Senad Beganović, izvršni direktor GS-TMT za Marx.ba: Kako smo sa 400 hiljada došli na 66 miliona KM prihoda
N. D. U firmi su zatekli 52 uposlenika, od čega 11 portira, ali ljudi koji su došli u GS-Tvornicu mašina Travnik (GS-TMT) odlučili su zasukati rukave i danas je ta firma, koja je po mnogima bila preodređena za tavorenje na bh. nestabilnom proizvodnom nebu, najbolji primjer dobro urađene privatizacije. Danas izvoze oko 95 posto onoga što proizvedu, a osim što se šire kao kompanija, s ponosom mogu govoriti o ulaganju u ljudske resurse, ali i u lokalnu zajednicu. Senad Beganović, izvršni direktor ove kompanije će uvijek naglasiti kako je za sve zaslužan tim, a u razgovoru za Marx.ba govorio je nastanku kompanije, vremenu kada je došla pod okrilje novog vlasnika, proizvodnji, uposlenicima i planovima za budućnost. Koliko postoji kompanija GS-Tvornica mašina Travnik (GS-TMT) i kako je tekao razvojni put? – GS-TMT je prošle godine proslavila70 godina postojanja. Do prije rata firma je poslovala u sastavu kombinata Bratstvo – Novi Travnik, gdje se uglavnom proizvodio civilni program. Nakon rata firma je postala samostalni privredni subjekt i u tim okolnostima pokušavala preživjeti i naći svoje mjesto na zahtjevnom evropskom tržištu. Sa zastarjelom opremom, ruiniranom infrastrukturom, obavezama prema 52 radnika, obavezama prema dobavljačima, firma je dočekala privatizaciju 2004. godine, kada većinski vlasnik postaje Globalsourcing iz Regensburga (Njemačka) sa Snježanom Koepruner na čelu. I danas je to jedan od svijetlih i uspješnih primjera privatizacije. Za manje od tri godine ne samo da su ispunjene, već su i premašene obaveze iz Ugovora sa Agencijom za privatizaciju. Naravno, taj period je bio jako težak. Trebalo je prvo pronaći, a onda i uvjeriti kupce iz EU da GS-TMT može biti njihov dobavljač. Bez pomoći države, sa vizijom gospođe Koepruner, inače rođene Zadranke, koja je Regensburg zamijenila za Travnik, mladi tim ljudi je grabio krupnim koracima naprijed. Danas je GS-TMT firma sa preko 600 zaposlenih, koja u svom sastavu ima više poslovnih jedinica; Restoran „Exponto“ (u kući Ive Andrića), Obdanište „GS-Kids“, Štamparija „Print-GS“, Knjižara GS, Izdavačka kuća „Dram radosti“, GS-Zenica, a početkom sljedeće godine i „GS-Rama“. Znači, broj uposlenika je uvećan za više od 10 puta, a prihod je sa 400.000 KM u 2004. porastao na 66 miliona KM u 2022. Od toga izvoz je oko 95 posto. Koje su djelatnosti na koje je kompanija bazirana i koja su tržišta gdje se plasiraju proizvodi? – Osnovna djelatnost firme je proizvodnja metalnih dijelova za razne grane industija. Kupci su poznate svjetske kompanije poput LIEBHERR, MESSER, GROB, KNORBREMSSE, BOBST i druge. Geografski gledano, to su kompanije sa područja EU (Njemačka, Austrija, Češka, Mađarska, Francuska, Švicarska). Biti A dobavljač ovim kompanijama, što GS-TMT i jeste, znači imati, prije svega konstantan kvalitet, tačne termine isporuka i konkurentnu cijenu. Da bi to postigli morate zadovoljiti sve njihove zahtjeve, ispunjavati sve norme definirane standardima i nadasve, sigurne i pouzdane procese. Dijelovi proizvedeni u GS-TMT kod većine naših kupaca idu direktno na ugradnju, a to podrazumijeva da nema prostora za greške u bilo kojem smislu. Vrhunska sigurnost, kako u kvaliteti, tako i u terminima isporuka. U kojoj je fazi izrada električnog vozila EVO i kada se može očekivati da bi moglo doći do početka proizvodnje? – Ovo je jedan od naših razvojnih projekata. Uspješno smo dizajnirali, konstruirali i proizveli prvo vozilo koje je krajem prošle godine ugledalo svjetlo dana. Trenutno radimo na daljem usavršavanju i predstoji nam još dosta posla u smislu homologacije samog vozila, marketinških aktivnosti, pripreme serijske proizvodnje itd. Cilj nam je da u sljedećih par godina sve to privedemo kraju. Koliko se ulaže u ljudski potencijal? – Najveća vrijednost GS-TMT su njeni uposlenici. Briga o radnicima je dio kulture GS-TMT. Veliki broj projekata i uspješnih aktivnosti je provedeno na temu briga o radnicima. Već je peta godina kako je počelo sa radom obdanište GS-Kids, prvenstveno za djecu naših radnika koje radi po montessori programu. Za to vrijeme njihovi roditelji se mogu bez ikakvih briga koncetrirati na svoj rad u tvornici. Zabavne aktivnosti poput tradicionalnog malonogometnog turnira „Kurt Koepruner“ koji se u krugu tvornice održava već 10 godina i koji je stekao regionalni karakter, Novogodišnje zabave za sve uposlenike, a posebno godišnje ekskurzije diljem Evrope koje su besplatne, su dodatna motivacija i doprinos timskom radu. Sa dva aviona smo letjeli za Grčku, Tursku, sa tri autobusa putovali u Italiju, Češku, Njemačku, Srbiju… Sada smišljamo novu destinaciju… U našem HR timu imamo posebno radno mjesto „Briga o zdravlju“. Mislim da smo jedina firma na području SBK kantona koja svojim trudnicama isplaćuje punu platu za vrijeme porodiljskog bolovanja. Sistematske preglede naših radnika smo organizirali u privatnim klinikama, jer želimo bolji kvalitet usluga. Kroz fond solidarnosti pomažemo socijalne slučajeve, a sve troškove liječenja radnika koje ne pokriva zdravstveno osiguranje redovno refundiramo. Edukaciju vaših uposlenika zauzima posebno mjesto u svakom godišnjem poslovnom planu. Kakve su vaše aktivnosti po tom planu? – Svjesni smo da samo vlastitim edukacijama možemo stvarati kvalitetne zavarivače, CNC operatere, inžinjere… Već duži niz godina postoji interna škola za zaavarivače i škola za CNC operatere. Upravo je u toku konkurs za nove polaznike škole za CNC operatere. Može se prijaviti svako, mi napravimo selekciju i nakon provedene obuke koja traje od 3-6 mjeseci, polaznici koji zadovolje dobijaju stalne Ugovore o radu. Čitavo vrijeme kandidate vode stručni i obučeni mentori. Učionice su opremljene svom potrebnom opremom. Za redovne uposlenike takodje se provode stalne, kako interne, tako i externe edukacije, posjete sajmovima, konferencijama, razmin prezentacijama itd. Također, veliku pažnju posvećujemo pravednosti i transparentnosti za sve uposlenike. U tom smislu razvili smo i implementirali sistem nagrađivanja i napredovanja koji radnicima omogućuje da tačno znaju šta i kako trebaju raditi da bi mogli napredovati. Na nedavno održanoj regionalnoj konferenciji u Sarajevu pod nazivom Drive 2023, ovo je ocijenjena daleko najbolja HR praksa u ovoj oblasti. Takodje, dobitnici smo prve nagrade u sklopu programa „Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja“ u kategoriji „LJUDI“. Koji su naredni projekti kompanije? – Kompanija GS-TMT trenutno privodi kraju izgradnju nove tvornice u Prozor-Rami. Firma će imati preko 5.000 m2 i plan je da u skorijoj budućnosti zapošljava oko 200 radnika. Već oko 40-tak radnika, godinu dana svakodnvno iz Rame dolazi na edukacije
Aldina Hadžić, direktorica kompanije e-GO za Marx.ba: Građanima nudimo luksuznu opciju javnog prevoza
N. D. e-GO Car Sharing je inovativno i održivo rješenje za gradski prijevoz koji je preopterećen brojem automobila, što uzrokuje problem parkinga, a ujedno je i ekološki prihvatljivo, budući da su sva vozila električna. Car sharing je zapravo oblik kratkoročnog najma automobila u urbanim sredinama. Automobili se podižu sa određenog mjesta u gradu i poslije korištenja se ostavljaju na mjestu koje odgovara klijentu. Automobil zatim podiže drugi klijent koji je najbliži toj tački. Prvo e-GO kar stigao je na sarajevske ulice prije nekoliko mjeseci i čini se odmah naišao na odličan odgovor građana, a za sve je zaslužna Aldina Hadžić, direktorica kompanije e-GO d.o.o. Iza nje su godine rada u automobilskoj industriji, nakon čega je ušla u nešto sasvim novo za ove prostore. Pokazala inventivnost, ali i hrabrost da se upusti u nešto što se prvi put pojavljuje kod nas. U razgovoru za Marx.ba Hadžić je govorila o svojoj karijeri, odluci da pokrene novi projekat, onome što jeste e-GO, planovima i budućnosti. Proveli ste dugo vremena na pozicijama u autoindustriji. Kako gledate na to iskustvo i šta vam je to donijelo? – Ponosna sam na iskustvo i godine koje sam provela u autoindustriji, okruglih 20 godina je prekrasno iskustvo za damu u svijetu automobila. Na taj protekli period gledam s velikom ljubavlju, neprocjenjivom iskustvu, ravoju prodajnih vještina, promjeni i razvoju tržišta, smjenama generacija i potrošačkih navika, razvoju marketinga… Sve to je donijelo neprocjenjivo iskustvo u mom životu, a i dalje učim jer se tržište iz dana u dan mijenja, mijenjaju se zahtjevi krajnjih korisnika i konstantno se treba prilagođavati tržištu. Sigurno je da u ovo vrijeme treba imati jasnu viziju kada se pokreću nove stvari. Šta vas je ponukalo na pokretanje u e-GO Car u našoj zemlji? – Dolaskom iz autoindustrije i praćenjem trenda o razvoju mreže električnih punjača i iz godine u godinu sve više pritiska u smjeru prodaje električnih automobila, jasno je bilo da ovakvi projekti nisu daleka budućnost već sadašnjost i da je to smjer u koji treba ulagati. CarSharing je nastao kao ideja na jednom od sastanaka u samom startu razmatranja rada projekta, a kasnije se razvio u ozbiljnu investiciju i evo nas na ulicama našeg grada. Radi se o izuzetno ozbiljnom poduhvatu. Koje su bile vaše dileme kada ste razmišljali o pokretanju u e-GO Car? – Nije bilo dilema, jednim dijelom zato što ni sami nismo znali u šta ulazimo jer nije ni zakon, nije ni država, nisu ni Ministarstva… Mi smo pionirski projekat koji je hrabro postavljen na teren Kantona Sarajevo, sa uspješnim startom neovisno o svim “dječijim bolestima” koje i sami učimo svaki dan. Najbitniji dio projekta je naučiti korisnike o benefitima usluge korištenja CarSharing vozila. Trudimo se na svakodnevnom nivou educirati sve veći broj korisnika, ponuditi im luksuznu opciju javnog prevoza u kojem će i sami prepoznati benefite projekta. Generalno nismo nacija koja voli da mijenja svoje okruženje i navike te je potrebno vremena da na iste utječemo iako je u potpunosti u pitanju projekat i način usluge koji je u svakom pogledu pozitivan za naše građane. Usluga koju nudi vaša firma prvi put se pojavila na našim prostorima. Kako biste opisali e-GO Car? – Najljepši, najluksuzniji, najpristupačniji i ekološki najbolji način prevoza u Kantonu Sarajevu sa kojim ste riješili problem parkiranja, brzine prevoza brige o svom vozilu u Kantonu Sarajevo. Sigurno je da ste u sve ušli sa određenim planovima kada se radi o ponudi. Koji su trenutni kapaciteti e-GO Car usluge i koliko ste time zadovoljni? – e-GO vozni park trenutno broji 25 vozila 100 posto električnih vozile e-tech Twingo Renault modela. Imamo oko 50 lokacija u Kantonu Sarajevo zajedno sa otvorenim zonama za parking i vrlo smo ponosni na brzinu razvoja i postavku istih. Broj vozila ćemo postepeno nadopunjavati kako bi svaka od lokacija bila popunjena na usluzi našim građanima. Obično se na nove stvari u našoj zemlji gleda pomalo ispod oka. Kako je po vama Sarajevo reagiralo na e-GO Car i kakve su reakcije građana? – Kako sam ranije i navela, zaista nigdje nismo predstavili e-GO concept rada da projekat nije bio prihvaćen ili podržan u kapacitetu koji je u tom zadatom momentu bio moguć. Intenzivno svakim danom radimo na edukaciji ljudi o korištenju i benefitu usluge CarSharinga u Kantonu Sarajevo. Evo i ovo je jedna od mogućnosti kojima možemo pozvati sve građane da se registruju i probaju uslugu CarSharinga u Sarajevu. Nakon nekoliko mjeseci ove usluge, vidite li mogućnosti za širenje usluge i kakvi su planovi? – Cilj je postaviti dobre temelje u Kantonu Sarajevu. Od samog početka projekta cilj je da se investicija proširi i na ostale veće gradove u BiH. U ovom momentu ne može potvrditi tačno vrijeme dešavanja, ali radimo na tome. Koliko je u vašoj djelatnosti bitan marketing i obraćanje klijentima putem društvenih mreža? – Marketing je u svakom biznisu neizostavna stavka komunikacije prema tržištu i investicija na kojoj svaki dan treba raditi. Svjesni smo nažalost, jednim dijelom, da najveći broj naših korisnika najviše vremena provodi na društvenim mrežama i trudimo se da smo tu i prisutni. Međutim, nije poenta biti samo prisutan već komunicirati ispravnu poruku prema korisnicma sa jasnom informacijom koju želimo komunicirati te pratiti njihovu reakciju i nakon toga unaprijediti djelovanje dalje. Uspješna ste poslovna žena. Koja bi bila vaša porukla drugim ženama, ali i uopšte svima onima koji razmišljaju o pokretanju biznisa? – Mislim da je podcijenjeno i precijenjeno davati smjernice i poruke ikome, pogotovo u današnjem periodu. Svi smo individue koje drugačije djelujemo u određenim situacijama, želimo drugačije stvari, imamo različita ispunjenja snova, dinamiku rada i prag tolerancije. Ono što je najbitnije jeste naći pokretačku energiju u tome, sreću, raditi predano i bez grča u stomaku te praviti balans privatnog i poslovnog života jer ni jedna krajnoj nije dobra. Pogotovo kada prođu određene godine iskustva i kada shvatite šta je smisao poslovanja, koliko je nužno da sve mora biti uspješno i kada ste vi zadovoljni sami sa sobom, puno je faktora koji trebaju biti uključeni u svakom danu bilo u poslovnom ili privatnom svijetu.Poželjno je i nužno
Ahmed Bečić, direktor Xylon Corporation za Marx.ba: Ponosimo se kvalitetom naših proizvoda
N. D. Ako je neko bio izabran među pet najboljih finansijskih direktora u Bosni i Hercegovini, onda je jasno kakve reference ima ta osoba. Ahmed Bečić, direktor Xylon Corporation d.o.o. iz Ilijaša član je tog odabranog društva, obzirom da je u martu ove godine našao svoje mjesto u izboru Deloitte BiH, ali svakako to nije stiglo lako. Iza njega je dugogodišnji naporni rad, a danas vodi kompaniju koja je posvećena pružanju najbolje vrijednosti podnih obloga kupcima, pa je kvalitet prepoznat i daleko van granica Bosne i Hercegovine. U Intervju za Marx.ba uspješni direktor Ahmed Bečić govorio je o historiji kompanije, razvoju, aktuelnoj situaciji, izvozu, narednim koracima… Možete li nam reći nešto više o historiji i razvoju kompanije Xylon i kako je sve krenulo? – Prije petnaest godina, nakon prodaje jedne kompanije u vlasništvu PLENA grupe, švedski investitor tužan što nema investiciju u tako lijepoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, odlučio je pitati svog prijatelja u koju industriju da investira. Odgovor je bio u drvnu industriju, jer posjedujemo ogromne resurse. I tako je sasvim slučajno započeo svoj put u industriji građevinskog materijala kupovinom pilane u blizini Sarajeva. Značajnim ulaganjima i iznimnom predanošću razvoju, operacija je doživjela značajan rast, transformirajući se u snažnog proizvođača masivnih hrastovih podova i parketa. U ovom ključnom trenutku rođen je novi identitet – Xylon, naziv koji potiče od grčke riječi za “drvo”. Xylon je svoj rast nastavio te postao jedan od lidera na evropskom tržištu u proizvodnji masivnih podova. Xylon je poznat po proizvodnji podova. Koje su glavne vrste podova koje vaša kompanija proizvodi i koje su njihove karakteristike? – Xylon je vodeći proizvođač visokokvalitetnih podnih obloga sa specijalizacijom u proizvodnji masivnog poda od više drvnih vrsta – hrasta, jasena, bukve, trešnje, smreke, jele, bora i dr. Mi nudimo širok spektar podnih obloga kako bismo zadovoljili različite potrebe i stilove. Naša ponuda uključuje masivni pod izrađen od visokokvalitetnog tvrdog i mehkog drveta, inženjerski hrastov pod koji spaja ljepotu prirodnog drveta s tehničkim inovacijama, vinil za one koji žele funkcionalnost bez kompromisa na stilu. Imamo rješenja i za vanjske prostore, drveni i WPC deking za uređenje vanjskih površina poput terasa i bazena. Kako kompanija Xylon održava visok standard kvaliteta svojih proizvoda i koji su ključni faktori koji doprinose vašem uspjehu na tržištu? – Naša firma je poznata po dugogodišnjem iskustvu u industriji podova i ponosimo se kvalitetom i trajnošću naših proizvoda. Konstantno radimo na usavršavanju tehnologije proizvodnih procesa. Pažljivo biramo najkvalitetniju sirovinu i snabdijevamo se iz naših održivih evropskih šuma. Također, stručnost i pažnja koju posvećujemo svakom koraku u procesu proizvodnje su ključni za postizanje vrhunskih rezultata. Imamo rigorozne procedure kontrole kvaliteta koje se primjenjuju tokom cijelog procesa proizvodnje. Najbitnije od svega je redovna komunikacija sa našim kupcima od kojih dobijamo povratne informacije i sugestije za unapređenje naših proizvoda, ali i usluga. Firma Xylon je uspješan izvoznik. Možete li podijeliti neke informacije o tržištima na koja izvozite i kako se nosite s izazovima međunarodnog poslovanja? – Xylon je ponosan na svoj status uspješnog izvoznika, a naša prisutnost na međunarodnom tržištu igra ključnu ulogu u našem poslovanju. Zahvaljujući dobro organizovanoj logistici, Xylon brzo i efikasno dostavlja svoje proizvode u zemlje bivše Jugoslavije i zapadne Evrope. Osim toga, izvozimo globalno u Aziju, Afriku i Ameriku. Različita tržišta imaju različite zahtjeve i preferencije. Kako bismo se nosili s ovim izazovom prilagođavamo naše proizvode specifičnim potrebama svakog tržišta. Također, svako tržište ima svoje regulative i pravne norme koje moramo poštovati. Xylon ima poseban tim koji se bavi izučavanjem tih propisa i stara se da ih se strogo pridržavamo, a kako bismo osigurali da naši proizvodi budu usklađeni sa svim relevantnim standardima. Jedan od primjera prilagodbe zahtjevima tržišta, na njemačkom tržištu, sada već davne 2017. godine kreirali smo B2B web shop pomoću kojeg se naši kupci mogu prijaviti i imaju „real time“ pregled zaliha, izvrše narudžbu. Kako se kompanija Xylon prilagođava današnjim marketinškim trendovima i koliko je bitan taj segment za uspjeh jedne ovakve kompanije? – Marketinški segment je ključan za uspjeh naše kompanije, jer pomaže u stvaranju svijesti o brendu, privlačenju novih klijenata, održavanju odnosa s postojećim klijentima i povećavanju prodaje. Smatramo da je kvalitetan marketinški sadržaj ključan za privlačenje i zadržavanje publike. Aktivno koristimo digitalne platforme, objavljujemo edukativne članke, video-zapise i druge vrste sadržaja koji pomažu našim kupcima da bolje razumiju naše proizvode i pronađu rješenje za svoje potrebe. Održivost je postala važan faktor u mnogim industrijama. Kako kompanija Xylon pristupa pitanjima održivosti i ekološke odgovornosti? – Xylon ozbiljno pristupa pitanjima održivosti i ekološke odgovornosti. Naša sirovina dolazi iz pažljivo odabranih lokalnih šuma i nudimo FSC certificiran pod. Osim naše odgovorne poslovne prakse, doprinosimo i programima pošumljavanja, a koji pomažu u sprečavanju erozije i smanjenju emisije ugljen-dioksida na globalnom nivou. Kako bismo spriječili emisiju štetnih materija u naš okoliš, nabavljamo najfinije filtere za pročišćavanje zraka i separatore otpadnih voda. Također se pridržavamo EUTR standarda i radimo samo s poslovnim partnerima i dobavljačima koji su prošli rigoroznu provjeru. Kako se kompanija Xylon brine o svojim zaposlenima i kako podstiče njihov profesionalni razvoj? – Zaposlenici su naš najveći i najvažniji resurs. Prioritet nam je briga o zaposlenicima i profesionalni razvoj kroz različite strategije. S ponosom promovišemo inkluzivno radno okruženje koje cijeni raznolikost i različite perspektive. Komunikacija sa zaposlenima je također otvorena i omogućavamo im da izraze svoje mišljenje i daju povratne informacije o radnom okruženju i procesima u svrhu unapređenja poslovanja. Promičemo ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Ulaganje u profesionalni razvoj za nas je ključno. Organizujemo razne edukacije na koje dovodimo vrsne svjetske stručnjake, zadnji u nizu je bivši visokopozicionirani Google stručnjak koji uz ogromno iskustvo u Googleu ima iskustvo i u Formuli 1 i slično. Xylon izuzetno njeguje interni razvoj. Na primjer, moj put do pozicije CEO išao je od računovodstvene pozicije do finansijskog direktora i konačno generalnog direktora, što naglašava posvećenost kompanije promovisanju internog rasta i razvoja liderstva. Koji su najveći izazovi s kojima se suočava kompanija Xylon danas i kako planirate da ih prevaziđete? – Za nas u drvoj industriji u Bosni i Hercegovini postoji jedan
Marx.ba donosi intervju s vještačkom inteligencijom: Kako ChatGPT vidi bh. ekonomiju
N. D. Kao što i sam kaže, ChatGPT je veliki jezični model temeljen na umjetnoj inteligenciji. To je naizgled jedan klasični chatbot dizajniran za online chatanje, ali iza njega stoji svo znanje interneta. Istina, za one koji ne žele platiti, znanje je ažurirano 2021. godine, ali svakako se na svako pitanje može dobiti puno toga. ChatGPT nema ljude iza sebe koji uskaču kada on ne zna odgovor. Svi chatbotovi koje pokreće umjetna inteligencija koriste beskrajno znanje interneta za pronalaženje odgovora. Dok drugi chatbotovi samo ponavljaju unaprijed unesene vrijednosti, ChatGPT skuplja informacije s interneta i sastavlja ih u vrijedne informacije. ChatGPT nema mogućnost procijeniti je li sadržaj tačan, a internet je prepun netačnih informacija i zastarjelih podataka. Marx.ba je pokušao napraviti jedan intervju u kojem je tema bila ekonomija Bosne i Hercegovine, a Chat GPT je bio ako ništa opširan „sagovornik“. Koliko je “upućen”, produdite sami. Po čemu je poznata Bosna i Hercegovina? Bosna i Hercegovina, često nazivana jednostavno kao Bosna, poznata je po nekoliko kulturnih, historijskih i prirodnih aspekata. Evo nekih od ključnih stvari po kojima je zemlja poznata. Etnička raznolikost i historija: Bosna i Hercegovina je poznata po svom raznolikom stanovništvu, koje se prvenstveno sastoji od Bošnjaka (bosanskih Muslimana), bosanskih Hrvata i bosanskih Srba. Zemlja ima složenu historiju, uključujući jugoslovenske ratove 1990-ih, koji su značajno utjecali na njenu demografiju i društvenu strukturu. Sarajevo: Glavni grad, Sarajevo, poznat je po svojoj bogatoj historiji i raznolikim kulturnim utjecajima. Poznato je po tome što je mjesto atentata na nadvojvodu Franca Ferdinanda od Austrije 1914. godine, događaj koji je pokrenuo Prvi svjetski rat. Sarajevo je također poznato po svojim raznolikim arhitektonskim stilovima, uključujući otomanske, austrougarske i jugoslovenske građevine. Bosanska kuhinja: Bosna i Hercegovina je poznata po svojoj ukusnoj i izdašnoj kuhinji, pod utjecajem osmanskih, mediteranskih i srednjoevropskih okusa. Neka popularna jela su ćevapi (mljeveno meso na žaru), burek (pecivo punjeno mesom, sirom ili povrćem) i sogan-dolma (punjeni luk). Prirodne ljepote: Zemlja je poznata po svojim zadivljujućim prirodnim pejzažima, uključujući prekrasne planinske lance, rijeke, jezera i šume. Dinarski Alpi prolaze kroz veći dio Bosne i Hercegovine, nudeći prizore koji oduzimaju dah i mogućnosti za aktivnosti na otvorenom kao što su planinarenje, skijanje i rafting. Kulturno naslijeđe i arhitektura: Bosna i Hercegovina je poznata po svom bogatom kulturnom naslijeđu i arhitektonskim znamenitostima. Zemlja je dom nekoliko UNESCO-ovih mjesta svjetske baštine, uključujući Stari most u Mostaru, kultni most iz otomanskog doba i Most Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu. Vjerska raznolikost: Zemlja je poznata po svojoj vjerskoj raznolikosti, pri čemu su islam, kršćanstvo (katolicizam i pravoslavlje) i judaizam glavne religije. Ova raznolikost se ogleda u arhitekturi, kulturi i tradiciji zemlje. Ratna historija i spomen obilježja: Bosna i Hercegovina je poznata po brojnim ratnim spomenicima i mjestima posvećenim sjećanju na bosanskohercegovački rat i njegove žrtve. Ove lokacije služe kao važni podsjetnici na nedavnu historiju zemlje i potrebu za mirom i pomirenjem. Književnost i umjetnost: Bosna i Hercegovina ima bogatu književnu tradiciju i poznata je po stvaranju značajnih pisaca, pjesnika i umjetnika. Književna djela često odražavaju složenu historiju i kulturnu raznolikost zemlje. Sve u svemu, Bosna i Hercegovina je poznata po jedinstvenom spoju kultura, tragičnoj novijoj historiji, zadivljujućim prirodnim pejzažima i raznolikoj kulinarskoj ponudi. Koje su glavne privredne grane u BiH? Bosna i Hercegovina ima raznoliku ekonomiju sa nekoliko ključnih privrednih grana koje doprinose njenom ukupnom BDP-u i zaposlenosti. Najzastupljenije privredne grane u zemlji su: Sektor usluga: Turizam: Turizam je značajan sektor, posebno u gradovima poput Sarajeva, Mostara, Banja Luke i duž jadranske obale. Turiste privlače historijske znamenitosti zemlje, prirodne ljepote i kulturno naslijeđe. Trgovina i maloprodaja: Trgovina na veliko i malo igraju ključnu ulogu u ekonomiji, doprinoseći rastu uslužnog sektora. Finansijske usluge i bankarstvo: Bankarske i finansijske usluge su važan dio uslužnog sektora, olakšavajući ekonomske aktivnosti i ulaganja. Sektor industrije: Proizvodnja: Proizvodnja je istaknuta privredna grana, sa industrijama kao što su prerada metala, automobilska industrija, tekstil, prerada hrane i proizvodnja namještaja daju značajan doprinos. Rudarstvo: Bosna i Hercegovina ima značajne mineralne resurse, a eksploatacija uglja, željezne rude, boksita, olova i cinka je važan dio industrijskog sektora. Poljoprivreda i agrobiznis: Ratarstvo i stočarstvo: Poljoprivreda je značajan sektor, sa proizvodnjom žitarica, voća, povrća i stoke koja igra vitalnu ulogu u ruralnoj ekonomiji zemlje. Prerada hrane: Prerada poljoprivrednih proizvoda, kao što su mliječni proizvodi, meso i prerada voća, važan je podsektor u poljoprivredi. Energetski sektor: Hidroenergija: Bosna i Hercegovina ima značajan hidroenergetski potencijal, a proizvodnja hidroenergije je glavni doprinos energetskom sektoru. Ugalj i toplotna energija: Termoelektrane na ugalj također doprinose energetskom miksu, koristeći rezerve uglja u zemlji. Građevinarstvo i nekretnine: Građevinarstvo: Građevinski sektor je od suštinskog značaja za razvoj infrastrukture, urbanizaciju i stambene projekte. Nekretnine: Razvoj nekretnina i upravljanje imovinom su rastući sektori, vođeni urbanizacijom i potražnjom za stambenim i komercijalnim nekretninama. Informaciona tehnologija (IT) i telekomunikacije: Razvoj softvera i IT usluge: IT sektor stalno raste, a razvoj softvera, IT usluge i outsourcing dobijaju na značaju. Telekomunikacije: Telekomunikaciona infrastruktura i usluge su od vitalnog značaja za povezivanje i komunikaciju unutar zemlje i sa globalnim tržištem. Transport i logistika: Drumski i željeznički transport: Transport i logistika su od suštinskog značaja za trgovinu i trgovinu, pri čemu su drumski i željeznički transport primarni načini kretanja robe unutar i izvan zemlje. Pomorski transport: Pristup zemlje Jadranskom moru omogućava pomorsku trgovinu, dodatno podržavajući sektor logistike. Ove privredne grane zajedno pokreću privredu Bosne i Hercegovine, doprinoseći njenom razvoju i rastu. Međutim, važno je napomenuti da relativna važnost ovih sektora može varirati tokom vremena u zavisnosti od ekonomskih uslova, politike i eksternih faktora. Navedite neke zapažene kompanije iz BiH? Od mog posljednjeg ažuriranja znanja u septembru 2021. godine, nekoliko kompanija u Bosni i Hercegovini postiglo je uspjeh u različitim sektorima. Međutim, važno je napomenuti da se uspjeh kompanije može mjeriti na različite načine, kao što su prihod, udio na tržištu, inovacija, međunarodno prisustvo i društveni utjecaj. Evo nekih zapaženih kompanija iz Bosne i Hercegovine: BH Telecom: BH Telecom je vodeća telekomunikaciona kompanija u Bosni i Hercegovini koja pruža niz usluga uključujući fiksnu i mobilnu telefoniju, internet i digitalnu televiziju. Elnos Group: Elnos Group je kompanija specijalizovana za elektrotehniku, energetiku
Alan Bajić, direktor Aerodroma Sarajevo za Marx.ba: Ostvarili smo rekordne rezultate i realizovali značajne projekte
N. D. Jedan tekst kaže da se radi o vrhunskom profesionalcu koji predano radi svoj posao i koji je uspio na Aerodromu Sarajevo ono što njegovi prethodnici nisu. Alan Bajić, prvi čovjek Aerodroma Sarajevo na mjesto direktora stigao je 2020. godine, a čekali su ga izazovi koji ga, na svu sreću, nisu nimalo pokolebali. Krizno vrijeme Covida-19 je bilo itekako teško i puno izazova, ali je najveći bh. aerodrom uspio prebroditi i takvo vrijeme i napraviti iskorake nakon toga. Posebno referentna je i prošla 2022. godina. Već u septembru je oboren rekord po broju putnika iz 2019. godine. Bajić se uhvatio u koštac s problemima, ali nije stao na pukom funkcioniranju Aerodroma, već je bio spreman pokrenuti i nove projekte. On je za Marx.ba govorio o onome s čim se susretao i susreće, problemima, dobrim stvarima, planovima… Aerodrom Sarajevo je imao veliki pad u krizi s korona virusom. Jasno je da je nakon toga pred Vama bio veliki posao. Kako ste se nosili s izazovima koji su tada bili pred Vama? – Uprava Međunarodnog aerodroma suočila se se s brojnim izazovima u turbulentnom razdoblju pandemije, zbog čega smo bili primorani prilagoditi naš poslovni model novonastaloj situaciji,a sve kako bismo održali ekonomsku stabilnost aerodroma. Međunarodni aerodrom Sarajevo je u toku 2020. godine dva mjeseca bio u potpunosti zatvoren za civilni zračni saobraćaj, ali su se tokom cijelog perioda odvijali humanitarni, medicinski, vojni, cargo i repatrijacijski letovi, što je po svemu sudeći umanjilo drastičan pad prometa. Bitno je istaći da je na „relativno dobro držanje“ uticalo striktno provođenje sanitarno-zdravstvenih zaštitnih mjera, te uvođenje ACI zdravstvenog certifikata čime su nas aviokompanije i putnici prepoznali kao pouzdanog partnera koji poduzima sve kako bi svojim korisnicima osigurao što bezbjednije okruženje. Radnici Međunarodnog aerodroma Sarajevo su definitivno podnijeli najveći teret, radeći u veoma specifičnim uslovima i pružajući svoj maksimum u vrlo neizvjesnom periodu poslovanja.Bez obzira na brojne rizike, zadržali smo sve radnike, ali i preuzeli veliku odgovornost te su radnicima u periodu pandemije, smanjene plate 30 do 35 posto bez ijednog sudskog spora. Kada se poslovanje normalizovalo, plate su vraćene. Koliko ulažemo u radnu snagu, govori i činjenica da već dvije godine za redom osiguravamo besplatnu obuku mladih ljudi za rad na aerodromu u periodu sezone.Ne smijemo izostaviti ni sve druge prateće službe i institucije Kontrolu letenja, Graničnu policiju, Hitnu pomoć, Profesionalnu vatrogasnu brigadu ,Upravu za indirektno oporezivanje, Sanitarnu inspekcija i dr., koje su svojom organizacijom poslovnih aktivnosti direktno uticale da se ipak realizuju sve aviooperacije, koje su nekada bile neplanirane i po ad-hoc principu. Oporavak nakon situacije koja je cijeli svijet zadesila nije nimalo lagan. Uslijedio je dug put, a onda je 2022. godina bila najuspješnija poslovna godina. Šta je sve urađeno kako bi se stiglo do takvih rezultata – I pored svih rizika i svjetskih previranja s kojim se suočavao cijeli svijet, u 2022. godini Sarajevski aerodrom nadmašio je rezultate predpandemijskog perioda, te nadoknadio gubitke pandemijskog perioda. Za to je, prije svega zaslužna dobra upravljačka politika Uprave Društva, te značajna potpora Nadzornog odbora Društva, Vlade Federacije BiH i resornog ministarstva. Možemo se pohvaliti da je u 2022. godini zabilježen rekordan broj procesuiranih putnika od 1.377.348. Na uspješnost poslovanja i oporavak, ukazuje činjenica da je u 2021. i 2022. godini u cijelosti realizovan zaključak Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kojim su vraćena sva dugovanja radnicima po osnovu smanjenja plate tokom pandemije. Pored navedenog, radnicima je u 2022. godini na osnovu Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena isplaćena jednokratna pomoć. Da je aerodrom Sarajevo nadmašio predpandemijsku godinu, pokazali su i rezultati Međunarodnog vijeća aerodroma ACI EUROPE, koji je, prema statistici za 2022. godinu, svrstao Aerodrom Sarajevo u “Top 5” aerodroma u grupi 4 (aerodromi sa do 5 miliona putnika), uz povećanje od čak 20,4% u odnosu na isti period 2019. Pored rekordnih rezultata, možemo se pohvaliti značajnim investicijskim projektima kako okončanim, tako i onim koji su u toku, te planiranim. Okončani su radovi na proširenju kapaciteta Terminala B (dogradnja), modernizacija je u toku. Izgrađena je nova zgrada za OPC i osoblje, nova trafostanica, kotlovnica i ekskluzivni VIP salon i okončani su radovi na izgradnji tri nove pasarele sa avio-mostovima. Osim toga povećan broj parking pozicija za avione za 60 posto i uknjiženo je preko 90.000 m2 zemljišta u imovinu preduzeća. U toku su pripremne aktivnosti za izgradnju depoa goriva za opskrbu aviona, solarne elektrane, rent-a-car city park, produženje poletno-sletne staze, izgradnja brze izlazne rulnice i novih hangarskih kapaciteta (izrada projekta i pribavljanje dokumentacije neophodne za realizaciju projekta). Sigurno je da ste čovjek koji ne bježi od novih projekata. Novi terminal je na ponos cijelom gradu i državi. Kako se odvijao taj proces i koliko ste nakon svega zadovoljni ostvarenim? – Realizacija prve i druge faze projekta „Dogradnja i modernizacija Terminala B“ je jedan od naših najznačajnijih projekata ali i jedan od najizazovnijih poslovnih poduhvata. Ovim projektom znatno su povećani kapaciteti aerodroma, izvršena je modernizacija infrastrukture i usluga putnicima. Terminal sada ima 19.000 m2 i može opslužiti 2 miliona putnika godišnje. Trenutno je u toku treća faza u sklopu koje se se radi na obnovi sjeverne i južne fasade na starom dijelu terminala. Istovremeno se obavljaju radovi u glavnom holu (prizemlje i I sprat) u stilu dograđenog novog dijela terminala. Četvrta faza predviđa proširenje istočne fasade, čime će se povećati prostorni kapaciteti u prizemlju (zona preuzimanja prtljaga), te na prvom spratu u zoni KDZ-a, pasoške kontrole i Duty Free Shopa. Kada su u pitanju novi sadržaji u sklopu Terminala B, a koji će upotpuniti usluge Međunarodnog aerodroma Sarajevo, oni su koncipirani na način da prate svjetske trendove komercijalnih sadržaja i ponude u putničkim terminalima. Putnicima i posjetiocima su na raspolaganju novi ugostiteljski objekti te maloprodajni objekti poznatih domaćih i svjetskih brendova. Osim toga, Terminal je upotpunjen sa dva nova salona poslovne klase (CIP i Premium ), koji korisnicima usluga pružaju potpuni komfor i ugodan boravak. Moramo napomenuti da smo kapitalne projekte pokrenuli u vrlo neizvjesnim vremenima, ali smo istrajali i idemo dalje. Pred nama su novi izazovi, nove poslovne prilike i
Adnan Šteta za Marx.ba: Red, disciplina i predan odnos prema poslu najbitniji su za ostvarivanje rezultata
Š. MAŠINOVIĆ Adnan Šteta, ministar saobraćaja u Vladi Kantona Sarajevo, ekspert je iz oblasti ekonomije sa velikim iskustvom u segmentu kriznog menadžmenta, marketinga, nabave i prodaje. Kao konsultant je radio s velikim svjetskim konsultantskim kućama, te je bogatu radnu karijeru stekao u velikim korporacijama. U intervjuu za Marx.ba govorio je o karijeri, poslu ministra, izazovima i projektima koji su pred njim i ministrastvom na čijem je čelu. S obzirom na Vaše bogato radno iskustvo u različitim privrednim djelatnostima, kako ste se odlučili na prijelaz iz privatnog u javni sektor te šta Vam je bio najveći izazov kada ste došli na poziciju ministra? – Istina je da sam cijeli svoj život proveo u realnom sektoru, ali sam u jednom momentu života, kada sam već imao dovoljno znanja i iskustva, odlučio da trebam doprinijeti društvu i na drugačiji način. Poziciju ministra saobraćaja ne gledam kao funkciju, nego prostor za kvalitetno društveno odgovorno djelovanje. Meni se ukazala prilika i odlučio sam da je prihvatim i uradim sve što mogu da stanje bude bolje. Sarajevo je mene primilo kao dječaka, kada sam sa porodicom morao otići iz Mostara i shvatio sam da je ovo šansa da kažem „hvala Sarajevo“ i pokrenem mnoge aktivnosti. Bio sam svjestan svih izazova, ali imao sam veliku želju da pokažem da ljudi koji karijeru grade u realnom sektoru mogu donijeti promjenu na ovakvim pozicijama i primijeniti mnoge stvari iz realnog u javni sektor. Ovo ministarstvo je oduvijek važilo za nepopularno ministarstvo, koje je bilo sačinjeno od problema, građani su bili nezadovoljni, nije bilo ovoliko projekata. Znao sam za sve to, ali sada imamo potpuno drugačiju situaciju i ponosan sam na to. Sada sam sretan što sam napravio taj korak, iako mnogi ne bi prešli iz realnog u javni sektor. Obzirom da je pruga gotova i kako je sve proteklo u najboljem redu, kako gledate na cijeli projekat, koliko je bilo izazovno i da li ste zadovoljni postignutim? Koji je Vaš naredni korak? – Sarajevska pruga je više od projekta, bilo da pitate mene ili nekog drugog uključenog u projekt. To je najveći infrastrukturni projekt javnog prevoza. Najveći je i zbog svoje vrijednosti, ali i zbog činjenice da je izgradnja pruge promijenila navike ogromnog broja građana, te da smo mi svakog dana njene izgradnje imali nadzor od 250.000 građana Sarajeva. Veliku pažnju javnosti je izazvala upravo zbog svoje lokacije. Bez obzira na sve pritiske koje smo imali, ja sam zadovoljan urađenim. Pruga je morala postati nova, kako ne bismo doveli u pitanje sigurnost građana i potpuno gašenje tramvajskog saobraćaja. 130 godina ovim gradom vozi tramvaj, on je identitet i simbol ovog grada. Dužni smo bili zbog svega obnoviti staru, nekvalitetnu prugu. Izazova je bilo više nego i na jednom projektu, međutim uspjeli smo ostvariti svoj cilj. Istovremeno sa njenom izgradnjom, nabavili smo nove trolejbuse, obnavljamo saobraćajnice, a kada je riječ o još jednom velikom koraku Ministarstva saobraćaja, to će svakako biti izgradnja pruge do Hrasnice, čiji početak radova se očekuje u ovom mjesecu. Nakon toga vraćamo trolejbusku mrežu do Vogošće i čekamo nove sarajevske tramvaje. Pored toga, Sarajevo će dobiti i Centar za upravljanje saobraćajem, koji će raditi 24 sata. Uskoro će se završiti i veliki projekat cestovne infrastrukture na IX transverzali, kojim ćemo spojiti ulicu Džemala Bijedića sa IX transverzalom i Autoputem. Svjestan sam da zajedno sa svojim kolegama pišemo historiju našeg Sarajeva. Zaslužili smo ove projekte, jer ovakva ulaganja se uvijek isplate. Koliko je bilo teško upustiti se u projekte koji su godinama u Kantonu Sarajevo bili zapostavljeni gotovo do te mjere da su neke stvari bile skoro nefunkcionalne u potpunosti? – Nije bilo lako nimalo. Od samog početka su pred vama izazovi, počev od papirologije, od toga koja institucija ima koju nadležnost, koga čekamo da nam dostavi saglasnost. Sve bi vjerujem bilo puno lakše i brže da su procedure manje zahtjevne i da su olakšane za razvoj infrastrukture. Građani vide samo gradi li se ili ne, ima li mašina ili ne. Takav sam i sam bio, a zapravo pozadina svakog projekta je veoma kompleksan sistem nadležnosti. Svi projekti zahtijevaju uključenost puno strana, iako je Ministarstvo zaduženo za realizaciju. Za implementaciju svakog projekta situacije se riješavaju od općinskog do državnog nivoa, uključujući i institucije i preduzeća koja imaju nadležnosti za određeni dio projekta. Ono što je bilo lako za mene, a za neke hrabrost je upravo donijeti odluku “idemo u taj projekt”. Mogao sam postupiti i drugačije, ali stanje je bilo i više nego loše i ne bih bio fer ni prema sebi da sam pustio da tako ostane, da sjedim i čekam da neko drugi uradi nešto. Bez obzira na sve pritiske i usporavanje procesa, mislim da bih opet isto postupao. Iako je sada potpuno jasno da postoji vizija i da je rad na projektima od koristi građanima BiH sve vidljiviji, kako ste se nosili sa neosnovanim kritikama na početku mandata koje su se uglavnom zasnivale na politikantstvu? – Na političke optužbe najčešće nisam odgovarao. Pustio sam da vrijeme pokaže sve. I pokazalo je sve razlike. Sumnjam da iko može ostati imun na razna prozivanja, ali prošlo je. Ta prozivanja su i sada prisutna, međutim, da sam se bavio i da se bavim odgovaranjima, teže bih mogao raditi i biti uključen u projekte. A meni je ipak bitnije da sam u potpunosti posvećen poslu, koliko god bi mnogi željeli drugačije.Na kraju dana, šta god se pričalo – građani vide i koriste sve što smo uradili, zasigurno osjete pozitivnu promjenu. To je najbitnije. Građani su imali priliku da se uvjere da mi komuniciramo djelima, ne riječima. Vidimo da grad Sarajevo iz godine u godinu raste, razvija se i napreduje u svim segmentima. Koja je vaša vizija razvoja Kantona Sarajevo i imate li potrebne resurse da je provedete što je više moguće? – Imamo planove i viziju. Mi smo malo Ministarstvo, sa malim brojem zaposlenih, a nadležnosti su velike. Planiran je veliki broj projekata i preporuke raznih institucija su da se Ministarstvo proširi sa ljudskim resursima. Svi ovi projekti koje smo počeli i koje ćemo početi su novi
Semir Musić: Put od startapa do jedne od vodećih marketinških agencija u BiH
Š. MAŠINOVIĆ Kada su u pitanju dobre strategije poslovanja i upravljanja, iako ekonomska situacija u našoj zemlji nije na zavidnom nivou, stručnjaci iz Bosne i Hercegovine na ovom polju pomjeraju granice. Jedan od takvih vrsnih znalaca marketinga i ekonomije je Semir Musić, jedan od osnivača marketinške agencije Lilium Digital. Njegova upornost ka ostvarenju ciljeva velika je motivacija zaposlenima u njegovoj firmi, a za Marx.ba govorio je o svom poslovnom putu, uspjesima i narednim ciljevima. Obzirom kako ste veoma mladi osnovali i pokrenuli vlastitu marketinšku agenciju, jednu od najjačih u BiH, kako ste došli na tu ideju i koliko je bio težak Vaš put od osnivanja startapa pa sve do danas? – Na završnoj godini fakulteta se u meni već uveliko probudio preduzetnički duh, te sam već tada znao da želim krenuti ovim nimalo lahkim putem. Najprije sam krenuo sa nekoliko samostalnih projekata, nakon čega sam i osnovao jednu firmu, prije Liliuma, no ona nije imala tu sreću da zasija kao Lilium. Inteligentan čovjek i takve situacije zna okrenuti u svoju korist, pa sam tako i ja iskoristio to iskustvo da nešto novo naučim i pritom upoznam mnoge ljude koji će se kasnije pokazati kao vrlo važan resurs za osnivanje Liliuma. Neko bi rekao da je put bio težak, ali ja sam navikao da se u životu ništa vrijedno ne dobija bez borbe, pa tako i ovo. Znao sam da je to put koji je potrebno preći i bio sam spreman dati sve od sebe da bi to uspjelo. Biti vodeći u sferi digitalnog marketinga gdje se informacije mijenjaju ekspresnom brzinom nije nimalo lako. Šta je ključ Vašeg uspjeha? – Ako bih morao odabrati nekoliko glavnih stvari koje su povezane sa uspjehom ovog projekta, prva bi bila tajming, odnosno znati krenuti u pravo vrijeme. Kada smo osnivali Lilium, prije sedam godina, mnogi su nas sumnjičavo posmatrali tvrdeći da je kod nas još prerano za to, te da smo mnogo “ispred vremena”. Iz ove perspektive vidim da je tajming ipak bio idealan. Sada bi bilo puno teže etablirati se jer je tržište prezasićeno sličnim agencijama. Druga bi bila da mi nismo imali izlaznu strategiju, mi smo morali napraviti rezultat da bismo opstali. Vaša firma broji više od 20 zaposlenih, mladih ljudi koji rade sa više od 600 svjetskih kompanija. Kako je biti na čelu i uspješno voditi grupu ljudi ka ostvarenju ciljeva? – Iako sam suosnivač Liliuma, moram priznati da firmu suštinski vodi moj partner Edin Halilović. Osim što je suosnivač, on je i direktor firme, te je zadužen za dobro funkcioniranje firme, dok je moj zadatak komunikacija s javnošću, vođenje računa o imidžu firme, odnos s ključnim partnerima, kao i kontinuiran rad na razvoju novih projekata. Mislim da je, uz odličan odnos i povjerenje, različitost nas dvojice bila jedna od najvećih prednosti, te da se pokazala kao ključ uspjeha Liliuma, kako u ranim fazama, od samog osnivanja, pa sve do danas. Vjerujemo da je u tako mladom timu i vedrom duhu zadovoljstvo raditi. Možete li nam predstaviti jedan Vaš radni dan? Kako to fukncioniše grupa izvrsnih marketing menadžera? – Kada smo osnivali Lilium, jedan od glavnih ciljeva koje smo zacrtali sebi jeste da ćemo učiniti Lilium mjestom dobre, pozitivne atmosfere, koja će biti motivirajuća za sve ljude i gdje će se ljudi željeti vraćati. Mi u Liliumu ne znamo za onaj grč u stomaku koji se nedjeljom uveče javlja zbog pomisli na posao. Imajući ovo na umu, pažljivo smo birali ljude koji će biti dio tima; vještine i znanja jesu bitni, ali nam je bitno i da se energije ljudi podudaraju. Svaki dan u Liliumu je drugačiji – nekada je to savršena sinergija svih ideja i pozitivnih vibracija, a nekada nastane i totalni haos kada se uključimo svi u diskusiju ili brainstorming, no jedno je sigurno, uvijek se završi s mnoštvom sjajnih ideja koje poslije pretvaramo u uspješne priče za naše klijente. Iza sebe imate niz uspješnih projekata. Na koji projekat ste najviše ponosni te možete li nam otkriti planove za budućnost? Čemu težite i kakva su Vaša viđenja u narednih pet godina? – Mi sve projekte i klijente posmatramo na isti način – nekada se radi o velikim kompanijama koje rade sjajan posao na svjetskom tržištu, a nekada su to male, lokalne firme koje na svoj način rade i doprinose lokalnoj zajednici. No, njihov uspjeh je i naš uspjeh, te smo ponosni na svaku, i malu i veliku uspješnu priču koju smo zajedno napisali. Ako bih jedan projekat morao izdvojiti, to bi bila cjelokupna organizacija i kontinuiran rad na razvoju onoga što Lilium jeste. Kada je u pitanju vođenje društvenih mreža, znamo da je ono, moglo bi se reći, i od presudnog značaja kada je uspjeh biznisa u pitanju. Šta je prema Vašem mišljenju najvažnije kada je taj segment u pitanju i kako ostvariti uspjeh putem digitalnih kanala komuniciranja? – Rekao bih da mnoge firme i dalje ne percipiraju društvene mreže na pravi način, te još uvijek nisu u potpunosti svjesni svih potencijala koje one nude. Poređenja radi, prije 5 ili 10 godina većina firmi kod nas gotovo da nije uopće koristila društvene mreže jer su gledali konkurenciju koja ih također nije koristila. Danas je situacija da su gotovo svi prisutni na društvenim mrežama na ovaj ili onaj način, ali često to rade bez adekvatnog plana. Mnoge firme objavljuju tri do pet puta sedmično neku objavu, i misle da to tako treba da bi, kako kažu, bili prisutni. Ali stvari funkcioniraju malo drugačije. Na društvenim mrežama je najbitniji doseg do ljudi. Možete objaviti stotinu postova koje će vidjeti nekoliko hiljada ljudi, to će vam potrošiti mnogo vremena, a rezultat neće biti srazmjeran uloženom trudu. Umjesto toga, ja bih se fokusirao na jedan kvalitetan post, u idealnom slučaju video, koji će vidjeti stotine hiljada ljudi. Takav pristup smo koristili, kako za promociju naše kompanije, tako i za promociju naših klijenata. Tržište poslovanja se razvija iz dana u dan, kao i konkurencija. Šta je ono što Vas razlikuje od drugih i čini vodećim u ovoj branši? – Razlikuje nas to što
Sanja Miovčić, izvršna direktorica VSI za Marx.ba: Postoji stalni interes investitora za ulaganja u BiH
Š. MAŠINOVIĆ Vijeće stranih investitora (VSI) je najznačajnija nezavisna, neprofitna poslovna asocijacija osnovana 2006. godine koja predstavlja interese investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini. Njihovo djelovanje je fokusirano na poboljšanja investicione klime u zemlji u cilju stvaranja boljih uslova za poslovanje stranih i domaćih investitora. Poznato je da je njihova misija unapređenje investicione klime i sveukupnog poslovnog okruženja u BiH, za opštu dobrobit budućeg ekonomskog razvoja. Neprofitna poslovna asocijacija O svim poslovnim priikama, investicionoj klimi u našoj zemlji, te potencijalnim investitorima za biznis portal Marx.ba govorila je Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora Bosne i Hercegovine. Za početak, možete li nam reći koliko partnera i kompanija koje su do sad investirale u našu zemlju okuplja ovo Vijeće od svog osnivanja te da li je poznata cifra koliko je novca investirano u BiH? – Vijeće stranih investitora – VSI (Foreign Investors Council – FIC) je neprofitna poslovna asocijacija osnovana 2006. godine koja predstavlja interese investitora prisutnih u Bosni i Hercegovini, te okuplja 70 respektabilnih stranih i domaćih kompanija koje su do sada investirale u BiH više od 9 milijardi KM, te zapošljavaju više od 20.000 bh. građana. Članice Vijeća dolaze iz različitih sektora: prerađivačka industrija, rudarstvo, građevinarstvo, energija, trgovina, informacione tehnologije, pravne i finansijske usluge, telekomunikacije, proizvodnja hrane i pića, i mnogi drugi. Kroz našu misiju zagovaramo unapređenje investicione klime i sveukupnog poslovnog okruženja u BiH, za opštu dobrobit budućeg ekonomskog razvoja. Vijeće afirmiše dobre prakse svojih članica i nastoji što više približiti svjetske ekonomske trendove bosanskohercegovačkoj poslovnoj zajednici, te u okviru toga, nudi rješenja vlastima u BiH kako bi se prevazišle prepreke na koje investitori u BiH nailaze u svom poslovanju.Na kraju 2022. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 17,45 milijardi KM, a ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja i poslovnih rezultata preduzeća u stranom vlasništvu u prethodnim godinama. Bosna i Hercegovina predstavlja geografski veoma povoljnu regiju za razvoj kako različitih grana industrije tako i turizma. Šta je ključno za privlačenje stranih investitora i šta je to što ih zadržava na ovom tlu? Da li su zainteresirani za BiH kao državu na Balkanskom poluostrvu? – Postoji stalni interes investitora za ulaganja u BiH. Ono što najviše motiviše strane investitore da ulažu u BiH jeste potencijal domaćeg tržišta, zatim iskustva i tradicije koju BiH ima u određenim granama industrije, njen geografsko-strateški položaj, te postojeći resursi i logistika. Investitori traže političku i ekonomsku stabilnost kako bi smanjili rizik ulaganja. Ključni faktori su svakako primjena zakona i regulativa, te predvidljiva porezna politika. BiH je zbog svog uređenja sama po sebi kompleksna sredina za poslovanje. Svaki investitor posmatra ambijent poslovanja u jednoj zemlji kroz prizmu dugoročne stabilnosti, demografskih kretanja, veličine i potencijala tržišta, pravne i opšte sigurnosti, uključujući i političku situaciju, odnosno njenu stabilnost ili nestabilnost. Činjenica je da privlačenje stranih investitora i zadržavanje njihovih ulaganja u određenoj zemlji zahtijeva razumijevanje njihovih potreba i očekivanja, te stvaranje povoljnog poslovnog okruženja. Ključni faktori za privlačenje i zadržavanje stranih investitora svakako uključuju stabilnost i predvidljivost. Najvažniji ljudski potencijal Kada je investiranje u pitanju, za koju granu i koje sfere su investitori najviše zainteresirani, šta je to u šta su spremni da ulažu novac? – Sektori u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih ulaganja u BiH, od početka praćenja ovih statističkih podataka, su proizvodni sektor, bankarstvo i ostale finansijske usluge, trgovina, telekomunikacije, posredovanje nekretninama, usluge, građevinarstvo, turizam, transport. Posmatramo li prošlu godinu najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom u iznosu od 199,9 miliona KM, zatim u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti u iznosu od 146,8 miliona KM, te u oblasti proizvodnje baznih metala 122,9 miliona KM. U posljednjem periodu zabilježen je manjak radne snage pa su kompanije primorane uvoziti radnu snagu najčešće iz Azije. Kako riješiti taj problem i da li postoji nada i rješenje za povratak naših mladih, visokokvaificiranih ljudi iz dijaspore? Prije svega želim istaknuti da je ljudski potencijal, naš najvažniji i najbolji resurs, naša najbolja i najveća šansa! Mladi, obrazovani i talentirani ljudi iz BiH i regiona kojeg se naziva zapadnim Balkanom su najbolji genetski kapacitet i trebaju biti temelj razvoja našeg društva. Sve aktualne i buduće politike treba usmjeriti da taj kapacitet zadržimo i iskoristimo. Za sada je zov kvalitetnijeg životnog standarda i perspektive koje se nudi u zapadnoj Evropi jači od vizije kvalitetnog života koju nudi naše društvo, to je kompleksnije pitanje od samog pitanja kvalitete radnih mjesta. Zabrinjavajuća je činjenica da se BiH iz godine u godinu suočava sa odlaskom radno sposobnog najproduktivnijeg stanovništva, pretežno u zemlje zapadne Evrope. Tržište rada i radna snaga su jedan od ključnih elemenata za odluku investitora u kojoj zemlji da uspostave ili prošire svoje poslovanje.Privučemo li veći broj investitora, time širimo ekonomsku bazu, došlo bi do novih zapošljavanja i posljedično ublažavanja negativnog demografskog trenda. U tom smislu treba nam više pozitivnih priča, a potrebno je i prilagoditi obrazovni sistem na način da se uskladi sa potrebama ekonomije, tehnoloških trendova i potreba tržišta. Ekonomija i društvo se mjenjaju, tehnološki razvoj se odvija jako brzom dinamikom u svijetu, za 10-ak godina možda 50 posto postojećih zanimanja neće postojati u svijetu, ali će se otvoriti neka nova, za koja će biti potrebna nova znanja i vještine i potrebno je voditi računa o tome i razmišljati dugoročno, prateći naravno aktuelne svjetske trendove. Kompanije sve više edukuju i ulažu u razvoj samih svojih zaposlenika kako bi stekli potrebne vještine i kompetencije, a svakako uviđamo potrebu primjene modela dualnog obrazovanja u sisteme srednjeg stručnog obrazovanja i visokog obrazovanja, kroz teorijsku nastavu i kroz stručno usavršavanje kod poslodavca. Neophodno je prije svega porezno rasteretiti privredu i rad, odnosno smanjiti porezna opterećenja na rad, potom uvijek ističemo nužnost harmonizacije propisa na svim nivoima u državi, smanjenja broja i visine parafiskalnih nameta, te značaj usmjeravanja ka budućnosti i ekonomskom razvoju. Ukratko, moraju se osmisliti specifične politike kako bi se pružile veće prilike i nade mladima i nezaposlenom stanovništvu, počevši od reforme obrazovnog sistema koji bi bio usklađen s potrebama na tržištu, te koji bi osigurao kvalitetnije obrazovanje i stručno osposobljavanje. Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme govori
Admir Čavalić za Marx.ba: Građani BiH će pratiti globalni trend rasta kartičnog plaćanja
N. D. Ukupna vrijednost transakcija koje su bh. građani realizovali karticama u BiH i inostranstvu u prošloj godini iznosila je 14,1 milijardu KM što je za skoro 18 posto više nego godinu ranije. Očigledno je da strane navike, kada se vjeruje samo kešu, polako nestaju, ali je daleko od toga da se radi o omjeru kakav je u nekim drugim državama. Prema podacima Centralne banke BiH, u 2021. je realizovano blizu 115,4 miliona kartičnih transakcija u vrijednosti skoro 11,96 milijardi KM, dok je na bankomatima u 2022. što u zemlji, što u inostranstvu podignuto 9,88 milijardi KM, a godinu ranije 8,75 milijardi KM gotovine. Širom svijeta keš polako odlazi u historiju. U pojedinim zemljama, najprije skandinavskim, već se radi na prelasku na potpuno bezgotovinsko plaćanje. Uostalom, sada možete plaćati i karticom, putem telefona ili čak i preko sata. Sve je manje gotovine u opticaju, a elektronski transfer je postao uobičajen. Iako se broj korištenja povećava, kod nas još postoji nepovjerenje kod određenog broja ljudi. Zašto je to tako razgovarali smo sa ekonomskim stručnjakom Admirom Čavalićem. – Trenutno stanje u kojem naši građani imaju nepovjerenje prema kartičnom plaćanju je očekivano. Mi smo tranzicijska zemlja iza koje je ratni period, a osim toga imali smo hiperinflaciju na ovim prostorima u ranijem periodu. Jasno je da zbog toga građani imaju veće nepovjerenje prema kartičnom poslovanju, ali tu ne odudaramo od drugih zemalja koje su prolazile ili prolaze određene krizne situacije. U takvim zemljama, poput Argentine, građani su jako okrenuti keš plaćanju ili čak kriptovalutama, kaže Čavalić za Marx.ba. Sa druge strane on je mišljenja da će se nastaviti trendovi povećanja kartičnog poslovanja u u Bosni i Hercegovini. – Istina je da kasnimo i da je prisutan nedostatak socijalnog povjerenja, ali je sigurno i to da će bh. građani nastaviti pratiti globalni trend, gdje poput skandinavskih zemalja ili SAD, kartično plaćanje ima potpuni primat. Jasno je da kartično plaćanje olakšava poslovanje i za očekivati je nastavak rasta i kod nas, naglasio je Čavalić. Treba naglasiti da su mnogi stručnjaci mišljenja kako kartično poslovanje pomaže ekonomiji jedne zemlje, ali je jako bitno i sa aspekta sprječavanja bilo kakvih manipulacija, borbe protiv sive ekonomije i uvođenja gotovine u legalne ekonomske tokove. Psiholozi su na druhoj strani mišljenja da plaćanje kešom smanjuje rizik od impulsivnih kupovina.
Aldin Kovačević za Marx.ba: Kriprovalute su same po sebi sigurne, ali tu je i ljudski faktor
N.D. Kripovalute su još uvijek za mnoge na našem području nepoznanica. Stručnjaci će reći, to je tehnologija, prilika za ulaganje i potpuno novi način gledanja na novac. Kad ljudi kažu “kripto”, značenje ovisi o tome ko su i kako na to gledaju. Naići ćete i na mnogo onih koji ne gledaju pozitivno na ovaj način trgovanja, ali nema dileme da se mnogima isplati. O tome kako funkcionira sve, šta su glavne značajke, važnosti i budućnosti kriptovaluta za Marx.ba govorio je Aldin Kovačević, bh. stručnjak za informacione tehnologije. Možete li nam objasniti kako tačno funkcioniraju kriptovalute? – Jedan drugi termin služi kao glavna “pokretačka tehnologija”, i bez koje kriptovalute ne bi postojale, a to je blockchain. Blockchain (“lanac povezanih blokova”) je distribuirana, nemjenjiva baza podataka koji su povezani u jednosmjerni “lanac”, čija svaka karika, odnosno “blok”, zavisi od vrijednosti prethodne karike. U suštini, na blockchain možemo gledati kao jedan veliki Excel spreadsheet sa podacima koji su nemjenjivi i trajno sačuvani – kada se nešto jednom unese u lanac, više se ne može obrisati niti izmijeniti. Zahvaljujući kompleksnoj matematici i kriptografiji, svi “blokovi” podataka su povezani u “lanac”, što rezultira time da bi bilo koji pokušaj izmjene ili brisanja podataka iz lanca uzrokovao invalidaciju svih narednih podataka. Drugim riječima, bilo koja nedozvoljena promjena podataka se može lako uočiti i poništiti. Pored toga, blockchain tehnologija je distribuirana, što znači da ne postoji jedan centralni autoritet koji kontroliše sve podatke. U blockchain mrežu se može uključiti bilo ko, te svaki uređaj koji učestvuje u mreži čuva javno dostupnu kopiju svih podataka. Zahvaljujući ovome, veoma je teško da podaci koji se čuvaju u blockchain-u u potpunosti nestanu. Čak iako se desi neki problem te se određen broj uređaja isključi, i dalje postoji potencijalno stotine ili hiljade drugih uređaja sa istim podacima, i mreža može neometano da radi. Pošto ne postoji glavni autoritet koji određuje validnost podataka, uređaji u blockchain mreži koriste posebne matematičke i kriptografske algoritme kako bi validirali podatke, što je proces poznat pod nazivom “rudarenje” (eng. “mining”). Rudarenje je kompleksan proces koji često zahtijeva obilne kompjuterskih resurse i potrošnju struje, te uređaji koji su “rudari” obično bivaju nagrađeni za svoj rad kroz monetarnu kompenzaciju (npr. kriptovalutu). U suštini, na blockchain možemo staviti bilo kakve podatke koji imaju vrijednost – finansijske transakcije, digitalnu imovinu, dionice, itd. Upravo zbog toga, prva praktična pojava i upotreba ove tehnologije bila je za kriptovalute – digitalne valute zasnovane na principima blockchaina. Kako funkcionoraju kriptovalute i ima li posrednika? – Kriptovalute uživaju sve beneficije blockchaina koje su ranije nabrojane. Sve transakcije i prenosi novca su trajno sačuvani u bazi podataka, te je nemoguće obrisati ili lažirati prethodne transakcije, tvrditi se nisu desile, da novac ne postoji, itd. Također, svi podaci su javno vidljivi i svako (ko ima malo više tehnološkog znanja) može da provjeri validnost transakcija. Pored toga, u kriptovalutama nema posrednika ili “trećih osoba” (npr. banke) – novac može ići direktno od jedne osobe do druge, u sekundama. Bilo ko može da šalje kriptovalute, bez kompleksnih verifikacija identita, papirologije, itd. što čuva anonimnost korisnika. Ne morate koristi lične podatke prilikom transakcija – dovoljno je da znate “broj računa” od osobe kojoj želite poslati neki iznos. Možete li nam pojasniti proces “rudarenja”. Šta je ljudima uopšte potrebno za korištenje kriptovaluta? – Većina kriptovaluta ima “fiksnu zalihu” što ih čini ograničenim. Npr. Bitcoin – najpopularnija kriptovaluta danas – ima fiksnu zalihu od 21 milion “kovanica”, od čega je dosad kreirano 19.5 miliona. Nove zalihe kriptovalute se kreiraju kroz proces “rudarenja” – rudari koji provjeravaju validnost transakcija su, kao podsticaj, nagrađeni određenim novim iznosom kriptovalute i provizijama od transakcija koje validiraju. No, u većini kriptovaluta, provizije (eng. “fees”) za slanje novca ne zavise od samog iznosa koji se šalje, već od kompjuterske količine podataka (u bajtima), što dozvoljava da se velike količine novca mogu slati vrlo jeftino. Kako biste koristili kriptovalute, potreban je poseban softver koji se naziva “novčanik” (eng. wallet). Kripto-novčanici dolaze u različitim oblicima, kao kompjuterske, Web i mobilne aplikacije, a svaki sadrži vaš “privatni ključ” i “javne adrese”. Privatni ključ je (kao što ime sugeriše) određena šifra / fraza koju ne smijete dijeliti ni s kim. On se koristi za potpisivanje transakcija koje šaljete i korištenje novca koji primate, te ukoliko izgubite kontrolu nad njim, izgubili ste kontrolu i nad vašim kriptovalutama. S druge strane, javne adrese predstavljaju svojevrsne “brojeve računa”, na koje vam druge osobe mogu slati kriptovalutu. Njih slobodno smijete dijeliti. Koliko su sigurne kriptovalute i na šta treba obratiti pažnju po pitanju sigurnosti? Kada pričamo o sigurnosti kriptovaluta, mislim da možemo govoriti o dva aspekta – sigurnosti samih kriptovaluta i “ljudskom faktoru”. – Što se tiče samih kriptovaluta, one su po dizajnu poprilično sigurne. Kao što smo već naveli, nemoguće je obrisati ili modifikovati transakcije kada se jednom sačuvaju. Podaci su javno dostupni, što znači da se lako može verfikovati da li je neki iznos doista stigao na pravu adresu. Također, zahvaljujući “digitalnom potpisu” na svakoj transakciji (što omogućava privatni ključ), nemoguće je da neko izmijeni vašu transakciju “na pola puta”, prije nego što se pohrani u bazu podataka. Bilo kakva izmjena u podacima rezultiraće time da je potpis nevalidan, te će takva transakcija biti odbijena od strane rudara. Pored toga, nije potrebno da otkrivate svoj identitet prilikom transakcija – nikom osim vas i osoba kojima šaljete novac ne mora znati koji su računi umiješani u transakciju. Ukoliko neka “treća osoba” posmatra podatke, vidjet će samo transakciju sa jednog “nasumičnog” računa na drugi, a neke kriptovalute ovdje idu i “korak dalje” te onemogućavaju (ili znatno otežavaju) praćenje toka novca za sve spoljašnje posmatrače. Uz sve ovo, blockchain mreže generalno imaju osobinu da su sigurnije, što ih više ljudi koristi – što je više uređaja koji učestvuju u validaciji podataka, manje su šanse za bilo kakve malverzacije ili izmjene podataka. Zbog ovoga, najveće kriptovalute današnjice kao što su Bitcoin i Ethereum, koje imaju godine historije, poboljšanja i korisnika iza sebe, su izuzetno sigurne za korištenje. Međutim, uprkos ovome, na vijestima sve češće vidimo članke o