Marketing X Business

Bitcoin to više nije, a zlato ostaje sigurno utočište

Marx.ba Strahovi od rušenja tehnološkog sektora stoje i iza rasta vrijednosti zlata nakon nekoliko sedmica nestabilnosti, dosegnuvši u utorak gotovo 4.150 dolara po unci od 31,1 grama. JP Morgan je rekao da će cijena zlata sljedeće godine vjerovatno premašiti 5.000 dolara. Glavni pokretač rasta bit će kupovine centralnih banaka u zemljama u razvoju. Do kraja 2026. zlato bi moglo porasti na 5.300 dolara, predviđa JP Morgan. Na zlato su posljednjih dana pozitivno utjecala i očekivanja da će Fed vrlo vjerovatno ponovno smanjiti kamatne stope za četvrtinu postotnog boda u decembru zbog pogoršanja uvjeta na tržištu rada. Najnoviji član Upravnog odbora FED-a, Stephen Miran, čak predlaže smanjenje od pola postotnog boda. Zlato je ove godine očito puno bolje sigurno utočište od bitcoina, jer je vrijednost zlata porasla za 57 posto (takav rast zlata unutar jedne godine nije se dogodio od 1979.), dok je bitcoin porastao za deset posto. ETF-ovi osigurani zlatom privukli su 17 milijardi dolara u septembru, a dodatnih 8,7 milijardi dolara u oktobru. U međuvremenu, američki bitcoin ETF-ovi zabilježili su neto odljev od 2 milijarde dolara u posljednje dvije sedmice. Dok se bitcoin nekoć smatrao odstupanjem od tradicionalnog finansijskog sistema, sada (uz široko prihvatanje glavnih financsijskih institucija i naklonost američke vlade) sve više gubi taj status, a njegova kretanja uveliko ovise o raspoloženju na Nasdaqu.

UIO raspisala tender: Trogodišnje održavanje poreskog softvera od 5,5 miliona KM

Marx.ba Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO) raspisala je javni poziv za pružanje usluga održavanja novog poreskog softvera u okviru Poreskog podsistema informacionog sistema UIO. Ukupna procijenjena vrijednost okvirnog sporazuma, koji se odnosi na period od tri godine, iznosi 5.549.999 KM. Rok pružanja usluge je 36 mjeseci od dana stupanja na snagu okvirnog sporazuma, piše e-kapija. Novi sistem se sastoji od dvije međusobno povezane web aplikacije – CORE sistema i javnog portala. CORE sistem koriste poreski službenici unutar UIO i obuhvata niz poslovnih procesa unutar same Uprave. Javnim portalom (e-Portalom) služe se poreski obveznici, pri čemu je najvažnija funkcionalnost podnošenje PDV i PDA prijava. Podaci između CORE sistema i e-Portala razmjenjuju se putem web servisa i nativnog MS SQL Server mehanizma replikacije. Visoka dostupnost servera baze podataka osigurana je korištenjem MS SQL Server AlwaysOn mehanizma. Poslovni procesi učitavanja i izvoza bankarskih fajlova, kao i razmjena podataka sa glavnom knjigom, implementirani su preko Microsoft SQL Integration servisa, dok izvještajni podsistem koristi Microsoft SQL Reporting servise. Podsistem za generisanje dokumenata temelji se na Infinica CCM document engine-u, koji komunicira s Core i ePortal platformom preko web servisa i izvršava se u okviru Apache Tomcat web servera. e-Portal u velikoj mjeri zavisi od CORE sistema, jer razmjena podataka između njih funkcioniše u realnom vremenu putem ugrađene replikacije MS SQL Server-a. Ovaj projekt predstavlja značajan korak u modernizaciji i digitalizaciji poreskog sistema u BiH, omogućavajući bržu i sigurniju razmjenu podataka između poreskih službenika i obveznika, te povećavajući efikasnost upravljanja poreznim procesima.

Lidl kupio zemljište na području Travnika, evo gdje će biti njihov centar u dolini Lašve

Marx.ba Kompanija Lidl, koja uskoro počinje s radom na tržištu Bosne i Hercegovine, kupila je svoje prvo zemljište u Lašvanskoj dolini doznaje portal viteski.ba. Prema potvrđenim informacijama, zemljište se nalazi na atraktivnoj lokaciji u općini Travnik, u neposrednoj blizini skretanja za Novi Travnik (tzv. “Okuka”), čime ova lokacija postaje idealna s aspekta prometne povezanosti i pristupačnosti za buduće kupce iz više općina. Riječ je o parceli površine nešto većoj od 9.000 četvornih metara. Ovom akvizicijom Lidl nastavlja dinamično širenje u Bosni i Hercegovini, gdje je već ranije najavio izgradnju svojih centara, primjerice Zenici, Kaknju i Kiseljaku. Lokacija u Lašvanskoj dolini, u neposrednoj blizini budućeg kružnog toka koji će povezivati brzu cestu i Lašva – Nevića Polje, predstavlja iznimno prometno i poslovno atraktivno područje. Prema neslužbenim informacijama, izgradnja trgovačkog centra na ovom lokalitetu mogla bi započeti uskoro, nakon što se dovrše sve administrativne i tehničke pripreme. Dolazak Lidla u Lašvansku dolinu predstavlja značajan investicijski iskorak za regiju te dodatni poticaj gospodarskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta na području Središnje Bosne. Očekuje se da će ovaj projekt u narednom razdoblju imati pozitivan učinak na lokalnu ekonomiju, a stanovnici Viteza, Travnika i Novog Travnika uskoro bi mogli dobiti još jednu modernu trgovačku destinaciju u svojoj blizini, navodi Viteski.ba.

Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

Marx.ba U periodu januar – septembar 2025. ove godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.537.517 posjeta, što je za 0,2 posto više u odnosu na isti period 2024. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. Domaći turisti ostvarili su 1,5 posto posjeta manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok su strani turisti ostvarili 0,9 posto posjeta više u odnosu na isti period prethodne godine. U periodu januar – septembar 2025. turisti su ostvarili 3.223.287 noćenja, što je za 0,4 posto više u odnosu na isti period 2024. godine. Domaći turisti ostvarili su 0,2 posto noćenja manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok je broj noćenja stranih turista viši za 0,6 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista bilo je 28,5 posto dok je učešće stranih turista iznosilo 71,5 posto. U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske sa 12,9 posto, Srbije sa 10,7 posto, Turske sa 10,2 posto, Saudijske Arabije sa 6,7 posto, Slovenije sa 5,4 posto, Njemačke sa 4,4 posto, Kine sa 3,6 posto, te Sjedinjenih Američkih Država i Poljske sa po 3,4 posto, što zajedno čini 60,7 posto ukupnog broja noćenja. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su preostalih 39,3 posto noćenja. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 93,4 posto.

Terminal Blažuj primio 42 miliona litara nafte i benzina

Marx.ba Nakon pribavljenih dozvola i završenih radova na infrastrukturi naftnog terminala Blažuj, u četvrtak je željeznicom iz terminala Ploče u terminal u Blažuju dopremljeno 42 miliona litara nafte i benzina. U proteklom periodu urađena je sanacija pružnog prijelaza i industrijskog kolosijeka, a putem javne nabavke odabran je i dobavljač goriva za funkcionalnu probu. Ovime je Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), po prvi put nakon 30 godina, dobila mogućnost dopreme velikih količina nafte i derivata željeznicom, njihovog skladištenja i pretovara na autocisterne. Povezivanjem morskog terminala u Pločama i kopnenog terminala u Blažuju osigurava se siguran transport i jačaju kapaciteti za obavezne rezerve u skladu s EU direktivama. U uslovima izmijenjenih i dinamičnih procesa na svjetskom tržištu nafte, stvaranje osnova za skladištenje nafte i naftnih derivata predstavlja ključni segment stvaranja rezervi za FBiH. Iz Naftnih terminala FBiH su nedavno izvijestili da su potpisali s kompanijom Hifa-Oil ugovor vrijedan 8,9 mili KM za nabavku četiri miliona litara nafte i naftnih derivata, u svrhu povećanje rezervi.

Dioničari Tesle odobrili Muskovu astronomsku platu

Marx.ba Dioničari Tesle odobrili su Elonu Musku rekordni paket plate koji bi, ako ispuni sve zadane ciljeve, mogao dostići gotovo bilion dolara. Riječ je o najvećem menadžerskom bonusu u historiji korporativnog svijeta, koji je na godišnjoj skupštini firme u Teksasu podržalo čak 75 posto glasova prisutnih dioničara. Odluka je ispraćena ovacijama, a Musk je slavio na pozornici, uz muziku i publiku koja je skandirala njegovo ime. ‘Ono što započinjemo nije samo novo poglavlje, već cijela nova knjiga Tesline budućnosti’, rekao je Musk. ‘Druge skupštine dioničara su uspavanke, a naše su spektakl.’ Muskova kompenzacija ne bi bila standardna plata. Umjesto toga, cijeli iznos vezan je uz ispunjenje vrlo ambicioznih ciljeva – povećanje tržišne kapitalizacije Tesle s 1,4 na 8,5 biliona dolara, uvođenje milion robotaksija u komercijalni rad te ostvarenje niza tehnoloških i financijskih prekretnica. Ako se to dogodi, Musk bi dobio 423,7 miliona novih dionica Tesle, vrijednih gotovo bilion dolara. Uprava kompanije branila je odluku ističući kako bi, bez takvog poticaja, Musk mogao napustiti Teslu, a to si, tvrde, ‘firma ne može priuštiti’. Na razočaranje dijela analitičara, Musk je u svom govoru naglasak stavio na humanoidnog robota Optimusa, a ne na obnovu prodaje električnih vozila, prenosi SEEbiz. ‘Pogledajte gdje mu je fokus’, napisao je Gene Munster iz Deepwater Asset Managementa na X-u. ‘Njegova ‘nova knjiga’ počinje s Optimusom. Nema ni riječi o automobilima, FSD-u ili robotaksijima.’ Kasnije se Musk ipak osvrnuo na Teslin sustav autonomne vožnje FSD (Full Self-Driving) pa ustvrdio da je firma ‘gotovo spremna’ omogućiti vozačima da ‘doslovno mogu slati poruke dok automobil sam vozi’. Američki regulatori i dalje istražuju tu tehnologiju nakon niza incidenata u kojima su Teslina vozila prošla kroz crveno svjetlo ili završila u pogrešnoj traci, u nekim slučajevima i s ozlijeđenima, piše BBC.

AMD nadmašio očekivanja: Prihodi porasli 35,6 posto uprkos gubitku kineskog tržišta

Marx.ba Američki dizajner čipova, Advanced Micro Devices (AMD), zabilježio je snažan rast prihoda u trećem tromesečju, znatno iznad očekivanja tržišta, uprkos činjenici da su izostali prihodi od prodaje MI308 čipova na kineskom tržištu. Prihod kompanije u periodu jul-septembar porastao je 35,6 posto na 9,3 milijarde dolara, što je bilo iznad konsenzusa od 8,75 milijardi dolara, piše brokerska kuća Momentum Securities. Posmatrano po segmentima, divizija Data centara zabilježila je rast prihoda od 22,3 posto na 4,3 milijarde dolara (konsenzus 4,14 milijardi dolara), prije svega usljed snažne tržanje za EPYC procesorima pete generacije i Instinct MI350 grafičkih čipova. Veći operativni troškovi oborili su operativnu marginu u segmentu na 25 odsto sa 29 procenata prošle godine, što je bilo ispod očekivanja tržišta. Segment Klijenti & Gejming zabeležio je rast prihoda od 73 posto na 4,05 milijardi dolara, a u okviru njega podsegment centralnih procesora za laptop i desktop računare zabilježio je realizaciju od 2,8 milijardi dolara (rast od 46,2 odsto). Gejming je ubrzao rast na 181,0 odsto i doneo prihod od 1,3 milijarde dolara. Snažan skok prihoda Gejminga posljedica je velike tražnje za Radeon gejming grafičkim čipovima i većeg prihoda prilagođenih čipova koji se koriste u konzolama za igrice. Segment Ugradnih sistema, koji mahom čine prihodi od preuzete kompanije Xilinx prije par godina, nastavio je da tavori i zabilježio je pad prihoda od 7,6 posto na 0,9 milijardi dolara. Kada je profitabilnost u pitanju, prilagođena dobit po akciji (EPS) skočila je 30 posto na 1,20 dolara i došla je iznad konsenzusa od 1,17 dolara. Prilagođena bruto margina bila je na prošlogodišnjem nivou od 54 posto, neznatno iznad konsenzusa tržišta. U tekućem kvartalu, AMD očekuje prihod u rasponu 9,3-9,9 milijardi dolara (konsenzus 9,2 milijarde dolara), što na sredini raspona daje stopu rasta od 24,7 procenata. Ni u tekućem kvartalu, uprava kompanije nije računala na bilo kakav prihod od MI308 čipova sa kineskog tržišta. Prilagođena bruto margina u kvartalu očekuje se na nivou od 54,5 posto. DioniceAMD-a, koje su zabilježile veliki rast vrijednosti nakon što je početkom oktobra najavljen višegodišnji ugovor sa firmom OpenAI, u pred-trgovanju bilježe minus od četiri posto na 240 dolara. Od početka godine akcije ove kompanije su faktički duplirale vrijednost.

Cijene nafte nastavljaju padati zbog prekomjerne ponude

Marx.ba Cijene nafte blago su pale u utorak nakon što je odluka organizacije OPEC+ da pauzira povećanje proizvodnje u prvom tromjesečju iduće godine, zajedno sa slabim podacima o industrijskoj proizvodnji i jačim dolarom, pritisnula tržište. Terminski ugovori Brent sirove nafte pali su za 45 centi, odnosno 0,69 posto, te su završili na 64,44 dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pojeftinila je za 49 centi iliti 0,8 posto, i zaključila trgovanje na 60,56 dolara po barelu. “Niz loših indeksa industrijske aktivnosti (PMI) iz Azije, a potom i američki ISM, zabrinjavaju zbog potražnje za naftom. Isto tako, stalna prijetnja carinama koja remeti tržište dodatno izaziva zabrinutost”, izjavio je John Evans, analitičar iz PVM Oil Associates. U nedjelju su, podsjeća CNBC, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, poznati kao OPEC+, postigli dogovor o manjem povećanju proizvodnje nafte za decembar te o pauzi u daljnjim povećanjima tokom prvog tromjesečja iduće godine. Stručnjaci su mišljenja da bi se ovo moglo shvatiti kao prvi znak da OPEC+ priznaje moguću situaciju prekomjerne ponude, s obzirom na to da su do sada bili vrlo optimistični u pogledu potražnje.

Centralna banka: Kamate u BiH počele blago padati

Marx.ba Tokom drugog kvartala 2025. godine nastavljen je trend blagog smanjenja kamatnih stopa na ukupne novoodobrene kredite banaka, koje su na kraju drugog kvartala u prosjeku iznosile 4,74%, piše u podacima Centralne banke BiH. Navodi se da su kamatne stope na novougovorene kredite stanovništvu ostale nepromijenjene i iznosile su 5,72% za ostale kredite, 5,68% za potrošačke i 3,81% za stambene kredite. – Na godišnjem i kvartalnom nivou ukupni novoodobreni krediti stanovništvu porasli su za približno 12%. U segmentu nefinansijskih preduzeća prosječne kamatne stope nastavile su blago smanjenje, te je u odnosu na kraj prošle godine prosječna kamatna stopa na kredite nefinansijskim preduzećima niža za 40 baznih poena. Posebno je smanjena kamatna stopa na kredite s periodom fiksacije između jedne i pet godina, koja je na kraju drugog kvartala iznosila 3,94%. Istovremeno, i pored rasta kamatnih stopa na kredite s periodom fiksacije iznad pet godina, vrijednost novoodobrenih kredita u ovoj kategoriji je povećana. Ovi krediti sada čine gotovo 40% ukupnih novoodobrenih kredita, dok je njihova apsolutna vrijednost viša za oko 50% u odnosu na prošlogodišnji prosjek, stoji u izvještaju Centralne banke BiH.

FBiH: Od 1. decembra izmjene prodaje TAG uređaja, na tri naplatna mjesta neće biti dostupan

Marx.ba Autoceste FBiH obavijestile su korisnike elektronske naplate cestarine da će, počevši od 1. decembra 2025. godine, doći do izmjene režima prodaje i pružanja usluga vezanih za ACC TAG uređaje. Od navedenog datuma, prodajna mjesta na kojima će biti omogućena kupovina ACC TAG uređaja su: Sarajevo sjever, Visoko, Kakanj, Zenica jug, Sarajevo zapad, Lepenica, Bradina, Čapljina, Međugorje, Ljubuški i Svilaj (radno vrijeme 0–24 h) te prodajno mjesto Mostar (radno vrijeme od 09:00 do 15:30 sati, radnim danima). – Na naplatnim mjestima Lašva, Zenica sjever i Podlugovi neće se vršiti prodaja ACC TAG uređaja, niti će biti moguće obavljati radnje vezane za postojeće uređaje (izmjene podataka, zamjene, poklanjanja) kao ni aktivacija partnerskih uređaja, osim u slučaju zamjene uređaja u garantnom roku, rečeno je u Autocestama. Dopuna ACC TAG uređaja bit će i dalje moguća na naplatnim mjestima Podlugovi, Lašva i Zenica sjever. Narudžba uređaja putem e-maila biće moguća na svim prodajnim mjestima kao i do sada, saopšteno je iz Autocesta FBiH.