Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice KS za Marx.ba: Nećemo stati, spremamo nove projekte
N. DEMIROVIĆ Nakon određenog perioda zastoja došlo do zaokreta u turizmu Kantona Sarajevo. Došlo je do određenih personalnih promjena, a oni koji danas rade u turizmu glavnog grada BiH reći će kako je sve do timske igre. Čini se i da jeste ta timska igra donijela rezultat, pa se danas o turizmu Sarajeva govori u superlativima. Brojke su rekordne, gosti su sve zadovoljniji, a čini se i sarajevski turistički i ugostiteljski radnici imaju razloga za zadovoljstvo onim što se ostvaruje. Nećete čuti da uzimaju sve zasluge sebi, ali svako je da za ponovni procvat turizma u Sarajevu velike zasluge nosi i Turistička zajednica Kantona Sarajevo. Na čelu je direktor Haris Fazlagić koji ovaj posao živi 24 sata dnevno. Nakon što je Sarajevo Red Bull Showrun događajem još jednom pokazalo da je spremno i za najveće turističke domete Fazlagić je za Marx. ba govorio o rezultatima, ponudi, projektima… Kako gledate na ostvarene turističke rezultate? – Turistička zajednica Kantona Sarajevo u proteklom periodu imala je izuzetno dobre rezultate rada koji su se pokazali prvenstveno kroz veći broj dolazaka i noćenja turista u Kanton Sarajevo, kao i sve ostale benefite koje donosi povećanje turističkog prometa. Prošla godina bila je rekordna prema dolascima za 35 posto više i noćenjima za 25 posto više u odnosu na godinu ranije. Tokom prošle godine bilježimo i rast prihoda od boravišne takse za 53 posto, te rast prihoda od članarine za 40 posto u odnosu na 2022. godinu. Imali smo brojne aktivnosti promcije, u našoj zemlji i svijetu, koja podrazumjeva oko 30 domaćih, regionalnih i međunarodnih sajmova, road show kampanja i drugih oblika prezentacije turisitčkih potencijala Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine. U proteklom periodu nizom naših aktivnosti održali smo epitet vodeće turističke zajednice u Bosni i Hercegovini koja ima vrlo aktivnu saradnju s vladinim i nevladinim sektorom i koja je produžena ruka svim turističkim djelatnicima s jedinstvenim cilje razvoja i unaprijeđenja turizma. Šta je ono što nudi Sarajevo i kakvo treba biti? – U svakodnevnim aktivnostima promocije Sarajevo predstavljamo kao grad multietičnosti koji ima historijsko naslijeđe, prirodna bogatsva, te vrhunsku gastronomiju. Naglašavamo i gostoljubivost Sarajlija, podsjećamo na dobru energiju i zabavu koje su samo neke od aduta našeg jedinstvenog grada. Sarajevo je grad festivala, te novih atraktivnih sadržaja koje osvježavamo iz godine u godinu, promovišući ga kao destinaciju koju neizostavno treba posjetiti. Sarajevo predstavljamo i kao geografski malo mjesto a suštinski izuzetno veliko i jedinstveno. Glavni grad Bosne i Hercegovine ima izuzetnog sadržaja za ponuditi, koje moramo čuvati i unaprijeđivati. Putna infrastruktura i bolje uvezivanje s ostatkom svijeta te jača promocija naš je prioritet među aktivnstima koje podržavamo i provodimo. Koliko je moguće stvari unaprijediti, šta bi trebalo prioritetno učiniti i koji su projekti pred nama? – Unaprijeđenje trenutnog stanja je naš imperativ, budući da interesovanja turista za našu turističku destinaciju rastu, ponuda mora biti unaprijeđena. Naš prioritet su avio linije, odnosno što bolje uvezivanje i ostvarivanje što većeg broja direknih avio letova. Zatim, nudimo kvalitetan sadržaj, te uz naša prirodna i kulturno-historijska bogastva, kao i ostale atrakcije, sufinansiramo brojne projekte i događaje koji privlače domaće i strane turiste. Jedan od primjera je “Red Bull Showrun”, spektakl koji je Formulu 1 po prvi put doveo u Sarajevo. I ove godine mi smo partneri “Sarajevo Film Festivala”, jednog od najprepoznatljivijih brendova Sarajeva i Bosne i Hercegovine u svijetu. Zatim, “Kultura na ulice” projekat koji tokom nekoliko mjeseci kulturu čini dostupnom svim građanima i turistima nudeći jedinstven sadržaj i čineći Sarajevo kulturnim centrom dešavanja. Pored navedenog, nekoliko godina unazad sufinansiramo više od 150 projekata godišnje koji nude turističke, zabavne, kulturne, historijske, muzičke, sportske i druge sadržaje. Kao najjača turistička zajednica u Bosni i Hercegovini prepoznajemo odgovornost i upravo zbog toga odgovoran smo partner brojnih važnih projekata koji za rezultat imaju bolje i primamljivije okruženje što našu turističku destinaciju čini poželjnijom. Šta očekujete tokom ljetnog perioda? – Prema trenutnim statističkim pokazateljima, broj dolazaka i noćenja je u porastu, što ukazuje da bi ove godine statistička kretanja turista mogla zabilježiti nove rekorde. Prva četiri mjeseca ove godine zabilježili smo 22,9 posto više dolazaka i 24,8 posto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine. Ovo ljeto je idealna prilika za sve turiste da upoznaju skladan spoj historijskog naslijeđa, ljepotu življenja u različitostima, jedinstvena prirodna bogatstva, vrhunsku gastronomijiu, gostoljubivost Sarajlija, odličnu energiju i zabavu za sve generacije. Mi ih pozivamo da uz Sarajevo City Card, jedinstvenu karticu za turiste, otključaju sarajevsko blago koristeći brojne benefite koje ona nudi a koja im je dostupna putem web shopa www.sarajevocitycard.com. Kako gledate na rezultate Aerodroma Sarajevo, s čim itekako ima veze i TZ KS? – Dakle, kao rezulutat javnih poziva koje je Međunarodni aerodrom Sarajevo proveo sa Turističkom zajednicom Kantona Sarajevo i Vladom Kantona Sarajevo odnosno Ministarstvom privrede KS stvoreni su uslovi da možemo očekivati da će 2024. godine turistička sezona biti najbolja do sada. Statiskika pokazuje da se Međunarodni aerodrom Sarajevo uspio oporaviti od posljedica pandemije i bilježi nove rekorde. Prvih pet mjeseci ove godine uvedeno je 14 novih avio linija, a subvencioniramo letove 7 avio kompanija. Prema podacima Aerodroma Sarajevo samo u prvih pet mjeseci prevezeno je više od pola miliona putnika i ostvareno više pet hiljada avio operacija. To su odlični rezultati za početak ovog našeg zajednničkog projekta, s čijom ćemo podrškom nastaviti a sve s ciljem ostvarenja još pozitivnijih rezultata.
Marija Perić, direktorica My Lovely Bag za Marx.ba: Kako torbice iz BiH osvajaju Evropu
N. DEMIROVIĆ Marija Perić, direktorica i vlasnica brenda My Lovely Bag, reći će kako ni sama nije slutila u kojem će smjeru sve otići. Danas iz proizvodnje u Tomislavgradu na tržište odlazi hiljade torbi, a ono što je itekako fascinantno radi se o firmi u kojoj radi 25 žena. Sve zajedno su uspjele doći do toga da torbice iz BiH, osvajaju žene u našoj zemlji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, gdje kompanija ima svoju prodaju, ali i u ostatku Evrope putem online prodaje. Poznato je i time se u My Lovely Bag ponose, torbe su najvećim dijelom ručne izrade i sa vrlo malo mašinske obrade. Napravljene od visokokvalitetnih eko materijala. Kako vole naglasiti, njihove torbe razlikuju se od ostalih na tržištu, osim materijala i po posebnim i unikatnim kopčama koje izrađuju. U razgovoru za Marx.ba Marija Perić je govorila o počecima, onome što je danas My Lovely Bag, očekivanjim i svemu onome s čime se susreće kompanija. Kako jer sve počelo i kakva ste očekivanja imali? – My Lovely Bag brend je nastao kao posljedica moje kreativnosti i poduzetničkog duha koji sam naslijedila od oca i za koji me dodatno nadahnuo i svekar koji je živio svoj poduzetnički san.Moja priča je počela 2011. godine kada sam poželjela široj javnosti predstaviti torbice koje sam prije toga dizajnirala samo za sebe. Motivirala me želja da ženama ponudim nešto posebno i jedinstveno na tadašnjem tržištu. Svoje ideje sam pretakala u torbice u koje su se žene zaljubljivale i bila sam ispunjena tom činjenicom! Nisam razmišljala puno unaprijed niti zamišljala da će sve to rezultirati tvornicom sadašnjeg kapaciteta.Prvi cilj su mi bile sretne i zadovoljne klijentice, kako izgledom moga proizvoda, tako i kvalitetom istoga. Dobrim reakcijama kupaca, svakom novom kolekcijom, rasla je potražnja za Lovely torbicama, tako se ukazivala potreba za većim brojem uposlenika i tvornica je korak po korak došla do ovoga što je danas.Onaj prvi postavljeni cilj dobrog dizajna i kvalitete i danas je prioritet i mogu zaključiti da je to razlog zbog kojega se kupci uvijek vraćaju mom brendu. Kako gledate svoj put u kompaniji, koliki je izazov i šta to donosi? – Moj poduzetnički put izgradio je i mene kao osobu. Kako sam upravo navela, na početku nisam imala planove o velikoj tvornici kakva je to sada. U dvadesetim godinama, kao već obiteljska žena, započela sam poduzetnički put korak po korak prvenstveno vjerujući u svoj proizvod. Naravno da su se znale nizati poteškoće, od onih administrativnih i birokratskih, problema s dobavljačima materijala do pronalaska adekvatne radne snage. U svemu ovome, kao i dizajner i poduzetnik, potrebno je imati mir u kojem ćeš stvarati, a poslovno okruženje i obaveze čine svaki dan dinamičnim i stresnim. Možda izgleda nespojivo, ali upravo ova kombinacija kreativnosti i poduzetništva rezultirala je balansom koji me inspirira. Niz savladanih izazova je iza mene, a uz predanost, odgovornost, rad, trud i ljubav ne bojim se ni onih koji dolaze. Navedeni segmenti su ključ svakoga uspjeha i upravo to je ono što sam naučila kroz svoj poslovni put i rast. Šta bi bila Vaša poslovna filozofija? – S dizajnerske strane moja filozofija je kroz svoj dizajn ženama donijeti lijep modni dodatak pristupačne cijene koji će im predstavljati i više od toga! Osluškivanje potreba klijentica u kombinaciji s aktuelnim trendovima dodatno začinjenima mojim idejama zaista rezultira komadima u koje se žene zaljube! Iza svake torbice se krije priča o ljubavi, a svaki segment torbice je pomno planiran. Ubrzo nakon osnivanja brenda, posvetila sam se i dodatnom dizajnu materijala i ukrasa za torbice koji bi ih činili jedinstvenim na tržištu. Spomenutim dobrim dizajnom osvajamo kupce, a kvalitetom osiguravamo njihov povratak! Kao što su mi bitni zadovoljni kupci, bitni su mi zadovoljni uposlenici! S poslovne strane, stalna ulaganja, educiranja i unaprijeđenja načina izrade su mi neki od prioriteta, a izuzetno sam ponosna da iza sebe u tvornici imam tim od 25 žena koje rade s jednakim entuzijazmom kao i ja sama! Nakon 13 godina poslovanja gdje je danas My Lovely Bag? – My Lovely Bag je danas brend prepoznatljivog identiteta, dostupan u nekoliko evropskih država (BiH, Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Slovenija, Sjeverna Makedonija) na više od sto prodajnih mjesta. Stabilno poduzeće koje osim 25 zaposlenih u tvornici sarađuje s nizom distributera za navedena područja te tako osigurava uspješan rad i drugima. Raduje me činjenica da polovina proizvedenih torbi ostaje u prodaji u BiH, dok drugu polovinu izvozimo u navedene države. Koliki je prostor za napredak i kakva su Vaša očekivanja od kompanije u budućnosti? – Prostora za napredak uvijek ima. Meni je kvalitet proizvoda uvijek prioritet pa s te strane konstantno radimo na novim tehnikama i usavršavanjima. Već neko vrijeme pokazuje se konstanti interes kupaca izvan Evrope za naše torbe, ukoliko se nastavi, vjerovatno će se My Lovely Bag pronaći i na nekoj vanevropskoj adresi, no zasada je rano o tome pričati. Koliko My Lovely Bag polaže na ljudske resurse i edukaciju? – Moje djelatnice su ona komponenta bez koje torbica ne bi bilo. Njihovo zadovoljstvo radnim mjestom kao i stečena nova znanja na istome i meni i njima su dragocjeni, a neminovni su za uspješnu proizvodnju i poslovanje. Ulažem u edukacije kada god je potrebno, ali i kada neko ukaže želju da nauči više! Kako funkcionira Vaš tim? – Tim od 25 žena funkcionira skoro savršeno! Ponekad su stres i neplanirani problemi sastavni dio poslovnoga dana, no zaista je međusobno poštovanje između svih nas na viskom nivou. Cijeli Lovely tim, svako na svom poslovnom zadatku, radi s predanošću i ljubavi. Tu su i različite aktivnosti koje nas povezuju, osim ljubavi prema modi! Na primjer, imamo kumčad u Africi i redovno uplaćujemo za njihovo školovanje! Također, sponzoriranjem različitih ustanova za osobe s poteškoćama u razvoju te humanitarnih, kulturnih i sportskih događaja želimo staviti fokus na podršku drugima i društvenu odgovornost na koju i druge želimo potaknuti. Kakav marketinški pristup kompanija preferira i koliko je to u današnje vrijeme bitno? – Volim reći da imamo dvije vrste marketinga. Društvene mreže su naš primarni način oglašavanja, predstavljanja modela, noviteta, vijesti, ali i
Mirella Lela Sidro za Marx.ba: Bosna i Hercegovina je savršena zemlja za e-automobile
Nermin DEMIROVIĆ Mirella Lela Sidro je jedna od onih žena koja prkosi stereotipima, posebno onim sa naših prostora kada se govori o ženama i automobilima. Jedna je od rijetkih žena u auto industriji. Zadnjih godina putuje svijetom testirajući prvenstveno električne automobile. Ona je ljubiteljica prirode, automobila i adrenalina, historičarka je i novinarka, a za Marx.ba je govorila o svijetu e-mobilnosti. Kako gledate na e-mobilnost u svijetu? – Zahvaljujući brojnim putovanjima, imam sreću da mogu da istražujem e-mobilnost direktno na licu mjesta. Uvijek me iznenadi kako se stvari ponašaju u drugim zemljama. Jedno od mojih najvećih iznenađenja bili su Albanija i Kosovo, gdje se, na primjer, pridaje velika vrijednost e-taksiju. Nikada nisam vidjela toliko e-taksija ni u jednoj drugoj zapadnoevropskoj zemlji! Skandinavija je apsolutni pionir u Evropi i ona je za mene uzor. U Norveškoj je kvota električnih automobila iznosila 90,2 posto svih novih automobila u prvom kvartalu 2024.! Dok e-automobili rastu velikom brzinom u Kini i SAD, oni općenito stagniraju u EU. Postoji pravi lobi protiv e-mobilnosti. Meni apsolutno neshvatljivo. E-automobil je trenutno najodrživiji oblik. Sada bih vam mogla predstaviti čitavu knjigu statistika i činjenica o tome zašto je to tako. U razgovorima uvijek primijetim kako su ljudi uznemireni i postavljaju mi ista pitanja iznova i iznova. U osnovi se radi o baterijama i horor pričama povezanim s njima. Činjenica je – najodrživiji način putovanja je pješice ili biciklom. Ali ako je potrebno prijevozno sredstvo, onda je najodrživija alternativa motoru s unutarnjim izgaranjem e-auto u svim aspektima! Šta je ono što vam je prva asocijacija na e-mobilnost? – Održivost i odgovorna mobilnost za sadašnjost, ali i za buduće generacije. Statistike su pokazale da je električni automobil najodrživiji oblik mobilnosti. Iako još uvijek postoje predrasude kada su u pitanju baterije i energija za punjenje, statistike su pokazale da je energija proizvedena iz fosilnih goriva i dalje održivija od automobila s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem je i sa komponentama. Motor sa unutrašnjim sagorijevanjem, na primjer, sastoji se od 1.500 djelova, dok elektromotor nema 100. Zahvaljujući e-mobilnosti, sada sam uvijek odmorna nakon dugih putovanja. To je jednostavno zato što pravite nekoliko kratkih pauza na dugim dionicama za punjenje. Električni automobil je također tih i radije klizi preko ceste nego vozi. Svojstva pozitivno utiču na tijelo. Voziti električni auto je isto kao biti u meditativnom modusu. Šta je ono što vas fascinira vezano za električna vozila? – Jeste li znali da je prvi automobil bio električni automobil? Na primjer, prvi Porsche koji je Ferdinand napravio 1898. godine imao je električni motor. 1900. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu predstavljeno je električno vozilo Lohner-Porsche s inovativnim električnim motorom vješanja točkova. Razlog zašto se odlučio za električni model: – vazduh je nemilosrdno iskvaren „benzinskim motorima koji se pojavljuju u velikom broju“. Ni nakon 124 godine, ova izjava nije izgubila na važnosti. Ali tada, Porsche nije imao tehnologiju za idealno rješenje, posebno kada je u pitanju velika težina automobila. Ali zato je prošlost tu, da se iz nje uči i da se dalje razvija. Najstariji točak sa osovinom u ljudskoj historiji star je 5.200 godina. Nađen je kod Ljubljane i smatra se porijeklom mobilnosti kakvu danas poznajemo. I od tada se mnogo toga promijenilo. Automobil je sinonim za genijalnost ljudskog mozga, koji je sposoban stvoriti i dalje razvijati takve izume. Kako je divno što smo sada ponovo u mogućnosti putovati bez emisije CO2! Samo sa malo više konjskih snaga. Smatram da je ovo fascinantno i radujem se obećavajućoj budućnosti kada su u pitanju nove i održive baterije! Koliko je brz napredak električnih automobila i kako gledate na to? – Oh, vrlo brzo – uzmimo baterije kao primjer. Već se radi na novim varijantama koje su lakše, robusnije i jeftinije za proizvodnju. Iznad svega, uskoro će moći bez litijuma i kobalta – dvije sirovine koje, kao i nafta, ponestaju. Nove baterije će uskoro imati isti domet kao i današnji motori sa unutrašnjim sagorijevanjem, posebno dizel verzije. Pitanje je da li će domet zaista biti potreban. Električni automobil troši najmanje energije u gradu u odnosu na benzinski motor. Još jedna fascinantna priča sa e-automobilima je AI i digitalizacija. Uskoro će automobili moći međusobno komunicirati. Vrlo korisno za buduću autonomnu vožnju. Danas smo, zahvaljujući dizajnu rasvjete u Audiju, već razvili jezik komunikacije koji skreće pažnju, na primjer na kraj saobraćajne gužve. Mogla sam da isprobam autonomnu vožnju na autoputu 2017 godine. I bilo je fascinantno! U budućnosti ćemo moći raditi, čitati i odmarati se dok putujemo. Automobil će postati naša mobilna kancelarija ili dnevni boravak. To je sada dijelom za mene. Osim što i dalje većinu upravljanja autom obavljam sama, dok sam reguliše brzinu Je li Bosna i Hercegovina zemlja pogodna za takva vozila? – Kada sam u februaru 2021. godine putovala iz Njemačke u Bosnu i Hercegovinu, u zemlji zvanično nije postojala oficijelna infrastruktura za punjenje. Ali zahvaljujući Porsche Destination Chargeru, kojih je bilo 42 u cijeloj zemlji, uspjela sam snimiti preko šest reportaža širom zemlje. Danas imamo oko 350 stanica za punjenje. Iako ima još dosta toga da se nadoknadi, na dobrom smo putu. Bitno je naglasiti, da elektromobilnost više nije budućnost. Već postoji u sadašnjosti. Naravno, u Bosni i Hercegovini još nije toliko izraženo kao u drugim evropskim zemljama poput Skandinavije. A na drugoj strani jeste, kad se sporedi sa nekim drugim evropskim zemljama. Ali ona ide naprijedi ima veliki potencijal jer može učiti iz iskustava drugih zemalja posljednjih godina. Čak i od njihovih grešaka. To znači da se u Bosni i Hercegovini može stvoriti nova infrastruktura koja će zadovoljiti najsavremenije standarde. Kako u odnosu na svakodnevni život, tako i u odnosu na održivi turizam. Bosna je također savršena zemlja za e-automobile. Zahvaljujući rekuperaciji, automobil troši vrlo malo energije. A pošto je zemlja planinska, automobil stalno puni bateriju dok se spušta niz strmine. Također zbog malog broja autoputeva, prosječna brzina je 80 km/h. A ako se ipak nađete zaglavljeni u saobraćajnoj gužvi – električni automobil ne koristi ništa u poređenju sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem. Kako ste ušli u svijet automobila koji mnogi vide kao svijet
Krešimir Dobrilović, CEO i vlasnik CARWIZ International za Marx.ba: Opstat će samo kvaliteta
Nermin DEMIROVIĆ CARWIZ International je danas najbrže rastuća svjetska rent a car franšiza, sa preko 40 zemalja u kojima radi, s tendencijom ubrzanog širenja. Nakon više od 20 godina iskustva u industriji najma automobila, osnivač kompanije Krešimir Dobrilović pokrenuo je CARWIZ rent a car. U prvoj godini poslovanja uspjeli su se probiti na globalno tržište i potpisali su 20 zemalja, čime su već tada stigli do značajne globalne pozicije. CARWIZ pruža potpuno prilagođeno rješenje za najam automobila vođeno vizijom, ambicijom i strašću prema kvalitetnoj korisničkoj usluzi. Njihov cilj je pružiti jedinstveno iskustvo korisnicima, izvrsnu uslugu po najpovoljnijim cijenama i pouzdan najam automobila diljem svijeta, bez obzira radi li se o privatnim ili poslovnim korisnicima. Krešimir Dobrilović, vlasnik i CEO kompanije govorio je za Marx.ba. Kako je zamišljen CARWIZ International i koja je u početku bila vaša vizija? – Od samog početka u Carwiz Internationalu govorimo o jednoj stvari, a to je da treba imati jasnu viziju i zacrtani smjer u kojem idete. Uvijek treba imati bar nekoliko prednosti vašeg osnovnog poslovanja, koje možete ponuditi nekom da bi htio uzeti vašu franšizu, nešto što vas u samom poslovnom modelu čini drugačijim od konkurencije i što jamči vašim potencijalnim franšizerima rast, razvoj, sigurnost i provjereni model po kojem će poslovati. Kada imate taj dobar start koji nudite, koji partneri i klijenti mogu posvjedočiti iz svakodnevnog poslovanja i kada je to zamjećeno na tržištu, od te točke nadalje nema više stajanja. Treba imati hrabrosti izaći iz okvira domaćeg tržišta, no uz dobar proizvod i strateško planiranje, danas u vremenim digitalizacije poslovanja općenito ni to više nije tako teško. To je osnova. Da bi taj dobar poslovni model zaživio u svijetu, tu je jako važan brending, prepoznatljivost kompanije, marketing i konstantno ulaganje u znanja i edukacije svih zaposlenika koji rade u kompaniji, i u headquateru i u franšiznim zemljama. U dobru osnovu poslovnog modela, kvalitetnu strategiju i planiranje, pažnju posvećenu brendu i ulaganje u svoje ljude, danas se može uspjeti iz jedne male Hrvatske i u svijetu. Gdje se danas nalazi kompanija CARWIZ Interational? – Vidimo da zadnjih par godina, i prije pandemije, a posebno u godinama nakon pandemije franšizna industrija u RH, a i šire, na svjetskoj razini ubrzano raste. To nimalo ne čudi s obzirom da i svjetski trendovi govore u korist franšiza kao takvih, odnosno pokazuje se da poslovanje u franšiznom lancu ima višestruke benefite i da takva poslovanja i tvrtke u ovim zahtjevnim vremenima jednostavnije uspijevaju, imaju veću sigurnost opstati na tržištu, koriste provjereni poslovni model i lakše se razvijaju. Danas na tržištu Hrvatske imamo oko 200 franšiza, vjerojatno šira populacija toga opće nije svijesna, što davatelja, što primatelja franšize. Kaže se da od desetak brendova s kojima dnevno dođete u doticaj, 7-8 su franšiza. A toga vjerojatno niste ni svjesni… Kako inače gledate na franšizno poslovanje i koje su prednosti? – Prednosti franšiznog poslovanja su mnogostruke. Neovisna istraživanja govore da kod pokretanja posla, preko 80% tvrtki u prvoj godini poslovanja uz franšizu opstaje na tržištu, dok kod mladih tvrtki koje kreću bez potpore franšize, odnosno nisu franšize, to je ispod 40%. To je zaista velika razlika. Gledajte, kada uzimate franšizu, sve one muke oko ideje, pokretanja posla, pronalaženja najboljeg puta, razvoja poslovanja, građenja odnosa sa strateškim i drugim partnerima, netko je to već napravio. Vi zapravo kada uzimate franšizu sebe poštedite svih onih „porođajnih muka“ koje poduzetnici prolaze kada pokreću posao od nule. Uzimajući u obzir uz sve to da danas poslujemo u ekstremno izazovnim vremenima, posebno kada gledamo međunarodno poslovanje, kakvim se bavi Carwiz International, nije ni čudno da utjecaj franšiza na razinama svjetskih kompanija raste. Ako gledamo franšiznu industriju, tu je jako teško generalizirati, jer morate znati da je velika razlika o kojoj vrsti franšize govorimo. Razlika je u onima iz food i nonfood segmenta, zatim da li je franšiza domaća i pokriva više lokacija u jednoj državi ili je međunarodna i širi se na lokacijama više država svijeta. To su sve razlike koje svaka sa sobom nosi i neke dobre strane poslovanja, kao i mane, pa samim time i izazove. Koji su izazovi franšiznog poslovanja u rent a car oblasti? – Ono što ja mogu reći iz perspektive međunarodne franšize rent a cara je da su izazovi svakako promjenjivo poslovanje na svjetskim tržištima, kao i svi globalni utjecaji koji utječu na business. Za rent a car je specifično što je to dio industrije putovanja i ima velike poveznice sa turizmom, pa automatski sve promjene u turističkim proizvodima i uslugama djeluju i na nas. Zatim u franšiznom poslovanju je i zaista izazovno raditi u multikulturalnom okruženju, gdje se vi zapravo na određeni način morate prilagoditi svakoj franšiznoj zemlji i poštivati njena poslovna pravila i običaje. Sve to upakirati da ne remeti osnovno poslovanje franšize, da se poštuju postulati brenda i business modela, a da ne narušavate običaje neke zemlje koja je upravo ušla u vašu franšiznu obitelj, ponekad može biti pravi izazov. Tu je još nedostatak zakonodavne regulative, neshvaćenost od financijskog sektora kako bi trebalo bolje pratiti i kreirati financijske proizvode namjenjene posebno franšizi, mješanje Nacionalne klasifikacije djelatnosti (ona za franšize ne postoji, nego je svaka firma registrirana pod svojim NKD-om, pa zapravo nema „popisa“ franšizera na jednom mjestu), ali ostavimo to za neku drugu priliku.. Kako se kompanija nosi sa trendovima i inovacijama u rentacar poslovanju? – Danas puno govorimo o održivom poslovanju i to je jedna od tema koje prednjače u cijelom svjetskom businessu i svim industrijama. Zajedno sa zelenom tranzicijom, održivost poslovanja je tema važna za svaku kompanije koja misli opstati i zadržati se još neko vrijeme na tržištu. Tu opet naravno da postoje ogromne razlike vezane uz to s čime se zapravo bavite. Nije isto imati franšizu za rent a car i franšizu za intelektualne usluge, na primjer. Ono što bi mogli reći da je svima zajedničko, je svakako briga oko svog franšiznog sustava, odnosno franšizera, jer se pravilnom edukacijom, posvećenošću i ustrajnošću postižu održivi rezultati za sve. Mi u Carwizu svakodnevno komuniciramo sa svim svojim franšiznim zemljama i trudimo se otklanjati
Hanadi Džabić, direktorica RCB Nanotehnologije za Marx.ba: BiH smo pozicionirali na prvo mjesto u svijetu
N. DEMIROVIĆ Liderstvo Hanadi Džabić prepoznala je 2022. godine i nagradila priznanjem Najmenadžerica i Poslovna žena godine Nezavisna evropska agencija za izbor i promociju najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija. Džabić je generalna direktorica RCB Nanotehnologija iz Vogošće, kompanije koja je prepoznata kao jedan od najznačajnijih investitora u BiH. U razgovoru za Marx.ba direktorica Džabić je govorila o višemilionskom projektu koji je pokrenut u BiH, proizvodnji, tržištu, očekivanjima, budućim koracima… Predvodili ste proces uspostave kompanije. Kakvo je vaše iskustvona tom planu obzirom da se radilo o stranoj investiciji? – Meni je iskreno dragoštosmo ovakav tehnološki inovativan projekat pokrenuli u zemlji iz koje su moji korijeni. Ponosna sam što smo BiH pozicionirali na prvo mjesto u svijetu, gdje se nanotehnologija koristi u procesu proizvodnje obnovljenog carbon blacka, što će BiH biti matično mjesto za edukaciju i obuku kadrova iz cijeloga svijeta i što će se naše poslovanje na različitim svjetskim destinacijama razvijati upravo iz BiH. Dodatno, drago mi što ovom investicijom pružamo priliku brojnim ekspertima da ostanu u domovini, a ne nastave trend odlaska iz zemlje. Kompanija je uložila značajne resurse kako bi ostvarila ovu tehnološki naprednu proizvodnju. Od početka 2021. godine kada smo dobili saglasnost za obavljanje djelatnosti na, sada već našoj, lokaciji, do sada uloženo je više od 8,5 miliona maraka. S tim u vezi, Agencija za unaprijeđenje stranih investicija (FIPA) BiH nas je 2022. godine izdvojila kao jednog od najznačajnijih stranih investitora u državi. Sa sigurnošću tvrdim da su poslovni i administrativni procesi u Bosni i Hercegovini vrlo slični iskustvima koja sam stekla u zapadnoevropskim zemljama. Postoji jedna ključna razlika, a to je dinamika s kojom se određene stvari rješavaju na različitim administrativnim nivoima. Smatram da postoji prostor za poboljšanje u tom aspektu. Moram posebno istaknuti da smo od početka naišli na susretljivost i otvorenost za saradnju matične opštine Vogošća, gdje je naša kompanija i smještena. Dodatno, potrudili smo se jasno komunicirati detalje našeg projekta i promjene koje donosi zajednici, i s ponosom mogu reći da smo postigli i široko razumijevanje javnosti, i toplu dobrodošlicu, što nam je iznimno važno. Pojednostavljeno, šta je RCB Nanotehnologija i čime se kompanija bavi? – RCB Nanotehnologija se bavi proizvodnjom obnovljenog carbon blacka, specifičnog crnog pigmenta bez kojeg su nezamislive brojne industrijske grane – industrija za proizvodnju gume, plastike, boja, lakova i slično. U svijetu se proizvodi oko 14 miliona tona carbon blacka. Daleko najveću upotrebu ima u industriji guma. Gotovo 70% ove količine koristi se za proizvodnju novih guma, a dodatnih 20% u proizvodnji tehničkih gumenih proizvoda (npr. brtve, profilirani dijelovi, prigušivači vibracija). Preostalih 10% proizvedenog carbon blacka se koristi kao osnovna sirovina u proizvodnji plastike, tonera, premaza i tinte. Pojednostavljeno, carbon black je gradivni materijal svakog proizvoda koji u sebi sadrži crnu boju – od automobila, namještaja i IT opreme koju koristimo do odjeće i obuće koju nosimo. U manjoj mjeri, u našem portfoliju će biti zastupljeni i proizvodi na bazi silicijum dioksida i cinka, koji se koriste u proizvodnji boja i lakova, u građevinskim materijalima, plastici, gumama, farmaceutskim preparatima, itd. Kako se proizvodi Carbon Black, koje su osnovne faze u proizvodnji i koji su glavni sirovinski materijali potrebni za proizvodnju? – RCB koristi nanotehnologiju koju smo patentirali u saradnji sa Fraunhofer institutom iz Njemačke, kojanam omogućava da spojimo biznis i zaštitu okoliša, te da predstavimo model poslovanja koji stvara nove vrijednosti bez CO2otiska. RCB Nanotechnologies ima ekskluzivnu svjetsku licencu za industrijalizaciju procesa i plasiranje novih proizvoda na tržište. Glavna sirovina za proizvodnju dolazi od materijala na kraju vijeka trajanja, poput automobilskih guma, koja u prosjeku sadrži oko 3kg onečišćenog carbon blacka. Npr. korištene gume se obrađuju termičkim procesom bez prisustva kisika poznatim kao piroliza. Prvo se razgrađuju organski spojevi iz stare gume. Plinovi proizvedeni u procesu se kondenziraju i na taj način se dobiva ulje, koje se koristi za proizvodnju energije u industrijskim postrojenjima ili dalje prerađuje u rafinerijama. Nakon završenog procesa preostane čvrsta materija koja sadrži tzv. sirovi carbon black. Osim carbon blacka, ovaj preostali materijal sadrži i do 25% pepela koji se sastoji od aditiva, koji se koriste u proizvodnji guma. To su u suštini spojevi silicij dioksida i komponente cinka. Takav carbon black se ne može koristi ponovo u prozvodnji guma ili ostalima proizvodima nego se pali ili skladišti. Tu dolazi naš patent i kompanija koja uzima i vraća taj carbon black ponovo u prvobitno stanje i za ponovno korištenje termičkom obradom sirovog rCB, nakon koje slijedi hidrotermalni pa mehanički tretman. U augustu prošle godine, proizveli smo prve kilograme obnovljenog carbon blacka u testnoj fazi proizvodnje, što je važan prijelazni korak ka početku proizvodnje, koji očekujemo u zadnjem kvartalu ove godine. U prvoj fazi proizvodnje očekujemo da jedna linija svaki sat proizvodi oko 400 kg obnovljenog carbon blacka, što je 2.500 tona godišnje, dok bi kasnije, godišnji kapacitet trebao rasti do oko 30.000 tona. Koje je vaše najveće tržište? – Godišnji kapacitet je 15 miliona tona carbon blacka koji se mora proizvesti za svjetsko tržište, a da bi se to dobilo koristi se 30 miliona tona fosilnih resursa. Obnovljeni carbon black kvalitete koja se može porediti s virgin carbon black imamo samo mi, a proizvođači u industriji su se obavezali da najkasnije do 2050. godine pređu na održive materijale, tako da možete zamisliti kolika je svjetska potražnja. Ko su Vaši partneri u ovom procesu – ko su Vaši dobavljači sirovina, a ko kupci i korisnici Vaših proizvoda? – Svi građani koji koriste nešto crno što je čovjek proizveo su naši indirektni korisnici. Od vozila, odjeće, pa do telekomunikacijske i medicinske opreme, sve u nekoj mjeri sadrži carbon black, a u budućnosti taj proizvod će ustupiti mjesto obnovljenom carbon blacku (rCB). Cilj cirkularne ekonomije, čiji smo mi dionici, je vratiti materijale iz proizvoda na kraju njihovog vijeka trajanja u novi proizvod pa se to odnosi i na carbon black iz npr. automobilskih guma ili sličnih proizvoda. Naši partneri nakon primarne prerade guma na kraju njihovog vijeka trajanja, izdvajanja željeza i ulja prodaju sirovi carbon black koji mi obrađujemo u posebnom tehnološkom postupku. U BiH ima nekolicina takvih pogona,
Nihad Imširović, predsjednik Uprave Konzuma za Marx.ba: Stabilnim poslovanjem smo učvrstili tržišnu poziciju
Nermin DEMIROVIĆ Konzum je prodavnica u komšiluku, kažu u ovoj kompaniji. Prema onome što naglašavaju, dovoljno su mali da bi upoznali svoje kupce, ali i dovoljno veliki da ponude kvalitetan asortiman po konkurentnim cijenama. Za njih je zadovoljstvo kupaca je na prvom mjestu, a ponuda dnevnih proizvoda je prioritet. Naglašavaju da zapošljavaju kvalitetan i stručan kadar koji na najbolji način svakodnevno pruža dobru uslugu kupcima. Menadžment kompanije Konzum d.o.o. Sarajevo stalno osluškuje potrebe kupaca, a na čelu tima je predsjednik Uprave Nihad Imširović. Radi se o iskusnom menadžeru koji je prije dolaska na čelo Konzum d.o.o. Sarajevo 2018. godine, već bio na značajnim menadžerskim funkcijama u drugim uglednim kompanijama. Imširović je u razgovoru za Marx.ba govorio o rezultatima kompanije, planovima, strategiji, resursima… Kako gledate na rezultate koje trenutno postiže Konzum? – Kompanija Konzum d.o.o. Sarajevo upravlja najvećom mrežom prodajnih objekata u Bosni i Hercegovini sa gotovo 260 prodajnih objekata i zapošljava više od 3.200 zaposlenika. Krajem prošle godine smo uspješno završili proces integracije sa Mercatorom, paralelno upravljamo brendovima Konzum i Mercator na našem tržištu, osnažili smo našu ulogu i doprinos, operativno smo efikasniji i jači. Stabilnim poslovanjem smo učvrstili tržišnu poziciju kroz godine koje su iza nas i mogu reći da sam zadovoljan rezultatima koje ostvarujemo, uz to donosimo nove trendove i kreiramo nove principe poslovanja u retail industriji. Opredijeljeni smo na to da i dalje jačamo naše komparativne prednosti i budemo prepoznatljivi na tržištu. Kao dio velike regionalne grupacije Fortenova grupe imamo priliku biti predvodnik u procesima digitalizacije, ESG-a, širenju maloprodajne mreže i novim zapošljavanjima. Kako kompanija planira odgovoriti na trenutne izazove u industriji maloprodaje? – Maloprodaja je uvijek bila turbulentna industrija, koja vas nauči da se nosite sa izazovima, prevaziđete ih i iz svega izađete jači i pametniji. Izazove smo uvijek doživljavali kao nove prilike za promjenu uz maksimalno zalaganje i posvećenost cijelog tima. Ako ćemo govoriti o konkretnim izazovima, jedan od ključnih sa kojim se trenutno suočava većina kompanija na našem tržištu pa tako i mi, je nedostatak radne snage. Također, i dalje se u opskrbnom lancu suočavamo sa stalnim rastom nabavne vrijednosti proizvoda što se odražava i na rastu cijena proizvoda koje na policama vide naši kupci. Tako je odgovor na vaše pitanje dijelom vezan za nas i naše sposobnosti, a dijelom i na ambijent u kojem radimo i koji kreiraju brojni faktori, od dobavljača do regulatornih odluka izvršnih vlasti. Konkretno, u segmentu nedostatka radne snage, djelovanje mora biti brzo i sinergijsko jer će se inače izazov sve više produbljivati i jako negativno utjecati na performans svih kompanija koje djeluju na području BiH. Kakve su ključne strategije rasta Konzuma u narednim godinama? – Dva ključna parametra naše strategije su „brzina i blizina“ i u tom kontekstu razvijamo upravljanje formatima naših prodavnica što u današnjem užurbanom stilu života zasigurno predstavlja značajne benefite za naše kupce. Uz to, želimo biti prvi izbor za dnevnu kupovinu i nastojimo svaki naš prodajni objekat prilagoditi mikrolokaciji i u tom pogledu smo napravili ogromne iskorake, koji su donijeli dobre rezultate. Nastavljamo u istom smjeru raditi i dalje, cilj nam je dodatno poboljšati i ojačati produktivnost te se želimo posvetiti svakom našem prodajnom objektu kako bismo ostvarili još bolje rezultate. U svemu tome, dodatno, moramo poraditi i na kvalitetnijem doživljaju kupnje kroz renoviranja i implementaciju savremenih koncepata kupovine. Koliko se polaže na održivost i društvenu odgovornost? – Već dugo imamo razvijene interne korporativne politike koje predstavljaju okvir za aktivnosti vezane uz smanjenje negativnog utjecaja našeg poslovanja na okoliš. Osim toga, održivost je važan stup strategije Fortenova grupe pa je poslovanje prema ESG principima postala nezaobilazna odrednica kompanija u Grupi, a imamo cijeli niz internih ESG inicijativa kroz koje nastojimo ostvariti održive rezultate za dobrobit zajednice u kojoj radimo. Recimo, mi smo Konzumu d.o.o. nedavno odlučili u svim našim trgovinama koristiti sklopivu povratnu ambalaže u distribuciji, skladištenju i izlaganju voća i povrća i drugih proizvoda kategorije svježe hrane. Time izravno doprinosimo smanjenju otpada, ali i ukupne emisija CO₂ jer se korištenjem te ambalaže dobiva veća iskoristivost transportnih jedinica. Uz to smo realizirali niz projekata donacija novčanih sredstava, prvenstveno za podršku oboljeloj djeci što uvijek stavljamo kao prioritet, ali i udruženjima i institucijama koja se brinu da osiguraju pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Društveno odgovorno poslovanje jednostavno smatramo našom obavezom jer na taj način vraćamo našoj zajednici i u tom pravcu ćemo nastaviti raditi i dalje. Kako gledate na loyalty programe i koliko ste zadovoljnim onim što donose? – Cilj nam je imati lojalne kupce koji nam se rado vraćaju, čak i na dnevnoj osnovi. Stoga im uvijek nastojimo ponuditi dodatne pogodnosti i benefite koje kreiramo samostalno ili u saradnji sa našim partnerima. Naša velika prednost u odnosu na ostale trgovačke lance zasigurno je program lojalnosti Pika Kartica, sa više od 150.000 aktivnih članova. Trenutno radimo na implementaciji novog modela Pika Kartice gdje smo izmijenili koncept i dodatno investirali u sistemsko unapređenje platforme te mi je zadovoljstvo najaviti da će uskoro ovaj program, uz osvježen i jednostavan mehanizam i novu mobilnu aplikaciju, ponuditi još veće uštede svim članovim programa. Lojalnost se uvijek isplati. Kako se kompanija prilagođava digitalnim trendovima u maloprodaji? – Praćenje digitalnih trendova je sveobuhvatan i vrlo kompleksan zahtjev i ujedno je jedan od naših fokusa, jer smo opredijeljeni da kroz uvođenje novih trendova našim kupcima omogućimo lakšu, jednostavniju i bržu kupovinu. S pravom mogu reći da smo mi kompanija sa najdužom tradicijom e-trgovine u retail sektoru u BiH. Svjesni smo činjenice da se potrošačke navike brzo mijenjaju i da se kupci sve više opredjeljuju za ovu vrstu usluge pa u tom pogledu mi radimo na unapređenju postojećih rješenja i servisa te unapređujemo platforme. U većim prodajnim objektima već duže vrijeme opcionalno se koriste samouslužne kase, postavili smo skenere za provjeru cijena artikala, uskoro uvodimo mobilnu aplikaciju za Pika Karticu, što dodatno poboljšava praktično iskustvo kupovine i uštedu na vremenu što je nerijetko osnovni parametar pri izboru preferiranog trgovačkog lanca. Istakao bih da uskoro također uvodimo aplikaciju Fortenova grupe za internu komunikaciju Fortecom koja će u mnogome ubrzati naše procese rada te unaprijediti komunikaciju među zaposlenicima
Srećko Nakić, potpredsjednik Atlantic Grupe za Marx.ba: Naše ciljeve planiramo ambiciozno i realno
Nermin DEMIROVIĆ Atlantic Grupa je lider u regionalnoj proizvodnji i distribuciji robe široke potrošnje. Kako sami kažu ponosni su na najveću distributivnu mrežu u regiji koja raspolažući s više od hiljadu vozila svakodnevno puni police trgovina najboljim svjetskim brandovima. Naravno, stručno i kvalitetno vođenje procesa u jednoj ovako razvijenoj kompaniji je od posebnog značaja, a i taj segment je čini se jedna od komparativnih prednosti Atlantic Grupe. Jedan od onih koji ima značajnu ulogu je potpredsjednik grupe Srećko Nakić. On je svoju je karijeru u Atlantic Grupi započeo još 1994. godine u području prodaje, a u raznim ulogama unutar distribucije razvijao je prepoznatljivu izvrsnost Atlanticove distribucije i ostvario dugoročne suradnje sa snažnim međunarodnim principalima kao što su Beiersdorf, Duracell, Ferrero, HIPP, Johnson & Johnson, Mars, Rauch, Red Bull, Unilever i drugi. Značajno je doprinio Cedevitinom istupu u Horeca kanal i OTG segment, a od 2010. do 2014. je kao Predsjednik Uprave Droge Kolinske vodio integraciju Droge Kolinske u Atlantic Grupu. Atlantic Grupa u 2024. godini planira preko milijardu eura prihoda. U razgovoru za Marx.ba Srećko Nakić je govorio o tržištu, razvoju kompanije, trenutnim izazovima, ljudskim resursima, očekivanjima… Kako se prilagođavate tržišnim promjenama? – Kroz sve faze razvoja kompanije kroz više od 30 godina suočavamo se tržišnim promjenama, koje su s godinama sve brže. Kao svjedok vremena mogu potvrditi da su se mnoga predviđanja ostvarila, a jednako tako mnoga i nisu. Važno je pratiti makroekonomske i trendove industrije, ali je najvažnije imati u vidu vlastitu perspektivu. Atlantic Grupa je na svom početku, u ranim devedesetima, bila usmjerena na razvoj distribucijske djelatnosti i već onda nemali broj sudionika na tržištu ovoj ulozi u lancu nije davao dužu perspektivu. Ipak, vidimo da i danas Atlantic, ali i neki drugi distributeri uspješno razvijaju distribucijski biznis na zadovoljstvo svih korisnika u lancu te se i dalje uspješno šire i razvijaju. Odličan primjer prilagodbe tržišnim promjenama i mogućnostima plasmana na tržištu je i Atlanticova akvizicija Cedevite 2001. Određeni broj poslovnih ljudi tada je izrazio ozbiljnu skepsu oko mogućnosti i potencijala Cedevite koja, smatrali su, zbog načina konzumacije i globalnih trendova nema budućnost. Međutim, Cedevita se danas proizvodi i prodaje više nego u najbolja vremena velikog zajedničkog tržišta i to upravo zbog prilagodbe vremenu, tržištu i potrošaču. Atlantic je u relativno kratkom vremenu razvio čitav niz opcija za potrošače koje su se pokazale kao pun pogodak, pa je danas nezamislivo da je nema u kafićima, kao što je prije bilo nezamislivo da je baš to napitak koji biste naručili izvan kuće. To je bilo potpuno osvježenje u pristupu i doživljaju potrošača, potom naravno i Cedevita GO kao vjerovatno jedna od najvećih inovacija u industriji, ovog puta namijenjena za konzumaciju u pokretu. Netom pripremljen napitak kroz kombinaciju inovativnog čepa koji čuva Cedevitine sastojke u izvornom obliku do aktiviranja imiješanja s izvorskom vodom u donjem dijelu bočice. Na ovaj način je Cedevita zaokružila svoju ponudu u svim kanalima i svim prilikama za koje potrošač ima potrebu. Osim što je ovo izvrstan primjer konstantnog unapređenja istovremeno je i poziv na otvorenost kad su u pitanju brend i pozicija proizvoda. Dovoljno je reći da je Cedevita je od akvizicije do danas u svom volumenu narasla trostruko. Kako se kompanija suočava s trenutnim izazovima u prehrambenoj ili farmaceutskoj industriji? -Osim globalnih nepredvidivosti uslijed političkih potresa, industrija na ovim prostorima se suočava s dva trenutno najveća izazova. To su rast cijena sirovina te sve veća pokretljivost ljudi, koja dovodi do smanjenja potrošačkog potencijala kao i raspoloživosti vezane za razne vrste poslova. Evidentno je da i jedno i drugo utječe na profitne marže u industriji. U Atlantic Grupi smatramo da rast standarda i zadovoljstvo zaposlenika imaju prioritet. Njihovo zadovoljstvo bi u konačnici, kad bismo većinom tako gledali, za posljedicu trebalo imati manji odljev ljudi s naših prostora prema drugim, razvijenijim zemljama i veći potrošački potencijal. Na nedavnom skupu FMCG industrije u Sarajevu sam nedvosmisleno poslao i jednu ovakvu poruku i svjedok sam da naša industrija ozbiljno na ovome i radi. Kako prepoznajete nove prilike za rast i razvoj? -Stalno promatramo i osluškujemo, jako puno razgovaramo. Naša korporativna strategija daje jasne smjernice naših fokusa u budućem periodu i podrazumijeva daljnje jačanje najsnažnijih brandova i tržišta te daljnji snažan razvoj distribucijske djelatnosti. Cijelo vrijeme pratimo industrijske potencijale vezano za moguće akvizicije u regiji i izvan nje. I dalje ćemo biti fokusirani na internacionalizaciju i ponosni smo na dosadašnje uspjehe poput Austrije, Njemačke, Švicarke, Švedske itd. Neka od tih tržišta su rasla po pet puta kroz zadnjih 10 godina, što je bitno brže od rasta u samoj regiji, iako je i baza manja, ali to govori i o mogućnostima. Osim toga, jedan od ključnih ciljeva nam je i dalje raditi na korporativnoj kulturi i zadovoljstvu naših zaposlenika. To znači rad na razvoju i unapređenju kapaciteta svakog pojedinca, jer znamo da upravo takvom pristupu možemo zahvaliti i dosadašnje uspjehe. To je rijetka konstanta koja kroz godine drži mjesto među prioritetima – ulaganje u ljude. Kako kompanija planira ostvariti svoje ciljeve u narednim godinama? – Naše ciljeve planiramo ambiciozno i realno, a svaki cilj ima svoj strateški i taktički aspekt do realizacije. Ukratko, planiramo rast kroz kombinaciju razvoja postojećeg portfelja i inovativnih rješenja unutar vlastitog asortimana Atlantic Grupe, daljnjeg razvoja kvalitete usluge za naše partnere principale te kroz pažljivo promatranje adekvatnih potencijalnih akvizicija. Unutar vlastitog portfelja čitav je niz iskoraka kao što su Smoki WOW, Cedevita vitaminske vode ili Argete Veggie namazi, koji mogu poslužiti kao dobar primjer iskoraka koje naši najsnažniji brandovi rade, i na tome ne mislimo stati. Boom Box je, s druge strane, primjer potpuno novog brenda razvijenog u Atlanticu, koji je već nakon kratkog vremena od lansiranja postao ozbiljan igrač u kategoriji zdravih obroka, i to sa razmjerno širokim asortimanom. Kad govorimo o našim eksternim partnerima, i dalje nam je cilj biti nezamjenjivi distributer koji je određen kvalitetom usluge koju kontinuirano nadograđuje te, osim zadanih parametara, donosi i dodanu vrijednost za naše principale. Ferrero, Mars, Rauch, Beiersdorf, HIPP i Unilever su samo neki od naših dugogodišnjih partnera koji prepoznaju Atlanticovu ambiciju da stalno napreduje
Samir Šibonjić, ministar privrede ZDK za Marx.ba: Mi smo kičma Bosne i Hercegovine
N. DEMIROVIĆ Samir Šibonjić, ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona je bio uspješan je privrednik i vlasnik kompanije HAS SA D.O.O, menadžer sa velikim međunarodnim iskustvom i višegodišnjim uspjehom, te dobitnik je nagrade za najbrže rastuće preduzeće, a priznanja i nagrade koje posjeduje dokazuju izvrsnost u poslu koji je obavljao u privatnom sektoru. Funkciju ministra preuzeo je u decembru 2022. godine, a tada je bio jasan i poručio kako će zasukati rukave i boriti se da opravda ukazano povjerenje. Kako je rekao, nastavit će se boriti i raditi isto kao što se borio i radio čitav život, a mnogi se slažu da je pokazao da se radi o pravom čovjeku na pravom mjestu. U razgovoru za Marx.ba ministar Šibonjić je govorio o iskustvima koja je stekao dugodišnjem radu u realnom sektoru, navikama, očekivanjima, izazovima, projektima… Došli ste iz realnog sektora. Koliko Vam na sadašnjoj funkciji koristi dugogodišnje iskustvo vođenja privatne kompanije? – Od samog dolaska na čelo Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona trudim se da svo znanje, vještine i iskustvo koje sam sticao u realnom sektoru i vođenju privatne kompanije na najbolji mogući način implementiram u svom radu i vođenju ministarstva. Radeći u realnom sektoru u Bosni i Hercegovini i inostranstvu stekao sam veliko iskustvo, upoznao veliki broj prijatelja, navikao da radim i borim se da bi postigao i ostvario svoj cilj. Kao neko ko dolazi iz privrede navikao sam na rad u kontinuitetu i mogu slobodno reći da dobro poznajem izazove i probleme sa kojima se susreću naši privrednici. Kao ministar privrede trudim se da svaki dan imam kontakte sa našim privrednicima i njihovim uposlenicima, sa udruženjima privrednika, posjetivši brojne naše firme gdje sam imao priliku razgovarati sa našim radnicima i poslodavcima. Jedan od rezutata takve saradnje je da smo se kao Ministarstvo potrudili da naši javni pozivi budu usklađeni sa njihovim preporukama. Također, navikao sam na rad 24 sata sve dok se posao ne završi. Posebno me raduje činjenica da su uposlenici Ministarstva za jako kratko vrijeme prihvatili i prilagodili se mom načinu rada i vođenju procesa. Kako biste definirali trenutno stanje privrede u ZDK? – Privreda Zeničko-dobojskog kantona je kičma privrede Bosne i Hercegovine. Svima je poznato da je privreda Zeničko–dobojskog kantona jedna od najsnažnijih u Bosni i Hercegovini i regionu uporedimo li broj stanovnika i broj privrednih subjekata. Imamo jako razvijenu metalnu industriju i lideri smo u regionu u proizvodnji čelika. Također, imamo razvijenu drvnu industriju i veliki broj kvalitetnih proizvođača namještaja, a lideri smo i u proizvodnji celuloze i papira u regionu. Bilježimo veliki zamah u prehrambenoj industriji, a najveći proizvođači mesa, posebno piletine, nalaze se upravo u našem Kantonu. Nekoliko najkvalitetnijih brendova mineralnih voda nalaze se također u našem Kantonu. Naša tekstilna industrija proizvodi za najpoznatije svjetske brendove, a ujedno imamo nekoliko domaćih proizvođača koji su se kvalitetom nametnuli na domaćem i inostranom tržištu. Ponosni smo što u Zeničko-dobojskom kantonu imamo odvažne privrednike koji su navikli da se bore i koji se ne boje da investiraju. Poznati smo po tome što imamo vrijedne i kvalitetne radnike koji tradicionalno proizvode kvalitetne proizvode. Mislim da u tom smislu, s obzirom da sam se posjetama firmama koje sam imao u proteklom period mogao sam uvjeriti, naša privreda ozbiljno konkurira nekim drugim privredno snažnim regijama u susjedstvu i šire, u smislu uvođenja novih tehnologija u proizvodnju. Ove godine Ministarstvo za privredu ZDK izdvojilo je ponovo velika sredstva za subvencioniranje uvođenja novih tehnologija i jačanje konkurentnosti. Učiniti ćemo sve što je u našoj moći da skupa sa našim privrednicima i njihovim uposlenicima nastavimo rast i razvoj privrede Zeničko-dobojskog kantona. Želim naglasiti da smo mi Kanton koji proizvodi i stvara nove vrijednosti. Samo dodanim vrijednostima i kvalitetnim proizvodima možemo povećati obim izvoza iz našeg Kantona i cijele Bosne i Hercegovine. Posebno nas raduje činjenica da smo 5. marta ove godine zvanično pokrenuli i otvorili najmodernij rudnik u istoriji Bosne i Hercegovine u našem Varešu u koji je do sada kompanija Adriatic Metals BH investirala preko 450 miliona KM, a koji će veoma brzo postati jedan od najvećih izvoznika iz našeg Kantona i cijele Bosne i Hercegovine. Radi se o jednoj veoma složenoj i tehonološki zahtjevnoj investiciji koja nas kao Kanton i državu ponovno vraća na mapu zanimljivih i investicijskih regija sa izvanredno velikim potencijalom. Svaki proizvod koji prodamo vani iz Bosne i Hercegovine, koji izvezemo, za nas znači novi izvor prihoda i dodatno bogatstvo za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu i sve naše građane. Svi skupa predanim radom napravili smo takvu atmosferu u našem Kantonu da naša privrede raste iz dana u dan, a posebno nas raduje rast izvoza. Zato s ponosom možemo reći da je privreda Zeničko-dobojskog kantona stub privrede Bosne i Hercegovine, i pokretač njenog razvoja. Šta su do sada bili prioritetni zadaci Ministrastva i na čemu se radilo? – U našem fokusu je svaki čovjek, svaki privrednik i njegov uposlenik. Posjetio sam veliki broj naših firmi razgovarao sa našim privrednicima i njihovim uposlenicima. Skupa smo kreirali javne pozive za ono što je najpotrebnije za našu privredu u ZDK. Naši posticaji privredi usmjereni su na jačanje konkurentnosti, uvođenje novih tehnologija, pomoć u nabavci savremenih mašina i opreme za naše firme, mala i srednja poduzeća, naše obrte, stare i tradicionalne zanate, kao i startup preduzeća – svima smo se maksimalno posvetili. Dalje, kroz program beskamatnih kredita obezbijedili smo finansiranje kredita u iznosu od 8,5 miliona maraka za naša mala i srednja poduzeća. Ulažemo velika sredstva u naše industrijske zone i pomažemo izgradnju infrastrukture u postojećim, i izgradnju novih industrijskih zona. Ove godine smo također izdvojili sredstva sa kojima ćemo u općini Breza izgraditi novu savremenu pijacu. Koja će imati sve potrebne uvjete za prodaju i skladištenje proizvoda naših domaćih proizvođača hrane. Šta će biti u fokusu u periodu pred nama? – Nastavljamo još snažnije raditi na podršci rastu i razvoju naše privrede. Mišljenja sam da privreda našeg Kantona nije dovoljno prezentovana kako domaćoj tako i međunarodnoj javnosti. Uraditi ćemo video produkcije, prezentacije naših gradova i industrijskih zona s kojima raspolažemo. Želimo pomoći domaćim i stranim investitorima da što lakše investiraju
Irena Joveva, EU parlamentarka za Marx.ba: BiH pokazuje investitorima da je poželjno i stabilno područje
N. DEMIROVIĆ Irena Joveva je bivša novinarka iz Slovenije, a od 2019. godine je članica Evropskog parlamenta. Članica je u Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za životnu sredinu, javno zdravlje i bezbjednost hrane, a važi za osobu koja itekako upućena u zbivanja u Bosni i Hercegovini.I prije nego je objelodanjeno da će naša zemlja dobiti status kandidata za Evropsku uniju, govorila je kako se radi o velikom koraku za Bosnu i Hercegovinu i davala je punu podršku. Joveva je govorila za Marx.ba, a ovog puta se osvrnula na ono što bi sa ekonomske strane našoj zemlji mogao donijeti status kandidata. – BiH je napravila veliki korak naprijed na putu ka EU članstvu i nadam se da će ovo samo dodatno ohrabriti i ubrzati dodatno usvajanje reformi. BiH zaslužuje biti deo ove velike porodice a kod nas u Sloveniji ima najveće saveznike na tom putu. Ono što sada treba da se uradi jeste uspostava i usvajanje okvira za pregovore, te prvi sastanak međuvladine konferencije iz kojeg će se znati više detalja i konkretan put i plan za pristup BiH, a ta konferencija će značiti zapravo istinski početak pregovora, kaže Joveva. Kako kaže BiH već sada ima pristup predpristupnim (IPA) fondovima, te je obuhvaćena tzv. Investment i growth planom za Zapadni Balkan za koji treba da uradi još dosta posla. – Ovaj napredak ukazuje na to da je BiH stabilna zemlja, i samim time što više nije samo potencijalni kandidat, nego je pokazala da jeste u stanju da provede ozbiljne reforme u skladu sa EU standardima, pokazuje stranim investitorima da je BiH poželjno i stabilno područje za investiranje, te mislim da će ovo biti konkretan i možda najvidljiviji benefit otvaranja pregovora koji će sa sobom donijeti ekonomske benefite i radna mjesta, kaže EU parlamentarka. Niko ne očekuje lagane pregovore, pa ni naša sagovornica. – Pregovori na 35 poglavlja mogu da traju dugo jer se od zemlje očekuju mnoge reforme koje se tiču administracije, zaštite okoliša, ekonomije, ali će i tu EU pružati podršku kroz ekspertizu, ali i finansijski kroz različite instrumente. Fokus predpristupnih (IPA) fondova nakon otvaranja pregovora bude posebno na fundamentalnim pravima (poglavlje 23- pravosudje i fundamentalna prava) i vladavini prava. Što je više reformi usvojeno iz okvira za pregovore kojeg sam spomenula, zemlji će biti davana veća sredstva. Mislim da je na kraju najveći benefit svega ovoga poruka građanima i njihova dodatna sigurnost. To nije konkretan ekonomski efekat, ali mislim da je veliki socijalni benefit, jer su građani dobili još jednu potvrdu da su na putu u Evropsku uniju i da sve reforme koje budu poduzete su upravo u interesu građana – za njihove bolje, sigurnije i stabilnije živote i eventualno punopravno članstvo u evropskoj porodici, gdje BiH i pripada, naglašava Joveva za Marx.ba.
Dijana Marić, marketing menadžerica Violete za Marx.ba: Našim potrošačima uvijek dajemo prioritet
N. DEMIROVIĆ Kompanija Violeta, regionalni je lider tržišta higijenskih proizvoda, osnovana je 2001. godine. Predanim radom i ulaganjima vrlo brzo postala je simbol higijene na ovim prostorima. Nakon samo 19 godina, Violeta danas zapošljava 1.125 radnika te raspolaže flotom od 341 vozila u vlastitoj distribuciji, dok asortiman čini 220 različitih proizvoda. Kako navode u kompaniji, upravljanje kvalitetom važan je dio svakodnevnice u Violeti. Propisane procedure i procesi osiguravaju visoku kvalitetu svih proizvoda i usluga koje nude potrošačima i partnerima. Od 2010. godine Violeta svoje poslovanje i partnerske odnose usklađuje po ISO standardima. Kako naglašavaju, sve sirovine i gotove proizvode, pored testiranja u renomiranim evropskim laboratorijima, testiraju i u vlastitim mikrobiološkim i fizikalno-kemijskim laboratorijima. Violetini timovi za kontrolu sirovina i gotovih proizvoda te naučno-istraživački tim neprekidno sarađuju sa svjetskim i evropskim institutima za higijenske proizvode. Prate trendove i zakonske regulative EU, a posjeduju više međunarodnih certifikata. A većina onih koji rade u ovoj bh. kompaniji reći će kako je to više od posla. Među njima je i Dijana Marić, koja trenutno u Violeti obavlja funkciju marketing menadžera za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Zadužena je za proizvode kompanije Violeta od njihovog samog razvoja, izgradnje na tržištu, tržišnog udjela, marketinga, P&L i slično, a u kompaniji je već 11 godina. Najveći dio vremena provela je u odjelu za Izvoz kao voditelj odjela i Country manager za Violetu na tržištima Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova. Za Marx.ba Marić je govorila o rezultatima kompanije, izazovima, očekivanjima i drugim temama. Kako vidite godinu za nama i prelazak u 2024. iz ugla kompanije Violeta? – Godina iza nas je za Violetu vrlo uspješna i što se tiče prodaje na domaćem tržištu i samom izvozu. Zaista možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima. Violeta je u Novu godinu ušla sa novim velikim očekivanjima i sa novim projektom. Završili smo tvornicu za proizvodnju kartonske ambalaže i svakako se radi o jednom od največih prijekata s kojim ulazimo u 2024. godinu. Kako trenutno vidite Violetu? – Kompanija Violeta se konstantno razvija. Violeta je iz godine u godinu sve veća. Ja sam neko ko radi dugo godina u Violeti i mogla sam ispratiti i vidjeti sve te pomake koji su se desili. Oni zaista nisu zanemarivi. Ovo je kompanija koja ide samo naprijed kako prolazi vrijeme i zaista se stalno vide kvalitetni pomaci u tom smjeru. Nova tvornica značila je i veliku investiciju. Koji su kratkoročni ciljevi? – Tvornica za proizvodnju kartonske ambalaže jedna je od najvećih investicija Violete. Koštala je oko 30 miliona KM. Cilj te tvornice je da možemo pokriti tržište Bosne i Hercegovine, ali i regije. Naravno, konstantno ulažemo i u samu proizvodnju i linije koje već postoje. Jedan od novih strojeva koji je nedavno počeo s radom je i proizvodnja kapsula za pranje posuđa i pranje rublja. Moram pomenuti i otvaranje shoping centra u Grudama, hotela… Šta je po vama glavni kvalitet kompanije? – Violeta je obiteljska kompanija prije svega. Kompanija sa ovih prostora, kompanija iz Bosne i Hercegovine i mi stvarno vodimo računa o tržištu. Našim potrošačima ovdje uvijek dajemo prioritet, mislim na tržište Bosne i Hercegovine i regije koje je prirodno blisko nama. Sve što radimo, radimo zajedno sa potrošačima, radimo zajedno sa uposlenicima firme. Sve odluke koje se donose vezano za nove proizvode su na tom fonu. Koji su trenutni izazovi? – Naravno da postoje i izazovi koje treba prebroditi. Danas svi pričaju o nedostatku radne snage. Može se reći da je to jedan ozbiljan izazov za mnoge kompanije pa tako i za nas. Sigurno je da nas sve u poslovnom svijetu taj izazov čeka u budućnosti. Nema nikakve dileme da ćemo se svi time morati pozabaviti na najozbiljniji mogući način. Koliko se ide ukorak s modernim tehnologijama? – Tu ne može biti kompromisa. Nove tehnoligije se moraju pratiti. Maloprije sam pominjala koliko je koštala investicija za našu novu tvornicu. Najviše u svemu tome koštaju strojevi za proizvodnju obzirom da se radi o najmodernijim tehnološkim dostignućima u toj djelatnosti. U svakom slučaju tu nema posustajanja kada se govori i planovima kompanije Violeta.