Tehnologija otkrivanja pijanog vozača
Marx.ba Vaš automobil će uskoro možda imati zadatak da utvrdi da li ste dovoljno trijezni da vozite – ali kako? Zakon o infrastrukturnim ulaganjima i poslovima koji je potpisan 15. novembra 2023. dao je NHTSA (The National Highway Traffic Safety Administration) godinu dana da uvede standard koji obavezuje nova vozila da ili „pasivno prate performanse vozača“ da bi otkrili da li su oštećena ili „pasivno i tačno otkriti” da li je nivo alkohola u krvi vozača iznad zakonske granice, a zatim „spriječiti ili ograničiti rad motornog vozila”. Navedeni standard bi mogao da stupi na snagu 2026. Nivo alkohola u krvi je zlatni standard, ali uslov “pasivnosti” isključuje puhanje, hodanje po pravoj liniji, recitovanje abecede unazad i druge metode ispitivanja trezvenosti pored puta su podjednako nepraktične. Ali test oka za provjeru nistagmusa izgleda prilično praktično, tako da nekoliko dobavljača usredsređuje napore na ovaj pristup. Ovdje policajac zahtijeva od subjekta da prati njegov prst koji se kreće lijevo-desno bez okretanja glave i provjerava da li se trzaju ili poskakuju pokreti očiju neposredno prije nego što oči dostignu ugao od 45 stepeni. Bosch trenutno fokusira napore na detekciju pokreta oka, ali u saradnji sa Univerzitetom u Bernu i Centrom za digitalne zdravstvene intervencije (CDHI) na ETH Cirihu i Univerzitetom u Sent Galenu, Bosch IoT Lab istražuje druge moguće metode pomoću kojih vožnja u pijanom stanju može biti otkrivena iz današnjih tokova podataka senzora vozila u realnom vremenu koji su dostupni na mreži kontrolera (CAN magistrala). Jedno trenutno ograničenje je da dobijanje dovoljno podataka o kretanju očiju može potrajati nekoliko minuta, a do tada potencijalno oštećeni vozač vjerovatno već vozi. Šta onda? Magna koristi pristup pojasa i tregera, pri čemu tokom vremena koje je potrebno vozaču da uđe, sjedne, veže pojas i pokrene vozilo (možda 10-15 sekundi), normalno disanje usmjerava dovoljno vazduha ka volanu da mala disalica sa ventilatorom za prikupljanje uzorka i skeniranje CO2 i alkohola. U međuvremenu, kamera potvrđuje da dah dolazi od vozača, a ne potencijalno trijeznog putnika koji puše prema stubu upravljača. Sistem također bilježi pozadinske nivoe vazduha (i eventualno alkohola ako je, na primjer, neko prosuo sredstvo za dezinfekciju ruku ili votku po tepihu) radi poređenja. Ako se alkohol otkrije na nivoima koji se približavaju nivou od 0,08 g/dl, sistem tada traži od vozača da pogleda direktno u kameru za nadzor vozača, koja zatim traži nistagmus. Ne bi bilo potrebno mnogo lažnih pozitivnih zaključavanja paljenja da bi razbjesnili kupca, pod pretpostavkom da se otkrivanje desi prije nego što krene. Isto tako i automobil koji odluči da se parkira jer misli da ste možda pijani kada ste u pokretu, također predstavlja bezbjednosne probleme. Možda bi rješenje bilo vidljivo upozorenje da je automobil otkrio potencijalno pijanog vozača i da tu činjenicu bilježi u crnu kutiju koja se može ispitati u slučaju nesreće bilo dovoljno da uplaši vozača da stane.
Završen Davos 2024: Duboka recesija vjerovatno će biti izbjegnuta
Marx.ba Izgledi za smanjenje inflacije i povećanje globalne trgovine predstavljaju izvjesno ohrabrenje za investitore uprkos ratovima koji se vode i jačanju populizma, složili su se predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde i njene kolege na kraju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Evropska centralna banka će na ljeto vjerovatno sniziti referentne kamatne stope, potvrdila je svoju izjavu od prije dva dana Lagarde u intervjuu za Bloomberg TV u Davosu. Šestero učesnika završnog panela bili su zaduženi da sumiraju raspoloženje u Davosu, i da ohrabre javnost, naglašavajući vjerovatnoću da će duboka recesija vjerovatno biti izbjegnuta uprkos neviđenom monetarnom pooštravanju kako bi se inflacija stavila pod kontrolu. Takav optimizam je povremeno narušavan geopolitičkom realnošću, ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i tenzijama u Crvenom moru. Pobjeda Donalda Trumpa u Ajovi u ponedjeljak, koja mu je utrla put ka republikanskoj nominaciji, također je upalila crveni alarm kod mnogih prisutnih, prenosi Bloomberg. Tim povodom, čulo se od predsjednice ECB-a da da se „svijet možda kreće ka normalizaciji“ iako u isto vrijeme nije „normalan“. Mogućnost drugog Trumpovog predsjedničkog mandata često je spominjana tokom panel diskusije. Lagarde je zauzela čvrst stav, rekavši da je „najbolja odbrana napad“ i zalagala se za jačanje Evrope stvaranjem „pravog jedinstvenog tržišta“. Njemački ministar finansija Christian Lindner bio je oprezniji, rekao je da se o Trumpu previše priča, te da Evropa treba da radi „svoj domaći zadatak“, da jača ekonomije, i da se na taj način priprema za eventualni Trumpov povratak. Za Davida Rubensteina, suosnivača i kopredsjedavajućeg Carlile Group Inc., realnost je da bez obzira ko pobijedi na izborima u novembru, SAD se suočavaju sa političkom zastojem, sa svim rizicima koji nose za ostatak svijeta. Na ovogdišnjem Davosu također se čulo da geopolitička situacija zabrinjava više nego ikada, to je rekao profesor Univerziteta Harvard Ken Rogof. Ipak, Lindner je odlučio da zauzme pozitivniji stav, te je Njemačku opisao kao „umornog čovjeka poslije neprospavane noći“ za razliku od etikete „bolesnika“ koja joj je nedavno ponovo pripisana. Također je bio optimističniji u pogledu svjetske ekonomije. – To je nova normalnost, na koju moramo biti spremni, rekao je on i dodao da mu je 2023. godina dala nadu.
Deutsche Telekom proglašen najvrijednijim telekomunikacijskim brendom na svijetu
Marx.ba Prema danas objavljenoj studiji „Brand Finance Global 500“ Deutsche Telekom jedan je od najvrjednijih svjetskih brendova, najvrjedniji telekomunikacijski brend na svijetu, te najvrjedniji korporativni brend u Evropi, navodi se u saoopćenju. U odnosu na prethodnu godinu Deutsche Telekom je napredovao na svjetskoj listii za dvije pozicije te je danas deveti najvrjedniji svjetski brend. Najvrjedniji brend na svijetu je Apple, ispred Microsofta, Googlea, Amazona i Samsunga. Uspjeh Deutsche Telekoma temelji se na trenutnoj vrijednosti brenda, najvišoj u historijii kompanije, a koja iznosi 73,3 milijarde dolara, što predstavlja rast od 17 posto u odnosu na prethodnu godinu (62,9 milijardi dolara), a 84 posto od 2020. godine. Tokom tog razdoblja Deutsche Telekom je od četvrtog postao najsnažniji svjetski telekomunikacijski brend. – Uspjeli smo postati jedan od 10 najjačih svjetskih brendova. Ovo je nevjerovatan uspjeh za našu kompaniju. Naša krovna strategija globalnog brenda pokazuje se uspješnom i pogođenom, a investicije u brend daju rezultate, što je u skladu s našim ekonomskim i tehnološkim uspjesima u Njemačkoj, Evropi i SAD te je u skladu s nastojanjima etabliranja Deutsche Telekoma kao vodeće digitalne telekomunikacijske kompanije, ističe Ulrich Klenke, Chief Brand Officer Deutsche Telekoma. Britanska savjetodavna kompanija Brand Finance pripisuje značajan porast vrijednosti brenda Deutsche Telekoma pozitivnom ekonomskom i tehnološkom razvoju, a uspjehu Deutsche Telekom Grupe pridonose sistematska ulaganja u kvalitetu mreže, digitalne tehnologije i korisničko iskustvo. Prema Brand Financeu, najveća kvaliteta mreže Deutsche Telekoma igra ključnu ulogu u akviziranju i zadržavanju korisnika. Ocjena brenda povećana je sa 79 na 83 od maksimalnih 100 bodova, te s AA+ na AAA- ocjenu. Dosljedna globalna prisutnost brenda omogućila je Deutsche Telekomu daljnje jačanje ugleda globalnog igrača. Brand Finance je globalna i neovisna konsultantska kompanija za procjenu i analizu brendova sa sjedištem u Londonu koja rangira 500 najvrjednijih brendova na svijetu, a studiju je objavio danas u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Volumen trgovanja spot bitcoin ETF-ova premašio 10 milijardi dolara u prva tri dana
Marx.ba Spot bitcoin ETF-ovi zabilježili su osmeroznamenkasti volumen trgovanja u tri dana od njihovog pokretanja u SAD. Podaci analitičara Bloomberg Intelligencea Jamesa Seyffarta pokazuju da je do 16. januara volumen spot ETF-ova premašio 10 milijardi dolara. Najnoviji bitcoin ETF-ovi izazvali su kontroverze od svog debija 11. januara, s velikom trgovinskom aktivnošću koja ima malo opipljivog utjecaja na rast cijene bitcoina. Dok su neki zbog toga oprezni, analitičar Bloomberga Eric Balchunas tvrdi da sirove brojke govore same za sebe. – Dopustite mi da stavim u kontekst koliko je ludih 10 milijardi dolara u prva tri dana. 500 ETF-ova pokrenuto je u 2023. U četvrtak su ostvarili kombiniranu količinu od 450 miliona dolara. Najbolji je zaslužan za 45 miliona dolara. Samo IBIT bilježi više aktivnosti nego cijeli razred 2023., napisao je Balchunas. Što se tiče neto priljeva i odljeva, slika nastavlja prikazivati prodaju Grayscale Bitcoin Trusta (GBTC), koji je nedavno pretvoren u ETF. Prema podacima istraživanja BitMEX-a, najznačajniji neto dobitak pripada BlackRockovom iShares Bitcoin Trustu (IBIT), porast od 700 miliona dolara u tri dana. GBTC je u međuvremenu zabilježio neto odljeve od više od 1,1 milijardu dolara, fenomen koji se pripisuje investitorima koji mijenjaju ETF proizvode zbog viših naknada Grayscalea. – Ukupni odljevi GBTC-a sada iznose 1,18 milijardi dolara u usporedbi s spot priljevima bitcoin ETF-a od 2 milijarde dolara. Bilo bi izuzetno ohrabrujuće ako bismo nastavili ovim tempom u prvom mjesecu trgovanja, napisao je James Van Straten, analitičar CryptoSlatea. U međuvremenu, međutim, malo ko predviđa porast cijene bitcoina izvan dobro utvrđenog raspona trgovanja od početka decembra 2023. Dok su neki i dalje uvjereni u tržišnu snagu iznad 42.000 dolara, sumnja se u sposobnost bitcoina da izbjegne novu kapitulaciju.
Itekako može biti zadovoljan: Evo koliko je za dvije godine zaradio prvi čovjek Disneya
Marx.ba Za sve ono što je u 2023. uradio za kompaniju, Bob Iger – prvi čovjek Disneya, dobio je višestruko veći platni ček nego poslije 2022. godine. Igerov paket prihoda se sastoji od 865.385 dolara osnovne plaće, nagrade u dionicama u iznosu od 16.1 milion dolara, dodatnih 10 miliona u opcijama vezanim za dionice, 2,1 milion dolara za postignute rezultate i 2.48 miliona dolara vrijednih drugih naknada. Sve u svemu – 35 miliona dolara – što je potvrdila i sama kompanija. Godinu dana prije, kad su Igera vratili iz penzije, u želji da vrate i kompaniju na noge, prvi čovjek najvećeg carstva zabave za male i velike dobio je ukupno 15 miliona dolara. Računajući i ovogodišnje prihode – on je svakog mjeseca zarađivao više od dva miliona dolara. Ili – ako volite matematiku, više od 66 hiljada dolara na dan. Iger je bio na čelu Disneya od 2005. do početka 2020. da bi ostavio kompaniju u “sigurnim rukama” čovjeka koga je sam izabrao Boba Chapeka. Tek nešto više od dvije godine po odlasku, morao je da se vrati iz penzije i zamijeni svog učenika. I pored izuzetno velike plaće prvog čovjeka imperije zabave, Disney se suočio sa nizom problema u 2023. godini. Nekoliko bioskopskih naslova bili su potpuni promašaji, a gledanost njihove striming platforme je linearno pala… U novembru, Disney je najavio da će svoje troškove smanjiti za dodatne dvije milijarde dolara, uz prethodno najavljenih 5,5 milijardi koje su planirali da ulože u medijsko okruženje.
Najavljen novi svjetski savez: Evo šta će to značiti za pomorski transport
Marx.ba Njemački “Hapag-Lloyd” i danski “Maersk” najavili su uspostavu novog logističkog saveza na početku 2025. godine, signalizirajući preslagivanje kapaciteta u postpandemijskom razdoblju. Savez “Gemini Cooperation” obuhvatit će 290 brodova ukupnog kapaciteta 3,4 miliona kontejnera (TEU), pri čemu će “Maersk” osigurati 60 posto, a “Hapag-Lloyd” ostatak. Prema sporazumu, Hapag-Lloyd će krajem januara 2025. napustiti brodarski savez “THE Alliance” koji obuhvata tri spojene japanske linije pod nazivom “Ocean Network Express” (ONE), tajvanski “YangMing” i južnokorejski HHM, nekadašnji “Hyundai Merchant Marine”. “Maersk” će pak okončati savez “2M” sa švicarskom kompanijom za kontejnerski prevoz MSC, kao što je i najavio prije godinu dana. Oba saveza pomogla su brodarima da kapacitete u proteklim godinama prilagode izmjenama obrazaca potražnje na putu iz Azije u Evropu, kao i na Atlantiku i Pacifiku. Kompanije su u međuvremenu promijenile strategiju kako bi osigurale tržišni udio u promijenjenim uslovima u postpandemijskom svijetu u kojem prihod od prevoza tereta pada uglavnom zbog prigušenog privrednog rasta. Drugi i peti najveći operater kontejnerskih brodova provest će prijelaz do kraja godine, a korisnici će nastaviti da primaju usluge prema postojećim ugovorima, navodi se u zajedničkom saopštenju. Saradnja će obuhvatiti trgovinske rute Azija/zapadna američka obala, Azija/istočna američka obala, Azija/Bliski istok, Azija/Mediteran, Azija/sjeverna Evropa, Bliski istok–Indija/Evropa i Transatlantik.
Koja evropska država ima najveći broj automobila na hiljadu stanovnika
Marx.ba Tokom desetljeća od 2012. – 2022. prosječan broj automobila u Evropskoj uniji porastao je za 14,3 posto, odnosno s 490 na 560 osobnih automobila na 1.000 stanovnika. Najviše automobila je u Italiji sa 684 osobna automobila na 1.000 stanovnika, a slijede je Luksemburg (678), Finska (661) i Kipar (658). S druge strane, Latvija je imala najnižu stopu s 414 osobnih automobila na 1.000 stanovnika, a slijede je Rumunija (417) i Mađarska (424). Podaci pokazuju da su centralne i istočne zemlje EU zabilježile visoke stope rasta između 2012. i 2022. Među zemljama EU Rumunija je zabilježila najveći rast u broju osobnih automobila na 1.000 stanovnika (+86,2 posto; +193), a slijedi je Hrvatska (+44,8 posto; +152), Mađarska (+40,9posto; +123), Slovačka (+40,1posto; +135) i Estonija (+39,7posto; +181). Ove informacija dolaze iz podataka o prometnoj statistici koje je objavio Eurostat. Godine 2022. prosječan broj cestovnih tegljača na koje su priključene poluprikolice na 1.000 stanovnika u EU iznosio je 4,8, što je povećanje od 45,2 posto od 2012. do 2022. (s 3,3 na 4,8), što pak odražava visok rast cestovnog prijevoza tereta. Gledajući broj tegljača na 1.000 stanovnika, Baltik i neke centralne i istočne članice EU-a dominirale su 2022. Najviše stope zabilježene su u Litvaniji (u prosjeku 17,3 tegljača na 1.000 stanovnika), a slijedi je Poljska (12,9). ), Estonija (9,5), Mađarska (9,3) i Rumunija (8,8). Na drugom kraju spektra bile su Češka (0,3), Švedska (0,9), Austrija i Malta (obje 2,2), Kipar i Grčka (obje 2,3). Niske stope motorizacije na Kipru i Malti mogu se objasniti geografskim položajem njihovih otoka i posljedičnim ograničenjima za cestovni prijevoz na velike udaljenosti. Od 2012. do 2022. tri zemlje više su nego udvostručile svoju stopu motorizacije kad su u pitanju cestovni tegljači: Rumunijaa (+127,4 posto), Hrvatska (+121,5 posto) i, s relativno visokom stopom već 2012., Litvanija (+101,8 posto). Daljnje visoke stope rasta zabilježene su u Poljskoj (91,2 posto) i Sloveniji (82,9 posto). Značajan pad stope motorizacije cestovnih tegljača između 2012. i 2022. zabilježen je u Češkoj (-61,9 posto). Pad je bio manje izražen u Luksemburgu (-15,4 posto) i Malti (-13,0 posto).
Šta donosi novi Samsung Galaxy S24 Ultra: Penzija za aluminijsko kućište, sada je od titana
Marx.ba Samsung Galaxy S23 Ultra slovi, prema mnogima, za najbolji Android mobitel u 2023. godini. Iako možda nije u svim stavkama na vrhu, činjenica je da je riječ o jednom zaokruženom uređaju koji će zadovoljiti apsolutno svakoga. Upravo isti taj recept slijedi i nedavno predstavljeni Galaxy S24 Ultra, pružajući korisnicima gotovo pa isti vizuelni identitet, uz pojedine značajne promjene. Potrebno je napomenuti da je i Samsung, vjerovatno po uzoru na Apple, odlučio penzionisati aluminijsko kućište mobitela. Naime, kućište Galaxyja S24 Ultre izrađeno je od titana, materijala koji je u praksi izdržljiviji i otporniji na ogrebotine u odnosu na aluminij, a pritom nije ništa teži, što je svakako važno u slučaju ovog uređaja Cijelu prednju stranu mobitela krasi poboljšani, veliki 6,8-inčni QHD+ Dynamic AMOLED 2X zaslon s varijabilnom frekvencijom osvježavanja od 1 do 120 Hz te nevjerovatnom svjetlinom od čak 2.600 nita. Za razliku od prethodnog modela, nova Ultra ima u potpunosti ravan zaslon, čime će se ljubitelji zaštite od kaljenog stakla vjerovatno razveseliti. Nova Ultra ima Corningov Gorilla Glass Armor s prednje i zadnje strane koji je do četiri puta čvršći „u odnosu na konkurenciju“ (šta god to da značilo). Dobra je vijest da je Galaxy S24 Ultra u svim regijama pogonjena Snapdragonom 8 Gen 3 for Galaxy. Riječ je o modificiranoj verziji Qualcommovog trenutno najjačeg SoC-a koja dolazi s većim taktom glavne jezgre, pružajući tako korisnicima bolje performanse. Valja napomenuti da ove godine početni model Ultre dolazi s 12 GB RAM-a i 256 GB interne memorije, a oni koji trebaju najviše memorije, mogu izabrati verziju i od 1 TB. Novi SoC omogućio je i čitav niz AI karakteristika pa se može reći da je Galaxy S24 Ultra trenutno najnapredniji mobitel na tržištu. Tu su tako mogućnosti poput Live Translatea, Interpretera i Chat Assista za dvosmjerno prevođenje glasa i teksta u stvarnom vremenu, Note Assist za naprednije upravljanje bilješkama, Transcript Assist za transkribiranje audio zapisa te Circle Search za lakše Google pretraživanje pomoću kamere na mobitelu. AI također čini i veliki dio sistema kamera na novoj Ultri, ali prije nego se dotaknemo toga, reći ćemo nešto o samom hardveru. Jedina značajna novost je ta da Galaxy S24 Ultra sada ima 50-megapikselni telefoto 5x senzor slike koji mijenja onaj od 10X kojeg je imala prethodna Ultra. Glavni senzor od 200 MP i dalje je tu, kao i 12-megapikselni ultraširoki te dodatni 10-megapikselni telefoto. S prednje strane nalazi se selfie kamera od 12 MP. Što se tiče već spomenutog AI-ja, novost ove godine je ProVisual Engine i namjenski ISP Block za smanjenje šuma u fotografijama. Naime, ProVision Engine predstavlja zbirku alata pogonjenih AI-jem, sadržavajući Generative Edit za nadopunjavanje praznog prostora i brisanje objekata iz fotografija, Instant Slow-mo za generiranje dodatno usporenih dijelova u videu, Nightography za bolju noćnu fotografiju, Super HDR i još mnogo toga. Bateriju koja je ostala ista kao i na prošlom modelu – kapacitet 5.000 mAh i podrška za 45-vatno žično te 15-vatno bežično punjenje. Sa softverske strane, mobitel dolazi s One UI 6.1 sučeljem temeljenim na Androidu 14 i čak sedam godina softverske podrške, piše Bug.
Iskorak: Banja Luka će imati letove za Barcelonu, Kretu i Rodos
Marx.ba Aerodrom Banja Luka planira u 2024. povećati broj putnika za 10 posto i preći 500.000 putnika (2023. su imali 460.731 putnika). Natalija Trivić je najavila da će od 4. mjeseca Banja Luka imati chartere za Barcelonu, Kretu i Rodos. Trivić tvrdi da su ovi aranžmani već ugovoreni. Svi chateri od prošle godine ostaju operativni. Trivić je potvrdila da Air Montenegro više neće letjeti na liniji Tivat-Banja Luka. Aerodrom je završio sa radovima na novom parkiralištu, čime je ozbiljno povećao broj parkirališnih mjesta, što je bio značajan problem aerodroma. Aerodrom će do ljetne sezone otvoriti i duty free trgovinu čime će osjetno povećati prihode aerodroma. Uz ovaj duty free aerodrom će dobiti još dvije trgovina. Ogroman pomak nabolje, piše Zamaaero.
Apple je nadmašio Samsung i preuzeo vodeću poziciju u isporuci pametnih telefona
Marx.ba Samsung je skinuo Nokiju s trona i postao najveći svjetski proizvođač pametnih telefona 2010. godine. Ova dominacija korejskog diva trajala je dugih 13 godina. No prema najnovijim podacima analitičke kompanije IDC, Apple je 2023. godine pretekao Samsung i postao najveći svjetski proizvođač pametnih telefona. Impresivno je što je Apple postigao ovaj uspjeh unatoč općem padu isporuka pametnih telefona od 3.2% u odnosu na prethodnu godinu, što je rezultiralo najnižim brojem isporučenih uređaja na tržištu u desetljeću, s ukupno 1.17 milijardi uređaja. Prema podacima IDC-a, Apple je u 2023. isporučio 234.6 miliona iPhonea osvojivši tržišni udio od 20.1%, što predstavlja povećanje u odnosu na 226.3 miliona isporuka u 2022. s tržišnim udjelom od 18.8%. Ovo je prvi put da je Apple postao najveći svjetski proizvođač pametnih telefona po broju isporuka tokom cijele kalendarske godine. Samsung se nalazi na drugom mjestu s tržišnim udjelom od 19.4% i 226.6 milijuna isporuka, što je značajan pad u odnosu na 262.2 miliona u 2022. Ukupno gledano, korejski div bilježi smanjenje tržišnog udjela od 13.6%, a prema riječima potpredsjednika IDC grupe Ryana Reitha, snažan povratak Huaweija na kinesko tržište te lansiranje konkurentnih uređaja od Honora, OnePlusa i Googlea u nižem cjenovnom rangu vrhunskog segmenta ključni su faktori u padu isporuka Samsunga. Samsung nije bio jedini veliki proizvođač Androida koji je zabilježio pad godišnje isporuke pametnih telefona. Xiaomi i Oppo zauzeli su treće i četvrto mjesto s padom godišnjih isporuka od 4.7% odnosno 9.9%. Prema procjenama, u četvrtom tromjesečju 2023. Apple je isporučio 80.5 miliona iPhonea osvojivši tržišni udio od 24.7% i bilježeći rast od 11.6%. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine kompanija je isporučila 72.1 milion iPhonea. Ovaj rast vjerovatno je potaknut velikom potražnjom za serijama iPhone 14 i iPhone 15. Iako je poznato da Apple tradicionalno objavljuje nove iPhone modele krajem trećeg tromjesečja, ovo je prva puna kalendarska godina u kojoj je kompanija isporučila više pametnih telefona od Samsunga. U istom periodu Samsung je isporučio 53 miliona Galaxy telefona, što je pad u odnosu na 59.5 miliona uređaja isporučenih u četvrtom kvartalu 2022. godine. S druge strane, Xiaomi, Transsion i Vivo zabilježili su rast isporuka uređaja u zadnjem kvartalu godine. Tržište pametnih telefona doživjelo je preokret u četvrtom tromjesečju bilježeći rast isporuka od 8.5%.