Bitcoin ETF-ovi u dva mjeseca prikupili više od 500.000 bitcoina
Marx.ba Devet novih promptnih Bitcoin fondova kojima se trguje na burzi akumuliralo je više od 500 000 Bitcoina od pokretanja u siječnju, a njihova imovina sada čini 2,54% trenutne cirkulirajuće ponude. Devet ETF-ova, koji su pokrenuti 11. siječnja, dostiglo je prekretnicu nakon još jednog dana priljeva u četvrtak, u kojem je devet ETF-ova prikupilo 287,7 milijuna dolara u bitcoinu, prema Farside Investors. To dovodi količinu bitcoina u posjedu devet ETF-ova na trenutnu vrijednost od 35 milijardi dolara tijekom samo 54 dana trgovanja, piše Cointelegraph. Ukupno, svi američki spot Bitcoin fondovi, uključujući Grayscale, drže 835.000 BTC-a, što je gotovo 4% cjelokupne ponude, navedeno je. Ovotjedni priljevi ETF-a ponovno su u plusu ovaj tjedan s 845 milijuna dolara priljeva izmjerenih do sada ovog tjedna, preokrećući trend odljeva koji je započeo 18. ožujka. Dana 28. ožujka zabilježen je ukupni priljev od 183 milijuna dolara, a BlackRock je prednjačio jer je u njegov IBIT fond pristiglo 95 milijuna dolara. Fidelity i Bitwise zabilježili su slične priljeve od oko 67 milijuna dolara svaki, dok je Ark 21Shares zabilježio 27,6 milijuna dolara nakon ogromnog priljeva od 200 milijuna dolara u srijedu. Grayscaleov GBTC odljev iznosio je 105 milijuna dolara, što je najniži iznos od 12. ožujka. Upravitelj kripto imovinom sada je izgubio oko 284 846 BTC iz svog GBTC fonda otkako se sredinom siječnja pretvorio u spot ETF. Povezano: Spot Bitcoin ETF-ovi ponovno dobivaju na snazi, bilježeći neto priljev od 418 milijuna USD U povezanim vijestima, Bitwise je 28. ožujka podnio S-1 zahtjev Komisiji za vrijednosne papire i burzu za njihov spot Ethereum ETF. Kolega analitičar ETF-a Eric Balchunas reagirao je na vijest navodeći da njegovi izgledi za odobrenje ETH ETF-a u svibnju ostaju pesimističnih 25%, ali bi mogao pasti niže. Ostalo je sedam tjedana do roka, a radijska šutnja SEC-a je turobna, dodao je.
Privreda BiH u niskom startu, da li će uhvatiti zamah
Bloomberg Adria Privreda Bosne i Hercegovine (BiH) će u 2024. rasti istim tempom kao i privreda Hrvatske, pa će bruto domaći proizvod biti uvećan za 2,8 posto. Analitički tim Bloomberg Adrije u svom novom kvartalnom izvještaju o makroekonomskim kretanjima donosi nešto optimističniji pogled na privredni rast u regionu, pa su blago podignute projekcije bruto domaćeg proizvoda Sjeverne Makedonije u 2024. godini, Srbije u 2025. i Hrvatske u obje godine. Istovremeno, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realnog BDP-a u četvrtom kvartalu 2023. godine na 1,7 posto. Imajući u vidu kako su industrijska proizvodnja i izvoz i u januaru 2024. nastavili značajan pad aktivnosti na godišnjem nivou, dodaju da je izvjestan nastavak skromne ekonomske aktivnosti u BiH u prvom kvartalu. Nadu u poboljšanje ekonomske aktivnosti budi i podatak da je industrijska proizvodnja u BiH u prva dva mjeseca ove godine zabilježila mjesečni rast koji je podstaknut većom proizvodnjom baznih metala. Međutim, nije ohrabrujuće što je u februaru zabilježen rast cijena u BiH. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u februaru 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su zabilježile rast od 0,5 posto. Mjesečni rast cijena podstaknut je rastom cijena u hotelima i restoranima. Rezidentni predstavnik MMF-a za BiH Andreas Tudyka bio je gost emisije Strat na Bloomberg Adria TV, rekao je da je rast BDP-a BiH opao s preko četiri posto u 2022. na manje od dva posto prošle godine, što predstavlja značajan pad, ali i dalje može biti posmatran kao otporan, imajući u vidu ukupno teško okruženje. Što se tiče aktuelnosti u bankarskom sektoru, Nijemci i Nizozemci izašli su iz vlasništva MF banke. Naime, MF grupa je, kroz milionske transakcije u posljednjem periodu, preuzela udio koji su u MF banci imali njemački i nizozemski investitori i objaviće ponudu za preuzimanje preostalih oko 5,2 posto akcija. Iz Sparkasse Bank BiH kazali su da će se izlazna cijena kredita zadržati na sadašnjem nivou. – Nalazimo načine da iz pozicije reagovanja na kreditnu tražnju prelazimo u poziciju kreiranja te tražnje, kazao je dr. sci. Amir Softić, predsjednik Uprave Sparkasse Bank BiH. Skupština ASA Banke Sarajevo donijela je Odluku o isplati dividende dioničarima iz ostvarene dobiti za 2023. godinu. Visina dividende za jednu redovnu dionicu za 2023. godinu iznosi 7,01 KM. Jedan od najbogatijih srpskih biznismena Miodrag Kostić putem svoje kompanije Agri Europe Cyprus želi kupiti manjinski udio u Addiko Bank AG-u. Time bi dodatno ojačao poziciju vodećeg dioničara i došao do gotovo 30 posto udjela. Kada se radi o aerodromima i turizmu, izgradnja aerodroma u Bihaću, prema trenutnim procjenama, iznosiće 130 miliona KM. Do sada je izdvojeno nešto više od 17,7 miliona iz Budžeta FBiH za realizaciju projekta izgradnje aerodroma Bihać. Logika iza ove investicije nije jasna. Dok se taj aerodrom ne izgradi, dio turista u BiH dolazi i odlazi preko drugih aerodroma, a Ryanair je povećao frekvencije i proširio operacije na po jedno od svojih novih odredišta iz Sarajeva i Zagreba. Tako je nova sezonska linija između Soluna i Sarajeva, koja počinje 3. jula, produžena za mjesec dana i sada će prometovati dva puta sedmično do 29. septembra, umjesto, kako je prvobitno bilo planirano, do 28. avgusta. Iako je nedostajalo snijega za uspješniju zimsku sezonu na planinama, to se nije previše odrazilo na dolaske turista u februaru u Republiku Srpsku. Registrovana su 31.664 dolaska turista, što je u odnosu na januar ove godine rast za 18,8 posto. Istovremeno, od turističke sezone u Hrvatskoj se puno očekuje, a prema procjenama, ove godine trebaće oko 70.000 radnika na primorju. Pored hotela, u potrazi za radnicima su i privatni ugostiteljski objekti i pružaoci smještaja. Za sezonski rad u Hrvatskoj sprema se i veliki broj ugostiteljskih radnika iz Bosne i Hercegovine. Kako kažu, osnovni razlog odlaska su plate, koje u BiH ne bi mogli zaraditi, te bolji uslovi. Što se tiče Evropljana, oni će ove godine fokus staviti na putovanja i iskustva, a s obzirom na to da će Evropa biti domaćin nekoliko globalnih sportskih događaja, velikih muzičkih turneja i međunarodnih filmskih festivala, većina njih će u ovu svrhu potrošiti više nego u 2023. godine Otvaranje pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bez sumnje ima pozitivne ekonomske uticaje, međutim ključno pitanje je koliko će ti uticaji biti značajni, odnosno da li će domaći akteri iskoristiti potencijal navedenih, smatra Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar. Pojašnjava da, prije svega, ovo znači daljnju konvergenciju bosanskohercegovačke ekonomije spram EU.
Trend rasta se nastavlja: Novi rekord cijena zlata
Marx.ba Cijene zlata dosegnule su rekordno visok nivo u četvrtak i zabilježile svoj najbolji mjesec u više od tri godine, potaknute očekivanjima smanjenja kamatnih stopa u SAD i snažnom potražnjom u sigurnom utočištu. Zlato ojačalo je 1,2% na 2.220,85 dolara po unci te bilježi svoj najbolji mjesec od jula 2020., s porastom od 9% i drugi kvartalni rast zaredom. Poluga su dosegla rekordni novo od 2.225,09 dolara za uncu ranije tokom sesije. Futuresi američkog zlata porasli su za 1,2% na 2238,4 dolara. – Trgovci se spremaju uoči praznika i (povećavajuće) trgovinske aktivnosti na kraju mjeseca i na kraju kvartala. Zlato bi moglo dodatno porasti ako tržišta počnu očekivati dublji Fedov ciklus rezanja i ima potencijal zadržati ove visoke vrijednosti, ali vidimo znakove iscrpljenosti kupnje koji se pojavljuju u vrlo kratkom roku, rekao je Daniel Ghali, robni strateg u TD Securities. Cijene također rastu zbog “činjenice da još uvijek postoje velike geopolitičke napetosti na globalnoj razini”, što bi moglo potaknuti ulagače da se okrenu zlatu kao neutralnoj rezervnoj imovini, rekao je Everett Millman, glavni tržišni analitičar u Gainesville Coinsu. – Iako postoje neki pokazatelji da je inflacija jača nego što bi kreatori politike željeli, to ne mora nužno objasniti visoke vrijednosti zlata upravo sada, dodao je Millman. Izvještaj o indeksu cijena osnovne osobne potrošnje (PCE) u SAD treba biti objavljen danas, što bi moglo pomoći ulagačima u procjeni stajališta Fedove politike. Prema CME-ovom FedWatch alatu, trgovci trenutno cijene s 64% šanse za smanjenje stope u junu. – Nova i viša donja granica za zlato iznosi 2000 USD/oz što je simbolično za ovaj novi makro režim – centralne banke toleriraju “višu duže” inflaciju, napisao je MKS PAMP u bilješci. Srebro je poraslo 0,7% na 24,82 dolara po unci, platina je porasla 1,4% na 906,33 dolara, a paladij je dodao 3% na 1012,72 dolara. Sva tri metala bila su vezana za mjesečne dobitke.
Menadžer za investicije: Kripto je kao kajenska paprika za investitore
Marx.ba Katrina Dauling, menadžer za investicije, ima analogiju koja može biti korisna za investitore koji razmišljaju o kupovini kriptovalute poput bitkoina i pitaju se koji iznos je odgovarajući. – Kripto je kao kajenska paprika. Dovoljno ga je malo za jak efekat. Što je klasa imovine nestabilnija, to vam je manje potrebno, kaže Dauling, generalni savjetnik i glavni službenik za usklađenost u Bitwise Asset Management. Kriptovalute su digitalna imovina, kategorija koju treba smatrati „alternativnom investicijom”. Druge vrste alternativne imovine mogu uključivati privatni kapital, hedž fondove i rizični kapital, na primjer. Finansijski savjetnici ih generalno smatraju odvojenim od tradicionalnih portfelja kao što su akcije, obveznice i gotovina, piše CNBC. Dodeljivanje 2% ili 3% nečijeg investicionog portfelja na kriptovalute je „više nego dovoljno“. Recimo da imovina ove godine poraste za 50%, a investitor ima poziciju od 1%. To je kao da imate poziciju od 5% u drugoj imovini koja je porasla za 10%. (Foto: Pixabay) Na primjer, dugoročni investitori u srednjim dvadesetim godinama mogu sebi priuštiti da preuzmu veći rizik jer imaju dovoljno vremena da nadoknade gubitke. Takva osoba može biti u stanju da podnese značajne finansijske gubitke i može razumno da drži 5% do 7% svog portfelja u kripto. Međutim, ta alokacija najverovatnije ne bi bila prikladna za 70-godišnjeg investitora koji ne može priuštiti da svoje gnezdo jaje izloži velikim gubicima, rekao je on. – Bitcoin i druge kriptovalute su veoma špekulativna investicija i uključuju visok stepen rizika. Investitori moraju imati finansijsku sposobnost, sofisticiranost/iskustvo i spremnost da snose rizike ulaganja i potencijalnog potpunog gubitka svoje investicije, napisali su investicioni stratezi u Wells Fargo Advisorsu u bilješci prošle godine. Cijene bitkoina su se srušile u 2022. godine i pale su za oko 64 posto te godine na ispod 20.000 dolara. Poređenja radi, berzanski indeks S&P 500 izgubio je 19,4%. Cijene su se od tada učetvorostručile sa najniže tačke u novembru 2022. Bitcoin je skočio više od 50 posto do danas, dok je S&P 500 u porastu za oko 9 posto. Bitcoin je oko osam puta promjenjiviji, piše Bizlife.
Zeleno svjetlo EU vjetar u leđa za bh. ekonomiju
Bloomberg Adria Otvaranje pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju bez sumnje ima pozitivne ekonomske uticaje, međutim ključno pitanje je koliko će ti uticaji biti značajni, odnosno da li će domaći akteri iskoristiti potencijal navedenih, smatra Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i analitičar. Pojašnjava da, prije svega, ovo znači daljnju konvergenciju bosanskohercegovačke ekonomije spram EU. – Može se očekivati povećanje vanjskotrgovinskih aktivnosti, kao i značajniji prenos praksi, znanja, investicija itd. Međutim, ovo može značiti i veći odlazak radno sposobnog stanovništva u zemlje EU, što pokazuju iskustva drugih zemalja Zapadnog Balkana, ističe Čavalić. Dodaje da je moguće očekivati povećanje ekonomske sigurnosti u BiH, odnosno percepcije ekonomske sigurnosti, što je ključni signal za strane, kao i domaće investicije. – U osnovi otvaranje pregovara, ekonomski posmatrano, znači više trgovine, investicija, konvergencije spram EU itd. Naravno, sve u nepredvidivom intenzitetu, kaže Čavalić. Institucionalna podrška EU Također, otvaraju se veće mogućnosti za institucionalnu podršku o EU, što je bitno u kontekstu nemogućnosti bosanskohercegovačkih budžeta da podrže razvojnu komponentu. ‘- To treba iskoristiti i tu je i najveća odgovornost domaće politike i donosilaca odluka, naglašava. Dugoročno, EU put se najviše isplati, ili bi se načelno trebao najviše isplatiti, zbog transformativnog efekta na institucije – jačanje i izgradnja predvidljivih institucija u funkciji ekonomskog rasta i blagostanja. – Navedeno je najviše potrebno za zemlju poput BiH, koja je opterećena političkim, pravnim, ekonomskim i drugim rizicima za poslovanje, zaključuje Čavalić. Iz Vanjskotrgovinske komore BiH su naveli da odluka o otvaranju pregovora posebno naglašava potencijal za unapređenje vanjskotrgovinske razmjene i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u našoj zemlji. Odluka povećava povjerenje u BiH, posebno kada je riječ o vanjskom investicijskom potencijalu, kazali su iz komore, dodavši da bh. kompanije već godinama posluju na tržištu EU i u ukupnom izvozu EU učestvuju sa 72,3 posto, a u uvozu sa 66,7 posto i najznačajniji je bh. trgovinski partner. Prilagođavanje tržištu Ističu da VTKBiH, u saradnji s kompanijama, intenzivno radi na njihovom prilagođavanju tom tržištu i na osnovu toga su predstavili stanje i potencijale bh. privrede pred Evropskom unijom, odnosno Evropskom komisijom, Evropskim vijećem i pred direktoratima za proširenje. Predsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković izjavio je da će na temelju toga biti otvoreno posebno poglavlje “business chapter”, gdje će pitati poslovnu zajednicu kako da učestvuje u akcionom planu za daljnje pretpristupne fondove, te daljnje integracijske procese. Podsjećamo, do zvaničnog otvaranja pregovora s EU pred BiH je dug put, te mora biti ispunjeno osam prioriteta. Riječ je o kriterijima koje je Evropska komisija pred BiH postavila isti dan kada su dali preporuku za davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. BiH je kandidatski status dobila krajem 2022. godine, a u decembru 2023. godine Evropsko vijeće nije odobrilo otvaranje pregovora, tražeći usvajanje nekoliko zakona. Dio njih je usvojen, pa je većina zemalja članica EU podržala otvaranje pregovora. Nadja Škaljić međunarodna pravnica, članica upravnog odbora Weidenfeld-Hoffmann Trust i bivša visoka savjetnica za politiku u Britanskoj delegaciji pri EU, u komentaru za Bloomberg Adriju je kazala da će za BiH biti najteže pregovarati u klasteru “Fundamentalne osnove”, koji uključuje poglavlja poput pravosuđa i demokratskih institucija. Energetska i klimatska agenda – To je jasno i iz zaključaka s Europskog vijeća koje, iako prihvata otvaranje pregovora s BiH, njihov početak striktno vezuje za implementaciju osam koraka iz preporuka koje je Europska komisija komunicirala Bosni i Hercegovini u oktobru 2022. godine. Među obaveznim koracima su usvajanje zakona o sudovima, borba protiv korupcije itd. Poglavlja iz klastera “Fundamentalne osnove” se otvaraju prva i zatvaraju posljednja. Postignuti napredak u ovom klasteru bit će osnova za određivanje ukupnog tempa pregovora, navodi Škaljić. Naglašava da pregovore o pristupanju EU treba početi energetskom i klimatskom agendom. – Energetska i klimatska unija zemalja Zapadnog Balkana sa EU se treba implementirati prije punopravnog članstva. To je pragmatičan pristup izgradnji zajedničke sigurne, zdrave i prosperitetne Evrope. Takav pristup bi demonstrirao građanima Zapadnog Balkana realnost njihove europske perspektive, a samoj Europi, spremnost Zapadnog Balkana da se uskladi s ambicioznim klimatskim ciljevima EU, pojašnjava Škaljić. Dodaje da je preduslov za njeno stvaranje transparentan i pouzdan minimalni pravni okvir. – U slučaju BiH, tome mogu uveliko pridonijeti uspješno zaključena dva ključna EU poglavlja: Energija (Poglavlje 15) i Okoliš i klimatske promjene (Poglavlje 27). Oni će omogućiti mobilizaciju potrebnih javnih, ali i privatnih ulaganja u energetski sektor, u materijalnu i digitalnu infrastrukturu neophodnu za ekonomiju budućnosti. Takav početni uspjeh bi onda otvorio perspektivu napretka i u drugim poglavljima, zaključuje Škaljić.
Dogecoin bi mogao nastaviti uzlet, ali mnogo toga se treba poklopiti
Marx.ba U proljeće 2021. meme-stock manija nije zavladala samo dionicama, već i kripto tržištem. Cijena dogecoina je snažno rasla. Danas je proljeće 2024. Kriptovaluta na temu psa nalazi se 74% ispod svog najvišeg nivoa svih vremena (od ponedjeljka, 25. marta), jer se interes ulagača dramatično ohladio. No, neki od najsnažnijih pristaša dogecoina nadaju se da se ne samo može vratiti na svoju prethodnu granicu visoke vode, već je i premašiti i dosegnuti željenih 1 dolar po novčiću. Može li dogecoin to postići? Može, ali samo ako se dogodi jedna važna stvar, piše Motley Fool. Dogecoin je stvoren 2013. da bude laka verzija bitcoina. Djeluje na vlastitom blockchainu, prilagođenoj verziji Bitcoinovog koda, i ima vlastiti kripto novčić koji je namijenjen olakšavanju transakcija. Glavna upotreba Dogecoina je, dakle, kao mreža plaćanja i pohrana vrijednosti. Bude li dogecoin postao sličniji bitcoinu, slijedeći tačan put veće kriptovalute, dostizanje 1 dolar ne bi trebalo biti problem. Ali šta treba promijeniti? Dogecoin ima obilnu ponudu. U optjecaju je 144 milijarde kovanica, brojka koja se povećava za 10.000 svake minute bez maksimalne ponude. Ako programeri mogu smisliti način da prestanu stvarati nove kovanice, a istovremeno spaljuju značajne količine postojećih, Dogecoina bi moglo postati znatno manje. To može pomoći u podršci višoj cijeni. Komisija za vrijednosne papire i razmjenu (SEC) nagovijestila je da je svaka kripto valuta osim bitcoina u osnovi vrijednosni papir. To se smatra nepovoljnim jer bi podiglo regulatorne zahtjeve digitalnog novčića ili tokena. Kad bi zakonodavci izašli i rekli da Dogecoin nije vrijednosni papir, potražnja bi trebala porasti jer ne bi bilo tako rizično posjedovati ga iz regulatorne perspektive. Dogecoin će također imati koristi ako se nađe u portfeljima institucionalnih investitora, u bilancama korporacija i u fondovima državnih rezervi. Bitcoin već ima ovu vrstu položaja. S obzirom na ogromne količine kapitala koje ti subjekti predstavljaju, to bi moglo dovesti cijenu dogecoina do novih visina. Postoji jasan put da se dogecoin šesterostruko poveća kako bi dosegao 1 dolar po coinu. Sve što treba učiniti je napredovati prema većem usvajanju na način na koji je to učinio bitcoin. To bi dogecoin bikovima moglo dati razloga za optimizam, ali moramo pokušati procijeniti vjerovatnost da se to stvarno dogodi. Vjeruje se da su šanse gotovo nulte da dogecoin postigne te stvari i dosegne 1 dolar. Kao prvo, nevjerovatno je jasno da dogecoin gubi značajan interes zajednice investitora. Podaci Google Trends pokazuju da su pretraživanja za “Dogecoin” oko 3% onoga što su bila tokom ludila za memeima od prije tri godine. I to tokom bijesnog tržišta bikova za kriptoindustriju. Zapravo, kapitalizacija cijelog kripto tržišta sada iznosi 2,5 biliona dolara (od 22. marta), dok se pokušava približiti novom rekordu. No, tokom svih ovih optimističnih raspoloženja, izvedba dogecoina zaostajala je za ukupnim tržištem od početka 2023. Jedan od najšpekulativnijih blockchain kovanica ima slabije rezultate u klasi imovine, što očito nije ohrabrujući trend. Glupo je očekivati da putanja dogecoina oponaša putanju bitcoina. Bitcoin ima prednost prvog pokretača te dublje i snažnije mrežne učinke. Tržište je potpuno svjesno svoje jasne prednosti u odnosu na dogecoin. Dakle, dok bi dogecoin mogao imati nasumične trenutke hypea i špekulativnog ponašanja koji mogu pogurati cijenu u kratkim naletima, dugoročni kapital će nastaviti hrliti u Bitcoin. Ako se nadate da bi dogecoin mogao doseći 1 dolar, pametno bi bilo ozbiljno smanjiti svoja očekivanja. Ako meme coin ikada dosegne taj vrhunac, bit će to za mnogo godina, piše Seebiz.
Nema zabrane anonimnih kripto novčanika u Evropskoj uniji
Marx.ba Nedavne rasprave oko pristupa Evropske unije anonimnosti kriptovaluta potaknule su široka nagađanja. Stručnjak za industriju Patrick Hansen osvrnuo se na ove tvrdnje, pojašnjavajući stvar. Uredba Evropske unije protiv pranja novca (AMLR) ne cilja posebno na kriptovalute, ali nudi širi okvir. Usredotočen je na borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. To obuhvata različite sektore, uključujući pružatelje usluga kripto-imovine (CASP-ove), i proširuje se na nefinancijske subjekte koji su izloženi riziku od kršenja AML/CFT-a. Suprotno glasinama o potpunoj zabrani anonimnih kripto novčanika i transakcija, AMLR uključuje odredbe za te tehnologije. Uredba izuzima pružatelje novčanika koji nisu skrbnički (non-custodial) od svojih zahtjeva. Ova je razlika ključna za razumijevanje regulatornog pristupa EU. Neskrbnički novčanici omogućuju korisnicima da direktno kontroliraju svoje privatne ključeve, a time i svoju imovinu. Ovo izuzeće pokazuje stav EU prema regulaciji digitalne imovine. EU zadržava stav o kripto regulativi Implikacije AMLR-a za CASP-ove, uključujući burze i brokere, značajne su, ali nisu bez presedana. Ovi subjekti, prema Uredbi o tržištima kripto imovine(MiCA), moraju se pridržavati standardnih KYC/AML procedura. To uključuje postupke dubinske analize kupaca (CDD). Cilj je spriječiti anonimne račune i usluge unutar kripto poduzeća koja skrbe za sredstava svojih korisnika. Analiza Patricka Hansena naglašava da AMLR ponovno potvrđuje postojeća pravila za AML/CFT za CASP-ove i druge obveznike. Ne uvodi nova ograničenja za samostalna plaćanja, novčanike ili peer-to-peer prijenose. Hansenov pregled sugerira da je utjecaj uredbe na kripto sektor EU-a “izuzetno ograničen”. Ovo je pojašnjenje ključno za dionike koji su zabrinuti zbog potencijalnog prekoračenja regulatornog okvira Evropske unije. Zakon EU usmjeren je na šire napore protiv pranja novca Hansen je učinkovito razotkrio narativ da Evropska unija namjerava zabraniti anonimne kripto novčanike i transakcije. Detaljnim pregledom ilustrira širi kontekst AMLR-a. Ovaj se zakon jednako primjenjuje na različite sektore koji su podložni rizicima od pranja novca i finansiranja terorizma. To nije alat osmišljen kako bi izdvojio industriju kriptovaluta. Takvi su uvidi ključni za razbijanje mitova i poticanje tačnijeg razumijevanja regulatornih namjera. Propisi EU o kriptovalutama i povezanim uslugama imaju za cilj uravnotežiti inovacije i sigurnost. Nastoje ublažiti rizike bez gušenja tehnološkog napretka ili koristi koje on donosi. Određivanjem opsega i namjere AMLR-a, Hansen pridonosi informiranijoj raspravi, piše Lider.
Svi očekujue smanjenje kamatnih stopa: Tržišta će profitirati
Marx.ba Vrijednost proizvoda će napredovati ove godine jer centralne banke u SAD i Evropi rade na smanjenju kamatnih stopa, pomažući u podršci industrijske i potrošačke potražnje, tvrde stručnjaci iz banke Goldman Sachs Group Inc. Sirovine bi se mogle vratiti 15 posto tokom 2024. jer se troškovi zaduživanja smanjuju, proizvodnja se oporavlja, a geopolitički rizici ostaju, rekli su analitičari u bilješci od 24. marta. Bakar, aluminij, zlato i naftni proizvodi mogli bi da dobiju na vrijednosti, prema banci, koja je također naglasila potrebu da ulagači budu selektivni, jer dobici ne bi bili univerzalni. Cijena proizvoda je skromno napredovala u prvom tromesječju, pri čemu je sirova nafta ojačala, zlato je postiglo rekord, a bakar premašio 9.000 dolara po toni. Kreatori politike u američkim Federalnim rezervama i Evropskoj centralnoj banci signalizirali su svoju namjeru da ove godine smanje troškove zaduživanja dok inflacija opada. Osim toga, Kina je označila dalju podršku svom oporavku. – Smatramo da smanjenje kamatnih stopa u SAD u nerecesijskim okruženjima dovodi do viših cijena robe, s najvećim porastom cijena metala (posebno bakra i zlata), a zatim sirove nafte. Važno je da se pozitivan učinak na cijene povećava s vremenom, kako se impuls rasta iz lošijih finansijskih uslova filtrira, rekli su analitičari. Goldmanova umjereno optimistična prognoza odražava komentare drugih posmatrača tržišta. Robe ulaze u novi ciklični uzlet potpomognut smanjenim zalihama i usponom globalne privrede, objavila je Macquarie Group Ltd. ranije ovog mjeseca.
Analiza: Šta će biti sa cijenom Bitcoina, nakon skorašnjeg halvinga
Marx.ba S obzirom na nedavni porast vrijednosti Bitcoina i očekivanja obaranja rekordne cijene, odluka o ulaganju u Bitcoin zahtijeva temeljito razumijevanje dinamike tržišta i uključenih rizika, kažu stručnjaci. Bitcoin je pokazao značajan rast tokom vremena, čak i za one koji su kupovali po najvećim cijenama. Međutim, vrlo je važno shvatiti da prošli događaji ne garantuju uvijek slične povrate. Tržište kriptovaluta poznato je po svojoj volatilnosti i cijene mogu brzo oscilirati, stoga treba ostati na oprezu. Nadolazeće prepolavljanje (halving), zakazano za 29. april, obično stvara optimizam među ulagačima i često dovodi do povećanja cijene Bitcoina. Prepolavljanje se događa otprilike svake četiri godine, a prva tri su se odvila 2020., 2016. i 2012. godine. Nakon prvog halvinga 2012. godine, porast vrijednosti u idućoj godini je iznosio ogromnih 559 posto. 2016. godina nije bila toliko uspješna, ali porast od 284% nije nikako loš. Zadnje dijeljenje je, pak, u narednih 12 mjeseci donijelo povećanje vrijednosti od nevjerojatnih 80 puta (8.069%). Ovaj događaj stvara pritisak na ponudu jer usporava brzinu kojom novi Bitcoini ulaze na tržište, a ovogodišnji halving dogodit će se u vrijeme rasta potražnje, što sugerira da će se brzina stvaranja novih Bitcoina usporiti, potencijalno povećavajući nestašicu i potražnju, piše Poslovni dnevnik. Pokretanje Bitcoin spot ETF-a (exchange-traded fund ili fond kojim se trguje na burzi) jako je značajan događaj za svijet kripto tržišta u cjelini i stvara neravnotežu ponude i potražnje. ETF-ovi titana s Wall Streeta poput BlackRocka i Fidelityja ulažu izravno u Bitcoin i kupuju sve više i više dostupne kriptovalute. Od početka februara, otprilike 3500-4300 BTC-a se dnevno kupuje putem spot Bitcoin fondova kojima se trguje na berzi, gdje je dnevna proizvodnja oko 900 Bitcoina. Ova značajna potražnja nadmašuje dostupnu ponudu na tržištu, potičući povećanje cijena. Očekuje se da će nedostatak ponude doći do izražaja nakon aprila, kada će se dnevno rudariti samo 450 BTC. Ova neravnoteža između ponude i potražnje naglašava mogućnost daljnjeg povećanja cijena u bliskoj budućnosti. Ulagači bi trebali imati na umu ovu dinamiku ponude kada razmatraju svoje strategije ulaganja u bitcoin. Također je preporučljivo uzeti u obzir da su nadolazeći događaji vjerovatno već uračunati na tržištu. Očekivano smanjenje ponude i njegov potencijalni utjecaj na cijene mogli su utjecati na ponašanje ulagača i tržišnu dinamiku prije samog događaja. U nekim slučajevima, kada se dogode dugo očekivani događaji poput navedenog dijeljenja, može doći do fenomena “prodavanja vijesti” (sell the news), gdje investitori prodaju svoje pozicije nakon događaja, što dovodi do privremenog pada cijene. Vidjeli smo sličan učinak u januaru 2024., kada je pokretanje spot ETF-a dovelo do rasprodaje. Dakle, iako prepolavljanje može dugoročno imati bikovske implikacije (rast ulaganja i povećanje cijena), važno je prepoznati da to ne mora nužno dovesti do daljnjih povećanja cijena u lokalnoj perspektivi. Zaključno, iako izgledi da Bitcoin premaši svoju najveću vrijednost svih vremena može predstavljati atraktivnu priliku za ulagače, važno je oprezno pristupiti tržištu. Krajolik kriptovaluta je dinamičan, vrlo promjenjiv i stalno se razvija, stoga je potrebno budno praćenje i prilagodljivost kako bi se njime uspješno upravljalo.
Tehnološki sektor: Thiel, Bezos i Zuckerberg prodali stotine miliona dolara dionica svojih kompanija
Marx.ba Peter Thiel, Jeff Bezos i Mark Zuckerberg predvode paradu milijardera iz tehnološkog sektora koji su u ovom tromjesečju prodali stotine miliona dolara dionica svojih kompanija, što je signal da bi nedavno bujanje berze ubrzo moglo dosegnuti vrhunac. Kako tržišta postižu rekordne nivoe, omjer korporativne insajderske prodaje i insajderske kupovine na najvišem nivou od prvog tromjesečja 2021., prema Verity LLC-u, koji prati objave insajderskog trgovanja, objavio je Financial Times. Prodaja dionica na početku kalendarske godine uobičajena je, a nagomilana potražnja početkom 2024. pogoršana je zbog toga što su dioničari prošle godine izbjegavali prodaju zbog niskih procjena vrijednosti poduzeća. Ipak, analitičari ipak kažu da je ovosezonska bujica bila iznenađujuća i pokazatelj da će nedavni tehnološki rast, potaknut uzbuđenjem zbog uspona generativne umjetne inteligencije (AI), nestati. – Ako misle da smo mi na vrhu i zato se izvlače, to je prilično jasan signal svima ostalima, rekao je Charles Elson, pravni veteran i voditelj korporativnog upravljanja na Sveučilištu Delaware, prenosi Lider. Mnoge od najvećih prodaja u ovom tromjesečju došle su od tehnoloških rukovoditelja. Peter Thiel, suosnivač grupe za analitiku podataka Palantir, prodao je 175 miliona dolara u dionicama ovog mjeseca, prema regulatornim objavama, što je njegova najveća prodaja od otpremanja 504,8 miliona dolara dionica kompanije u februaru 2021. godine. Osnivač Amazona Jeff Bezos prodao je 50 miliona dionica u vrijednosti od 8,5 milijardi dolara u fenruaru. Andy Jassy, izvršni direktor Amazona, ove je godine prodao 21,1 milion dolara dionica, u usporedbi s 23,6 miliona dolara 2023. i 2022. zajedno. Mark Zuckerberg, izvršni direktor Mete, godinama je prodavao milione dolara dionica kompanije, ali ove je godine povećao prodaju jer su njegove dionice dosegle najviši nivo svih vremena. Početkom februara prodao je 291.000 dionica za 135 miliona dolara, što je bila njegova prva prodaja te veličine od novembra 2021. Još uvijek ima 13,5 posto dionica u opticaju, što ga čini najvećim dioničarom. – Promatramo (prodaju korporativnih dionica) kao negativnu podatkovnu tačku koje bi ulagači trebali biti svjesni, rekao je Ben Silverman, Verityjev potpredsjednik istraživanja. Dodao je da posebno u tehnološkom sektoru “također vidimo brojna velika imena (tvrtke) u ovom prostoru s insajderskom prodajom koja nije tipična”. – Jasno je da trenutno postoji želja za stvaranjem likvidnosti. Nešto od toga je zadržana potražnja nakon relativno tihe insajderske prodaje 2022. i 2023., a sigurno je jedan poticaj izvedba tržišta, kaže Silverman. Tako je i Frank Slootman iz Snowflakea prodao 69,2 miliona dolara početkom februara, sedmicama prije nego što je najavio da će odstupiti s mjesta izvršnog direktora. Dionice softverske kompanije za baze podataka pale su za oko 29 posto od dana kada je objavio svoje povlačenje. Slootman nije bio osnivač Snowflakea, ali je došao 2019. da kompaniji pomogne pri izlasku na berzu. – Insajderska prodaja velikih količina dionica od strane rukovoditelja na visokom nivopu nikada nije dobar znak, to je vrlo jednostavno. To znači da su pronašli bolje mjesto za raspoređivanje svoje imovine od kompanija koje vode, rekao je Elson sa Univerziteta Delaware.