Predstavljeni noviteti: Samsungovi preklopni smartfoni idu dalje, ovaj put uz pomoć AI
Marx.ba Samsung je jučer premijerno predstavio dva nova preklopna smartfona. Samsung Galaxy Z Flip6 nasljednik je uspješnog kompaktnog preklopnika koji se funkcijom i formom najviše podudara sa standardnim pametnim telefonima, dok veći Galaxy Z Fold6 još jednom nastoji objediniti poslovnu estetiku malog tableta i smartfona. U sklopu nedavnog Galaxy Unpackeda u Parizu novinari su dobili riliku isprobati nove uređaje te iz prve ruke iskusiti njihove AI opcije. Nasljednik omiljenog preklopnog Samsunga u 2023., Galaxy Z Flip6, ove godine izlazi u istoj formi kao prošle, uz nekoliko sitnih ali bitnih nadogradnji. Dobio je nešto jaču kombinaciju zadnjih kamera sa širokokutnim objektivom od 50 MP i ultra-širokokuntim objektivom od 12 MP, jači procesor, deblju zaštitu ekrana i poboljšanu šarku, što je sve skupa iteracijska nadogradnja kakvu se otprilike i očekivala, kaže u svojoj prvoj recenziji Tportal. Samsung kod ovog telefona drži dobro isprobane formule “polako ali sigurno”, uz bezopasne varijacije u bojama koje uživo izgledaju jako lijepo.+6 Ono po čemu se telefon najviše razlikuje od prošlog nalazi se na strani softvera. S obzirom na to da Samsung jako velik naglasak ove godine stavlja na integraciju umjetne inteligencije (Galaxy AI), dozu generativnog AI-ja dobio je i novi Flip. Ono što će korisnici, vjerovatno, najviše koristiti su funkcije kamere koja, pored ispune nesnimljenih dijelova kadra odsad može fotografije pretvarati u slike uz pomoć generativne obrade.
Snažan rast ulaganja u AI startupe: Za dva mjeseca skok na 24 milijarde dolara
Marx.ba Investicije u startupe umjetne inteligencije (AI) skočile su na 24 milijarde dolara u periodu od aprila do juna, više nego udvostručivši se u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazuju podaci Crunchbasea. Ukupno finansiranje startupa poraslo je na 79 milijardi dolara u posljednjem tromjesečju, prvenstveno zahvaljujući ulaganjima u AI, koji je po prvi put postao najveći ulagački sektor, slijede zdravstvo i biotehnologija. Veliki uspjeh OpenAI-ovog ChatGPT-a pokrenuo je utrku za usvajanje najnovije AI tehnologije u područjima kao što su poslovna produktivnost, zdravstvo i proizvodnja. Međutim, investitori i velike tehnološke kompanije kažu kako će značajni dobici od njihovih velikih ulaganja u AI biti vidljivi tek u narednim godinama. – Pet od šest finansijskih rundi vrijednih milijardu dolara otišlo je AI kompanijama, piše Reuters. Unatoč rastu u posljednjem kvartalu, finansiranje startupa ostaje nisko u usporedbi s nivoima viđenim u protekle tri godine. Globalno finansiranje palo je za 5% na 147 milijardi dolara u prvoj polovici godine i bilo je stabilno u odnosu na drugu polovicu 2023., izračunali su u Crunchbaseu. Stroga monetarna politika u SAD doprinijela je sporom oporavku inicijalnih javnih ponuda (IPO-a), čime je otežan jedan od najvećih izvora povrata za institucionalne investitore na privatnim tržištima, koji obično ulažu u startupe i prodaju dionice tokom IPO-a.
Samsung očekuje dramatičan rast dobiti na krilima potražnje za AI tehnologijom
Marx.ba Samsung očekuje povećanje dobiti u drugom kvartalu za čak 13 puta u odnosu na prošlogodišnje rezultate i to zbog rastuće potražnje za tehnologijom umjetne inteligencije. Operativna dobit najvećeg svjetskog proizvođača memorijskih čipova, pametnih telefona i televizora vjerojatno je porasla na 8,8 biliona wona (6,34 milijarde dolara) u kvartalu koji je završio 30. juna, navode analitičari. To bi za Samsung bila najviša dobit u zadnje dvije godine. Samsung profitira od globalne AI potražnje kao proizvođač vrhunskih DRAM i HBM čipova koje koriste proizvođači specijaliziranih AI računarskih čipova. Tokom drugog kvartala, cijene memorijskih čipova skočile su za oko 13% do 18% u odnosu na prethodni kvartal. Istovremeno, Samsungova divizija za mobile uređaje vjerovatno je zabilježila smanjenje operativne dobiti u drugom kvartalu u odnosu na prošlu godinu unatoč isporuci sličnog broja pametnih telefona, kažu analitičari. Razlog za pad su viši troškovi proizvodnih dijelova i veće ulaganje u marketing. Za iduću sedmicu Samsung je zakazao predstavljanje nove generacije svojih smartphona i mobilnih dodataka poput novog pametnog prstena za praćenje zdravlja.
Amazon će uložiti 230 miliona dolara u startupe koji razvijaju aplikacije sa AI
Marrx.ba Amazon je objavio da će uložiti do 230 miliona dolara u startupe koji razvijaju aplikacije pogonjene generativnom umjetnom inteligencijom (AI). Ovo ulaganje, od čega će oko 80 miliona dolara finansirati drugi AWS-ov Generative AI Accelerator program, ima za cilj pozicionirati AWS kao atraktivnu infrastrukturu za startupove koji razvijaju generativne AI modele za svoje proizvode, aplikacije i usluge. Veći dio ulaganja dolazi u obliku kredita za AWS infrastrukturu. Kako bi dodatno potaknuo interes, Amazon obećava da će startupi u ovogodišnjoj Generative AI Accelerator kohorti imati pristup stručnjacima i tehnologiji iz Nvidije, partnera koji predstavlja program. Također će biti pozvani da se pridruže Nvidia Inception programu, koji pruža kompanijama mogućnosti povezivanja s potencijalnim investitorima i dodatnim konsultantskim resursima, navodi Reuters. Generative AI Accelerator program također je značajno narastao. Prošlogodišnja kohorta, koja je imala 21 startup, dobila je samo do 300.000 dolara u AWS kreditnim bodovima, što iznosi oko 6,3 miliona dolara ukupnog ulaganja. – S ovim novim progamom, pomoći ćemo startupima da pokrenu i skaliraju globalne poslovne projekte, pružajući osnovnu infrastrukturu za stvaranje novih AI aplikacija koje će utjecati na sve aspekte načina na koji svijet uči, povezuje se i posluje, rekao je Matt Wood, potpredsjednik za AI proizvode u AWS-u. AWS je izvorno planirao predstaviti svoj vlastiti generativni AI model sličan OpenAI-ovom ChatGPT-u kodnog imena Bedrock no veliki bugovi prisilili su Amazon da odgodi lansiranje. Amazonovo odjeljenje za Alexu također se suočio s izazovima, zahvaljujući tehničkim preprekama i političkim sukobima. Devet mjeseci nakon pompezne demonstracije “next-gen” Alexe, nova Alexa navodno još nije spremna za lansiranje zbog nedovoljnih podataka za obuku, neadekvatnog pristupa opremi za obuku i drugih prepreka. Amazon je također propustio rane prilike za podršku vodećim AI startupima, Cohere i Anthropic. Kompanija je kasnije pokušala uložiti u Cohere, ali je odbijena – te se morala zadovoljiti zajedničkim ulaganjem (iako velikim, ukupno 4 milijarde dolara) u Anthropic s glavnim rivalom Googleom. Osim nedavnog odlaska Howarda Wrighta, voditelja odjeljenja za startupe u AWS-u, koji je upravljao odnosima sa startupima u organizaciji, prepreka na Amazonovom putu je i rastući nadzor regulatora nad ulaganjima velikih tehnoloških kompanija u AI startupe. Američka Federalna komisija za trgovinu nedavno je otvorila istragu o Microsoftovom ulaganju u OpenAI, kao i ulaganjima Googlea i Amazona u Anthropic.
Nakon što je Apple najavio najavio lansiranje svoje AI platforme: Dionice skočile za 7 posto
Marx.ba Cijena dionice Applea skočila je za 7 posto, dosegnuvši rekordnu vrijednost po prvi put u 2024. godini, nakon što je Apple najavio najavio lansiranje vlastite AI platforme, Apple Intelligence. – Ako dobro pogledate što su najavili shvatit ćete da je ovo neviđena sposobnost koju će Apple uvesti i koja će integrirati AI u naš svakodnevni život, izjavio je Gil Luria, direktor u D.A. Davidsonu, za Yahoo Finance. Inače, u ponedjeljak je Apple najavio “Apple Intelligence”, a koji će biti integriran u sve njihove hardverske i softverske proizvode, od iPhonea i Maca do emailova, poruka i fotografija. Apple Intelligence će biti dostupan za iPhone 15 Pro te iPade i Macove s M1 serijom čipova i novijim modelima kasnije ove jeseni. Ključne karakteristike lansiranja uključuju ažuriranja za osobnu pomoćnicu Siri, koja će sada moći pretraživati brojeve telefona za adrese poslane u porukama ili pronaći fotografije na temelju glasovnih naredbi. Apple je također lansirao nova softverska ažuriranja za iPhone, iWatch i osobne računare. – Naše iskustvo s anketama potrošača s prethodnim generacijama iPhone lansiranja govori nam da je ciklus nadogradnje hardvera više potaknut zbirkom nadogradnji opcija u raznovrsnim aplikacijama, koje će u cjelini pružiti razloge za nadogradnju tokom sljedećih nekoliko godina. Uvođenje AI-a na Mac, iPad i Phone podržat će ciklus nadogradnje svih uređaja, napisao je Samik Chatterjee, stariji analitičar u JPMorgan, prenosi Poslovni puls. Apple je nakon cjenovnog rasta dionica ponovno od NVIDIA-e preuzeo poziciju druge najvrijednije kompanije na svijetu s tržišnom kapitalizacijom većom od 3,1 biliona dolara.
Podaci Eurostata: Koliko kompanije iz regiona koriste umjetnu inteligenciju
Bloomberg Adria Iako je prošlu godinu obilježila pomama za vještačkom inteligencijom, najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je u 2023. godini u Evropskoj uniji (EU) samo osam posto kompanija koristilo ovaj alat u svom poslovanju. Svijet je doslovno poludio za ChatGPT-jem kompanije OpenAI, aplikacijom koja koristi napredne algoritme mašinskog učenja za obradu i stvaranje teksta, a koja je puštena u rad u novembru 2022. godine. ChatGPT uticao je na skok akcija kompanije OpenAI, ali i na skok akcija i zaradu kompanija koje proizvode čipove za razvoj vještačke inteligencije, među kojima je Nvidia. I u prvom kvartalu ove godine Nvidia je uspjela da utrostruči prihod na 26 milijardi dolara. ChatGPT motivisao je sve ostale tehnološke kompanije da sve više ulažu u vještačku inteligenciju, a u tu trku uključio se i Elon Musk, koji je u martu 2023. osnovao startap xAI za razvoj vještačke inteligencije. U novembru 2023. predstavio je Groka, konkurenta ChatGPT-ju. Međutim, vještačka inteligencija uprkos ovoj pomami nije zaživjela među kompanijama. Kao što smo već naveli, na nivou EU samo osam posto kompanija koje zapošljavaju 10 ili više zaposlenih koristilo je vještačku inteligenciju za vođenje svog poslovanja. Srbija je na začelju liste u Evropi. Samo 1,8 posto kompanija u Srbiji koristilo je vještačku inteligenciju u svom poslovanju i jedino je manji procenat kompanija ovaj alat koristilo u Rumuniji (1,5 odsto). U svim ostalim zemljama regiona kompanije su mnogo više koristile vještačku inteligenciju. U Bugarskoj je taj procenat iznosio 3,6 posto, u Hrvatskoj 7,9 posto, u Mađarskoj 3,7 posto, u Sloveniji 11,4 posto, u BiH 5,3 posto, u Crnoj Gori 5,6 posto. Podaci za Sjevernu Makedoniju i Albaniju nisu dostupni na Eurostatu. Najveći udio preduzeća sa 10 ili više zaposlenih koji koriste AI tehnologije bio je u Danskoj (15,2 posto), Finskoj (15,1 posto) i Luksemburgu (14,4 posto). Najniži udio je zabilježen u Rumuniji (1,5 posto), Bugarskoj (3,6 posto) i Poljskoj (3,7 posto) i Mađarskoj (3,7 posto). Vještačka inteligencija se odnosi na sisteme koji koriste tehnologije kao što su tekstualna analiza, računarska vizija, prepoznavanje govora, mašinsko učenje i duboko učenje za prikupljanje i/ili korištenje podataka za predviđanje, preporuku ili odlučivanje. U 2023. najčešće korišćena vrsta AI tehnologije u preduzećima bila je automatizacija različitih tokova posla ili pomoć u donošenju odluka, poznata kao AI-bazirana softverska robotska automatizacija procesa (engl. robotic process automation), koju je koristilo tri odsto preduzeća. Sljedeća najčešće korišćena tehnologija bila je analiza pisanog jezika (tekstualna analiza), koju je koristilo 2,9 posto preduzeća. Mašinsko učenje, uključujući duboko učenje, koristilo je 2,6 posto preduzeća, pokazali su podaci Eurostata.
Koliko je kompanija u EU tokom 2023. godine koristilo umjetnu inteligenciju
Marx.ba Tehnologije vještačke inteligencije koristilo je osam posto kompanija sa deset ili više zaposlenih u Evropskoj uniji tokom 2023. godine. Ovi podaci potiču iz nedavno ažuriranog članka Statistics Ekplained o upotrebi vještačke inteligencije u preduzećima. Najveći udio preduzeća sa deset ili više zaposlenih koji koriste AI tehnologije bila su u Danskoj (15,2 posto), Finskoj (15,1 posto) i Luksemburgu (14,4 podsto). U međuvremenu, najniži udio je zabilježen u Rumuniji (1,5 posto), Bugarskoj (3,6 posto), Poljskoj (3,7 posto) i Mađarskoj (3,7 posto), prenosi Eurostat. AI je najčešće pomagala zaposlenima, odnosno preduzećima, u donošenju odluka uz pomoć softverske robotske automatizacije, i nju su koristila tri posto preduzeća. Takođet, AI je korištena za analizu pisanih tekstova – 2,9 posto i kod mašinskog učenja – 2,6 posto. Druge vrste AI tehnologija koje se koristili uključuju pretvaranje govornog jezika u mašinski čitljiv format (prepoznavanje govora; 2,5 posto preduzeća), identifikaciju objekata ili osoba na osnovu slika (prepoznavanje slika, obrada slika; 2,2 posto), generisanje pisanog ili govornog jezika (2,1 posto) i korištenje autonomnih robota, automobila, dronova 0,9 posto.
Amazon dobija virtuelnog pomoćnika podržanog vještačkom inteligencijom
Marx.ba Kompanija Amazon uskoro planira da pokrene novu verziju svog virtuelnog asistenta Alexa, pojačanu vještačkom intaligencijom (AI), što će korisnike koštati kao zasebna mjesečna pretplata. AI-jem pojačana verzija Alexe neće biti besplatna, ali Amazon još uvijek nije objavio tačnu cijenu, dok se s druge strane spekuliše da bi ona mogla da iznosi do čak 20 dolara. U skladu sa prethodnim glasinama i izvještajima, Amazon planira „AI remont“ Alexe, što je ta kompanija nagovijestila u nedavnom pismu akcionarima, istakavši da je generativni AI iskorišten za izgradnju „još inteligentnijeg i sposobnjeg Alexe“, prenosi CNBC. Najnoviji izvještaj, međutim, jasno govori da AI-pojačana verzija Alexe neće biti besplatna, odnosno Amazon planira da naplati mjesečnu pretplatu za pristup. Ta dodatna cijena bi bila odvojena od Amazon Primea, što znači da čak i kupci koji plaćaju za Amazonovu godišnju pretplatu treba posebno da plate da bi mogli da pristupe poboljšanoj verziji Alexe. Izvori u izvještaju tvrde da će to Amazon dodatno koštati dva centa po upitu, da bi pokrenuli novog AI glasovnog asistenta, što dovodi do računice da je mjesečni trošak pretplate u iznosu od 20 dolara. Tačna cijena još nije obajvljena, ali drugi izvori dodaju da bi realnije bilo da pretplata treba da bude ispod 10 dolara mjesečno. Google ima pretplate od 20 dolara mjesečno za svoje AI proizvode, ali oni dolaze sa dodatnom memorijom koju koriste i ostali Google proizvodi.
Istraživanje pokazalo da tri četvrtine ljudi koristi umjetnu inteligenciju na poslu
Marx.ba Korištenje umjetne inteligencije gotovo se udvostručilo u posljednjih šest mjeseci, s tri četvrtine ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju na poslu, prema izvještaju 2024 Workplace Trends tehnološkog diva Microsofta i poslovne mreže LinkedIn. Prema njima, to ukazuje na želju za korištenjem umjetne inteligencije. Zaposlenici žele koristiti umjetnu inteligenciju na poslu i neće čekati da je kompanije uvedu, stoji u nalazima izvještaja. Iako se gotovo četiri petine rukovoditelja slaže da je implementacija umjetne inteligencije ključna za ostanak konkurentnosti, 60 posto kaže da njihovoj kompaniji nedostaje vizija i planiraju je implementirati. Većina korisnika umjetne inteligencije stoga donosi vlastite alate na radno mjesto. Umjetna inteligencija omogućuje zaposlenicima da učine više i uklanjaju ograničenja na putu njihove karijere. Njegovo korištenje pomaže korisnicima da uštede vrijeme, usredotoče se na najvažnije zadatke, postanu kreativniji i više uživaju u poslu, napisali su autori ankete u kojoj je sudjelovala 31.000 ljudi iz 31 zemlje. Ljudi se žele obrazovati u području umjetne inteligencije, a znanje iz tog područja također se sve češće navodi kao jedna od njihovih vještina. LinkedIn je zabilježio 142 puta veći broj stručnjaka koji su dodali ove vještine na svoje profile. Pri zapošljavanju je važno i znanje iz područja umjetne inteligencije jer prema analizi većina menadžera ne bi zaposlila osobu koja nema vještine u području umjetne inteligencije, prenosi Seebiz.
Microsoftove emisije skočile za 30 posto zbog ulaganja u umjetnu inteligenciju
Marx.ba Microsoftove emisije porasle su za 30 posto od 2020., zbog izgradnje infrastrukture koja je potrebna umjetnoj inteligenciji, što ugrožava klimatske ciljeve koje je sebi zadala sama kompanija. Povećanje emisija od trećinu velikim je dijelom posljedica izgradnje podatkovnih centara na kojima rade AI i računarski sistemi u oblaku, rekao je Microsoft u svom godišnjem izvještaju o održivosti. U izvještaju također navode kako Microsoft drži jedinstvenu poziciju na tržištu kao vodeći dobavljač “u oblaku” te da je širenje podatkovnih centara nužno kao podrška umjetnoj inteligenciji, kako bi se mogli “boriti” s konkurentima, uključujući Amazon i Google. Microsoft je početkom 2023. godine uložio milijarde dolara u OpenAI, komapniju koja stoji iza ChatGPT-a, i izrađuje vlastite AI alate. Microsoftove direktne emisije pale su za 6,3 posto u 2023. u usporedbi s osnovnom vrijednošću za 2020. godinu. Međutim, emisije iz opskrbnog lanca čine veliku većinu ukupnih emisija i skočile su za 30,9 posto. To je povećalo ukupne emisije za 29,1 posto, stoji u izvještaju, prenosi Lider. Kompanija je jedna od onih koje su postavile široku lepezu klimatskih ciljeva, uključujući ciljeve da postanu “carbon negative” i “zero waste” do 2030. godine. Međutim, ti su ciljevi ugroženi utrkom za stvaranjem generativne umjetne inteligencije, koja je energetski intenzivna s velikim zahtjevima za energijom ali i vodom. Takmičenje za izgradnju infrastrukture podatkovnih centara također je pokrenulo pitanja o kapacitetu nacionalnih energetskih mreža da se nose s očekivanim porastom potražnje za električnom energijom povezanom s umjetnom inteligencijom te postoji li na tim tržištima dovoljno proizvodnje obnovljivih izvora energije za pokretanje tehnologije. U pokušaju rješavanja problema s rastućim emisijama u opskrbnom lancu, Microsoft je rekao da će zahtijevati od određenih velikih dobavljača zahtijevati da koriste 100 posto “bez ugljika” električnu energiju za robu i usluge isporučene kompaniji sa sjedištem u Seattleu do 2030. godine. Microsoft je ovog mjeseca također rekao da će podržati procijenjenih 10 milijardi dolara u projektima obnovljive električne energije koje će razviti Brookfield Asset Management kao dio svojih napora da spoji svoje ciljeve čiste energije sa svojim ambicijama AI. Emisije povezane s izgradnjom novih podatkovnih centara dijelom dolaze od kritičnih građevinskih materijala kao što su cement i čelik čija je proizvodnja intenzivna ugljika, te onih koji ulaze u računarske čipove i drugi hardver.