Ovo je 5 najvrijednijih evropskih kovanica koje su još uvijek u opticaju
Marx.ba Ben Wengel je stručnjak za novčiće u Numismatic Guaranty Company (NGC), kao i za autentičnost i proces kovanja koji je rukovao, ovjerio i ocjenjivao preko milion kovanica. – Ima nekoliko različitih kovanica koji se sigurno mogu naći u opticaju. Sve su to pogrešne kovanice poznate kao “mule” u numizmatici. To se događa kada matrice koje se koriste za kovanje novca nisu ispravno uparene, što rezultira netačnom kombinacijom prednje strane ili naličja za sve kovanice iskovane iz tog specifičnog para matrica, objasnio je Wengel za Nasdaq. Portugalska kovanica od 1 eura – stara karta – Na poleđini ove kovanice s greškom prikazana je “stara” karta Evrope korištena na kovanicama eura od 2002. do 2007., rekao je Wengel. Zastarjela poleđina čini ovaj novčić posebnim – ali ne toliko posebnim da ga je nemoguće pronaći. 20 eurocenti s dvije reversne matrice Izdavan između 1999. i 2007., ovaj novčić eurozone ima dva reversa i nema avers, što znači da su obje strane iste. – Ovo je vrlo vizuelno upečatljiva pogreška, i kao takva, bilo bi znatno teže povući ovaj novčić iz opticaja. Jedan primjerak je prodan na aukciji 2013. za nešto manje od 1.300 dolara, rekao je Wengel. Ali nemojte se dati zavarati imitacijom. – Uobičajeno je naići na novčiće koji su manipulirani nakon proizvodnje spajanjem dvije polovice dva novčića zajedno kako bi se stvorili izmijenjeni, osakaćeni novčići koji izgledaju kao mule ili mađioničarski rekviziti. Prisutnost šava ili neodgovarajuće težine obično su signalni znakovi da novčić nije prava mula, dodao je. 1 euro cent iskovan s dvije reversne matrice Kovanica od 20 eurocenti nije jedina kovanica s dvije poleđine i bez prednje strane. Ista pogreška kovnice napravljena je na 1 eurocentu. – To je vrlo slična mula kao gore navedeni primjer, samo drugačije denominacije. Isti problemi vrijede za izmijenjene komade i mogućnost pronalaska ovog novčića u opticaju, rekao je Wengel koji je primijetio da je jedan primjerak prodan za 384 dolara u 2019. godine. 20 britanskih penija iz 2008. Novčić iz 2008. iz Ujedinjenog Kraljevstva uparen je s licem i naličjem koji se ne podudaraju. – Ovaj novčić ima pogrešnu prednju stranu – kraljičinu stranu, koja bi trebala biti datirana. Umjesto toga, bio je uparen s nedatiranim aversom namijenjenim za korištenje s posebnim prigodnim novčićem za Tudor Rose, otkrio je Wengel. Prema Kraljevskoj kovnici, pogreška je zahvatila manje od 250.000 od 136 miliona komada od 20 penija iskovanih 2008.-2009. – Ovo bi se sigurno moglo naći u opticaju, a ljepši primjerci vrijede oko 100 dolara, rekao je Wengel. 10 britanskih penija iz 2009. Uz samo dva ili tri poznata primjerka u optjecaju, manja je vjerovatnost da ćete pronaći verziju pogreške kovanice od 10 penija sa zastarjelim naličjem, ali su u opticaju. – Ovo je vrlo rijedak novčić, jer ima pogrešan, stariji reversni dizajn koji je trebao biti ukinut 2008. godine, a sastoji se od jednog, centralno smještenog okrunjenog lava s apoenom ispod. Umjesto toga je slučajno korišten 2009. s ispravnim novim aversom iz 2009. godine. Primjerci su se prodavali za 1.000-1.500 dolara, rekao je Wengel.
Bosna i Hercegovina predstavlja turističku ponudu na sajmu ITB Berlin
Marx.ba U sklopu najvećeg svjetskog sajma turizma ITB Berlin, koji se održava od 5. do 7. marta, niz partnera iz javnog i privatnog sektora, uz potporu Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH i USAID Projekta razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini (Turizam), udružilo je snage kako bi zajednički predstavili turističku ponudu Bosne i Hercegovine. Na bh. štandu, kojeg je danas posjetio i Nj.E. Damir Arnaut, veleposlanik BiH u Njemačkoj, izlagači su Turistička zajednica Kantona Sarajevo – Visit Sarajevo, Turistička organizacija Republike Srpske, Turistički klaster Hercegovina, Fortuna Tours iz Mostara i niz turističkih agencija, hotela i drugih predstavnika bh. turističkog sektora. U sklopu sajma, javnosti će biti predstavljena prva destinacijska web stranica Bosne i Hercegovine www.discoverbih.com, koju je razvila VTK/STK BiH uz podršku projekta USAID Turizam. – Nova destinacijska web stranica Bosne i Hercegovine značajan je korak u našim nastojanjima da promoviramo našu zemlju kao vrhunsku turističku destinaciju na međunarodnom nivou. Vjerujemo da će ova digitalna inicijativa značajno doprinijeti povećanju turističkog prometa te otvaranju novih poslovnih prilika za naše turističke operatere. Ovo je tek početak našeg plana da kroz tehnološke inovacije i digitalnu promociju nastavimo s jačanjem pozicije Bosne i Hercegovine na međunarodnom turističkom tržištu, rekao je sekretar Grupacije za turizam i ugostiteljstvo BiH u VTK/STK BiH Darko Pehar. Sajam ITB Berlin jedan je od najprestižnijih i najutjecajnijih događaja na svjetskoj sceni turizma i putovanja koji okuplja ključne aktere iz cijelog svijeta – od turističkih organizacija, agencija, hotelijera, do tehnoloških inovatora i start-up kompanija. – Ovo je izuzetna prilika da svijetu pokažemo bogatstvo, raznolikost i jedinstvenost turističke ponude naše regije, koja je spoj bogate povijesti, kulture, prirodnih ljepota i gostoljubivosti koja se prenosi s generacije na generaciju. Suradnja s brojnim partnerima na ovom štandu omogućava nam da stvorimo snažnu, ujedinjenu prezentaciju naše zemlje i otvorimo nove mogućnosti za razvoj turizma, investicije i međunarodnu suradnju, istakao je predsjednik Turističkog klastera Hercegovina Ivan Dodig. Ovaj sajam stvara jedinstvenu platformu za razmjenu znanja, ideja i iskustava te predstavlja izuzetnu priliku za istraživanje najnovijih trendova u turizmu i prezentaciju destinacija. – ITB Berlin nam pruža izuzetnu platformu ne samo za promociju jedinstvenih turističkih atrakcija i bogate kulturne baštine naše regije, već i za uspostavljanje značajnih poslovnih veza koje mogu doprinijeti daljem razvoju i rastu našeg turističkog sektora, izjavio je vlasnik Fortuna Tours DMC Mostar Mili Bijavica. Bh. izlagači na sajmu ITB Berlin očekuju da će ova zajednička promocija turističkih potencijala naše zemlje otvoriti nove mogućnosti za suradnju, privući investitore i doprinijeti povećanju broja posjetilaca.
Cijena zlata na novom historijskom maksimumu
Marx.ba Terminske cijene zlata dostigle su u ponedeljak najviši nivo ikada, jer se trgovci klade da će američke Federalne rezerve početi da snižavaju kamatne stope u drugoj polovini tekuće godine. Aprilski fjučersi ojačali su za 30,60 dolara, ili 1,46 posto na 2.126,30 dolara po unci (31,1 gram), što je najviši nivo od početka vođenja evidencije 1974. godine. Prethodna najviša cijena postignuta je na prethodnoj trgovačkoj sesiji u petak kada je zlato dostiglo vrijednost 2095,70 dolara po unci. VanEck Gold Miners ETF indeks porastao je za 4,5 odsto. Kada se cijena prilagodi inflaciji, zlato je 1980. godine imalo najvišu vrijednost svih vremena od oko 3.200 dolara za uncu pri sadašnjim vrijednostima, prema računici Bleakley Financial Group, koja prognozira da će cijena zlata nastaviti da raste. Zlato je imalo dobre rezultate uprkos visokim kamatama i jakom dolaru. To je uglavnom zbog toga što su svjetske centralne banke kupile velike količine zlata nakon što si SAD i EU konfiskovale 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi. Cijena zlata je u plusu u odnosu na očekivanja da će Fed ove godine početi da smanjuje kamatne stope uporedo sa smanjenjem inflacije. Kada kamatne stope padaju, cijene zlata obično rastu, jer ulagači traže sigurno utočište dok imovina poput obveznica postaje manje atraktivna. Zlato je sada u plusu u odnosu na očekivanja da će Fed ove godine početi smanjivati kamatne stope kako se inflacija smanjuje. Kada stope padaju, cijene zlata obično rastu jer ulagači traže sigurno utočište jer imovina poput obveznica postaje manje atraktivna jer više ne donosi atraktivne prinose.
Nova smjena na vrhu: Elon Musk više nije najbogatiji čovjek na svijetu
Marx.ba Prijestolje najbogatijeg čovjeka od Elona Muska jučer je preuzeo Jeff Bezos, pokazuju najnoviji podaci američkog Bloomberga. Bezos ima 200 milijardi dolara, dok Musk ima 198 milijardi dolara. Musk je prošle godine izgubio 31 milijardu dolara, a Bezos je dobio 23 milijarde dolara. Dionice Tesle pale su jučer više od 7 posto. Musk je postao najbogatiji čovjek u maju 2023., smijenivši Bernarda Arnaulta, šefa LVMH-a, jednog od najvećih svjetskih konglomerata koji uključuje brendove kao što su Louis Vuitton, Dior i Celine. Za tron se već mjesecima natječu trojica “centimilijardera” – Bezos, Musk i Arnault. Arnault je zadržao titulu zahvaljujući rastu dionica LVMH-a zbog prodaje luksuzne robe. Ranije ove godine, sudija državnog suda u Delawareu poništio je Muskov paket plaća za 2018. vrijedan više od 50 milijardi dolara, što mu je pomoglo da postane jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Dionice Tesle također su pale za oko 24 posto od početka godine. Naslov se mijenja svakih nekoliko mjeseci, ovisno o tržištu. Musk i Arnault su još uvijek bogati. Od 2020. godine neto bogatstvo pet najbogatijih ljudi na svijetu naglo je poraslo za 114 posto na ukupno 869 milijardi dolara, uzimajući u obzir inflaciju.
Novi izvještaj: Centralne banke blizu cilja u borbi protiv inflacije
Marx.ba Centralne banke blizu su ciljanog zauzdavanja inflacije, objavila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS). Ima razloga za “oprezni optimizam”, navodi se u najnovijem tromjesečnom izvještaju BIS-a, kojeg često nazivaju centralnom bankom centralnih banaka zbog redovnih sastanaka iza zatvorenih vrata s vodećim kreatorima monetarne politike u svijetu. – Centralne banke poduzele su odlučne poteze i time spriječile da se inflacija ukorijeni. Istodobno je ekonomska aktivnost zadržala izuzetnu otpornost, a finansijski se sistem i dalje se dobro drži, rekao je novinarima šef monetarnog i ekonomskog odjela BIS-a Claudio Borio. U BIS-u postupno jača optimizam, piše Reuters. Krajem prošle godine ustvrdio je da je napredak u suzbijanju inflacije ohrabrujući, naglasivši ipak da centralne banke još ne mogu odahnuti. Unatoč upozorenju o rizicima, Borio je ovaj put primijetio da se značajno suzio jaz između vremenskog okvira u kojem tržišta očekuju da će kamatne stope ponovno početi padati i onoga koji velike centralne banke signaliziraju. – Činjenica da su se (očekivanja) finansijskih tržišta približila stajalištima centralnih banaka sugerira da su, barem ovom prilikom, one bolje procijenile rizike, rekao je Borio. Izvještaj je također razmatralo tvrdokornost inflacije i potencijalnu vrijednost neutralnih kamatnih stopa, ni prelabavih ni previše restriktivnih, nakon pandemije covida-19 i promjena u ekonomiji pod utjecajem deglobalizacije i starenja stanovništva. Zaključeno je da bi inflatorni pritisci mogli postati tvrdokorniji kako uslužne djelatnosti budu imale svi udio u ekonomijama. Neutralne kamatne stope mogle bi pak biti više, premda nije sigurno kako će se izračunavati. – To je tako “nejasna smjernica” u trenutnom kontekstu da će “biti vrlo teško upotrijebiti je vrlo konkretno pri vođenju monetarne politike”, dodao je Hyun Song Shin, voditelj istraživanja u BIS-u. U izvještaju se također upozorava na nagli rast cijena dionica tehnoloških divova, posebno onih povezanih s uzletom umjetne inteligencije (AI). Dionice Nvidije, koja proizvodi čipove za AI softver, skočile su od početka godine za dodatnih 66 posto, povrh skoka za gotovo tri i pol puta u 2023. Snažno je porasla i cijena dionice vlasnika Facebooka Mete, za gotovo dva i po puta u posljednjih 15 mjeseci . – Velike ili potencijalne promjene u tehnologiji u pravilu pokrenu val optimizma koji rezultira ekstremnim nivoima tržišta. Mogli bismo tome ponovno svjedočiti, rekao je Borio.
Dubai želi imati najveći aerodrom na svijetu: Evo kako napreduju i ko im je konkurencija
Marx.ba Prije nešto više od 10 godina, u oktobru 2013 godine, Wizz Air A320 koji je stigao iz Budimpešte, dospio je na naslovne strane kao prvi komercijalni putnički let ikada koji je sletio na međunarodni aerodrom Al Maktoum, također poznat kao Dubai svjetska centrala (DWC), prenosi Yahoo Life. Ovaj potpuno nov “grinfild” aerodrom udaljen je nekih 20 milja jugozapadno od centra Dubaija i dizajniran je da, u ne tako dalekoj budućnosti, postane najveći i najprometniji na svijetu. Vizija za ovaj aerodrom je bila, i još uvijek jeste, futurističko mega-središte, koje bi osiguralo da uloga emirata kao glavnog čvorišta globalne ekonomije ne naiđe na probleme s kapacitetom u skorije vrijeme. Dubai Airports, aerodromska uprava koja upravlja i Dubai Internacional (DXB) kao i novim aerodromom, obećava da će, kada Al Maktum International bude završen, moći primiti više od 160 miliona putnika godišnje kao i 12 miliona tona tereta. To je gotovo 63 miliona putnika više od trenutno najprometnijeg aerodroma na svijetu, Hartsfield–Jackson Atlanta Internacional, koju je 2022. godine primio gotovo 100 miliona više putnika od Dubai Internacional. DXB je već sada najprometniji aerodrom na svijetu izvan SAD i glavna međunarodna vrata Dubaija. Deset godina poslije prvog putničkog leta i punih 13 godina otkako je prvi put otvoren za teretne operacije, na ovom aerodromu se i dalje radi. DWC je pronašao ulogu centra za održavanje, popravak i remont aviona. Također ugošćuje niz operatora avio prevoza tereta (uključujući Emirates Cargo) i privatne avione i neke čarter letove. Redovne putničke usluge, međutim, ograničene su na one koje nudi nekolicina niskotarifnih prevoznika koji usluge nude uglavnom putnicima iz istočne Evrope, Rusije i srednje Azije. – Dali smo prioritet širenju i ulaganjima u DXB kako bismo ispunili zahtjeve i planove naših korisnika. Ovo će se nastaviti dok se ne iskoriste svi mogući kapaciteti, rekao je za CNN Paul Griffiths, izvršni direktor Dubai Airports. Plan je da se maksimizira trenutni kapacitet kroz primjenu inovativne tehnologije i renoviranja kako bi se preispitalo korištenje prostora time dodajući još 20 miliona putnika trenutnom godišnjem kapacitetu DXB-a od 100 miliona putnika. – Ovo proširenje ne samo da će omogućiti kratkoročni rast, već će nam također dati dodatno vrijeme za izradu strategije za postupno širenje DWC-a. Naše prognoze putnika za 2023. iznose 86,8 miliona, s projekcijama od 88,2 miliona odnosno 93,8 miliona za 2024. i 2025. godinu, dodaje Griffiths. Iako je oprezan da ne daje definitivne prognoze kada će aerodrom biti završen, Griffiths je nagovestio časopisu Biznis Traveler da se radi na intrigantnom modularnom pristupu za postepeno proširenje DWC-a koje može trajati čak do 2050-ih. – Ne planiramo aerodrom koji ima terminale. Potpuno ćemo promeniti poslovni model za aerodrome učiniti ih daleko intimnijim i rešiti se svih nasleđenih procesa kojima smo predugo morali podvrgavati naše korisnike – kaže Grifits. Ovaj aerodrom će biti centralni dio mnogo većeg plana, nazvanog Dubai South, koji podrazumijeva stvaranje potpuno novog grada u pustinjskom pojasu od 145 kvadratnih kilometara, južno od Dubaija. Iako ne postoji zvanični vremenski okvir za ovo, pravi preokret će se dogoditi kada se lokalni gigant Emirati i njihov manji partner FlayDubai premjeste na novi aerodrom. Prelazak Emirata na DWC je više od promjene lokacije. – To je strateško preusmjeravanje kao odgovor na promjenjivu dinamiku globalnog tržišta aero putovanja i trgovine, kaže stručnjakinja za vazduhoplovstvo Nadine Itani sa univerziteta u Sariju u Engleskoj. Ona napominje da vjera koju Dubai ima da će DWC biti mega-središte avio prevoza i trgovine u budućnosti nije izolovan slučaj. U regionu se trenutno vodi trka za ulaganje u nove, velike aerodrome i niko ne želi da zaostane. Međunarodni aerodrom Hamad otvoren 2014. godine u obližnjem Kataru, direktni je konkurent Dubaiju i sprema se proširiti svoj kapacitet na više od 60 miliona putnika godišnje. Ovo je bio samo jedan dio proširenja aerodroma u regionu – otvaranje potpuno novog aerodroma u Muskatu u Omanu, vrijednog 1,8 milijardi dolara, 2018. godine, potom izgradnja novog terminala u Bahreinu u vrijednosti od 1,1 milijarde dolara 2021. godine i izgradnja terminala A na aerodromu u Abu Dabiju u novembru 2023. godine. Ovaj novi objekat od 780 hiljada kvadratnih metara može istovremeno da primi do 79 aviona. Međunarodni aerodrom Kuvajta gradi novi terminal koji će u inicijalno imati kapacitet za 25 miliona putnika godišnje, sa mogućnošću udvostručenja na 50 miliona u budućnosti. Saudijska Arabija također priprema veliko proširenje aerodroma kao dio svoje Vizije 2030., u okviru koje je odvojeno 100 milijardi dolara kako bi se podržala vazhušna povezanost kraljevstva i tako da pretvorila u jedno od najboljih svjetskih turističkih destinacija. Trka za prevlast i prvo mjesto na listi najboljih i najpormetnijih aerodroma je počela, a ambicije svih uključenih su velike.
5 jednostavnih načina da poboljšate korisničko iskustvo
N. D. Naučite kako brendovi mogu poboljšati iskustva, od predviđanja potreba kupaca do poboljšanja evidencije i komunikacije. 1. Shvatite ključne ciljeve svojih kupaca i pomozite im da se pripreme Kupcima će uvijek biti potrebna pomoć. Planiranjem unaprijed, možete učiniti korisničko iskustvo bez problema i ugodnijim. Na primjer, dok sam bio u čekaonici agencije čuo sam tri razloga zašto većina ljudi traži pomoć. Kako bi poboljšala korisničko iskustvo, agencija je mogla jasno ocrtati tri ključna cilja korisnika i pomoći pojedincima da shvate šta im je potrebno da isprave svoje situacije. Poznavanje ključnih ciljeva kupaca i predviđanje onoga što će im trebati izbjeglo bi redove na fizičkoj lokaciji i smanjilo ponovljene posjete zbog nepripremljenosti. 2. Tehnologija može postati prednost Jedna od osnovnih potreba ljudi je potreba da budu shvaćeni. Osjećati da ste čuli i da znate da neko priznaje ono što ste rekli pomaže u stvaranju pozitivnog iskustva. Nasuprot tome, potreba da svoju priču ponavljate predstavniku službe više puta uzrokuje eroziju povjerenja. Navesti različite tehnologije da razgovaraju jedna s drugom može biti izazov, ali tehnologija može postati konkurentska prednost kada se uradi kako treba. 3. Uklonite nejasnoće Što se tiče koraka za rješavanje problema, zlatno pravilo je da se navedu približni vremenski okviri i proces rješavanja. Ako oni ne postoje, dobra praksa bi bila da se analiziraju ključna pitanja kako bi se shvatilo koliko im je vremena bilo potrebno da se riješe i put rješavanja kako bi se obezbijedila polazna osnova. Ako ništa drugo ne uspije, sljedeći najbolji korak bi bio da rutinski komunicirate s klijentima kako biste ih obavijestili o statusu njihovog problema i da još uvijek radite na tome, jer će sedmice šutnje uzrokovati stres kod kupaca. 4. Obučite predstavnike službe Postoje hiljade resursa za obuku za predstavnike korisničke službe. Među svim treninzima, empatija je jedan od osnovnih zahtjeva. Jedan od načina da pokažete empatiju je da se stavite u kožu vašeg klijenta kako biste razumjeli njegovo ili njeno gledište. 5. Odredite odgovornu stranu ili strane Na kraju, ali ne i najmanje važno, određivanje odgovorne strane pomaže u odgovornosti. Redovni servis za korisnike je norma ovih dana, ali znati da postoji jedna osoba koja ima konačnu odgovornost i konačnu riječ je vrijedno.
Saudijska Arabija, Rusija i neke članice OPEC+ produžuju dobrovoljna smanjenja opskrbe naftom
Marx.ba Saudijska Arabija i Rusija, zajedno s nekoliko drugih ključnih proizvođača OPEC+, produžit će svoje dobrovoljno smanjenje opskrbe sirovom naftom do kraja drugog tromjesečja. OPEC+ se odnosi na koaliciju Organizacije za zemlje izvoznice nafte i njenih saveznika, kojom upravljaju Rijad i Moskva. Saudijska Arabija produžit će svoje dobrovoljno smanjenje proizvodnje sirove nafte od milion barela dnevno do kraja drugog tromjesečja, objavila je u nedjelju Saudijska novinska agencija u državnom vlasništvu, pozivajući se na službeni izvor iz ministarstva energetike zemlje. – Proizvodnja sirove nafte u Rijadu bit će približno 9 miliona barela dnevno do kraja juna, stoji u saopćenju. Rusija će smanjiti svoju proizvodnju i izvozne zalihe za ukupno 471.000 barela dnevno do kraja juna, rekao je zamjenik ruskog premijera Alexander Novak, prema izvještaju koje je prenijela ruska državna agencija Tass. Moskva je dobrovoljno smanjila svoje zalihe za nešto viših 500.000 barela dnevno u prvom kvartalu. Ključni proizvođači iz OPEC-a, Irak i UAE, također će produžiti svoje dobrovoljno smanjenje proizvodnje od 220.000 barela dnevno, odnosno 163.000 barela dnevno, do kraja drugog tromjesečja. Još u novembru zemlje OPEC+ održale su službenu politiku kolektivnog smanjenja svoje proizvodnje za 2 miliona barela dnevno do kraja 2024. Odvojeno od službene strategije grupe, nekoliko proizvođača OPEC+, uključujući teškaše Saudijsku Arabiju i Rusiju, najavilo je da će dobrovoljno smanjiti svoje zalihe za ukupno 2,2 miliona barela dnevno do kraja prvog kvartala ove godine. Najnovija najava o smanjenju proizvodnje dolazi u kontekstu slabe cijene nafte koja je od početka godine uglavnom skočila u uskom intervalu od 75 do 85 dolara po barelu, unatoč smanjenju opskrbe OPEC+, stalnim pomorskim napadima Huta na ključnoj ruti Crvenog mora i tekući rizik od prelijevanja rata na Bliskom Istoku.
Kreditiranje stanovništva u regionu ne posustaje
Marx.ba Dinamika kreditiranja stanovništva u regionu se ubrzava, dok se čeka glavni potez Evropske centralne banke – smanjenje kamatnih stopa. Usporavanje inflacije u zemljama Evrope je u toku, pa se očekuje i stabilizacija monetarne politike, a iz ECB-a su ranije saopštili da bi snižavanje kamata moglo da počne od polovine ove godine, mada je bilo indicija da bi moglo krenuti i ranije – u aprilu ili maju. U zemljama regiona stanovništvo ne odustaje od uzimanja kredita, i kreditiranje građana uglavnom raste, piše Biznis.rs. Krediti u Srbiji za stanovništvo u 2023. godini povećani su za 1,2 posto, navodi se u izvještaju Narodne banke Srbije (NBS). Krediti stanovništvu smanjeni su tokom četvrtog tromesječja za 0,2 posto, zbog smanjenja stanja stambenih kredita i manjeg zaduženja po transakcionim računima a sa druge strane, povećano je zaduživanje po osnovu gotovinskih i potrošačkih kredita. Što se stambenih kredita tiče iz NBS su naveli da je njihovo učešće u ukupnim kreditima stanovništvu na kraju godine iznosilo 39,3 posto, a učešće gotovinskih kredita 44,7 posto. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu na kraju novembra prošle godine iznosili su 21,7 milijardi eura. U odnosu na isti period 2022. godine, na osnovu bilansa, rast posmatranih kredita ubrzan je na 8,9 posto (plus 1,8 milijardi eura), što je za 0,6 procentnih poena više od godišnje dinamike iz oktobra. Kako SEEbiz prenosi analizu Raiffeisen banke (RBA), ubrzanje rasta kredita stanovništvu nastavljeno je u kontinuitetu od februara 2023. godine. Na mjesečnom nivou zabilježen je rast od 0,2 milijarde eura ili 0,9 posto. Podaci HNB pokazuju da su na kraju novembra gotovo 50 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu činili stambeni krediti, sa godišnjom stopom rasta od deset odsto, što je 0,6 procenata više u odnosu na prethodni mesec. Nenamjenski gotovinski krediti su na kraju novembra iznosili skoro osam milijardi eura ili 36,7 posto ukupnih kredita. Ovo ubrzanje krenulo je od početka prošle godine, a pozitivne stope rasta traju od 2021. godine. Prema izvještaju HNB, primjećuje se pojačana tendencija kupovine nepokretnosti, trajnih potrošačkih dobara, zbog rasta nominalnih i realnih zarada. Prekoračenja po transakcionim računima, sa iznosom od 820 miliona eura (3,8 posto ukupnih kredita), bilježe pad na godišnjem nivou od kraja 2022. Prema posljednjim podacima HNB, efektivna kamatna stopa je u novembru zabilježila blagi mjesečni pad za nenamjenske gotovinske kredite (minus šest baznih poena), dok je za nove stambene kredite stagnirala na mjesečnom nivou, ali i u poređenju na prosjek prethodna tri mjeseca. U novembru je za nenamjenske gotovinske kredite u prosjeku iznosila 4,90 posto, a za stambene 3,98 procenata. Prema podacima Evropske centralne banke o prosječnim kamatnim stopama na stambene kredite sa rokom dospijeća za više od deset godina, Hrvatska se sa stopom od 3,73 posto pozicionirala nešto iznad prosjeka eurozone (3,7 posto). Međutim, i dalje je ispod prosjeka za Njemačku (3,92 procenta). Što se tiče prosječnih kamatnih stopa na potrošačke kredite (ukupno, novo poslovanje), Hrvatska ima jednu od najskromnijih kamatnih stopa među državama članicama od 5,06 posto. Prosjek posmatranih kamata u eurozoni je u novembru iznosio 7,85 posto, a rast je predvodila Latvija sa skoro 14 posto, navela je RBA. Ukupni krediti koje su banke u Bosni i Hercegovini plasirale stanovništvu na kraju novembra 2023. godine iznosili su 11,77 milijardi konvertibilnih maraka (oko šest miljardi eura), a prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, čak 864.434 građana imalo je pozajmice. U odnosu na 2022. godinu, prošle godine je smanjen broj zaduženih građana, ali je povećan ukupan iznos kredita. Najveći dio kredita stanovništvu na kraju novembra 2023. godine, od ukupnih 11,77 milijardu KM, odnosi se na nenamjenske kredite koji su iznosili 8,6 milijardi KM (4,4 milijarde eura) ili 73,1 posto, navela je Centralna banka BiH. – Krediti za izgradnju ili kupovinu novih stambenih jedinica iznose 1,72 milijarde KM (870 miliona eura) ili 14,7 posto, a krediti za kupovinu i popravku postojećih 969,5 miliona KM (496 miliona eura) ili 8,2 posto“, dodali su iz CB BiH. Centralna banka Crne gore saopštila je da u strukturi kredita fizičkih lica (bez preduzetnika) preovladavaju namjenski krediti koji čine 61,04 posto, među kojima su dominantni stambeni krediti sa 47,42 procenta učešća, dok gotovinski nenamjenski krediti čine 31,36 procenata, a hipotekarni 6,28 posto. Dugoročni krediti čine 98,77 posto ukupnih kredita fizičkih lica i iznose skoro 1,7 milijardi eura. Kratkoročni krediti fizičkih lica čine 1,23 posto ukupnih kredita, i oni iznose 21,2 miliona eura, podaci su CBCG.
Počeli su pregovori o uvođenju minimalnog globalnog poreza za milijardere: Mogli bi potrajati
Marx.ba Tokom ove sedmice najveće svjetske ekonomije započele su pregovore o uvođenju minimalnog globalnog poreza za milijardere. Razgovori su započeli dvije godine nakon što se pokazalo da svijet može djelovati zajedno kako bi se odredio minimalni porez za multinacionalne kompanije. Prema podacima Poreznog opservatorija Evropske unije, superbogati u velikim zemljama plaćaju znatno manje poreza od ostalih ljudi. Naime, bogatstvo superbogatih oporezuje se efektivnim stopama do 0,5 posto. Superbogati, aktivnostima kao što su utaja poreza ili iskorištavanje rupa u poreznim sistemima ili preseljenje u zemlju s nižim porezima, uskraćuju prihode koji su sve potrebniji zbog rastućih dugova. Direktor Evropskog poreznog opservatorija Gabriel Zucman istakao je kako je progresivno oporezivanje ključni stup demokratskih država. Smatra da postojeća globalna mreža poreznih sistema ne osigurava adekvatno oporezivanje najbogatijih. Prošlomjesečni izvještaj britanske organizacije Oxfam navodi da superbogati u zemljama uključujući Brazil, Francusku, Italiju, Veliku Britaniju i Sjedinjene Države plaćaju efektivnu poreznu stopu nižu od efektivne porezne stope za radnike. Prema podacima Oxfama, gotovo 80 posto milijardera živi u zemljama G20. Porezni opservatorij EU ima nekoliko prijedloga, a jedan od njih je uvođenje minimalnog globalnog poreza od dva posto na neto bogatstvo milijardera, za koje se procjenjuje da godišnje generiraju čak 250 milijardi dolara. Milijarderi koji već plaćaju dva posto poreza ne bi bili dodatno oporezovani. Prema izvještaju iz novembra 2022. koje je objavila grupa stručnjaka za finansiranje klimatskih promjena, 250 milijardi dolara jednako je polovici dodatnog finansiranja potrebnog afričkim zemljama svake godine za prelazak na čišće izvore energije. Kako prenosi CNN, postizanje dogovora između zemalja G20 o minimalnom globalnom porezu moglo bi potrajati jako dugo. – Ovo je tek početak puta. Pregovori o minimalnom porezu za korporacije trajali su godinama. Ali međunarodni sporazum tada se činio kao utopija, a sada ga imamo. Dakle, postoji presedan, podsjetio je Quentin Parrinello iz EU porezni opservatorij. Profesor ekonomije na britanskom univerzitetu Warwick Arun Advani izjavio je da bi implementacija globalnog minimalnog poreza za milijardere bila složenija od implementacije poreza za korporacije. Prema njegovim riječima, multinacionalne kompanije imaju sjedišta u nekoliko zemalja, što vladama olakšava utvrđivanje plaćanja poreza i praćenje je li plaćen minimalni globalni porez. S druge strane, milijarderi su često mobilniji pa je manje jasno koja bi zemlja trebala profitirati od oporezivanja. Advani smatra da je dosta teško uskladiti stvari na međunarodnoj razini kada je u pitanju oporezivanje superbogatih, piše Seebiz.