Bjelašnica prvi ski centar u BiH koji je uveo potpuno bezgotovinsko plaćanje
Marx.ba Olimpijski centar Bjelašnica–Igman od jučer je službeno prešao na potpuno bezgotovinsko (cashless) poslovanje, čime je podtao prvi skijaški centar u Bosni i Hercegovini, a ujedno i prvo javno poduzeće koje uvodi ovakav suvremeni sistem naplate. Ova promjena obuhvata sve ključne usluge u skijaškom centru – kako kupnju ski-karata, tako i parking, ali i online prodaju – koje će se moći realizirati putem bankovnih kartica, mobilnih uređaja, pametnih satova i SMS naplate, u skladu s važećim fiskalnim propisima. Uvođenjem cashless sistema OC Bjelašnica–Igman ostvaruje bržu uslugu i kraće redove na blagajnama, veću sigurnost za goste i zaposlenike, precizniju finansijsku kontrolu te višu razinu transparentnosti poslovanja. U rijetkim tehničkim situacijama bit će aktiviran rezervni model naplate, kako bi se osigurao nesmetan rad sistema i maksimalna dostupnost usluga svim posjetiteljima.
Agencija Topcom i portal Marx.ba žele vam sretnu Novu 2026. godinu
Marx.ba Našim partnerima i čitateljima Agencija Topcom i portal Marx.ba žele sretnu Novu 2026. godinu.
Kraj godine: Cijene nafte stabilizirale se oko 62 dolara
Marx.ba Cijene nafte na međunarodnim tržištima jučer su se stabilizirale oko 62 dolara, odražavajući rasplamsavanje tenzija na Bliskom istoku i neizvjesnost mirovnih pregovora za okončanje rata u Ukrajini te procjene o viškovima u opskrbi. Na londonskom tržištu nakon podneva barelom se trgovalo po 62,19 dolara, što je 25 centi viša cijena nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 29 centi i stajao je 58,37 dolara. Referentne cijene dan ranije poskočile su više od dva posto. Pažnji trgovaca ponovo je bila usmjerena prema istoku, na eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, nakon što je Moskva optužila Kijev za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina. Ukrajina je optužbe proglasila neutemeljenima i usmjerenima na remećenje mirovnih pregovora. Kontinuirana američka blokada venez Američka blokada venecuelanske nafte te loši vremenski uvjeti koji su obustavili isporuke putem naftovoda Kaspijskog naftovodnog konzorcija (CPC) također su podržali cijene u utorak, dodao je analitičar. Strahovanjima o opskrbi doprinijeli su i zračni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom na, kako tvrde, stranu vojnu podršku separatistima u Jemenu koje podržavaju Ujedinjeni Arapski Emirati.
Federacija će dobiti aplikaciju za praćenje cijena u trgovinama
Marx.ba Očekuje se da će Federacija Bosne i Hercegovine uskoro dobiti aplikaciju za praćenje cijena osnovnih namirnica, po uzoru na postojeće aplikacije za praćenje cijena goriva. To je nedavno potvrdio Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, te objasnio da će se sve odvijati u okviru Zakona o zaštiti potrošača. „Mi smo zakonom o zaštiti potrošača jedno poglavlje posvetili transparentnosti. I tu smo, između ostalog, ugradili evropski model, odnosno izraelski model. Aplikacija će se zvati usporedicijene.ba. Ona će sad u 31.12. ići u beta verziji. Omogućit ćemo uvid u formiranje cijena, odnosno u krajnje maloprodajne cijene potrošačima za određene osnovne vrste artikala. Uvest ćemo zapadnu praksu, a to su elektronske deklaracije. Tako da ćete, putem određenog koda direktno da provjerite osnovne sastojke, alergene i sl.“, rekao je Hasičević. Dodao je da se time povećava konkurentnost, što je pokazala i aplikacija FMT Oil, gdje mogu uspoređivati cijene goriva, piše FTV.
Svjetska ekonomija otpornija, ali nestabilna: Šta nas čeka u 2026. godini
Marx.ba Globalna ekonomija prebrodila je 2025. godine niz izazova, uključujući trgovinske napetosti, neujednačen ali umjeren rast te rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i razine duga u mnogim dijelovima svijeta. Očekuje se da će se mnogi od tih problema nastaviti i u 2026. Globalni privredni rast će se umjereno usporiti, s 3,2 % u 2025. na 2,9 % u 2026., procjenjuje Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) te navodi da se svjetska ekonomija ove godine pokazala otpornom, ali da i dalje ostaje labilna. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa šokirala je svijet u aprilu uvođenjem sveobuhvatnog novog carinskog režima s ciljem preoblikovanja globalnih trgovinskih tokova i smanjenja velikih američkih deficita. Taj je potez izazvao potrese na tržištima, nesigurnost u poslovanju i promjene u opskrbnim lancima, piše Deutsche Welle. SAD je u međuvremenu sklopio sporazume s mnogim trgovinskim partnerima, prenosi Fena. Ipak, prosječna američka carina porasla je s 2,5 % u januaru, prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću, na 17,9 %, što je najviša razina od 1934., izračunao je Budget Lab američkog Sveučilišta Yale. Očekuje se da će Vrhovni sud SAD-a sljedeće godine donijeti odluku o tome može li predsjednik zaobići Kongres i uvesti carine pozivajući se na nacionalnu izvanrednu situaciju. Mnogi analitičari očekuju da će najviši sud potvrditi odluke nižih sudova prema kojima Trumpove carine nisu zakonite. Čak i ako suci ukinu carine, administracija bi mogla posegnuti za drugim pravnim sredstvima kako bi ponovno uvela dio pristojbi. Stoga će carine vjerovatno ostati veliko pitanje i u 2026. godini. Vjerovatno će se nastaviti i trgovinski prijepori između SAD-a i Kine, dvije najveće svjetske ekonomije. Napetosti su se donekle smanjile nakon što su se Trump i kineski predsjednik Xi Jinping sastali u listopadu i dogovorili 12-mjesečno primirje u svom trgovinskom ratu. No to primirje ostaje krhko, a temeljni privredni i strateški problemi ostaju neriješeni. Sporazum između SAD-a i Kine „više nalikuje primirju nego trajnom mirovnom sporazumu koji bi okončao trgovinski rat SAD-a i Kine“, rekao je za DW Rajiv Biswas, glavni izvršni direktor analitičke kuće Asia Pacific Economics. – SAD i Kina su i dalje zarobljeni u geostrateškom nadmetanju, koje potiče rivalstvo na ključnim područjima poput obrambene tehnologije i naprednih proizvodnih industrija kao što su umjetna inteligencija, kvantno računalstvo i robotika, istakao je. Biswas predviđa da će se borba za tehnološku dominaciju između SAD-a i Kine vjerovatno nastaviti i sljedeće godine. Doći će do „sve češće uporabe carina, sankcija i drugih ekonomskih mjera na ključnim područjima tehnološkog rivalstva, poput napredne vojne opreme, AI čipova, kvantnog računalstva i robotike“, dodao je. Uprkos svemu, očekuje se da će kineska ekonomija sljedeće godine ostati otporna, s rastom od oko 5 %, u skladu s nedavnim vladinim ciljevima. No duboko ukorijenjeni strukturni izazovi i dalje postoje, poput „starenja stanovništva, pada produktivnosti kapitala i viška kapaciteta u mnogim industrijskim sektorima, kao što su čelik, brodogradnja i hemijska industrija“, rekao je Biswas. A Neil Shearing, glavni ekonomist londonske konsultantske firme Capital Economics, navodi da kineski model rasta „i dalje daje prednost ponudi u odnosu na potražnju, što rezultira kroničnim viškom kapaciteta i trajno slabom potrošnjom”. Kako bi se suočili s tim problemima kineski čelnici su nedavno, među ostalim, obećali potaknuti domaću potrošnju i stabilizirati golemo i problematično tržište nekretnina. – Kreatori politike obećavaju da će se pozabaviti problemom, ali neravnoteža će ostati obilježje kineskog gospodarstva i u 2026. godini, smatra Shearing, javlja Deutsche Welle. Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u francuskoj investicijskoj banci Natixis, rekla je pak da će Trumpove carine 2026. godine teže pogoditi azijske zemlje. Kao razloge navela je nastavak geopolitičkih napetosti, rastuću fragmentaciju trgovine i izostanak daljnje regionalne integracije koja bi ublažila učinke carina. Inflacija je ostala povišena u mnogim dijelovima svijeta, uključujući SAD i eurozonu, djelomično zbog carina. Daljnje povećanje trgovinskih prepreka ili poremećaji u opskrbnim lancima mogli bi ubrzati rast cijena, što bi pred centralne banke postavilo dilemu treba li podizati kamatne stope kako bi se suzbila inflacija ili ih zadržati niskima radi podrške privredi. Rast kamatnih stopa mogao bi naštetiti privrednom rastu i uzrokovati nagli porast troškova servisiranja duga u visoko zaduženim i financijski slabijim zemljama. Mnoge zemlje eurozone, poput Francuske, posebno su ranjive jer se njihove vlade muče s provođenjem nepopularnih rezova u potrošnji kako bi obuzdale deficite i rastući dug. – Fiskalni pritisci koji su u različitim trenucima ove godine uzdrmali ulagače nastavit će utjecati na tržišta i u 2026. godini. Sada je široko prihvaćeno da su javne finansije nekoliko velikih razvijenih ekonomija na neodrživoj putanji, napisao je Shearing. Njemačka ekonomija, najveća u EU-u, ali koje se još uvijek bori s obuzdavanjem dugotrajnog pada, trebalo bi sljedeće godine dobiti poticaj kroz povećanu državnu potrošnju za odbranu i infrastrukturu. No poslovno raspoloženje i dalje ostaje sumorno. Vodeći ekonomski instituti nedavno su snizili svoje prognoze rasta za 2026. godinu. Institut Ifo, primjerice, sada predviđa rast od samo 0,8 % sljedeće godine, u odnosu na 1,3 % u prethodnoj prognozi. Njemačka vlada predviđa rast od 1,3 % u 2026. Očekuje se da će se procvat umjetne inteligencije (AI) nastaviti i sljedeće godine. Velike američke tehnološke firme izdvojile su stotine milijardi dolara za izgradnju i širenje AI infrastrukture, poput podatkovnih centara. Predviđa se da će ta ulaganja znatno pridonijeti rastu BDP-a u SAD-u u usporedbi s drugim dijelovima svijeta, s obzirom na niske razine ulaganja u drugim zemljama. No ulagači su sve nervozniji zbog visokih procjena vrijednosti američkih tehnoloških firmi, jer je još uvijek neizvjesno hoće li golema ulaganja u AI infrastrukturu na kraju biti profitabilna. Neki strahuju da se radi o balonu koji bi mogao puknuti i izazvati slom tržišta. Garcia-Herrero je za DW rekla da je „AI revolucija strukturna“, te da će se tehnološka transformacija i primjena nastaviti i u 2026. godini. Ipak, upozorila je da bi, ako bi balon puknuo i ulaganja u AI naglo pala, američka ekonomija i domaćinstva pretrpjeli snažan udar, što bi vjerovatno gurnulo najveću svjetsku ekonomiju u recesiju i usporilo globalni rast..
VTKBiH: Usvojena odluka o privremenom smanjenju i suspenziji carinskih stopa
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora BiH objavila je da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojilo Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31. decembra 2026. Komora, u saradnji s entitetskim komorama, svake godine objedinjava mnogobrojne zahtjeve privrednika te dostavlja Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na razmatranje. Ističu da analiza primjene Odluke se radi svake godine, od strane Ministarstva, prilikom izrade Odluke za narednu godinu, i to za svaku tarifnu oznaku koja je obuhvaćena odlukom. Iz analiza proističe da je u potpunosti postignut cilj odluke da se omogući povoljnije i konkurentnije poslovanje privrednih subjekata iz oblasti tekstilne industrije, obućarske industrije, hemijske industrije, metalske industrije, elektroindustrije i prehrambene industrije. Odluka je, kako navode iz VTK, dovela do veće angažiranosti instaliranih kapaciteta i povećanja proizvodnje, čime je spriječeno gubljenje radnih mjesta i po pokazateljima iz nekih preduzeća, došlo je do novog zapošljavanja. Prema saznanjima, za veliki broj preduzeća, donošenje ove odluke je od presudnog značaja za opstanak proizvodnje. Pozitivni efekti su značajni za sve nabrojane grane, što se iz godine u godinu potvrđuje primjenom ove Odluke. Bitno je naglasiti da ova odluka predstavlja ponekad i odlučujući faktor za investitore prilikom planiranja njihovog daljnjeg poslovanja u zemljama regiona. Pozivaju se kompanje, korisnice Odluke da poštuju propisane procedure za ostvarivanje prava po osnovu ove Odluke. Dtaljnije na: https://www.mvteo.gov.ba/Content/Read/privremenom-smanjenju-carinskih-stopa-kod-uvoza-odredjenih-roba-Potv. VTK BiH je pozdravila donošenje Odluke, jer ona predstavlja jednu od rijetkih poticajnih mjera za sveukupnu privredu i podizanje njene konkurentnosti.
BiH u 2025. zadržala kurs stabilnog ekonomskog rasta
Marx.ba Godinu na isteku u Bosni i Hercegovini obilježio je institucionalni iskorak u vidu početka pregovora sa EU, ali i izazovi poput ponovnog rasta inflacije, usporavanja izvoza te kašnjenja u provođenju ključnih reformi vezanih za pristup EU fondovima. 20+godinasa vama PočetnaVijestiBiH Godišnji pregled BiH u 2025. zadržala kurs sporog, ali stabilnog ekonomskog rasta Autor: Biznis.ba29. 12. 2025. Godinu na isteku u Bosni i Hercegovini obilježio je institucionalni iskorak u vidu početka pregovora sa EU, ali i izazovi poput ponovnog rasta inflacije, usporavanja izvoza te kašnjenja u provođenju ključnih reformi vezanih za pristup EU fondovima. Bosna i Hercegovina je u 2025. zadržala kurs sporog, ali stabilnog ekonomskog rasta, suočavajući se s izazovima recesije kod svojih glavnih vanjskotrgovinskih partnera, prvenstveno Njemačke i Italije. Početne optimistične projekcije rasta BDP-a od oko tri posto revidirane su naniže zbog pogoršanja vanjskog okruženja. Stvarni rast BDP-a kretao se između 2,4 posto i 2,8 posto (prema procjenama MMF-a i Centralne banke BiH). Iako je izvoz usporio, primarni pokretači rasta bili su domaća potražnja, podržana povećanjem plata i potrošnje, te nastavak građevinskih radova, posebno na infrastrukturnim projektima poput Koridora Vc. Jedan od najvažnijih socio-ekonomskih događaja bilo je značajno povećanje minimalne plate u oba entiteta, što je direktno povećalo kupovnu moć najsiromašnijih i bilo primarni pokretač domaće potražnje. Povećanje je izazvalo rasprave u poslovnoj zajednici zbog straha od smanjenja konkurentnosti. Ipak, mnoge kompanije su morale povećati i prosječne plate kako bi zadržale kvalifikovanu radnu snagu. Nakon blagog usporavanja u 2024., inflatorni pritisci su se ponovo intenzivirali, dostižući prosječnu stopu od oko 3,6 posto do 4,3 posto na godišnjem nivou. Kao uzroci se navode rast cijena hrane i energenata, ali i značajan utjecaj domaće potražnje generiran povećanjem plata i penzija. Valuta vezana za euro osigurava monetarnu stabilnost, ali ograničava Centralnu banku u samostalnoj borbi protiv inflacije. Ekonomsku agendu 2025. snažno je definirao odnos sa Evropskom unijom, posebno nakon otvaranja pregovora o pristupanju. BiH je imala obavezu da do maja 2025. usvoji i dostavi detaljan plan reformi za korištenje sredstava iz Plana rasta EU. Politički zastoj i kašnjenja u usvajanju ovog dokumenta doveli su do privremenog gubitka pristupa dijelu namijenjenih sredstava, što je bila ključna ekonomska prepreka. Usvojen je Program ekonomskih reformi 2025-2027, s fokusom na povećanje konkurentnosti, poboljšanje poslovnog okruženja i digitalizaciju. Zbog ekonomske stagnacije i recesijskih tendencija u eurozoni, BiH je zabilježila usporavanje rasta izvoza robe. Izvoz je rastao sporije (početkom godine oko 5,7 posto) u odnosu na uvoz, što je dovelo do daljnjeg povećanja vanjskotrgovinskog deficita. Direktne strane investicije su ostale na skromnom nivou, ne dostižući potrebne iznose za značajan tehnološki skok. Investitori su i dalje oprezni zbog političke neizvjesnosti i složenog administrativnog okruženja. Budžeti na svim nivoima vlasti su uvećani (npr. Budžet FBiH iznosio je preko 8,2 milijarde KM) primarno zbog rasta prihoda od indirektnih poreza zbog inflacije i potrošnje. Ukupni javni dug ostao je na umjerenom nivou (oko 35-40 posto BDP-a), što je i dalje relativno nisko u odnosu na zemlje u regiji. Ipak, fokus je bio na efikasnijem korištenju zaduživanja za finansiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata. Za Bosnu i Hercegovinu 2025. je bila godina kontradikcija – ostvaren je umjeren rast BDP-a i monetarna stabilnost, ali su inflatorni pritisci i strukturni problemi zadržali ekonomski potencijal ispod optimalnog.
British Petroleum prodao svoj krunski dragulj: Proizvođač motornih ulja Castrol ima novog vlasnika
Marx.ba British Petroleum Plc prodao je 65% udjela u svom profitabilnom poslovanju s mazivima Castrol američkoj privatnoj investicijskoj kompaniji Stonepeak za oko 6 milijardi dolara. Transakcija označava važan korak u BP-jevom programu dezinvestiranja vrijednom 20 milijardi dolara, usmjerenom na smanjenje duga i povećanje povrata dioničara. Transakcija procjenjuje vrijednost Castrola na 10,1 milijardu dolara. To je BP-jeva najambicioznija prodaja imovine do sada jer kompanija nastoji pojednostaviti portfelj i smanjiti izloženost ulaganjima u obnovljive izvore energije nakon što su njene dionice podbacile u odnosu na konkurenciju. Prema strukturi transakcije, BP će zadržati 35% udjela. Taj udio mogao bi se prodati nakon dvogodišnjeg perioda. BP je objavio da će se prihod od prodaje koristiti za smanjenje duga (neto dug iznosi 26 milijardi dolara). Kompanija cilja na dovršetak transakcije do kraja 2026. godine. Stonepeak, koji se fokusira na ulaganja u infrastrukturu i imovinu poput energije i nekretnina, traži imovinu s dugoročnim potencijalom rasta.
Centralna banka BiH uvela digitalni potpis
Marx.ba Centralna banka BiH uvela je digitalni potpis, čime je napravila važan korak u daljoj digitalnoj transformaciji svog poslovanja, saopšteno je iz Centralne banke. Guverner Banke Jasmina Selimović prvi put je danas potpisala dokument koristeći kvalifikovani digitalni potpis, te istakla da uvođenje digitalnog potpisa predstavlja više od tehničkog unapređenja. – Riječ je o strateškoj odluci koja jača pravnu bezbjednost, integritet i pouzdanost službene dokumentacije, ubrzava procese donošenja odluka i omogućava efikasniju internu i eksternu komunikaciju, navedeno je u saopštenju. Kako je navedeno, digitalni potpis istovremeno smanjuje administrativno opterećenje i potrebu za fizičkom dokumentacijom, čime se unapređuje organizaciona efikasnost. Ovaj iskorak u potpunosti je usklađen sa strateškim planom Banke, u kojem je digitalizacija prepoznata kao jedan od ključnih strateških prioriteta. – Primjena digitalnog potpisa predstavlja i konkretan doprinos sprovođenju ESG principa, doprinoseći, između ostalog, smanjenju potrošnje papira i racionalnijem korištenju resursa, dok se kroz efikasnije procedure dodatno podiže kvalitet institucionalnog upravljanja, pojašnjavaju iz Banke. Centralna banka nastavlja sistemski unapređivati svoje procese, oslanjajući se na savremena digitalna rješenja koja podržavaju održivost, bezbjednost i dugoročnu stabilnost. Kako dodaju, ovakvi koraci potvrđuju opredijeljenost Banke ka izgradnji moderne, digitalno zrele i društveno odgovorne institucije, usklađene sa evropskim i međunarodnim standardima.
Šta govori podatak o cjenovnom rasponu bitcoina
Marx.ba Provjerom podataka o trgovanju bitcoin CME futuresima u posljednjih pet godina, moguće je procijeniti gdje se ta kriptovaluta historijski konsolidirala i, šire gledano, gdje je podrška više ili manje uspostavljena. Jedan koristan način da se to definira jest ispitivanje broja trgovačkih dana koje je bitcoin proveo unutar određenih cjenovnih raspona. Što je cijena više vremena provela u određenom rasponu, to je više prilika za izgradnju pozicija, što se kasnije može pretvoriti u jaču podršku. Podaci s Investing.coma pokazuju jasne razlike među cjenovnim rasponima. Isključujući vrlo kratko vrijeme trgovanja bitcoinom na rekordno visokim nivoima iznad 120.000 dolara, BTC je proveo najmanje vremena u rasponu od 70.000 do 79.999 dolara, samo 28 trgovinskih dana. Nadalje, proveo je samo 49 dana u rasponu od 80.000 do 89.999 dolara. Nasuprot tome, zone nižih cijena poput 30.000 do 39.999 dolara ili 40.000 do 49.999 dolara zabilježile su gotovo dvjesto trgovačkih dana, što naglašava koliko su opsežno ta područja testirana i konsolidirana. Veći dio decembra bitcoin se trgovao u rasponu od 80.000 do 90.000 dolara nakon oštrog pada s oktobarskog rekorda. Ta je korekcija vratila cijenu natrag prema području gdje je tržište hidtorijski provodilo relativno malo vremena, posebno u usporedbi s većim dijelom 2024., tokom kojeg je bitcoin proveo značajan broj dana između 50.000 i 70.000 dolara. Ova neravnomjerna raspodjela sugerira da je podrška u rasponu od 80.000 dolara, pa čak i između 70.000 i 79.999 dolara, manje razvijena nego u nižim rasponima. Ovo zapažanje potvrđuju podaci Glassnodea. Raspodjela ostvarene cijene UTXO-a (URPD) pokazuje gdje se zadnji put kretala trenutna ponuda bitcoina, koristeći okvir prilagođen entitetima koji dodjeljuje puni saldo svakog entiteta njegovoj prosječnoj cijeni nabavke. URPD ukazuje na primjetan nedostatak ponude koncentrirane između 70.000 i 80.000 dolara, što se poklapa s podacima o terminskim ugovorima. Oba skupa podataka sugeriraju da bi, ako bi bitcoin prošao još jednu korektivnu fazu, područje od 70.000 do 80.000 dolara moglo predstavljati logično područje gdje bi cijena možda trebala provesti više vremena konsolidirajući se kako bi uspostavila jaču podršku.