Ubilježen iskorak: BH-Gas kao uzor odgovornog poslovanja
Marx.ba Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije saopćeno je da kompanija BH-Gas, nakon nekoliko godina, bilježi značajan iskorak u poslovanju, te je prvi put dobila pozitivno mišljenje nezavisnog vanjskog revizora na finansijske izvještaje za 2024. godinu. Revizorski nalaz potvrđuje da BH-Gas posluje zakonito, transparentno i u skladu s najvišim profesionalnim standardima. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istakao je da ovaj rezultat nije slučajan, već predstavlja rezultat odgovornog upravljanja i ozbiljnog pristupa menadžmenta kompanije. – Pokazali smo da javna preduzeća mogu poslovati profesionalno, stabilno i u interesu građana. Transparentnost i zakonitost nisu opcija, one su temelj svakog ozbiljnog poslovanja – poručio je ministar Lakić. Naglasio je i da će Uprava BH-Gasa, predvođena direktorom Dževadom Bečirevićem i izvršnim direktorom Edisom Bakovićem, nastaviti putem odgovornosti, stabilnosti i razvoja ove značajne energetske kompanije. – Federalno ministarstvo nastavit će pružati podršku svim javnim preduzećima koja jasno pokazuju da žele biti dio moderne, pouzdane i zakonite privrede Federacije BiH, zaključio je ministar Lakić, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. VEZANO Aerodrom Sarajevo: Rast svih parametara, slijedi daljnja modernizacija i proširenje kapaciteta
Aerodrom Sarajevo: Rast svih parametara, slijedi daljnja modernizacija i proširenje kapaciteta
Marx.ba Međunarodni aerodrom Sarajevo u prvom kvartalu 2025. godine ostvario je rast aviooperacija od 28 posto, broja putnika od 42 posto i tereta od osam posto, u odnosu na isti period prošle godine. Na prezentaciji poslovnih rezultata danas je u Sarajevu precizirano da je u tri mjeseca 2025. aerodrom opslužio 333.802 putnika i obavio 3.447 aviooperacija. Istaknuto je da je rast svih parametara nastavljen i u aprilu i maju, nakon što je u 2024. postavljen rekord aerodroma. Najavljena je daljnja modernizacija i povećanje kapaciteta, izrada novog master plana i izgradnja nove višespratne garaže. Rečeno je da će naglasak u budućem radu Međunarodnog aerodroma Sarajevo biti na svjetskom nivou iskustva, te na uspješnom modelu javnog poslovanja koji će biti pokretač ekonomskog razvoja i simbol moderne i otvorene Bosne i Hercegovine. VEZANO Šesti mjesec donosi novi veliki rast broja putnika i na najvećem bh. aerodromu
VTK BiH u Briselu: U prvom planu problem mobilnosti profesionalnih vozača
Marx.ba U Briselu je u organizaciji Eurokomore, održan sastanak predstavnika privrednih komora zemalja kandidata za članstvo u Evropskoj uniji sa komesarkom Evropske komisije za proširenje, gđom Martom Kos. Vanjskotrgovinsku komoru Bosne i Hercegovine predstavljao je potpredsjednik dr. sc. Vjekoslav Vuković. Sastanak je pružio jedinstvenu priliku za direktan dijalog sa Evropskom komisijom o izazovima s kojima se suočava poslovna zajednica regiona. U ime bh. privrednika, dopredsjednik Vuković jasno je ukazao na dugogodišnje probleme koji značajno utiču na konkurentnost i pristup tržištu EU, te je predstavio konkretne prijedloge za njihovo rješavanje. Tokom sastanka razmatrani su ključni aspekti procesa proširenja EU, uključujući modernizaciju trgovinskih odnosa, postepenu integraciju u jedinstveno tržište, podršku privredi tokom pristupnih pregovora, implikacije Zelene agende i CBAM-a, jačanje regionalne saradnje, ulogu komora u obnovi i oporavku, te važnost javno-privatnog dijaloga i kvalitetne komunikacije u procesu pridruživanja. Vuković je posebno istakao problem mobilnosti profesionalnih vozača, navodeći da je Komora već u više navrata upućivala inicijative i urgencije za rješavanje ovog pitanja. Ograničen boravak vozača na teritoriji EU ozbiljno ugrožava poslovanje ne samo bosanskohercegovačkih, već i prijevoznika iz cijelog regiona. Predloženo je uvođenje preciznijeg modela praćenja boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni korištenjem novih digitalnih sistema (EES i SIS), koji omogućavaju tačno evidentiranje ulazaka i izlazaka. Na taj način bi se boravak računao u satima, a ne u danima (90 dana × 24 sata = 2160 sati), čime bi se značajno unaprijedila fleksibilnost u međunarodnom cestovnom transportu. Ovaj prijedlog su podržali i učesnici sastanka, predstavnici iz Turske, Srbije i Crne Gore. Jedna od nezaobilaznih tema bila je i primjena CBAM-a te podrška privredi u tranziciji. U kontekstu planiranih izmjena Mehanizma za ugljenično prilagođavanje na granicama, Vuković naglasio je važnost tehničke i finansijske pomoći za mala i srednja preduzeća iz zemalja kandidata, uključujući BiH. Posebno je ukazano na činjenicu da bh. kompanije do sada nisu imale direktan pristup dostupnim fondovima, te da je nužno osigurati njihovo aktivno uključivanje u tehničke radionice, platforme za razmjenu podataka i konsultativne procese vezane za CBAM. Na kraju, Vuković je naglasio da je upravo Komora, kao krovna privredna institucija, ta koja ima kapacitet i legitimitet da institucionalno zastupa interese bosanskohercegovačkih kompanija pred evropskim institucijama, rame uz rame sa kolegama iz regiona. Ovaj sastanak još jednom potvrđuje ulogu Komore kao ključnog partnera domaće privrede u procesu evropskih integracija – partnera koji ima pristup relevantnim forumima i sposobnost da pokreće inicijative za rješavanje konkretnih problema sa kojima se suočavaju bh. privrednici na međunarodnom tržištu. VEZANO EBRD razmatra novu liniju od 30 miliona eura za osiguranje depozita u BiH
EBRD razmatra novu liniju od 30 miliona eura za osiguranje depozita u BiH
Marx.ba Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra davanje stand-by kreditne linije od 30 miliona eura Agenciji za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, koja će biti dostupna u okviru državnog zajma Bosni i Hercegovini. Nova kreditna linija se daje jer trenutna stand-by kreditna linija EBRD-a ovoj agenciji od 30 miliona eura ističe u oktobru 2025. godine. Finansiranje EBRD-a je osmišljeno da osigura neposredna sredstva Agenciji za osiguranje depozita BiH, ako i kada to bude potrebno, kako bi ispunila svoj mandat za isplatu obeštećenja osiguranim štedišama ili sudjelovanje u sanaciji banaka, piše Indikator. U programu osiguranja uključena je 21 banka u Bosni i Hercegovini, a maksimalan iznos osiguranog depozita zajedno s obračunatom kamatom, koji isplaćuje Agencija za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine, po deponentu po banci, iznosi najviše do 70.000 KM. VEZANO Ukupna aktiva finansijskog sektora u BiH na kraju 2024. godine, iznosila 52,18 milijardi KM
Šesti mjesec donosi novi veliki rast broja putnika i na najvećem bh. aerodromu
Marx.ba Svi aerodromi u glavnim gradovima zemalja nastalih iz bivše Jugoslavije će zabilježiti porast kapaciteta u junu, a Ryanair će ostati najveći prevoznik u regiji, piše EX YU aviation. Kako je objavljeno, Aerodrom Sarajevo ima 309.750 planiranih sjedišta na tržištu u tom mjesecu, što predstavlja porast od 19,9% u odnosu na 2024. Ryanair, koji povećava svoj kapacitet za 155% u odnosu na prethodnu godinu, najveći je prevoznik sa 14,6% sjedišta, a slijedi ga Pegasus Airlines sa 11,3%. Beogradski aerodrom ima najviše raspoloživih sjedišta na redovnim letovima u junu, sa 1.026.394. Ova brojka predstavlja povećanje od 14,8% u odnosu na 2024. godinu. Air Serbia će povećati broj sjedišta na aerodromu za 8,8% i nastaviti održavati svoju poziciju najvećeg prevoznika, držeći 52,8% svih raspoloživih redovnih kapaciteta. Wizz Air, koji je u oživljavanju, povećat će svoj kapacitet za 42,8%. Zagreb slijedi kao drugi najveći prevoznik sa 574.280 raspoloživih sjedišta na redovnim letovima tokom mjeseca. To predstavlja povećanje od 12,2% u odnosu na prethodnu godinu. Nakon dva mjeseca, Croatia Airlines vraća svoje mjesto najvećeg prevoznika na aerodromu sa 34,4% ukupnog kapaciteta, a slijedi Ryanair sa 32%. Dok će nacionalna aviokompanija povećati svoj kapacitet za 15,6% u odnosu na prethodnu godinu, Ryanair će povećati broj sjedišta za 16,2%. Aerodrom Priština će imati 387.880 dostupnih sjedišta, a planirani rast kapaciteta trenutno se predviđa na 3,2%. GP Aviation ima najveći broj sjedišta, držeći 31% udjela. Slijedi ga easyJet sa 13,6% ukupnog kapaciteta. Aerodrom Skoplje će se u junu moći pohvaliti sa 338.988 sjedišta, što je porast od 15,3%, uprkos tome što Wizz Air nastavlja smanjivati svoj kapacitet, što je pad od 1,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. I dalje će imati najveći udio sa 46,3%. Podgorička zračna luka ima 226.176 sjedišta na redovnim letovima u junu, što je povećanje od 18,3% u odnosu na 2024. godinu. Wizz Air, koji povećava svoj kapacitet za 29% u odnosu na prošlu godinu, najveći je prijevoznik sa 22% ukupnog kapaciteta, a slijedi ga Air Montenegro sa 18,7% udjela. Ljubljana ima ukupno 185.226 sjedišta na redovnim letovima, što je povećanje od 18,6% u odnosu na juni 2024. godine, pri čemu je većina prijevoznika povećala svoj kapacitet u odnosu na prošlu godinu. Lufthansa će biti najveći aerodrom sa 15,6% svih sjedišta, a odmah iza nje slijedi Turkish Airlines sa 14,1%. Turski prijevoznik će dodati najveći kapacitet na aerodromu u junu u odnosu na prošlu godinu, s rastom od nešto više od 7.200 sjedišta, a slijede ga novi učesnici KLM i Eurowings. VEZANO Flyadeal pokreće liniju Qassim – Sarajevo
BH TechConnect 2025: Povezivanje kompanija, stručnjaka i studenata iz BiH i dijaspore
Marx.ba Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine bila je partner događaja BH TechConnect 2025 održanog u Gracu, u organizaciji Društva za unapređenje industrije i tehnologije Bosne i Hercegovine (DUIT). Događaj je organizovan s ciljem povezivanja bh. industrije s dijasporom, a okupio je istaknute stručnjake iz dijaspore koji danas djeluju u evropskom industrijskom sistemu, predstavnike kompanija iz BiH koje prepoznaju vrijednost međunarodnog umrežavanja i saradnje te studente. Uime VTK/STK BiH, učesnicima događaja obratio se predsjednik Ahmet Egrlić, koji je predstavio aktivnosti Komore, potencijale za privrednu saradnju te istaknuo značaj dijaspore za privredni razvoj naše zemlje. – Ogroman je potencijal naše dijaspore, jer ona značajno doprinosi poslovnom povezivanju bh. kompanija s inozemnim partnerima. U svim krajevima BiH postoji neka investicija za koju su zaslužni bh. građani iz dijaspore. Kroz ove investicije, otvoreno je na stotine novih radnih mjesta, generisani su dodatni prihodi za lokalne samouprave, a uvedene su i nove tehnologije i modeli poslovanja u lokalne kompanije. Zbog ove činjenice, Komora posmatra dijasporu kao izuzetno značajan resurs, jer je ona veoma bitna za privredni razvoj BiH, naglasio je Egrlić. U nastavku događaja održana su tri panela o povezivanju industrije, dijaspore i znanja. Na panelima se razgovaralo o izazovima i prilikama bh. industrije, o jačanju veze između obrazovnog sistema i industrije, razmjeni znanja između Austrije i BiH te ulozi dijaspore u kreiranju prilika za nove generacije stručnjaka. Kako je objavila VTK BiH, Egrlić učestvovao je na panelu pod nazivom „Dijaspora i industrija – novi modeli saradnje, izazovi i prilike“. Tokom diskusije govorilo se o ulozi lokalnih zajednica te načinu povezivanja znanja i iskustva bh. stručnjaka iz dijaspore s potrebama domaće industrije. – Vladavina prava, borba protiv korupcije i pravosudne reforme ostaju prioriteti. Uz ispunjavanje ključnih ciljeva, BiH mora biti spremna na brze promjene tržišta i provoditi mjere kako bi postala konkurentna, rekao je Egrlić. Događaj u Gracu, usmjeren na stvaranje konkretnih prilika za saradnju između domaćih i inostranih aktera, održan je uz pokroviteljstvo Grada Graza, Grada Cazina i Općine Travnik, te u partnerstvu s Vanjskotrgovinskom komorom BiH. VEZANO Flyadeal pokreće liniju Qassim – Sarajevo
Cijene nafte pale nakon Moody’sovog snižavanja kreditnog rejtinga SAD
Marx.ba Cijene nafte su pale nakon što je Moody’s snizio kreditni rejting SAD i nakon službenih podataka koji su pokazali usporavanje rasta kineske industrijske proizvodnje i maloprodaje. Terminski ugovori Brent sirove nafte pali su za 51 cent, ili 0,8 posto, na 64,90 američka dolara po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pala za 45 centi, ili 0,7 posto, na 62,04 dolara po barelu. Ugovor za WTI s rokom dospijeća u junu isiče u utorak, a aktivniji julski ugovor pao je za 48 centi, ili 0,8 posto, na 61,49 dolara po barelu. Oba ugovora porasla su za više od jedan posto prošle sedmice nakon što su se SAD i Kina, dvije najveće svjetske ekonomije i potrošači nafte, dogovorili o pauzi na 90 dana u trgovinskom ratu uz znatno niže uvozne carine. – Zbog Moody’sovog snižavanja rejtinga izgledi za američku ekonomiju su upitni, a podaci za Kinu ukazuju na težak ekonomski oporavak. Snižavanje rejtinga možda neće direktno utjecati na potražnju za naftom, ali stvara trezvenije raspoloženje na tržištu, rekla je Priyanka Sachdeva, viša tržišna analitičarka u Phillip Novi, prenose Financije. Moody’s je u petak snizio američki suvereni kreditni rejting zbog rastućeg duga zemlje od 36 biliona dolara (32,08 biliona eura), što bi moglo zakomplicirati napore predsjednika Donalda Trumpa da smanji poreze. S druge strane, u Kini, najvećem svjetskom uvozniku sirove nafte, službeni podaci pokazali su usporavanje rasta industrijske proizvodnje u aprilu, iako je i dalje bilo bolje nego što su ekonomisti očekivali. Iako su Peking i Washington prošle sedmice postigli dogovor o ukidanju većine međusobnih carina nametnutih na robu, kratkoročno primirje i Trumpov nepredvidiv pristup i dalje negativno utječu na kinesku ekonomiju orijentirano na izvoz, koje se i dalje bori s carinama od 30 posto uz postojeće carine. U međuvremenu, ishod nuklearnih pregovora između Irana i SAD ostaje neizvjestan, što ograničava pad cijena nafte. Američki posebni izaslanik Steve Witkoff izjavio je u nedjelju da svaki sporazum između Sjedinjenih Država i Irana mora uključivati sporazum o neobogaćivanju urana, što je brzo izazvalo kritike Teherana. – Realno, malo je vjerovatno da bi Iran ikada dragovoljno pristao mirno odustati od svojih nuklearnih ambicija, za koje je oduvijek tvrdio da su nepregovaračke. Pogotovo nakon sloma njegovih posrednika, koji su u prošlosti djelovali kao tampon zona između njega i Izraela, kazao je analitičar kompanije IG Tony Sycamore, misleći na Hamas, Hezbollah i Hutije. U Evropi su se napetosti između Estonije i Rusije povećale jer je Moskva u nedjelju zadržala grčki tanker s naftom nakon što je napustio estonsku luku na Baltičkom moru, prenosi Reuters. U SAD su proizvođači prošle sedmice smanjili broj operativnih naftnih platformi za jednu na 473, što je najniži broj od januara, objavio je Baker Hughes u sedmičnom izvještaju. Osim toga, i dalje su usredotočeni na smanjenje potrošnje koje bi moglo usporiti rast američke proizvodnje nafte ove godine. VEZANO Šta se događa sa zlatom: Pad cijene nakon šest mjeseci
Ukupna aktiva finansijskog sektora u BiH na kraju 2024. godine, iznosila 52,18 milijardi KM
Marx.ba Na finansijskom tržištu Bosne i Hercegovine, na kraju 2024. godine poslovalo je 125 finansijskih institucija, koje su uključene u redovnu statistiku Centralne banke BiH i to u bankarskom sektoru 21 banka i jedna razvojna banka i u sektoru nebankarskih finansijskih institucija koji obuhvata: 24 društva za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje, 29 mikrokreditnih organizacija, 37 investicionih fondova, 4 lizing društva, 6 brokerskih kuća i 2 berze, objabvila je Centralna banka BiH. Kako je rečeno, prikupljanje ove statistike se vrši u skladu s međunarodnom metodologijom propisanom u MMF-om Priručniku za monetarnu i finansijsku statistiku (2000), putem jedinstvenog izvještajnog obrasca 2SR za banke i 4SR za nebankarske finansijske institucije (Standardized Report Forms/SRF). Korištenjem jedinstvenih izvještajnih obrazaca za predstavljanje bilansa stanja moguće je proizvesti agregirane i harmonizovane podatke za nivo BiH. Ukupna aktiva finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini je na kraju 2024. godine, iznosila 52,18 milijardi KM (nekonsolidovani podaci) i veća je za 4,49 milijardi KM ili za 9,4% u odnosu na isti period prethodne godine. Najveće učešće su i dalje imale banke koje su učestvovale sa 87,7 % u ukupnoj aktivi finansijskog sektora. Društva za osiguranje i reosiguranje učestvuju sa 2,80 milijardi KM, odnosno 5,4% ukupne aktive finansijskog sektora. Poredeći sa stanjem na kraju 2023. godine, društva za osiguranje i reosiguranje, mikrokreditne organizacije, investicioni fondovi, lizing društva i berze bilježe porast aktive, dok je kod brokerskih kuća došlo do znatnog pada bilansne sume. Stanje ukupne aktive sektora OFI u BiH, na 31.12.2024. godine je iznosilo 6,40 milijarde KM i veće je za 524,6 miliona KM ili 8,9 % u poređenju sa stanjem na kraju 2023. godine, a u poređenju sa stanjem na kraju polugodišta 2024. godine veće je za 267,6 miliona KM ili 4,4%. Najveću aktivu u okviru sektora OFI imala su društva za osiguranje i reosiguranje sa 2,80 milijardi KM, što predstavlja učešće od 43,8% u ukupnoj aktivi sektora OFI, zatim slijede mikrokreditne organizacije sa 1,76 milijardi KM (27,5 % učešća), investicioni fondovi sa 1,14 milijardi KM (17,8 % učešća), lizing društva sa 682,3 miliona KM (10,7 % učešća), preostalih 19,5 miliona KM (0,3 % učešća) se odnosi na aktive brokerskih kuća i berzi u BiH. VEZANO Šta donosi prijedlog Zakona o sportskim dioničkim društvima u FBiH
U Sarajevu počeo Ekonomski forum BiH 2025: Posvećen održivom razvoju i digitalnoj transformaciji
Marx.ba Ekonomski forum BiH 2025 počeo je danas u Sarajevu u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu a fokus ove konferencije bit će na povezivanju ciljeva održivog razvoja (SDG) s procesima digitalne transformacije, prenosi FTV. Na otvaranju je istaknuto da će poseban akcent biti stavljen na praktične aspekte digitalizacije, s fokusom na implementaciju kvalificiranih elektronskih potpisa i elektronsku razmjenu podataka, s ciljem jačanja sigurnosti i efikasnosti u savremenom poslovanju i upravi. Dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Meliha Bašić naglasila je da digitalizacija i održivo poslovanje predstavljaju vrlo bitnu reformu bez koje BiH ne može uhvatiti korak sa svijetom. – Ovo je prilika i mjesto da nađemo rješenja i stvorimo ideje koje ćemo provesti u djelo kako bi što prije krenuli putem te reforme – rekla je Bašić. Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto izjavio je da je digitalizacija do unazad nekoliko godina možda i bila neki apstraktni pojam ali da ona danas predstavlja proces koji mijenja društvo. – Kada započne proces digitalne transformacije on ne može biti zaustavljen jer uvođenje digitalnih servisa dovodi do razvoja novih tehnologija – poručio je Forto. Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija potcrtao je da danas u svijetu ne postoji ništa važnije od održivog razvoja povezanog s klimatskim promjenama i digitalne transformacije zbog čega je bitno da govorimo o njima na ovakvim konferencijama. Program Foruma 2025 unaprijeđen je u odnosu na prethodna izdanja, te će kroz dva panela i jednu praktičnu radionicu učesnici imati priliku analizirati efekte digitalne transformacije na javnu upravu, finansijski sektor, industriju te informacione i komunikacione tehnologije. VEZANO Flyadeal pokreće liniju Qassim – Sarajevo
Šta donosi prijedlog Zakona o sportskim dioničkim društvima u FBiH
MArx.ba Dennis Gratz, zastupnik Demokratske fronte uputio je danas u parlamentranu proceduru prijedlog Zakona o sportskim dioničkim društvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji propisuje mogućnost da trenutni sportski klubovi, većinom registrovani kao udruženja građana, budu transformirani u privredna dionička društva s posebnim statusom u sportu. Gratz je podsjetio da je ovaj zakon ranije, još 2017. godine, kao zastupnik u parlamentu predlagao ovaj Zakon, međutim isti nije doživio svoj pozitivan parlamentarni ishod. Zakon bi trebao omogućiti privatizaciju sportskih klubova, kontrolu upravljanja njima, investiranje u sportske klubove i privlačenje stranih investitora. Trenutno, investitori često nisu zainteresirani da ulažu novac u udruženja jer nemaju vlasništva i udjela u profitu, barem ne direktno. Proces transformacije sportskih klubova kontrolisalo bi stručno tijelo, komisija za sportska dionička društva, čiju uspostavu također propisuje ovaj zakon, a imala bi devet članova – predstavnike nadležnih ministarstava i članove koje bi predlagali sportski savezi i Olimpijski komitet. Za imenovanje komisije bila bi nadležna Federalna vlada. Kako je rečeno, Zakon štiti tradiciju klubova i navijače, uz obrazloženje da propisuje ograničenja u sticanju dionica, kontrolu povezanih osoba, kao i mogućnost ograničenog učešća sportskih klubova istog vlasnika u istom rangu takmičenja. Dennis Gratz nada se da će predloženi zakon dobiti podršku većine poslanika u Federalnom parlamentu, saopćeno je. VEZANO Elvira Habota, direktorica Direkcije za evropske integracije: BiH je značajno unaprijedila kapacitete