Događaji na Bliskom istoku mogli bi promijeniti planove evropskih aviokompanija
Marx.ba Evropa bi trebala smanjiti svoju ovisnost o velikim avionskim čvorištima na Bliskom istoku, upozorio je izvršni direktor Lufthansa grupacije, Carsten Spohr, ističući kako aktuelne geopolitičke napetosti pokazuju koliko je globalna mreža zračnog prometa ranjiva kada se velik dio interkontinentalnih putovanja oslanja na relativno mali broj tranzitnih tačaka. Spohr smatra da se tokom posljednja dva desetljeća globalna struktura dugolinijskog zračnog prometa snažno pomakla prema aerodromima u Perzijskom zaljevu. Zračni prijevoznici poput Emirates, Qatar Airways i Etihad Airways izgradili su jako snažne mreže letova koje povezuju Evropu, Aziju, Afriku i Australiju preko svojih hubova u Dubaiju, Dohi i Abu Dhabiju.
Evropa donosi propis o kvalitetnim radnim mjestima
Marx.ba Evropska komisija pokrenula je prvu fazu konzultacija sa socijalnim partnerima u sklopu inicijative za donošenje Zakona o kvalitetnim radnim mjestima, kojim želi podići standarde rada i potaknuti otvaranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta širom Unije. Statistike pokazuju da gotovo svaki peti radnik u Evropi radi na nekvalitetnim radnim mjestima s niskom plaćom i lošim izgledima. Takva radna mjesta radnicima nisu privlačna, što posljedično smanjuje konkurentnost evropske ekonomije. Ne radi se dovoljno ni na osposobljavanju radnika. Samo 37 posto odraslih učestvovalo je u osposobljavanju 2016. godine i ta se stopa od tada gotovo nije povećala. Kako je najavila predsjednica Ursula von der Leyen, u svom govoru o stanju EU za 2025. i programu rada Komisije za 2026., Komisija će u ovoj godini predložiti Zakon o kvalitetnim radnim mjestima. Novi zakon ažurirat će evropska pravila koja štite radnike, ali će istodobno podržavati produktivnost i konkurentnost. Dok su sindikati već podržali inicijativu, iz industrije privatnih usluga zapošljavanja protive se postavljanju dodatne regulative. Evropska konfederacija sindikata (ETUC) oglasila se i konkretnim prijedlozima za sadržaj novog zakona usmjerenog ka kvalitetnijim radnim mjestima. Za radnike, kvalitetna radna mjesta uključuju elemente poput pravedne plaće, dobrih uvjeta rada, snažne socijalne zaštite te pristupa osposobljavanju i razvoju karijere. Kvalitetna radna mjesta koriste i kompanijama i to povećanjem produktivnosti, kao i privlačenjem i zadržavanjem kvalificiranih radnika, smatraju u ETUC-u. Naglasili su kako je u aktuelnim ekonomskim okolnostima nužno ojačati sistem kolektivnog pregovaranja te radnicima osigurati pravo na osposobljavanje tokom radnog vremena, kao sastavni dio pravednog prijelaza na zelenu i digitalnu ekonomiju. Smatraju da bez sistemske edukacije zaposlenika nema ni uspješne transformacije tržišta rada. Posebno su istakli potrebu jasnijeg i strožeg reguliranja rada podizvođača i posrednika u zapošljavanju, upozorivši na sve raširenije nepravilnosti i zlouporabe. U fokusu njihovih zahtjeva nalazi se i regulacija algoritamskog upravljanja na radnom mjestu, pri čemu naglašavaju načelo da čovjek mora imati konačnu kontrolu nad odlukama koje utječu na njegov radni status i uvjete rada. Kao jedan od ključnih problema izdvojili su rastuću nesigurnost zaposlenja, poručivši kako prekarni oblici rada moraju ustupiti mjesto ugovorima na neodređeno vrijeme i zaposlenju s punim radnim vremenom. Stabilnost radnog odnosa, smatraju, temelj je socijalne sigurnosti i dostojanstvenog rada. Osvrnuli su se i na, kako su naveli, „epidemiju stresa“ među zaposlenima, koju dodatno pogoršava praksa kontaktiranja radnika izvan radnog vremena. U tom kontekstu naglasili su da je dosljedna provedba prava na isključivanje ključna za zaštitu mentalnog zdravlja i uspostavu ravnoteže između poslovnog i privatnog života. “Nekvalitetna radna mjesta koče našu ekonomiju uzrokujući nedostatak radne snage i jaz u vještinama. Prijedlozi koje smo iznijeli mogli bi osigurati da Evropa u budućnosti ima visokomotiviranu i kvalificiranu radnu snagu, istaknula je Esther Lynch, glavna tajnica ETUC-a.
Netflix kupio kompaniju Bena Afflecka koja razvija filmsku AI tehnologiju
Marx.ba Iako se neko vrijeme šuškalo o mogućoj kupnji Warner Bros. Discoveryja ili HBO Maxa, Netflix je iznenadio javnost objavom potpuno drugačije, ali strateški važne akvizicije. Streaming div je preuzeo kompaniju InterPositive, koju je osnovao poznati glumac i redatelj Ben Affleck, a koja je specijalizirana za razvoj alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, namijenjenih filmašima. U službenoj objavi, Netflix je istakao kako je misija kompanije InterPositive, a to je korištenje novih tehnologija za zaštitu i proširenje kreativnog izbora, duboko usklađena s njihovim dugogodišnjim uvjerenjem da inovacije trebaju služiti pripovjedačima i kreativnom procesu. Cijeli tim InterPositivea pridružit će se Netflixu kroz ovu akviziciju, dok će sam Affleck preuzeti ulogu višeg savjetnika, čime se ulaže u inovacije vođene od strane samih kreativaca. Važno je naglasiti da InterPositive ne razvija alate koji bi stvarali filmove na temelju jednostavnih tekstualnih naredbi, slično kako to radi aplikacija Sora za kratke video sadržaje. Umjesto toga, kompanija se fokusira na optimizaciju i olakšavanje pojedinih segmenata produkcijskog i postprodukcijskog procesa, čime se kreativcima omogućuje da se usredotoče na ono što je najvažnije, a to je priča. Iako finansijski uvjeti transakcije nisu objavljeni, očito je da se radi o znatno manjoj akviziciji od one za Warner Bros. o kojoj se nagađalo. Unatoč tome, ova vijest ima potencijal izazvati značajne promjene u filmskoj i TV industriji. Korištenje umjetne inteligencije u produkciji još je u povojima, a ovom kupovinom Netflix jasno pokazuje svoju namjeru da bude na čelu inovacija. Ta inovacija, međutim, vjerovatno će doći po cijenu određenih radnih mjesta unutar Hollywooda.
Usvojen Program ekonomskih reformi FBiH 2026-2028: Očekuje se rast prihoda i stabilne javne finansije
Marx.ba Vlada FBiH usvojila je Program ekonomskih reformi (PER) Federacije BiH za period 2026-2028. godina, kojim su definisani srednjoročni makroekonomski i fiskalni okviri. Prema projekcijama iz PER-a, u 2026. godini očekuje se rast ukupnih prihoda od 1,2%, dok su za 2027. i 2028. godinu planirane stabilne godišnje stope rasta od 4,9%. Srednjoročne projekcije prihoda prate makroekonomska očekivanja i kretanje ključnih agregata sa kojima su u značajnoj korelaciji. U istom periodu, od 2026. do 2028. godine, predviđen je prosječni godišnji rast ukupnih rashoda i izdataka od oko 4% čime se, kako je navedeno, nastoji očuvati fiskalna stabilnost i osigurati održivo upravljanje javnim finansijama. Program sadrži sveukupni okvir i ciljeve politika, makroekonomski okvir te fiskalni okvir, a izrađen je u skladu sa obavezom Federacije BiH da Direkciji za ekonomsko planiranje, kao koordinirajućoj instituciji na nivou Bosne i Hercegovine, dostavi prilog za izradu Programa ekonomskih reformi BiH. Dokument je pripremljen uzimajući u obzir strateške dokumente, uključujući Reformsku agendu u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan 2024-2027., Smjernice ekonomske i fiskalne politike Vlade FBiH za period 2026-2028., Strategiju razvoja FBiH 2021-2027., važeće sektorske strategije, kao i prethodni PER za period 2025-2027. U dokumentu je naglašeno da je strateška odrednica Vlade FBiH proces euroatlantskih integracija, s ciljem punopravnog članstva, te da je povećanje privrednog rasta jedan od ključnih izazova. Poseban fokus stavljen je na uklanjanje prepreka razvoju, očuvanje makroekonomske stabilnosti, jačanje fiskalne discipline i provođenje strukturnih reformi, piše e-kapija. Istaknuto je i da će kretanja u zemljama EU27 i dalje značajno utjecati na ekonomiju BiH, zbog čega ostaje izazov očuvanja rasta i stabilnosti sistema javnih prihoda. Efikasno upravljanje javnim finansijama definisano je kao temeljni strateški cilj. Vlada FBiH ostaje opredijeljena za unapređenje funkcionalnosti tržišta rada i stvaranje konkurentnijeg poslovnog okruženja. Uspostava tehnološki naprednijeg sistema fiskalizacije trebala bi doprinijeti smanjenju neformalne ekonomije. Kao odgovor na demografske izazove, nadležna ministarstva rade na izradi strategija i politika usmjerenih na demografsku budućnost Federacije BiH. Takođe je donesena Odluka o izradi Strategije upravljanja javnim finansijama Federacije BiH 2026-2030., s ciljem unapređenja kvaliteta javnih finansija i podsticanja održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta. Poglavlja Programa pripremio je Federalni zavod za programiranje razvoja u koordinaciji sa resornim ministarstvima, u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i Smjernicama za izradu PER-a.
Spasi jedno dijete i spasićeš cijeli svijet. Postani Kum.
Marx.ba Svijet koji gledamo svakog dana pun je teških priča i slika koje pojačavaju osjećaj nemoći. Djeca često najviše osjećaju posljedice gubitka, nedostatka sigurnosti i odsustva brige koja im je potrebna da bi bezbrižno odrastala. Ipak, promjena ne mora početi velikim rješenjima. Ona često počinje tamo gdje je najvažnije, a to je u životu jednog djeteta. Jedna odluka može promijeniti cijeli nečiji svijet. Postati Kum znači napraviti mali, ali presudan korak za dijete kojem je podrška najpotrebnija. Kroz kumstvo, SOS Dječija sela u BiH djeci bez roditeljskog staranja obezbjeđuju dom, stabilnost i dugoročnu brigu. Kada se promijeni svijet jednog djeteta, mijenja se i svijet oko njega. Mjesečnu podršku i priliku da postaneš dio te promjene možeš pružiti putem linka https://sos-ds.ba/doniraj-facebook/ Kumstvo je mali lični korak koji nosi veliku snagu. Ono znači da dijete nije samo, da ima podršku dok raste i priliku da se razvija u okruženju punom ljubavi. Kada se promijeni život jednog djeteta, mijenja se i svijet koji ga okružuje – porodica, zajednica i društvo u cjelini. Upravo na tom principu SOS Dječija sela u BiH već decenijama djeluju, mijenjajući živote djece korak po korak. Svako novo kumstvo znači još jednu priliku, još jedan oslonac i još jednu priču sa sretnijim ishodom. Spasiti cijeli svijet možda zvuči nedostižno, ali promijeniti svijet jednog djeteta je moguće. Kada pružimo ruku djetetu, činimo naš zajednički svijet boljim.
Bosna i Hercegovina predstavljena na sajmu ITB Berlin
Marx.ba Na ovogodišnjem međunarodnom sajmu turizma ITB Berlin, jednom od najvažnijih svjetskih događaja u turističkoj industriji, Bosna i Hercegovina predstavila je svoju turističku ponudu kroz promotivne nastupe Turističke zajednice Kantona Sarajevo (Visit Sarajevo) i Turističke zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona. Na zajedničkom promotivnom prostoru predstavljeni su ključni turistički bh. potencijali – od bogate kulturno-historijske baštine i autentične gastronomije do razvoja aktivnog i vinskog turizma, po kojem Hercegovina posljednjih godina postaje sve prepoznatljivija na međunarodnom tržištu. Učešće na sajmu ITB Berlin omogućilo je predstavnicima turističkog sektora Bosne i Hercegovine niz sastanaka s međunarodnim partnerima, turističkim agencijama i touroperatorima, s ciljem jačanja saradnje i kreiranja novih turističkih aranžmana koji će dodatno približiti prirodne ljepote, kulturnu baštinu i autentična iskustva Bosne i Hercegovine globalnom tržištu.
Hoće li “Epski bijes” odlučiti ekonomija: Koliko dnevno košta rat na Biskom istoku
Marx.ba Nakon prvih valova operacije ‘Epic Fury’ (Epski bijes), vojni analitičari i ekonomisti pokušavaju izračunati cijenu kampanje koja je u samo nekoliko dana redefinirala Bliski istok. Ubistvo vrhovnog vođe Alija Hamneija i udari na više od 1.250 ciljeva unutar Irana, kako je izvijestila administracija SAD, označili su početak operacije za koju američki predsjednik Donald Trump predviđa da bi mogla trajati do pet sedmica. No finansijska i resursna održivost rata postaje jednako važno pitanje kao i vojni ishod. U rano jutro 28. Februara 2026., dok je većina svijeta još spavala, nebo iznad Teherana i Tel Aviva pretvorilo se u najskuplji zračni prostor na planetu. U nekoliko sekundi, koliko je trebalo izraelskom sustemu Arrow 3 da u hladnom vakuumu egzosfere presretne iransku balističku raketu, izgorjeli su milioni dolara. Ako je devedesetih narativ bio da Iran ‘samo što nije’ postao nuklearna sila, 2026. taj je argument poslužio kao konačno opravdanje za operaciju koja je prešla granicu prikrivenih akcija i kibernetičkih sabotaža. Ostaje pitanje koje nadilazi vojnu strategiju, a to je koliko dugo zapadni saveznici mogu plaćati račun ovakvog rata i ko će ga na kraju stvarno podmiriti. Milijarda dolara po danu: Američki račun Prema prvim procjenama, Sjedinjene Američke Države su samo u prvih 24 sata operacije potrošile nevjerojatnih 779 miliona dolara. Ako se tome pribroji trošak pripreme i repozicioniranja snaga, koji iznosi dodatnih 630 miliona dolara, jasno je da američki porezni obveznici finansiraju operaciju čija dnevna cijena brzo premašuje milijardu dolara. Također, čelični divovi poput nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford, koji patroliraju regijom, ne poznaju pojam štednje, a njihov dnevni boravak na moru košta 6,5 miliona dolara, bez ispaljenog metka. Uz sve navedeno, SAD u korist nije išla ni činjenica da su već prvog dana izgubili u ‘prijateljskoj vatri’ iznad Kuvajta, u tri lovca F-15, a samo taj gubitak se mjeri se u stotinama milijuna dolara, piše Lider. Račun Izraelske odbrane Ipak, prava drama se ne odvija u ofanzivi, već u obrani. Tu matematika postaje perverzna, a sam Izrael za svaku dolaznu balističku raketu ispaljuje barem dva presretača kako bi se osigurala vjerovatnost pogotka veća od 90 posto. A kako se Izrael u posljednja četiri dana suočio s kišom iranskih projektila, procjene kažu da je za samo za presretanje potrošeno između 785 miliona i 1,1 milijarde dolara. Paradoks je u tome što Iran napada oružjem koje je, u vojnim okvirima, ‘sitniš’. Dok jedna iranska raketa ili roj dronova Shahed (Shahed‑136 se grubo procjenjuje na 20–50 hiljada dolara), koštaju tek mali djelić onoga što Izrael mora potrošiti da bi ih zaustavio. Naime iranski projektil vrijedi koliko i luksuzna nekretnina, a izraelski presretač Arrow 3 košta nevjerovatnih 3,5 miliona dolara po komadu. To je rat u kojem se deset eura troši da bi se zaustavio jedan euro agresije. Stručnjaci poput Christophera Preblea iz Stimson Centera upozoravaju da se ovdje ne radi samo o novcu. Čak i ako američki odbrambeni budžet nabubri na planiranih 1,5 biliona dolara, problem postaje fizička opipljivost inventara. Sofisticirane rakete poput Patriota ili sistema SM-6 ne silaze s tvorničkih traka poput pametnih telefona. Njihova izrada je mukotrpan proces koji traje mjesecima, a u svijetu u kojem se zalihe troše u sedmicama, a obnavljaju u godinama, ‘Epski bijes’ bi se mogao pretvoriti u opasnu igru iscrpljivanja. Čiji je račun Na kraju, pitanje više nije ima li Iran kapacitet za eskalaciju niti može li Izrael tehnički odbraniti svoj teritorij. Pitanje je ko ima industrijski i fiskalni kapacitet za dugotrajno trošenje. Ako jedan dan operacije stoji više od milijarde dolara, a sofisticirani presretači proizvode se mjesecima, tada rat ulazi u fazu u kojoj pobjedu ne određuje preciznost sistema, nego dubina skladišta i otpornost budžet. Historija pokazuje da velike sile rijetko gube zbog jednog poraza na ratištu, gube kada im matematika postane nepodnošljiva. Upravo zato ‘Epski bijes’ možda neće odlučiti generali, nego ekonomisti i inženjeri proizvodnih linija. A račun, kao i uvijek, na kraju stiže poreznim obveznicima, bez obzira na to na kojoj se strani nalazili.
CBAM nije izvještaj – to je sistem: Industrija pred novim pravilima izvoza u EU
Marx.ba Privredna komora FBiH organizuje Balkan Green Summit, koji će se održati od 20. do 22. maja u Hotelu Borovi u Sjenici. Summit okuplja predstavnike industrije, komunalnih preduzeća, finansijskog sektora, regulatornih tijela, pravnih stručnjaka, eksperata za održivost i međunarodnih organizacija, stvarajući jedinstvenu regionalnu platformu za dijalog, razmjenu iskustava i strateško partnerstvo u zelenoj tranziciji. U okviru Summita, održavamo specijalni panel: PANEL: Izvoz u EU pod CBAM-om – izazovi i rješenja za industriju CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) nije administrativna formalnost niti godišnji izvještaj. To je pravno, finansijsko i organizaciono pitanje opstanka kompanija na EU tržištu. Pogrešna klasifikacija, neažurirana procedura ili nedokumentovana komunikacija to nije administrativna greška, to je regulatorni rizik. Na panelu ćemo obraditi ključna pitanja kada je u pitanju CBAM: CBAM je transformacija poslovnog modela, a ne pitanje nije “da li ćemo platiti”, već “da li imamo sistem”. Ako izvozite u EU – ovo nije tema održivosti. Jedna pogrešna klasifikacija.Jedna neažurirana procedura.Jedna nedokumentovana komunikacija. To nije administrativna greška. To je regulatorni rizik. – Privrednici i izvoznici koji žele zaštititi konkurentnost na EU tržištu ne smiju propustiti ovu priliku za uvid u pravnu odgovornost, revizijsku održivost i sistemsku pripremljenost, poručeno je.
Prihodi od indirektnih poreza veći za 84 miliona KM
Marx.ba Prihodi od indirektnih poreza u prva dva mjeseca 2026. godine iznosili su jednu milijardu i 885 milion KM i veći su za 84 miliona KM ili 4,66 posto u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili jednu milijardu i 801 milion KM, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Uprava je u prva dva mjeseca 2026. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 354 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su jednu milijardu i 530 miliona KM, što je 7,11 posto više u odnosu na 2025. godinu. U februaru 2026. godine prikupljeno je nešto više od jedne milijarde KM indirektnih poreza, što je za 79 miliona KM više u odnosu na februar 2025. godine. Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM. Sav višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa Jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM – navode iz UIO BiH. Po osnovu posebne putarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 40 miliona KM, Republika Srpska 26 miliona KM i Distrikt Brčko 1,3 milion KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, navodi se u saopćenju.
Mogu li Stablecoini utjecati na količinu kredita dostupnih na tržištu
Marx.ba Širenje stablecoina u eurozoni moglo bi oslabiti učinkovitost monetarne politike, odvući depozite iz banaka i smanjiti kreditiranje realne ekonomije. Za tradicionalne zajmodavce ključni je problem to što rastuća upotreba stablecoina može navesti klijente na premještanje novca iz bankovnih depozita, prisiljavajući zajmodavce na skuplje finansiranje na tržištu. Drugim riječima, mogu smanjiti količinu kredita koje banke pružaju realnoj ekonomiji, navedeno je u istraživanju ekonomista Evropske scentralne banke (ECB). Bankovni depoziti u eurozoni iznose oko 17 biliona eura, dok globalno tržište stabilnih kriptovaluta iznosi otprilike 300 milijardi američkih dolara, što sugerira kako banke još nisu suočene sa značajnijim udarom na depozite. Za ECB je ključni problem to što većina stablecoina kovanica biva izdana u dolarima, valuti koju ne kontrolira. Ako imovina temeljena na dolarima dobije širu upotrebu u Evropi, politički potezi izvan bloka mogli bi utjecati na likvidnost i uvjete potrošnje, smanjujući utjecaj ECB-a. Udarac na banke također bi oslabio ECB, jer se ekonomija eurozone oslanja na zajmodavce kako bi prenijeli promjene kamatnih stopa u realnu ekonomiju. To bi utjecaj političkih poteza učinilo manje predvidljivim. Ovi rizici zahtijevaju smislenu regulaciju stablecoina, kao što su stroži zahtjevi za transparentnost rezervi, robusna gstancija otkupa, adekvatan kapitalni zaštitni sloj za apsorpciju gubitaka. Učinkovit nadzor može smanjiti finansijske rizike, poručili su autori istraživanja.