pozitivne promjene i postanemo vodeća biznis zajednica u Bosni i Hercegovini, a danas smo razgovarali i dogovorili aktivnosti koje ćemo provoditi ove godine na tom putu, izjavio je predsjednik Upravnog odbora Aleksandar Krunić. Ova zajednica okuplja uspješne pojedince iz poslovnog svijeta i jedino je udruženje menadžera s članovima iz cijele BiH. Članovi Udruženja su pojedinci koji teže unapređenju svog osobnog i profesionalnog razvoja, razvoju svojih timova i firmi iz kojih dolaze, dijeljenju iskustava i znanja te davanju prijedloga i inicijativa za razvoj poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini. BUM je bosansko-hercegovačko udruženje koje ima za cilj umrežavanje vodećih menadžera kako bi međusobno dijelili najbolje poslovne prakse i na taj način aktivno oblikovali poslovni ambijent u BiH. Članovi BUM-a teže unapređenju svojih vještina i znanja kako bi unaprijedili timove i firme koje vode. Dijeljenjem najboljih poslovnih praksi, znanja i iskustva, BUM potiče poduzetničku kulturu, etički način poslovanja i unapređuje privredu i ekonomiju Bosne i Hercegovine.